PREDSJEDNIK FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEvladausk.ba/v4/files/media/pdf/59d1fa38b4e239.40247685_Zakon o lovstvu 1.pdf · Srijeda, 1.2.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4

Srijeda, 1.2.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 – Strana 293

Tuzla, koju je donijela Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, V.broj 537/2004. od 29.11.2004. godine.

II.Ovu Odluku objaviti u "Slu`benim novinama Federacije

BiH".

Broj 01-02-31/0518. sije~nja 2006. godine

Sarajevo

PredsjedateljDoma naroda

Parlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, v. r.

PredsjedateljZastupni~kog doma

Parlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, v. r.

PREDSJEDNIK FEDERACIJEBOSNE I HERCEGOVINE

30Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine, donosim

UKAZO PROGLA[EWU ZAKONA O LOVSTVU

Progla{ava se Zakon o lovstvu koji je donio ParlamentFederacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 6.decembra 2005. godine i na sjednici Doma naroda od 29. jula 2005. godine.

Broj 01-02-29/0624. januara 2006. godine

SarajevoPredsjednik

Niko Lozan~i}, s. r.

ZAKONO LOVSTVU

I. OSNOVNE ODREDBE

^lan 1.Ovim Zakonom ure|uje se organizacija lovstva i lovi{ta,

uzgoj, za{tita, lov i kori{}ewe divqa~i i wenih dijelova,katastar lovi{ta, lovno-gospodarska osnova i planirawe,lovo~uvarska slu`ba, upravni i inspekcijski nadzor nadsprovo|ewem ovog Zakona, kaznene odredbe i druga pitawa odzna~aja za oblast lovstva na teritoriji Federacije Bosne iHercegovine (u daqwem tekstu: Federacija).

Lovstvo u pogledu ovog Zakona predstavqa javnu djelatnosti obuhvata mjere za{tite i uzgoja divqa~i, ure|ewe lovi{ta,lovqewe divqa~i i racionalnu upotrebu divqa~i i lovi{ta,koji doprinosi o~uvawu biolo{ke raznolikosti ekolo{kihsistema i ekolo{ke ravnoteè prirodnih stani{ta divqa~i.

^lan 2.U ovom Zakonu u upotrebi su pojmovi sa sqede}im

zna~ewem:Divqa~, u pogledu ovog Zakona, su odre|ene vrste

ìvotiwa (lovna divqa~) koje slobodno ìve u prirodi;Pravo lova je ovla{}ewe da se na odre|enoj povr{ini

zemqi{ta i voda sprovedu radwe i preduzimaju mjere uzgoja,za{tite, lova i upotrebe divqa~i;

Korisnik zemqi{ta je vlasnik i korisnik zemqi{ta nakojem je osnovano lovi{te;

Lovi{te je odre|ena povr{ina zemqi{ta koja predstavqazaokruènu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekolo{ki i drugiuslovi za uzgoj, za{titu, lov i upotrebu divqa~i;

Otvoreno lovi{te je ono u kojem je mogu}a neometanadnevna i sezonska migracija divqa~i;

Ogra|eno lovi{te je ono u kojem je smawena mogu}nost(prirodno ili ogra|eno preprekama) migracija divqa~i.Koristi se za intenzivni uzgoj, a povr{ina ne moè biti mawaod 600 ha;

Uzgajali{te divqa~i nalazi se na povr{inama zemqi{tave}im od 100 ha a mawim od 2000 ha, ogra|eno je ogradom, gdje seproizvodi divqa~ za reprodukciju i lov;

Zvjeriwak je povr{ina zemqi{ta do 100 ha ogra|enaogradom, koju divqa~ ne moè napustiti;

Lovno-gospodarska osnova je planski akt kojim se ure|ujegospodarewe divqa~i i lovi{tem za desetogodi{wi pe riod.Bez lovno-gospodarske osnove lov divqa~i nije dopu{ten;

Pro gram uzgoja divqa~i je planski i privredni akt kojimse detaqno ure|uje uzgoj, za{tita, lov i upotreba divqa~i uuzgajali{tima divqa~i;

Trofej divqa~i je divqa~ ili weni dijelovi ure|eni zaduè ~uvawe i ocjewivawe;

Vrhunski trofej divqa~i je trofej ocijewen ve}im brojembodova ta~aka od evidentiranog najja~eg trofeja pojedinevrste divqa~i u Federaciji;

Vrhunski trofeji krupne divqa~i ne smiju se iznositi izFederacije.

Lov je skup osmi{qenih aktivnosti ~ovjeka, u svrhuodstrela ili hvatawa ìvotiwa, Zakonom ozna~enih kaodivqa~.

^lan 3.Divqa~ je dràvno vlasni{tvo i dobro od op{teg interesa,

koje uìva posebnu brigu i za{titu. Ulovqena, rawena i uginula divqa~ i weni dijelovi

pripadaju korisniku lovi{ta, a na zemqi{tima i vodama izvanlovi{ta pripada kantonalnom ministarstvu nadle`nom zaposlove {umarstva (u daqwem tekstu: kantonalnoministarstvo) ili pravnom ili fizi~kom licu kojem jepovjerena za{tita divqa~i izvan lovi{ta.

II. LOVSTVO - KORISNICI LOVI[TA I LOVA^KAUDRU@EWA

^lan 4.Prema namjeni lovstvo moè biti privredno, sportsko,

privredno-sportsko i sa posebnom namjenom. Pod privrednim lovstvom podrazumijeva se bavqewe

lovstvom u ciqu sticawa dobiti.Pod sportskim lovstvom podrazumijeva se bavqewe

lovstvom radi li~ne razonode i rekreacije.Pod privredno-sportskim lovstvom podrazumijeva se

kombinacija privrednog i sportskog lovstva.Pod lovstvom sa posebnom namjenom podrazumijeva se

bavqewe lovstvom u ciqu nau~nih istraìvawa, nastave,za{tite naro~ito rijetkih ìvotiwa kao i za druge potrebeutvr|enih posebnim propisima.

^lan 5.Lovqewe divqa~i obuhvata traèwe, do~ekivawe,

posmatrawe, slije|ewe, odstrel i hvatawe ìve divqa~i,lovqewe pticama grabqivicama, sakupqawe uginule divqa~ii wenih dijelova.

^lan 6.Za vr{ewe lovstva, osnivaju se lovi{ta.U lovi{te ne ulaze:– izgra|eno i neizgra|eno gra|evinsko zemqi{te;– javni putevi i druge javne povr{ine ukqu~uju}i i

za{titni pojas do 300 m od naseqa;– odre|eni dijelovi prirode koji su progla{eni

posebno za{ti}enim objektima prirode premapropisima o za{titi prirode u kojima je aktom oprogla{ewu ili posebnim aktom zabrawen lov(nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogirezervati, specijalni zoolo{ki i ornitolo{kirezervati i drugi posebno za{ti}eni objektiprirode);

– more i privredni ribwaci sa obalnim zemqi{tem koji sluè za kori{}ewe ribwaka;

– rasadnici, vo}ni i lozni nasadi namijeweniintenzivnoj proizvodwi u povr{ini do 100 ha, ako suogra|eni ogradom koja spre~ava prirodnu migracijusve dlakave divqa~i;

– druge povr{ine na kojima je aktom o progla{ewuwihove namjene zabrawen lov;

– ogra|eni prostori u kojima se vje{ta~ki uzgajadivqa~;

– privatni posjedi, ako se na wima pri~iwava {teta.

^lan 7.Na povr{inama zemqi{ta i na vodama izvan lovi{ta

divqa~ je duàn za{tititi vlasnik zemqi{ta, pravno ili

fizi~ko lice i kantonalno ministarstvo na ~ijem se podru~junalazi zemqi{te i vode koje se koriste.

Zabrawen je lov za{ti}ene divqa~i na zemqi{tima ivodama izvan lovi{ta.

Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, u slu~ajevima kada se radi opovr{inama zemqi{ta ve}im od 100 ha pravnih ili fizi~kihlica koja koriste ta zemqi{ta, kantonalno ministarstvopovjeri}e za{titu divqa~i na takvim povr{inama drugimpravnim ili fizi~kim licima.

^lan 8.Lovi{tima se gospodari na osnovu lovnogospodarske

osnove.

^lan 9.Pravo lova divqa~i imaju gra|ani koji ispuwavaju uslove

odre|ene ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovogZakona i op{tih akata pravnih lica (lova~ke organizacije idr.) koja gospodare lovi{tem.

Lov divqa~i moè se vr{iti samo dozvoqenim sredstvima,na propisan na~in i u odre|eno vrijeme.

Godi{wi ulov za{ti}ene divqa~i moè se vr{iti samo ugranicama godi{weg plana gospodarewa.

^lan 10.Korisnici lovi{ta su pravna lica koji su na osnovu

odredbi ovog Zakona dobili lovi{te na gospodarewe.Korisnici lovi{ta u pogledu ovog Zakona mogu biti:

lova~ka udruèwa, privredna dru{tva {umarstva, te ostalapravna lica registrovana za bavqewe lovstvom.

Korisnici lovi{ta se mogu dobrovoqno povezivati ulova~ke asocijacije radi unapre|ewa i ostvarivawazajedni~kog ili op{teg interesa ili ciqa, u skladu saodredbama Zakona o udruèwima i fondacijama ("Slu`benenovine Federacije BiH", broj 45/02).

^lan 11.Lova~ka udruèwa formiraju se radi organizovanog

bavqewa lovstvom, ostvarewa op{teg interesa za unapre|eweuzgoja i za{tite lovstva i iskori{}avawa divqa~i, za{titeprirode i okoline u o~uvawu prirodnog stani{ta divqa~i,wegovawa lova~ke etike i obi~aja ili drugih ciqeva, krozsportsko-rekreacione i ekolo{ke aktivnosti.

^lan 12.Lova~ki savezi u Federaciji su samostalne organizacije u

koje su dobrovoqno u~laweni korisnici lovi{ta i drugeorganizacije i udruèwa zainteresovani za razvoj lovstva i nakoje se primjewuju sve odredbe zakona koje su ina~e propisaneza udruèwa.

Lova~ki savez, u pogledu ovog Zakona, obavqa svoju osnovnudjelatnost (za koju je registrovan), te obavqa poslove koji sumu, kao javna ovla{}ewa, povjereni ovim Zakonom, odnosno zakoje je ovla{}en, a naro~ito:

– unapre|ewa lovstva;– pruàwe stru~ne pomo}i kod dono{ewa i provo|ewa

mjera gospodarewa lovi{tem i obrazovawa lovaca;– dosqedno sprovo|ewe Zakona i drugih propisa o

lovstvu i davawe prijedloga za wihovo unapre|ewe;– ostvarivawa jedinstvene lovne politike iz oblasti

lovstva, kao i ostvarivawe odnosa sa inostranimlova~kim udruèwima;

– realizacije lovnog menaxmenta.Korisnik lovi{ta je duàn:– da izvr{i inventuru ìvotiwskih vrsta i stawa

lovi{ta;– da obezbijedi finansijska sredstva za sprovo|ewe

lovno-gospodarske osnove, za {tete na divqa~i ilovi{tu, kao i nadoknadu {tete koju ~ini divqa~(osigurawem kod osiguravaju}eg zavoda, pologom kodbanke, hipotekom na nekretnine i sl.);

– da ima stru~nu slu`bu, odnosno stru~waka zasprovo|ewe lovno-gospodarske osnove;

– da ima organizovanu lovo~uvarsku slu`bu;– da ima lova~ke pse odgovaraju}e pasmine za lovi{te

koje uzima u zakup, koji posjeduju rodni list (rodovnik,pedigre) jedne od ~lanica Me|unarodne kinolo{ke

federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu uobliku (eksterijeru) i imaju poloèn ispit u radu;

– da ima lova~kog psa osposobqenog za pra}ewe krvnogtraga ili krvosqednika s poloènim ispitom, ako ulovi{tu koje uzima u zakup ima predvi|en odstrelkrupne divqa~i.

Osim uslova iz stava 2. ovog ~lana, korisnik lovi{taobavezno stavqa na uvid ispravu iz koje je vidqivo da jeregistrovan za obavqawe lova.

III. DIVQA^ I WENA ZA[TITA

^lan 13.Divqa~ u pogledu ovog Zakona su sqede}e vrste ̀ ivotiwa:

a) Dlakava divqa~ (sisari)

– Glodari (Rodentia): zec (Lepus europeaus), divqikuni} (Oryctolagus cuniculus), bizamski pacov(Ondatra zibethicus), puh obi~ni (Glis glis), vjeverica(Sciurus vulgaris);

– Mesojedi (Carnivora): divqa ma~ka (Felis silvestris),ris (Lynx lynx), vuk (Canis lupus), ~agaq (Anis aureus),lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes),kuna bjelica (Martes foina), sme|i tvor (Putoriusputorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea),lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra),jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus arctos);

– Papkari (Arctiodactyla): obi~ni jelen (Cervuselaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna (Capreoluscapreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), kozorog(Capra ibex), muflon (Ovis musimon), divqa sviwa(Sus scrofa).

b) Pernata divqa~ (ptice)

– Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus),prepelica po~pura (Conturnix coturnix), jarebicapoqska-tr~ka (Perdix perdix), jarebica kamewarka -grivna (Alectoris graeca), jarebica {umska - qe{tarka(Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetraourogallus), mali tetrijeb - ru{evac (Lyrurus tetrix);

– Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos),patka pup~anica (Anas crecca), patka glogoqica (Netta rufina), patka kreketaqka (Anas strepera), patkalastarka (Anas acuta), patka ka{ikara (Anasclypeata), patka krunata (Aythya fuligula), patkaglavata (Aythya ferina), utva zlatokrila (Tadornaferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divqa (Anser anser), guska glogovwa~a (Anser fabalis), guskalisasta (Anser albiforns), labud crvenokquni (Cygnusolor), labud ̀ utokquni (Cygnus cygnus), ronac veliki(Mergus mer gan ser), ronac sredwi (Mergus serrator),ronac mali (Mergus albellus);

– âpqe (Ardeidae): ~apqa siva (Ardea cinerea), ~apqadanguba (Ardea purpurea), ~apqa ùta (Ardeolaralloides), ~apqa bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac(Nyctocorax nyctocorax), bukavac - nebogled (Botaurusstellaris), ~apqica mala (Ixobrychus minutus);

– Rode (Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crnaroda (Coconia nigra);

– Ra`wi (Threskiornithidae): raàn blistavi (Plegadisfascinellus), ìli~arka bijela (Platalea leucordia);

– Pelikani (Pelecanidae): nesit ruì~asti (Pelecanusonocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus crispus);

– Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gypsfulvus), sup sme|eglavi (Aegypius monachus),kostoberina ùtoglava-bradan (Gypeatus barbatus),strvinar bijeli (Neophron percnopterus), orao suri(Aquila chrysaetos), orao krsta~ (Aquila pomorina),orao {tekavac (Haliaetus albicilla), orao ribar(Pandion haliaetus), {kawac mi{ar (Buteo buteo),

Broj 4 – Strana 294 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 1.2.2006.


{kawac ga}a{ (Buteo logopus), jastreb koko{ar(Accipiter gentilis), kobac pti~ar (Accipiter nisus), ejamo~varica (Cir cus aeruginusus), eja livadarica (Cir cus pygargus), eja stepska (Cir cus macrourus), luwa crna(Milvus migrans), luwa hr|asta (Milvus milvus);

– Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus),soko kragujac (Falco subbuteo), soko sme|i (Falcosherrug), soko ju`ni (Falco biarmicus), soko kraguq~i}(Falco columbarius), vjetru{a kliktava (Falcotinnunculus), vjetru{a kop~i} (Falco vespertinus),vjetru{a bjelonokta (Falco naumanni);

– @dralovi (Gruidae): sivi `dral (Grus grus);– Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), koko{ica

mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga mlaku{a(Gallinula choloropus), hari{ prdavac (Crex crex),{tijaka ku{ica (Porzana pusilla), {tijaka ri|uka(Porzana porzana);

– Dropqe (Otidae): dropqa velika (Otis tarda), dropqamala (Teatrax tetrax);

– Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus);– [quke (Scolopacidae): {quka {umska (Scolopax

rusticola), barska {quka-{quka koko{ica (Gallinagogallinago), {quka livadarka (Gallinago me dia), {quka kozica- mala bokasina (Lymnocryptes minimus), mrkaprutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringatotanus), crvenorepa muqa~a (Limusa limosa), muqa~asme|a (Limosa lapponica);

– Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik(Stercorarius parasiticus), {irokorepi pomornik(Stercorarius pomarinus);

– Galebovi (Laridae): galeb rije~ni (Lurus ridbundus),galeb srebrni (Larus argentatus), galeb obi~ni (Laruscaonus), galeb mali (Larus minutus), galeb crnimediteranski (Larus melanocephalus);

– îgre (Strenidae): ~igra obi~na (Sterna hirundo), ~igra mala (Sterna albifrons), ~igra crna (Chlidonias niger);

– Golubovi (Columbidae): golub divqi (Columba livia);golub grivwa{ (Columba palumbus), golub dupqa{(Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur),gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto);

– Sove (Strigidae): velika u{ara-buqina (Bbubo bubo),sova {umska (asio otus), u{ara {umska (Strix aluco),}uk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba);

– Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae): vranacveliki-kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranackukma{ (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali(Phalacrocorax pigmeus);

– Gwurci (Podicipedidae): gwurac ~ubasti (Podicepscristatus), gwurac ri|oglavi (Podiceps grisegena),gwurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gwurac u{ati(Podiceps auritus), gwurac mali (Podiceps ruficollis);

– Pqenori (Gavidae): pqenor sredwi (Gavia arctica),pqenor mali (Gavia stellato);

– Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva(Corvus cornix), ga}ac (Corvus frugilegus), ~avka(Corvus monedula), kreja-sojka (Garrulus glandarius),svraka (Pica pica), kreha qe{nikara (Nucifragacorycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax gracu-lus), galica crvenokquna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).

Ako se na teritoriji Federacije pojavi ili unese novaìvotiwska vrsta, wen sta tus divqa~i privremeno }eodrediti federalni ministar poqoprivrede, vodoprivrede i{umarstva (u daqwem tekstu: federalni ministar), dok se topitawe ne uredi zakonom.

^lan 14. Uzgoj i za{tita divqa~i obuhvata sve mjere i radwe kojima

se pomaè razmnoàvawe i opstanak divqa~i propisanolovno-gospodarskom osnovom, a naro~ito:

– lovostaj za odre|ene vrste divqa~i;– privremena zabrana lova divqa~i;– provo|ewe radwi koje uslovqavaju opstanak i

razmnoàvawe divqa~i koja trajno ili sezonski ìviu lovi{tu, te mjere za o~uvawe i poboq{awe stani{ta;

– odràvawe utvr|ene brojnosti, omjer polova istarosti populacije divqa~i koja se uzgaja;

– osiguravawe uslova za razmnoàvawe i vo|ewemladun~adi;

– unos i ~uvawe divqa~i radi postizawa brojnostiutvr|ene lovno-gospodarskom osnovom i programomuzgoja;

– obezbje|ewe provo|ewa preventivnih dijagnosti~kih,kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera ulovi{tima i ostalim prostorima gdje se divqa~ uzgajaili obitava radi zdravstvene za{tite divqa~i;

– smawewe broja divqa~i koja ~ini {tetu na podno{qiv broj, te uklawawe pasa i ma~aka skitnica;

– spa{avawe divqa~i od elementarnih nepogoda;– sprovo|ewe mjera za obezbje|ewe dovoqne koli~ine

kvalitetne hrane i pitke vode;– podizawe i odràvawe lovno-tehni~kih i

lovno-gospodarskih objekata;– preduzimawe preventivnih mjera (istjerivawe

divqa~i) prilikom obavqawa poqoprivrednih idrugih radova, te upotreba za{titnih naprava napoqoprivrednim ma{inama;

– upotreba sredstava za za{titu biqa ili drugihhemijskih sredstava na propisan na~in i preduzimawepreventivnih mjera pri wihovoj upotrebi ili paqewestrni{ta, kukuruzi{ta, tr{}aka i sl.;

– kori{}ewe odre|enih pasmina radno ispitanihlova~kih pasa;

– ~uvawe lovi{ta;– suzbijawe nezakonitog lova;– poboq{awe stani{ta divqa~i;– higijensko-zdravstvene mjere;– spre~avawe smawewa i presijecawa povr{ina;– uklawawe {teto~ina. Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odre|ena vrsta

divqa~i ne smije se loviti, progawati ili namjernouznemiravati, ako Zakonom nije druga~ije odre|eno.

Zabraweno je lovqewem ili na drugi na~in ugrozitiopstanak bilo koje vrste divqa~i u prirodi.

Odstrel bolesne ili rawene divqa~i (sanitarni odstrel),dozvoqen je i u vrijeme zabrane lova i lovostaja.

Zabraweno je loviti ̀ enku dlakave divqa~i kada je visokobremenita ili dok vodi mladun~ad, pernatu divqa~ kad sjedi najajima i dok hrani mladun~ad, uni{tavawe i prisvajawemladun~adi, te uni{tavawe i o{te}ivawe legla, gnijezda i jajadivqa~i.

Izuzetno od stava 5. ovog ~lana moè se dopustiti lov zapotrebe nauke, nastave, lovnu obuku ptica grabqivica, zapotrebe zoolo{kih vrtova, muzeja, te sokolarskih ikinolo{kih priredbi uz prethodno odobrewe Federalnogministarstva poqoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (udaqwem tekstu: Federalno ministarstvo).

U postupku izdavawa odobrewa korisnici ove vrste lovadu`ni su podnijeti izvje{taj Federalnom ministarstvu orazlozima lova, koli~ini i vrsti divqa~i, vremenu vr{ewalova, mjestu, na~inu i sredstvima lova, a sve to uz u~estvovawenadle`nog inspektora, predstavnika Federalnog ministar-stva i korisnika lovi{ta (a po potrebi i drugih zaintere-sovanih stranaka), uz uslov da se sa~ini zapisnik na licu mjestao preduzetim radwama.

Federalni ministar }e ukinuti odobrewe iz stava 6. ovog~lana u slu~ajevima kada korisnik postupi suprotno odredbama stava 7. ovog ~lana.

^lan 15.Za za{ti}enu, odre|uje se sqede}a divqa~:– Dlakava divqa~: divokoza, srna, vidra, muflon,

kozorog, mrki medvjed, jelen lopatar, zec, vjeverica,puh, ris;

– Pernata divqa~: prave koke, divqe patke, divqe guske,{quke, ~apqe (osim sive ~apqe), rode, labudovi,supovi - le{inari, orlovi, {kawci, eje, luwe,sokolovi, nesiti, sivi `dral, jastrebovi, dropqe,liske, àlarke, prutke, muqa~e, vivak pozvizda~,pomornici, galebovi, ~igre, kirgiska sa|a, golubovi,sove, ronci, vranci, gwurci, pqenori, gavran, galica,~olica i galica crvenokquna.

Korisnik lovi{ta moè proglasiti za{ti}enom i divqa~koja nije navedena u stavu 1. ovog ~lana.

^lan 16.Stalna zabrana lova, u skladu sa "Crvenom listom",

odre|uje se za sqede}e vrste za{ti}ene divqa~i: vidra, ris,vjeverica, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i wegovakoka, koka {umske jarebice, ~apqe (osim sive ~apqe), rode,labudovi, supovi - le{inari, orlovi, {kawci, eje, luwe,sokolovi, nesiti, sivi `dral, jastrebovi, dropqe, liske (osimcrne liske), àlarke, prutke, muqa~e, vivak pozvizda~,pomornici, galebovi, ~igre, kirgiska sa|a, sove, ronci, vranci, gwurci, pqenori, galica, ~olica i galica crvenokquna.

^lan 17.Lovostajem za{ti}ena divqa~ je: mrki medvjed na uzgojnim

podru~jima, srna, divokoza, jelen lopatar, muflon, kozorog,zec, vuk, kuna, divqa sviwa, veliki tetrijeb-mu`jak, fazan,prepelica, jarebica kamewarka, jarebica poqska, jarebica{umska-mu`jak, {quke, divqi golubovi, grlica, divqe patke,divqe guske i crna liska.

Uzgojno podru~je za medvjeda iz stava 1. ovog ~lana obuhvataprostore na kojima postoje ekolo{ki i prirodni uslovi zawegov opstanak (razvoj i reprodukcija).

Uzgojna podru~ja mogu se osnovati i za druge vrsteza{ti}ene divqa~i.

Uzgojna podru~ja osniva federalni ministar na prijedlogkantonalnog ministarstva, odnosno kantonalnihministarstava, ako se lovi{te nalazi na podru~ju vi{ekantona.

Izvan uzgojnog podru~ja medvjed nije za{ti}en.Lovostaj se ne odnosi na divqa~ koja se uzgaja u ogra|enom

prostoru ~ija je povr{ina mawa od 1,0 ha.

^lan 18.Privremena zabrana lova se odre|uje za vrste divqa~i ~ija

je brojnost u lovi{tu osjetno smawena uslijed vremenskihnepogoda, bolesti, poàra ili iz nekih drugih razloga, a kojutreba za{tititi za odre|eno vrijeme u ciqu pove}awa wihovebrojnosti.

Zabranu iz stava 1. ovog ~lana odre|uje korisnik lovi{ta.Zabranu iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni

ministar za podru~je vi{e kantona i kantonalni ministar zapodru~je kantona, ako tu zabranu ne odredi korisnik lovi{ta.

^lan 19.Ako od za{ti}ene divqa~i nastupi direktna opasnost po

ìvot i zdravqe qudi ili za dràvnu imovinu i za imovinugra|ana, za{ti}ena divqa~ moè se odstrijeliti, odnosno wenbroj smawiti bez obzira na vrijeme za{tite i godi{wi plangospodarewa.

Odobrewe za smawewe broja za{ti}ene divqa~i i na~inizvr{ewa izdaje federalni ministar na osnovu zahtjevazainteresovanih, a po pribavqenom mi{qewu korisnikalovi{ta i nadle`ne veterinarske slu`be.

^lan 20.Ako se za za{titu poqoprivrednih i {umskih kultura

upotrebqavaju hemijska sredstva {tetna za za{ti}enu divqa~,upotreba tih sredstava mora se vr{iti na na~in koji je najmaweopasan za divqa~.

Radi preduzimawa preventivnih mjera vlasnici, odnosnokorisnici zemqi{ta, du`ni su najmawe tri dana prijeupotrebe sredstava izvijestiti korisnika lovi{ta o mjestu,vremenu i na~inu upotrebe sredstava iz stava 1. ovog ~lana.

^lan 21.Zabrawen je lov ptica i sisara korisnih za poqoprivredu i

{umarstvo, kao i kvarewe i uni{tavawe wihovih gnijezda,legala i skupqawe i uni{tavawe mladun~adi i jaja, ako ovimZakonom nije druga~ije odre|eno.

Zabraweno je hvatawe divqa~i i dràwe u zatvorenom iliogra|enom prostoru ako ovim Zakonom nije druga~ije

rije{eno, odnosno ako to nije u svrhu uzgoja divqa~i ilipoboq{awa prirodnog fonda iste vrste.

^lan 22.Vlasnici ne smiju pu{tati pse da se bez kontrole kre}u po

lovi{tu.Korisnik lovi{ta duàn je uklawati pse i ma~ke koji se

kre}u bez kontrole po lovi{tu na udaqenosti ve}oj od 300 m odnaseqenih objekata.

^lan 23.Ov~arski psi mogu biti u lovi{tu samo uz stado.Pse i ma~ke wihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne

smiju pu{tati da se kre}u lovi{tem bez nadzora na udaqenosti300 m od nastambe vlasnika, odnosno stada.

Korisnik lovi{ta ima pravo i du`nost u lovi{tuukloniti pse i ma~ke koji se kre}u lovi{tem protivno odredbistava 2. ovog ~lana bez nadoknade vlasniku psa ili ma~ke.

Nije dozvoqeno ukloniti lova~ke pse koji u organizovanom lovu, ispitima ili utakmicama pasa u gowewu divqa~i pre|u udrugo lovi{te.

Vlasnici pasa su odgovorni za {tetu koju wihovi psipo~ine u lovi{tu i nadokna|uju je korisniku lovi{ta.

^lan 24.Federalni ministar }e propisati vrijeme lova lovostajem

za{ti}ene divqa~i i utvrditi koje se ptice i sisari smatrajukorisnim za poqoprivredu i {umarstvo.

Akt iz stava 1. ovog ~lana propisa}e se po prethodnopribavqenom mi{qewu kantonalnog ministarstva.

^lan 25.Ogra|ivawe lovi{ta, ~ija povr{ina ne moè biti mawa od

600 ha, u ciqu intenzivnog gospodarewa, ako nije predvi|enolovnom osnovom, moè se vr{iti samo uz odobrewe Federalnogministarstva.

^lan 26. Naseqavawe novih vrsta divqa~i vr{i se na osnovu

odobrewa Federalnog ministarstva.Odobrewe se donosi na prijedlog kantonalnog

ministarstva.Naseqavawe iz stava 1. ovog ~lana vr{i se uz prisutnost

nadle`nog inspektora, predstavnika ministarstva ikorisnika, kao i drugih lica na licu mjesta, uz obavezu da sesa~ini zapisnik i konstatuju ura|ene radwe.

Uz zahtjev za odobrewe korisnik lovi{ta dostavqastru~no mi{qewe i uvjerewe o zdravstvenom stawu divqa~ikoja se naseqava.

^lan 27. Izuzetno, na osnovu odredbi iz ~lana 20. stav 2. ovog Zakona

za potrebe nau~nog istraìvawa, obrazovawa, zoolo{kihvrtova, muzeja, naseqavawe lovi{ta i suzbijawa zaraznihbolesti, federalni ministar moè odobriti hvatawe idràwe divqa~i u zatvorenom, odnosno ogra|enom prostoru.

Za potrebe treninga i ispitivawe uro|enih osobinalova~kih pasa, kantonalni ministar moè odobriti dràweneza{ti}ene divqa~i u ogra|enom prostoru, na zahtjevkorisnika lovi{ta.

U slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovog ~lana u odobrewu }e sepropisati na~in i mjere koje }e se pri tome sprovoditi, te rokva`nosti odobrewa.

^lan 28.Zabraweno je:– ètva i ko{ewe poqoprivrednim ma{inama koje nemaju

ugra|ene ure|aje za pla{ewe i istjerivawe divqa~i;– paqewe korova, strwika, trstika, trave i drugog

rastiwa u lovi{tima;– oblagawe otvorenih kanala, akumulacija, jezera i

obala vodotoka plasti~nim i drugim materijalima nana~in na koji bi ugroàvao divqa~;

– upotreba hemijskih preparata na na~in i u koli~inikoji ugroàvaju zdravqe i opstanak divqa~i;

– odlagawe otpada, sme}a ili ne~iste tvari u prostorulovi{ta;

Korisnici lovi{ta obavezni su iz lovi{ta uklonitiotpad i sme}e i imaju pravo za nadoknadu tro{kova od fizi~kogili pravnog lica koji su otpad ili sme}e deponovali u lovi{tu,



odnosno moraju odràvati i poboq{avati ìvotne prostoredivqa~i po{tivaju}i zahtjeve prirodnog gospodarewa {umama(stvarati prostore za parewe i odmor divqa~i) i zahtjeveza{tite ìvotiwa i biqaka te zahtjeve javnosti.

^lan 29.Trovawe divqa~i je zabraweno.Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, federalni ministar moè

na zahtjev zainteresovanih lica (inspektora, lova~kogudruèwa i dr.), odobriti trovawe odre|ene vrste divqa~i uslu~aju direktne opasnosti koja od te divqa~i zaprijetiìvotu ili zdravqu qudi, zdravqu doma}ih ìvotiwa iliopstanku za{ti}ene divqa~i.

Uz zahtjev se obavezno dostavqa stru~no mi{qewe orazlozima za davawe odobrewa za trovawe odre|ene vrstedivqa~i.

U odobrewu za trovawe divqa~i odredi}e se na~in ivrijeme upotrebe otrova i lica odgovornog za te poslove.

^lan 30.Zabraweno je uno{ewe u lovi{te oru`ja koje nije lova~ko

(vojni~ko, poluautomatska pu{ka sa vi{e od dva metka,malokalibarsko oru`je i samostrijel).

Zabraweno je kretati se izvan javnih puteva ili voziti potu|em lovi{tu sa lova~kim oru`jem koje nije u futroli iliprtqa`niku automobila i ispra`weno.

IV. LOVI[TA

^lan 31.Lovi{tem, u pogledu ovog Zakona, smatraju se povr{ine

zemqi{ta, {uma i voda koje predstavqaju prostornu, prirodnui lovno-gospodarsku cjelinu u kojoj postoje uslovi za trajanopstanak, uzgoj, razmnoàvawe, za{titu i upotrebu divqa~i,bez obzira na vlasni{tvo.

Lovi{te osniva kantonalna skup{tina na prijedlogkantonalnog ministarstva.

Akt o osnivawu lovi{ta sadrì: naziv lovi{ta, granice iukupnu povr{inu lovi{ta, vrste divqa~i koje ga naseqavaju,divqa~ koja je pod posebnom za{titom i druge potrebnepodatke.

Lovi{ta koja se prostiru na povr{inama {uma sa posebnom namjenom (nau~nog, kulturnog, vjerskog, istorijskog i dr.zna~ewa), kao i na povr{inama koje predstavqaju izuzetnoprigodna stani{ta rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih vrstadivqa~i, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daqwemtekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministramoè proglasiti posebnim lovi{tem.

Ako se lovi{te nalazi na podru~ju dva ili vi{e kantona,mi{qewe za formirawe posebnog lovi{ta daju sporazumnokantonalni ministri.

Aktom o osnivawu lovi{ta iz prethodnog stava VladaFederacije odre|uje i korisnika lovi{ta.

^lan 32.Lovnim povr{inama se ne smatraju naseqa, grobqa, javni

putevi, planta`ni vo}waci i vinogradi, parkovi u naseqima,objekti za lije~ewe, odmor i rekreaciju, vazdu{ne luke,dvori{ta industrijskih i drugih objekata, kao i drugi objektiutvr|eni posebnim propisima.

Ogra|eni prostori za vje{ta~ki uzgoj divqa~i se tako|e ne smatraju lovnom povr{inom.

^lan 33.Lovi{ta su dolinska (nizinska), brdska i planinska.Nizinskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je preko

50% povr{ine ispod 400 m nadmorske visine.Brdskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je preko 50%

povr{ine lovi{ta izme|u 400 m i 1.000 m nadmorske visine.Planinskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je preko

50% povr{ine iznad 1.000 m nadmorske visine.

^lan 34.Lovi{ta se mogu osnivati kao otvorena lovi{ta, ogra|ena

lovi{ta i uzgajali{ta divqa~i.Otvoreno lovi{te je lovi{te u kojem je omogu}ena dnevna i

sezonska migracija dlakave i pernate divqa~i. Ovo lovi{te ne moè biti mawe od 1.000 ha za nisku i 3.000 ha za visoku divqa~.

Ogra|eno lovi{te je lovi{te koje je ogra|eno prirodnim({iroki vodotoci, velike vodene povr{ine i sl.) ilivje{ta~kim (ograde ili sli~ni ure|aji ili gra|evine i sl.)

preprekama koje spre~avaju ili znatno umawuju mogu}nost dadivqa~, koja se u wemu prvenstveno uzgaja, {titi i lovi,napusti tu povr{inu.

Ogra|eno lovi{te obuhvata povr{inu na kojima postojeuslovi za intenzivni uzgoj, za{titu, lov i upotrebu divqa~i, ane moè biti mawe od 600 ha.

Uzgajali{te divqa~i obuhvata povr{ine zemqi{ta ve}eod 100 ha, a mawe od 2000 ha na kojima se mogu uzgajati pojedinevrste divqa~i za proizvodwu ve}eg broja kvalitetne i zdravedivqa~i namijewene lovu i reprodukciji.

Izuzetno od stava 5. ovog ~lana, uzgajali{te divqa~i moèse osnivati na vlastitim povr{inama privrednog ribwaka saobalnim zemqi{tem ili rasadnicima i vo}nim i loznimnasadima namijewenim za intenzivnu proizvodwu.

^lan 35.Na~in odre|ivawa granica lovi{ta, obiqeàvawe, kao i

postupak osnivawa lovi{ta propisuje federalni ministar.Korisnik lovi{ta je duàn vidqivo obiqeìti granice

lovi{ta.

^lan 36.Lovi{te se daje na gospodarewe korisniku lovi{ta, u

skladu sa ovim Zakonom i Zakonom o koncesijama ("Slu`benenovine Federacije BiH", broj 40/02).

Jednom korisniku lovi{ta na gospodarewe moè se dativi{e lovi{ta.

Korisnik lovi{ta, lovi{te ili wegove dijelove ne moèdavati pod zakup ili ustupiti drugom korisniku.

^lan 37.Vlada kantona, na prijedlog kantonalne komisije za

koncesije dodjequje koncesiju najpovoqnijem ponu|a~u koji jeispunio i zadovoqio sve kriterijume utvr|ene na tenderu(poziv na javni ten der) i visokog je ranga u odnosu na ostaleponu|a~e.

Lovi{te se daje na gospodarewe na odre|eno vrijeme. Rok na koji se daje koncesija na lovi{te ne moè biti kra}i

od 10 godina, a ni duì od 30 godina.

^lan 38.Lovi{te se daje na gospodarewe jednom pravnom licu koje

ponudi najpovoqnije uslove za gospodarewe lovi{tem iunapre|ewe lovi{ta (objekte, ure|aje i druga sredstva za uzgoji za{titu divqa~i, stru~ne kadrove i sl.)

Uslove gospodarewa lovi{tem iz stava 1. ovog ~lanapropisuje federalni ministar.

Korisnik zemqi{ta i voda na kome je osnovano lovi{teima pod jednakim uslovima iz stava 2. ovog ~lana pravoprvenstva u dobivawu lovi{ta na gospodarewe.

Korisniku kome je dato lovi{te na gospodarewe ne moè to lovi{te ustupati drugim fizi~kim i pravnim licima.

^lan 39.O predaji lovi{ta na gospodarewe zakqu~uje se ugovor

izme|u kantonalnog ministarstva i korisnika lovi{ta.Ako se lovi{te daje pod koncesiju, ugovor o koncesiji mora

obavezno sadràvati sve elemente iz ~lana 29. Zakona okoncesijama, ali tako|e mora sadràvati: naziv lovi{ta,podatke o sudskoj registraciji korisnika lovi{ta, vrijeme nakoje se daje lovi{te na gospodarewe, granice lovi{ta,procjenu brojnog stawa divqa~i, uslove kojih se korisniklovi{ta mora pridràvati, mjere koje je korisnik lovi{taduàn preduzeti u ciqu unapre|ivawa lovi{ta, mjere za{titedivqa~i, uslove organizovawa i finansirawa lovo~uvarskeslu`be, odredbe o sprovo|ewu lovno-gospodarske osnove,visini i na~inu pla}awa nadoknade, kao i uslove za raskidawaugovora.

Pored elemenata iz stava 2. ovog ~lana ugovorne stranemogu ugovoriti i druge obligaciono pravne elemente.

^lan 40.Ugovor o davawu lovi{ta na gospodarewe moè se

raskinuti:– ako korisnik ne ispuwava uslove, odnosno obaveze

odre|ene ovim Zakonom, ugovorom ili ne gospodari uskladu sa odredbama lovnogospodarske osnove;

– ako je potrebno da se zemqi{te, {uma ili voda koristiza ciqeve koji iskqu~uju mogu}nost bavqewalovstvom.

O raskidu ugovora iz stava 1. ovog ~lana odlu~ujekantonalno ministarstvo koje je dalo lovi{te na gospodarewe.

Korisnik lovi{ta, kojem je lovi{te oduzeto raskidomugovora, ima pravo na nadoknadu uloènih, a neiskori{}enihsredstava.

Visina nadoknade iz stava 3. ovog ~lana utvr|uje sesporazumom zainteresovanih ugovornih strana.

U slu~aju kada se ne moè posti}i sporazum o visininadoknade, odlu~uje nadle`ni sud.

Nadoknada za izgra|ene objekte i uni{tenu divqa~utvr|uje se za objekte prema kwigovodstvenoj vrijednosti, a zadivqa~ prema cjenovniku.

Nadoknadu pla}a korisnik lovi{ta kojem je lovi{te,odnosno dio lovi{ta nakon raskida ugovora dato nagospodarewe.

Kantonalni, odnosno federalni inspektor za lovstvopokre}e postupak oduzimawa lovi{ta u slu~aju iz stava 1.alineja 1. ovog ~lana.

^lan 41.Korisnik lovi{ta je duàn da, u roku od {est mjeseci od

dana preuzimawa lovi{ta na gospodarewe, obiqeì granicelovi{ta.

Na~in obiqeàvawa granica lovi{ta propisujefederalni ministar.

^lan 42.Korisnik lovi{ta mora obezbijediti da planirawe i

realizovawe stru~nih poslova lovstva obavqa lice sazavr{enim VII stepenom obrazovawa, {umarskog smjera, koje jeizu~avalo tokom svog {kolovawa predmet - Lovstvo.

^lan 43. Ako se nakon sprovo|ewa postupka iz ~lana 36. ovog Zakona

niko ne javi na oglas ili se ne javi dovoqan broj ponu|a~a ili se od korisnika oduzme lovi{te na osnovu ~lana 39. ta~ka 1. ovogZakona, lovi{tem gospodari kantonalno ministarstvo.

Lovi{te koje putem oglasa nije moglo biti ustupqeno nakori{}ewe u skladu sa stavom 1. ovog ~lana, privremeno se dajena kori{}ewe, bez konkursa, pravnom licu koje obavqadjelatnost lovstva ili udruèwu, odnosno organizacijilovaca, do dono{ewa odluke o davawu lovi{ta na kori{}ewe uskladu sa ~lanom 36. ovog Zakona.

Ustupawe u skladu sa stavom 2. ovog ~lana moè trajatinajduè jednu godinu.

V. KATASTAR LOVI[TA

^lan 44.Za svako lovi{te osniva se i vodi katastar lovi{ta.Katastar lovi{ta osniva i vodi korisnik lovi{ta, a jedan

primjerak katastra obavezno se dostavqa kantonalnomministarstvu.

Korisnik iz stava 2. ovog ~lana dostavqa propisanepodatke o katastru kantonalnom ministarstvu najdaqe do 30.aprila teku}e godine za proteklu lovnu godinu.

Sadràj i na~in vo|ewa katastra lovi{ta propisujefederalni ministar.

VI. LOVNO-GOSPODARSKA OSNOVA I PLANIRAWE

^lan 45.Za svako lovi{te donosi se lovno-gospodarska osnova.Lovno-gospodarska osnova je dugoro~ni planski dokument

kojim se ure|uje gospodarewe lovi{tem i divqa~i zadesetogodi{wi pe riod.

Lovno-gospodarsku osnovu donosi korisnik lovi{ta za pe -riod od najmawe 10 godina.

Lovno-gospodarsku osnovu korisnik lovi{ta duàn jedonijeti u roku od jedne godine od dana preuzimawa lovi{ta, amoè je izraditi pravno lice registrovano za djelatnostlovstva ili fizi~ko lice ({umarski inèwer, inèwerlovstva i za{tite prirode) sa obrtnicom za obavqawe tedjelatnosti.

Odredbe lovno-gospodarske osnove su obavezne i bez we lovnije dozvoqen.

U finansirawu izrade lovno-gospodarske osnove u~estvuje50% korisnik lovi{ta i 50% kantonalno ministarstvo, a akose lovi{te daje pod koncesiju, koncesionar finansira ukupaniznos izrade lovno-gospodarske osnove.

^lan 46.Federalno ministarstvo daje saglasnost na lovno-

gospodarsku osnovu.Izrada nove lovno-gospodarske osnove mora biti zavr{ena

~etiri mjeseca prije isteka vaè}e lovno-gospodarske osnove.Federalno ministarstvo, na osnovu prijedloga stru~ne

komisije donosi rje{ewe o odobrewu lovno-gospodarskeosnove ili stavqa primjedbe na ponu|enu osnovu.

Gre{ke i nedostatke lovno-gospodarske osnove utvr|eneod stru~ne komisije du`no je ostkloniti lice kojem jepovjerena izrada osnove.

Za lovi{ta koje je osnovala Vlada Federacije lovno-gospodarsku osnovu odobrava Federalno ministarstvo.

Ako se lovi{te nalazi na podru~ju dva i vi{e kantona,mi{qewe na lovno-gospodarsku osnovu sporazumno dajukantonalna ministarstva putem zajedni~kog akta, a Federalnoministarstvo daje saglasnost na osnovu.

Finansirawe lovno-gospodarskih osnova za posebnalovi{ta snosi Vlada Federacije.

Sastav, rad i tro{kove stru~ne komisije iz stava 2. ovog~lana propisa}e federalni ministar.

^lan 47.Lovno-gospodarska osnova sadrì naro~ito prikaz stawa

lovi{ta, osnovne biolo{ke i fizi~ke karakteristikelovi{ta, sastav divqa~i (kvantitet i kvalitet), ciqevegospodarewa, vrste i obim radova, mjere i metode za postizaweciqeva gospodarewa, kao i ekonomsko-finansijsku osnovugazdovawa, pro gram za unapre|ewe lovstva i lovo~uvarskuslu`bu.

Prikaz stawa lovi{ta naro~ito sadrì podatke opovr{ini lovi{ta, prirodnim i drugim uslovima za ìvot irazvoj divqa~i, stawu fonda divqa~i, po pojedinim vrstama iprirastu divqa~i u lovi{tu.

Lovno-gospodarskom osnovom mora se, u skladu sa Zakonom,odrediti vrsta i broj divqa~i koja }e se uzgajati u lovi{tu kaoi obim za{tite i iskori{}avawa divqa~i.

Lovno-gospodarska osnova mora biti uskla|ena sadugoro~nim programom razvoja poqoprivredne proizvodwe i{umskogospodarskom osnovom za povr{ine na kojima selovi{te nalazi, kao i sa vodoprivrednom osnovom, prostornimplanom i ratifikovanim me|unarodnim ugovorom iz oblastilova, za{tite prirode i prirodnih stani{ta divqa~i.

^lan 48.Do dono{ewa lovno-gospodarske osnove korisnici lovi{ta

gospodare lovi{tem na osnovu privremenog godi{weg planagospodarewa lovi{tem, a najduè jednu godinu.

Redovni godi{wi plan gospodarewa sadrì naro~itomjere za unapre|ewe lovstva kao i obim kori{}ewa pojedinihvrsta divqa~i i utvr|uju prostori u lovi{tu na kojima se moguobu~avati lova~ki psi.

Godi{wi plan donosi se do 31. marta za pe riod od 1. aprilateku}e do 31. marta naredne godine (lovna godina).

Lov se moè vr{iti tek poslije dono{ewa godi{wegplana.

Godi{wi plan dostavqa se kantonalnom ministarstvunajkasnije do 30. aprila, a izvje{taj o izvr{ewu plana zaproteklu godinu do 31. maja.

Saglasnost na godi{wi plan gospodarewa lovi{tem dajekantonalno ministarstvo, a na godi{we planove gospodarewaza posebna lovi{ta daje Federalno ministarstvo.

Lov se moè vr{iti nakon dobijene saglasnosti.

^lan 49.Bliì propis o sadràju, na~inu izrade i nosiocima

izrade lovno-gospodarske osnove lovi{ta, privremenoggodi{weg plana gospodarewa lovi{tem i godi{weg planaggospodarewa lovi{tem donosi Federalno ministarstvo, naosnovu mi{qewa nadle`nog lova~kog saveza.

Izrada lovno-gospodarske osnove i wena revizija moè sepovjeriti pravnom licu koje je registrovano za tu djelatnost iima zaposleno stru~no lice sa zavr{enim {umarskimfakultetom, ili inèwer lovstva i za{tite prirode.

Revizija lovno-gospodarske osnove vr{i se kada se trajnoili bitno izmijene uslovi i okolnosti na kojima se zasnivalovno-gospodarska osnova, a posebno uslijed uginu}a vi{e od1/3 divqa~i, poàra, elementarnih nepogoda, trovawa isli~no.



Revizija lovno-gospodarske osnove vr{i se po postupkupropisanom za weno dono{ewe.

^lan 50.Korisnici lovi{ta du`ni su voditi evidenciju o

izvr{enim radovima i provedenim mjerama predvi|enimlovno-gospodarskom osnovom i godi{wim planom.

Korisnik posebnih lovi{ta duàn je Federalnomministarstvu dostaviti izvje{taj o izvr{ewu godi{weg planagospodarewa za proteklu godinu.

Izvje{taji iz st. 1. i 2. ovog ~lana dostavqaju se do 31. martateku}e godine.

Evidencija izvr{enih radova iz st. 1. i 2. ovog ~lana upisuje se u obrasce koje donosi federalni ministar.

^lan 51.Sredstva koja korisnik lovi{ta ostvari u gazdovawu

lovi{tem smiju se koristiti samo za gospodarewe iunapre|ivawe lovstva ukoliko ovim Zakonom nije druga~ijeodre|eno.

Unapre|ivawem lovstva smatra se:– za{tita, odràvawe i poboq{awe ̀ ivotnih uslova za

divqa~ u lovi{tu (poboq{avawem ispasi{ta,dodatnim hrawewem, odràvawem solila ipojili{ta);

– dostizawe i odràvawe odgovaraju}e polne i starosnestrukture pojedinih vrsta divqa~i u okviru utvr|enogkapaciteta lovi{ta;

– uno{ewe novih vrsta divqa~i u lovi{te;– ~uvawe i za{tita divqa~i i lovi{ta;– izgradwa lovno-uzgojnih i lovno-tehni~kih objekata;– preduzimawe mjera za smawewe {teta koje po~ini

divqa~;– stru~no osposobqavawe kadrova;– izrada planskih dokumenata;– nau~no-istraìva~ki rad u lovstvu;– nabavka rasnih lova~kih pasa i– izdava~ka djelatnost.

VII. LOV I UPOTREBA DIVQAÎ

^lan 52.Korisnici lovi{ta du`ni su pri lovqewu i upotrebi

divqa~i sprije~iti neeti~na pona{awa u lovi{tu,uznemiravawe divqa~i u wenom stani{tu (naro~ito sa psima uvrijeme reprodukcije), otrovima, omamquju}im sredstvima isl., ~ime se obezbje|uje sprovo|ewe me|unarodnih konvencija oza{titi divqa~i i ptica.

^lan 53.Korisnici lovi{ta odredi}e svojim aktom ko moè i pod

kojim uslovima vr{iti lov divqa~i, kao i u~e{}e lovaca ukori{}ewu ulova.

^lan 54.Odstrel divqa~i dozvoqen je samo lova~kom pu{kom

kuglaricom sa izolu~enom cijevi i pu{kom sa~maricom.Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, odstrel medvjeda, kozoroga,

muflona, srne i divokoze dozvoqen je samo lova~kom pu{komkuglaricom sa izolu~enom cijevi.

Zabrawen je lov divqa~i nabojima koji nisu lova~ki ilova~kom pu{kom s glatkim cijevima koja je izra|ena tako dasadrì vi{e od dva metka u istom kalibru, te poluautomatskimi automatskim oru`jem s glatkim ili u`lijebqenim cijevima.

Zabrawen je lov krupne divqa~i, osim divqih sviwa,prigonom, progonom ili sa psima.

Odredbe stava 3. ovog ~lana ne odnose se na lov pernatedivqa~i koja se umjetno uzgaja na povr{inama koje sunamijewene takvom uzgoju.

Na~in upotrebe lova~kog oru`ja i municije propisujefederalni ministar.

^lan 55.Divqa~ mogu loviti ~lanovi lova~kih udruèwa koji

imaju poloèn lova~ki ispit.Lica koja su kroz {kolovawe izu~avala i poloìla

predmet lovstvo, oslobo|ena su polagawa lova~kog ispita.

Pro gram, uslove i na~in polagawa lova~kog ispita, kao iizdavawe potvrda, odnosno uvjerewa o poloènom ispitupropisuje federalni ministar.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana divqa~ moguloviti:

– lovci pripravnici bez prava odstrela za{ti}enedivqa~i i pod nadzorom instruktora;

– strani i doma}i lovci turisti u pratwi stru~nog lica;– diplomatski predstavnici u grupnom lovu.Komisiju za polagawe lova~kog ispita formira federalni

ministar.

^lan 56. ^lanovi lova~kih udruèwa lov divqa~i visokog lova

vr{e na osnovu odobrewa za odstrel, a lov divqa~i niskog lovana osnovu lovne karte.

Strani i doma}i lovci turisti love na osnovu odobrewa zaodstrel (dozvole za lov).

Odobrewe za odstrel i lovnu kartu izdaje korisniklovi{ta, a jedinstvene obrasce, oblik i sadràj donosifederalni ministar.

^lan 57.Divqa~ je zabraweno uznemiravati i loviti:– u vrijeme kada je na prostoru na kome je divqa~

ugroèna poplavom, snijegom, poàrom, poledicom iprirodnim nesre}ama;

– otrovom, zamkama, gvo`|ama, klopkama i omamquju}im sredstvima, a ptice pomo}u lijepaka i mreà ilidrugih sredstava za masovno uni{tavawe;

– ga|awem iz motornih vozila, gaèwem motornimvozilima i ga|awem iz motornih ~amaca;

– upotrebom reflektora (farova), gramofona,magnetofona, au dio aparata i sli~nim napravama,ìvih i umjetnih mamaca - vabila ili pomo}u napravakoje djeluju na principu in fra-crvenih zraka;

– vojni~kim oru`jem, vojni~kom municijom, sportskimmalokalibarskim i poluautomatskim lova~kimoru`jem sa vi{e od pet metaka;

– hrtovima i nerasnim psima,– papkastu lovostajem za{ti}enu divqa~ pomo}u pasa;– medvjeda progonom i prigonom;– pticama grabqivicama i zvijerima;– upotrebom luka i strijele osim lova na visoku divqa~

u ogra|enim lovi{tima do 1000 ha; – u no}ima bez mjese~ine (u no}nom lovu) i bez

izgra|enih objekata za lov;– sa~mom na udaqenosti od 200 m od naseqa i pu{kom

kuglaricom na udaqenosti od 500 m od naseqa.Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, korisnik lovi{ta moè

odobriti no}ni lov i sa improvizovanih objekata ako je upitawu spre~avawe {teta na poqoprivrednim imawima, temoè dopustiti hvatawe mladih divqih sviwa u ciqusuzbijawa sviwske kuge, na na~in i pod uslovima propisanim u~lanu 59. ovog Zakona.

Nerasnim psima iz alineje 6. stava 1. ovog ~lana smatraju sepsi koji nisu registrovani kod nadle`ne kinolo{keorganizacije i koji nemaju odgovaraju}i rodovnik.

Zabraweno je sa psima progawati divqa~ izvan terenaogra|enog za trening u vremenu od 5. januara do 31. jula.

Zabrawen je lov divqa~i u planta`nim vo}wacima ivinogradima, rasadnicima i drugim {umskim ipoqoprivrednim povr{inama koje su ogra|ene ogradom krozkoju dlakava divqa~ ne moè prolaziti, na povr{inama koje sekoriste za vojne poligone i komunalne potrebe, kao i drugimpovr{inama i objektima kada je to utvr|eno posebnimpropisima.

Izuzetno od odredbi stava 1. ovog ~lana, licu koje imapoloèn sokolarski ispit dopu{ten je lov divqa~i pticamagrabqivicama koje su za to posebno {kolovane.

Sokolarski ispit polaè se pred Komisijom za polagawelova~kog ispita koja se formira pri Federalnomministarstvu.

Pro gram sokolarskog ispita i na~in lova divqa~i spticama grabqivicama (sokolarewe) propisuje federalniministar.

^lan 58.U lovu se smiju iskqu~ivo koristiti ~istokrvni lova~ki

psi sa poloènim ispitom uro|enih osobina, potrebnimispitom u radu propisanim za svaku pasminu pojedina~no, kojiposjeduje rodni list jedne od ~lanica Me|unarodne kinolo{kefederacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku(eksterijeru).

Kinolo{ki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim sedokazuje ~istokrvnost i pasminska pripadnost, propisujuuslove za ispit uro|enih osobina i svaki pojedini radni ispitte izdaju sertifikat za poloène radne ispite.

Vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divqa~i uodre|enim podru~jima propisuje federalni ministar.

^lan 59.Izuzetno od odredaba ~lana 57. stav 1. al. 2. i 4. federalni

ministar moè odobriti korisniku lovi{ta hvatawe divqa~imreàma, klopkama i omamquju}im sredstvima, ali samo zanau~ne svrhe, umjetni uzgoj, preseqewe u druga lovi{ta, kao iza potrebe zoolo{kih vrtova i izvoza.

^lan 60.Kantonalni ministar moè propisati da se na

zemqi{tima zasijanim ili zasa|enim odre|enimpoqoprivrednim kulturama moè zabraniti lov divqa~i uvrijeme kada bi to {tetilo tim kulturama.

^lan 61.Tereni za obuku i trening lova~kih pasa odre|uju se

lovno-gospodarskom osnovom. U tom ciqu moè se izdvojitinajvi{e do 5% ukupne povr{ine lovi{ta.

^lan 62.Ulovqena ili uginula divqa~ i weni dijelovi pripadaju

korisniku lovi{ta.Za kori{}ewe divqa~i i wenih dijelova, kao i pruène

usluge u lovi{tu korisniku lovi{ta pla}a se nadoknada, osim u ogra|enim prostorima za obuku pasa.

Ulovqena ili uginula divqa~ i weni dijelovi napovr{inama izvan lovi{ta pripadaju kantonalnomministarstvu ili licima kojim je povjerena za{tita divqa~ina tim povr{inama.

Lovac, ~lan lova~kog udruèwa koji je korisnik lovi{ta,pla}a za upotrebu divqa~i i wenih dijelova :

– za visoku divqa~ 40% trì{ne vrijednosti,– za nisku divqa~ 25% trì{ne vrijednosti.Strani i doma}i lovci turisti, za upotrebu divqa~i i

wenih dijelova i drugih usluga pla}aju punu trì{nu cijenu.Cjenovnik odstrela i upotrebe divqa~i te drugih usluga u

lovi{tu, na bazi trì{ne vrijednosti, donosi federalniministar.

^lan 63.Ulovqena ili uginula divqa~ i weni dijelovi mogu se

iznositi iz lovi{ta samo uz potvrdu korisnika lovi{ta.Potvrdu o porijeklu divqa~i i wenih dijelova na

propisanom obrascu izdaje korisnik lovi{ta.Obrazac potvrde o porijeklu divqa~i i wenih dijelova iz

stava 2. ovog ~lana i uslove pod kojima se moè vr{itipreparirawe divqa~i i dràwe trofeja javno izloènih uobjektima, kao i upotreba mesa divqa~i u ugostiteqskimobjektima, donosi federalni ministar.

^lan 64.Trofejima od divqa~i, u pogledu ovog Zakona, smatraju se

rogovi srnda}a, jelena lopatara, jelena, divojarca, divokoze,muflona i alpskog kozoroga, kqove divqeg vepra, lubawa ikrzno medvjeda, vuka i divqe ma~ke, lobawa jazavca i lisice,kao i cijeli primjerak velikog i malog tetrijeba.

Trofeji od divqa~i mogu se iznositi iz lovi{ta samo uztrofejni list.

Korisnik lovi{ta izdaje trofejni list i vodi evidenciju o izdanim trofejnim listovima.

^lan 65.Trofej ocjewuje komisija sastavqena od tri ~lana koju

formira korisnik lovi{ta.Komisija iz stava 1. ovog ~lana vr{i ocjenu trofeja na

osnovu standarda Me|unarodnog savjeta za lovstvo i za{titudivqa~i (u daqwem tekstu: CIC).

^lanovi komisije iz stava 1. ovog ~lana moraju imatipoloèn ispit za ocjewivawe trofeja.

Pro gram i na~in polagawa ispita iz stava 3. ovog ~lanadonosi Lova~ki savez.

^lan 66.Bliè propise o obliku obrasca, sadràju, na~inu i

postupku izdavawa potvrda i trofejnog lista donosifederalni ministar.

^lan 67.

Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poenanajja~a trofeja odre|ene vrste divqa~i u Federaciji na osnovubanke podataka o vrijednim trofejima.

Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lova~ki savez.Korisnici lovi{ta du`ni su nadle`nom Lova~kom savezu

dostaviti podatke iz trofejnog lista za trofeje vrijednostibronzane medaqe pa navi{e.

Vrhunski trofej je vlasni{tvo onog ko je divqa~odstrijelio, ali se ne moè iznijeti izvan teritorijeFederacije sve dok po vrijednosti CIC poena ne do|e na 4.mjesto.

Korisnik lovi{ta je duàn upoznati stranog dràvqanina prije odlaska u lov o propisima koji vrijede za vrhunsketrofeje.

Obavje{tewe o izlaèwu odre|enog trofeja iz kategorijevrhunskih daje nadle`ni Lova~ki savez.

Izuzetno od stava 4. ovog ~lana, federalni ministar, naprijedlog Lova~kog saveza ili lova~kog udruèwa, moèodobriti izno{ewe vrhunskog trofeja izvan teritorijeFederacije.

Bliì propis o bankama podataka vrijednih trofeja,kategoriji vrhunskih trofeja i trajawu tog akta odredi}efederalni ministar posebnim aktom.

VIII. SPREÂVAWE I NADOKNADA [TETE

^lan 68.Korisnik lovi{ta duàn je preduzimati mjere za

spre~avawe {teta koju divqa~ moè u~initi imovini iliqudima na zemqi{tu i vodi na kojima se nalazi lovi{te(odràvawe broja divqa~i prema kapacitetu lovi{ta,obezbje|ewe prehrane u lovi{tu, postavqawe ~uvara i dr.)

Vlasnici zemqi{ta i stoke, odnosno korisnici zemqi{tana kome je osnovano lovi{te du`ni su na zemqi{tu, objektimagdje stoka boravi i opremi koja se koristi u obradi zemqepreduzimati uobi~ajene mjere za spre~avawe {teta od divqa~ii na divqa~i (djelotvornim ogradama, elektri~nim pastirom,postavqawem pla{ila, za{titom mladih sadnica omotavawemili premazivawem, ispa{om stoke sa pastirom na povr{inamadozvoqenim za pa{u, postavqawem pla{ilica na kosa~ice ikombajne, u~estvovawem u organizovanom progonu i sl.)

Mjere iz stava 2. ovog ~lana propisuje kantonalniministar.

Korisnik lovi{ta i korisnici zemqi{ta i voda na ~ijem je podru~ju osnovano lovi{te, kao i korisnici okolnihzemqi{ta i voda, mogu pitawe nadoknade {tete koju divqa~po~ini regulisati i me|usobnim sporazumom (ugovarawepau{alne nadoknade, obezbje|ewe kod osiguravaju}eg dru{tvai sl.).

^lan 69. Ako se radwama, odnosno mjerama iz ~lana 68. stav 1. ovog

Zakona, po~ini {teta, korisnik lovi{ta je duàn nadoknaditi {tetu vlasniku, odnosno korisniku zemqi{ta na kome senalazi lovi{te.

^lan 70.Za {tetu koju po~ini lovostajem za{ti}ena divqa~

odgovoran je korisnik lovi{ta u ~ijem je lovi{tu {tetapo~iwena, ukoliko je o{te}eni preduzeo propisane mjereza{tite.

[tetu koju po~ini divqa~ za koju je propisana stalna iliprivremena zabrana lova duàn je nadoknaditi onaj ko jepropisao zabranu.

Izuzetno, za {tetu koju po~ini medvjed na utvr|enimuzgojnim podru~jima nadoknadu pla}a Federacija u visini od45%, kantoni u visini od 25% i korisnik lovi{ta u visini od30% procjene {tete.



Nema odgovornosti za {tetu koju je po~inio medvjed nastoci bez pastira kao i u podru~jima gdje je pa{a zabrawena.

Obaveza o{te}enog je da sa~uva sve tragove koji ukazuju napri~iwenu {tetu.

^lan 71.Za {tetu koju prilikom lova divqa~i po~ine lovci i

wihovi pomo}nici odgovoran je korisnik lovi{ta, a korisniklovi{ta ima pravo regresa od lovaca, odnosno wihovihpomo}nika.

^lan 72.Fizi~ka i pravna lica koja odstrijele ili nanesu {tetu

divqa~i bespravnim lovom ili na drugi nezakonit na~in,du`na su korisniku lovi{ta u ~ijem lovi{tu ta divqa~ stalnoboravi, nadoknaditi {tetu prema od{tetnom cjenovniku, a uslu~aju spora odre|uje se nadle`nost suda prema mjestunastanka {tete.

Od{tetni cjenovnik iz stava 1. ovog ~lana donosifederalni ministar.

Sporove o nadoknadi {tete iz stava 1. ovog ~lana rje{avanadle`ni sud.

^lan 73.Prijava o pri~iwenoj {teti od divqa~i podnosi se

kantonalnom ministarstvu odmah, a najkasnije u roku od tridana od dana kada je {teta nastala.

Kantonalno ministarstvo du`no je odmah, a najkasnije tridana po prijemu prijave {tete odrediti komisiju zautvr|ivawe uzroka {tete i procjenu vrijednosti.

Komisiju sa~iwavaju tri ~lana: predstavnik kantonalnogministarstva (predsjednik komisije), stru~no lice za procjenuvrijednosti {tete (poqoprivredni ili veterinarskistru~wak) i stru~no lice za utvr|ivawe uzroka {tete (vje{takza lovstvo), {umarske, veterinarske, poqoprivredne ilibiolo{ke struke sa iskustvom na istim poslovima.

Komisija je du`na da odmah izvr{i uvi|aj i o svom radusa~ini zapisnik. Na uvi|aj se poziva o{te}eni i korisniklovi{ta.

Zapisnik komisije sadrì naro~ito: mjesto i na~innastanka {tete, znakove koji upu}uju na odre|enu vrstudivqa~i, obim i visinu {tete, kao i preduzete mjere o{te}enog prije i poslije po~iwene {tete.

^lan 74.Po prijemu zapisnika iz ~lana 73. stav 4. ovog Zakona,

kantonalno ministarstvo }e poku{ati sporazumno utvrditi{tetu izme|u o{te}enog i korisnika, odnosno organaodgovornog za nadoknadu {tete.

Sporazum o nadoknadi {tete sadrì naro~ito visinunadoknade i rok wene isplate.

Sporazum o nadoknadi {tete ima snagu izvr{nog naslova.Ako ne do|e do sporazuma, o{te}eni }e se pravno uputiti za

podno{ewe tu`be nadle`nom sudu u pogledu utvr|ivawa {tetei wene visine.

IX. LOVOÛVARSKA SLU@BA

^lan 75.Korisnik lovi{ta duàn je obezbijediti lovo~uvarsku

slu`bu.Lovo~uvarsku slu`bu vr{e lovo~uvari kao slu`bena

(ovla{}ena) lica zaposlena u lovi{tu.Lovo~uvari obavqaju du`nost naoruàni lova~kim

oru`jem, u uniformi sa slu`benom oznakom - lovo~uvar.Lovo~uvar moè biti lice koje je zavr{ilo najmawe III

stepen sredwe {kole ({umarske, poqoprivredne iliveterinarske struke), koje je zdravstveno sposobno za vr{eweodre|enih poslova utvr|enih za to radno mjesto, sa poloènimlova~kim i lovo~uvarskim ispitom, koje ispuwava uslove zano{ewe oru`ja, kao i druge uslove utvr|ene zakonom i aktimakorisnika lovi{ta.

Lovo~uvar posjeduje legitimaciju lovo~uvara koju izdajekorisnik lovi{ta.

Federalni ministar }e propisati vrstu uniforme, oznake,uslove za no{ewe oru`ja, vrstu oru`ja i veli~inulovo~uvarskog rejona.

^lan 76.Lovo~uvar je ovla{}en da:

– od lica zate~enih sa sredstvima za lov u lovi{tuzahtijeva da pokaù odobrewe za odstrjel odnosnolova~ku kartu, kao i druge isprave kojima se utvr|ujeidentitet tih lica;

– zahtijeva li~ne isprave od lica zate~enog u vr{ewuprekr{aja ili kaznenog djela koji se odnose na lovstvoi od lica za koje postoji osnovana sumwa da je izvr{ilotakvo djelo ili prekr{aj, ako ne moè na drugi na~inda utvrdi identitet tog lica;

– radi pronalaèwa predmeta kojima je izvr{enprekr{aj ili krivi~no djelo koji se odnose na lovstvo,vr{i pregled vozila i drugih sredstava za prevoz ipreno{ewe stvari za koja postoji osnovana sumwa daprevoze odnosno prenose ulovqenu divqa~, dijeloveulovqene divqa~i ili trofeje od divqa~i;

– pregleda ulov i sredstva za lov, kao i da utvrdi da li jelov obavqen u skladu sa propisima;

– privremeno oduzima i bez odlagawa preda nadle`nomorganu ulov, sredstva za lov, kao i druge predmeteprona|ene u lovi{tu, ako postoji osnovana sumwa da suupotrijebqeni ili bili namijeweni za izvr{ewekrivi~nog dijela ili prekr{aja koji se odnose na lov,ili da su nastali ili pribavqeni izvr{ewem takvogkrivi~nog djela ili prekr{aja;

– odstrawuje rawenu i bolesnu divqa~;– izvje{tava o pojavi bolesti ili uginu}u divqa~i i

opasnosti od elementarnih nepogoda. Lovo~uvar je duàn da licu od kojeg su oduzeti ulov, psi i

drugi predmeti za lov, izda potvrdu o oduzimawu spomenutihsredstava.

S privremeno oduzetim sredstvima iz prethodnog stavakorisnik ne moè raspolagati (uni{titi, prodati, predati,zamijeniti i sl.), do okon~awa prekr{ajnog postupka ilipostupka pred drugim nadle`nim organom.

Zapisnik i potvrda o oduzimawu sredstava za lov koriste se u prekr{ajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretaweprekr{ajnog postupka koji podnosi nadle`ni lovni inspektorili o{te}eni.

U slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana, lice koje je zate~eno sa sredstvima za lov u lovi{tu du`no je, na zahtjev lovo~uvara,pokazati odobrewe za odstrel, odnosno lova~ku kartu i ispravu kojim se utvr|uje wegov identitet, kao i da omogu}i pregledulova, sredstava za lov, pregled vozila i drugih sredstava zaprevoz i preno{ewe stvari.

^lan 77. Oblik i sadràj obrasca legitimacije lovo~uvara, vo|ewe

evidencije o izdatim legitimacijama i sadràju slu`benekwige lovo~uvara donosi federalni ministar.

Lovo~uvar je duàn voditi slu`benu kwigu.

^lan 78.Zahtjev za pokretawe sudskog postupka za bespravan lov,

pri~iwenu {tetu na divqa~i i lovi{tu podnosi korisniklovi{ta na osnovu izvje{taja - prijave lovo~uvara i drugihslu`benih lica.

X. NADZOR NAD SPROVO\EWEM OVOG ZAKONA

^lan 79.Federalno ministarstvo vr{i upravni nadzor nad

primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovogZakona koji su ovim Zakonom stavqeni u nadle`nostFederacije, kao i upravni nadzor nad radom ovla{}enihpravnih lica u prenijetim poslovima odre|enih ovim Zakonomkoji predstavqaju vr{ewe javnih ovla{}ewa.

Federalno ministarstvo vr{i instancijski nadzor, dajestru~na uputstva i obja{wewa u primjeni zakona nad radompravnih lica kojima su povjerena javna ovla{}ewa.

Federalno ministarstvo vr{i i nadzor nad kantonalnimministarstvima u dijelu izvr{ewa federalne politike uoblasti lovstva na teritoriji Federacije.

Kantonalna ministarstva vr{e upravni nadzor nadprovo|ewem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovogZakona koji su Zakonom stavqeni u nadle`nost kantona, kao iupravni nadzor nad obavqawem poslova odre|enih ovimZakonom koji predstavqaju vr{ewe javnih ovla{}ewa, astavqeni su u nadle`nost kantona.

^lan 80.Inspekcijski nadzor nad provo|ewem ovog Zakona vr{e

federalni lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori uskladu sa odredbama ovog Zakona i Zakona o {umama("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04).

Federalni lovni inspektor ima sqede}e nadle`nosti:1. pregleda lovno-gospodarsku osnovu i provjerava kako se

ona primjewuje;2. kontroli{e primjenu godi{weg plana gospodarewa

lovi{tem, poslovne kwige i ostalu dokumentaciju kadaje to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjerakoje se odnose na divqa~ i lovi{ta;

3. kontroli{e rad lova~kih saveza u poslovima koji su impovjereni kao javna ovla{}ewa ovim Zakonom;

4. kontroli{e provo|ewe odredbi ovog Zakona osanacijskom odstrelu, odstrelu za nau~no-istraì-va~ke svrhe kao i sokolarewe;

5. obavqa sve poslove i zadatke iz nadle`nostikantonalnog inspektora za lovstvo ukoliko ovaj iz bilo kojeg razloga ne izvr{ava poslove i zadatke utvr|eneovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu wega.

Ukoliko na|e da je povrije|en ovaj zakon ili drugi propisdonesen na osnovu wega federalni lovni inspektor ima pravo iobavezu:

– rje{ewem narediti otklawawe utvr|enih nedosta-taka, odnosno nepravilnosti u odre|enom roku;

– podnijeti nadle`nom organu zahtjev za pokretaweprekr{ajnog postupka;

– preduzeti i druge mjere, odnosno izvr{iti druge radwe za koje je posebnim propisima ovla{}en.

Kantonalni lovni inspektor ima sqede}a ovla{}ewa:1. kontroli{e da li korisnik lovi{ta ispuwava

propisane uslove za gospodarewe;2. kontroli{e da li je godi{wi plan gospodarewa

lovi{tem u skladu sa lovno-gospodarskom osnovom;3. kontroli{e lovqewe divqa~i, odobrewe za odstrel

divqa~i, lovne karte i trofejne listove za ulovqenudivqa~;

4. pregleda radove i objekte u lovi{tima;5. oduzima do odluke nadle`nog organa bespravno

ulovqenu ili bespravno prisvojenu uginulu divqa~ iliwene dijelove, kao i predmete kojima su izvr{ene ovebespravne radwe;

6. nare|uje privremene mjere za spre~avawe {tete uhitnim slu~ajevima u kojima bi mogla nastupiti {teta;

7. prikupqa, kad je to potrebno, obavje{tewa od svjedoka,vje{taka, odgovornih i drugih lica;

8. vodi slu`bene podatke za podru~je kantona o povredamaodredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovuwega;

9. izvje{tava nadle`ne organe federalne uprave onepravilnostima i predlaè provo|ewe odre|enihmjera, ako sam nije ovla{}en za preduzimaweodgovaraju}ih mjera;

10. podnosi prijavu za pokretawe prekr{ajnog postupkaradi povrede odredaba ovog Zakona i propisa donesenihna osnovu wega;

11. preduzima i druge mjere i radwe za koje je ovla{}enposebnim propisima.

^lan 81.Kada nadle`ni inspektor prilikom vr{ewa inspekcijskog

nadzora utvrdi da propis nije primijewen ili je nepravilnoprimijewen donije}e rje{ewe kojim }e naloìti otklawaweutvr|ene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one morajuotkloniti.

Protiv rje{ewa kantonalnog lovnog inspektora moè seizjaviti àlba Federalnom ministarstvu u roku od osam danaod dana prijema rje{ewa.

Protiv rje{ewa kantonalnog ministarstva moè seizjaviti àlba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana oddana prijema rje{ewa.

Protiv rje{ewa federalnog lovnog inspektora moè seizjaviti àlba Federalnom ministarstvu u roku od osam danaod dana prijema rje{ewa.

XI. KAZNENE ODREDBE

^lan 82.Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 20.000 KM

kazni}e se za prekr{aj pravno lice ako:1. lovi za{ti}enu divqa~ na zemqi{tima i vodama izvan

lovi{ta (~lan 7. st. 1. i 2.);2. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja lovi, progawa ili

namjerno uznemiruje divqa~ (~lan 14. st. 2. i 3.);3. dozvoli lov vrsta za koje je propisana stalna zabrana

lova (~lan 16.), lovostajem za{ti}enih vrsta za vrijemetrajawa lovostaja (~lan 17.) ili privremena zabranalova (~lan 18.);

4. vr{i smawewe broja za{ti}ene divqa~i bez dozvoleFederalnog ministarstva (~lan 19. stav 2.);

5. postupi protivno odredbama ~lana 21;6. vr{i trovawe divqa~i (~lan 29. stav 1.);7. vr{i trovawe divqa~i bez odobrewa federalnog

ministra (~lan 29. stav 2.);8. unosi u lovi{te oru`je koje nije lova~ko i postupa s

wim suprotno odredbama ~lana 30.;9. korisnik lovi{ta da u podzakup ili ustupi drugom

korisniku lovi{te (~lan 38. stav 4.);10. korisnik lovi{ta ne obezbijedi vr{ewe stru~nih

poslova licima predvi|enim u ~lanu 42.;11. korisnik lovi{ta ne vodi katastar lovi{ta na na~in

kako je propisano ~lanom 44.; 12. na vrijeme ne donese lovno-gospodarsku osnovu (~l. 45. i

46.);13. ne donese i ne dostavi na odobrewe u propisanom roku

privremeni plan gospodarewa i godi{wi plangospodarewa lovi{tem (~lan 48.);

14. ne donese op{ti akt iz ~lana 53.;15. postupi protivno odredbama ~lana 56. st. 1. i 2. i ~lana

57. stav 1. al. 1-12 i st. 4. i 5.;16. ne obezbijedi i ne organizuje lovo~uvarsku slu`bu na

na~in kako je propisano ~lanom 75.;17. lovnom inspektoru ne omogu}i pregled po osnovu

ovla{}ewa iz ~lana 80. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se nov~anom

kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM i odgovorno lice upravnom licu.


kazni}e se za prekr{aj pravno lice ako:1. vlasnik pu{ta pse bez kontrole po lovi{tu, odnosno

korisnik lovi{ta ne uklawa pse i ma~ke koji se kre}ubez kontrole po lovi{tu (~lan 22.);

2. vr{i ogra|ivawe lovi{ta protivno odredbama ~lana25.;

3. vr{i naseqavawe novih vrsta divqa~i bez odobrewaFederalnog ministarstva (~lan 26.);

4. postupi protivno odredbama ~lana 27 ; 5. korisnik lovi{ta vidqivo ne obiqeì granice

lovi{ta (~l. 35. i 41.);6. ne uosnovi katastar lovi{ta ili ne dostavi

kantonalnom ministarstvu katastar lovi{ta (~lan 44.);7. korisnik lovi{ta lov vr{i prije dobijene saglasnosti

(~lan 48. stav 7.);8. ne izvr{i reviziju lovno-gospodarske osnove (~lan 49.

stav 3);9. na propisanim obrascima i rokovima ne vodi evidenciju

o izvr{enim radovima i mjerama predvi|enimlovno-gospodarskom osnovom i godi{wim planom (~lan50.);

10. koristi ostvarena sredstva za druge svrhe, a ne zagospodarewe i unapre|ewe lovi{ta (~lan 51.);

11. korisnik lovi{ta ne sprije~i sva neeti~ka pona{awa ulovi{tu (~lan 52.);

12. dozvoli lov ~lanovima lova~kog udruèwa koji nemajupoloèn lova~ki ispit (~lan 55.) i koji nisu ~lanovilova~kih udruèwa;

13. ne obezbijedi odobrewe za odstrel odnosno lovnu kartu(~lan 56.);

14. korisnik lovi{ta ne vodi evidenciju o izdatimtrofejnim listovima (~lan 64.stav 3.);

15. nadle`ni lova~ki savez ne vodi banku podataka ovrijednim trofejima (~lan 67. stav 2.);



16. dozvoli izno{ewe trofeja izvan teritorijeFederacije (~lan 67. st. 4. i 7.);

17. ne izda legitimaciju lovo~uvara i lovo~uvar ne vodislu`benu kwigu (~lan 77. st. 1. i 2.)

Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se nov~anomkaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM i odgovorno lice upravnom licu.

^lan 84. Nov~anom kaznom od 1.000 KM do 2.000 KM kazni}e se za

prekr{aj pojedinac (fizi~ko lice) ako:1. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja progawa, lovi ili

uznemiruje divqa~ ili na neki drugi na~in ugroàvaopstanak divqa~i (~lan 14. stav 2.);

2. vr{i lov ptica i sisara korisnih za poqoprivredu i{umarstvo (~lan 21.stav 1.)

3. bez odobrewa kantonalnog ministra drì divqa~ uogra|enom prostoru (~lan 27. stav 2.);

4. vr{i trovawe divqa~i (~lan 29. stav 1.);5. odstrel divqa~i vr{i nelova~kim oru`jem (~lan 54.

stav 1.);6. lov vr{i nabojima koji nisu lova~ki ili

poluautomatskom ili automatskom pu{kom (~lan 54.stav 3.);

7. vr{i lov krupne divqa~i osim sviwa, prigonom,progonom ili sa psima (~lan 54. stav 4.);

8. vr{i lov bez lovne karte, odnosno odobrewa za odstrel(~lan 56. stav 1.),

9. lovi divqa~ u slu~ajevima navedenim u ~lanu 57. stav 1.al. 1.-12. i st. 4. i 5.,

10. u lovu se koristi ne~istokrvnim lova~kim psima saispitima (~lan 58. stav 1.);

11. vr{i lov divqa~i mreàma, klopkama i omamquju}imsredstvima bez odobrewa federalnog ministra (~lan 59. stav 1.);

12. uginulu divqa~ ili ulovqenu divqa~ koristi suprotno~lanu 62. stav 1.

13. vr{i promet divqa~i i wenih dijelova protivnoodredbama ~lana 63. stav 1.,

14. iznosi sa podru~ja lovi{ta ulovqenu divqa~ i wenedijelove bez popratnice, odnosno trofejnog lista (~lan64.stav 2.);

15. na zahtjev lovo~uvara ne pokaè lova~ke i druge isprave ili ne dozvoli pregled ulova, sredstava za lov ilisredstava za prevoz odnosno prenos stvari (~lan 76. stav1. al. 1-5.).

^lan 85.Nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM kazni}e se

za prekr{aj pojedinac ako: 1. lovi divqa~ na zemqi{tima i vodama izvan lovi{ta

(~lan 7. stav 2.);2. lovi divqa~ nedozvoqenim sredstvima, na nepropisan

na~in i izvan odre|enog vremena (~lan 9. stav 2.);3. vr{i lov ènki dok su bremenite, leè na jajima ili se

hrane, uni{tava legla, gnijezda i jaja divqa~i (~lan 14.stav 5.);

4. vr{i lov medvjeda i drugih za{ti}enih divqa~i unutarza{ti}enog uzgojnog podru~ja (~lan 17.);

5. vr{i lov odre|ene vrste divqa~i za vrijemeprivremene zabrane lova (~lan 18. stav 1.);

6. koristi hemijska sredstva {tetna za divqa~ (~lan 20.stav 1.);

7. pu{ta pse da se bez kontrole kre}u po lovi{tu (~lan 22.stav 1.);

8. pu{ta ov~arske pse po lovi{tu izvan stada (~lan 22.stav 1. i ~lan 23. stav 1.).

9. vlasnici pasa i ma~aka pu{taju pse i ma~ke u lovi{tubez nadzora na udaqenosti od 300 m od nastambe ili stada (~lan 23. stav 2.);

10. postupi protivno odredbama ~lana 28. stav 1. al. 1 - 5;11. unosi u lovi{te oru`je koje nije lova~ko ili se kre}e

izvan javnih puteva ili vozi po tu|em lovi{tu saoru`jem koje nije u futroli ili prtqa`niku vozila iispra`weno (~lan 30. st. 1. i 2.);

12. vr{i trening i obuku pasa protivno ~lanu 61.;13. bespravnim lovom nanese {tetu divqa~i (~lan 72. stav

1.);

^lan 86.U postupku po prekr{aju pored nov~ane kazne izre}i }e se i

za{titna mjera oduzimawa sredstava koja su upotrijebqena ili namijewena za po~iwewe prekr{aja.

Licu koje po~ini prekr{aj iz ~lana 84. stav 1. ta~. 1. do 8. i~lana 85. stav 1. ta~. 3. i 4. ovog Zakona uz izre~enu kaznu, izre}i }e se i za{titna mjera oduzimawa sredstava koja suupotrijebqena za po~iwewe prekr{aja i oduzimawe imovinske koristi pribavqene po~iwenim prekr{ajem.

Za slu~aj iz stava 2. ovog ~lana izre}i }e se mjeraoduzimawa dozvole za dràwe i no{ewe oru`ja u trajawu oddvije do pet godina.

XII. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 87.Postupak za nadoknadu {tete pri~iwene od divqa~i, koji

je zapo~et prije stupawa na snagu ovog Zakona, nastavi}e seprema odredbama ovog Zakona, ako do dana stupawa na snagu ovogZakona nije doneseno prvostepeno rje{ewe o nadoknadi {tete.

Ako je u postupku nadoknade {tete donijeto prvostepenorje{ewe do dana stupawa na snagu ovog Zakona, postupak poàlbi nastavi}e se prema odredbama koje su bile na snazi do tog dana.

Ako je rje{ewe iz stava 2. ovog ~lana poni{teno prijestupawa na snagu ovog Zakona, postupak nadoknade {tetenastavi}e se prema odredbama ovog Zakona.

^lan 88.Korisnici koji gospodare lovi{tima du`ni su u roku od

godinu dana, od dana stupawa na snagu ovog Zakona, uskladitisvoje poslovawe, op{te i druge akte sa odredbama ovog Zakona.

^lan 89.Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje primjena

Zakona o lovstvu ("Slu`beni list SRBiH", br. 7/77, 30/90, 4/93i 13/94).

Do dono{ewa podzakonskih propisa predvi|enih u ~lanu90. ovog Zakona, na teritoriji Federacije primjewiva}e sepodzakonski propisi koji su se primjewivali do stupawa nasnagu ovog Zakona, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovogZakona.

^lan 90.Federalni ministar }e u roku od godinu dana od dana

stupawa na snagu ovog Zakona, donijeti sqede}e provedbenepropise o :

– na~inu, sredstvima i alatima kojima se obavqa lov iz~lana 9. stav 2. ovog Zakona;

– privremenoj zabrani lova iz ~lana 18.stav 3.;– vremenu lova lovostajem za{ti}ene divqa~i iz ~lana

24. stav 1.;– uslovima gospodarewa lovi{tem iz ~lana 38.stav 2.;– na~inu obiqeàvawa granica lovi{ta iz ~lana 41.

stav 2.;– sadràju i na~inu vo|ewa katastra lovi{ta iz ~lana

44. stav 4.;– evidentirawu izvr{enih radova iz ~lana 50. stav 4.;– na~inu upotrebe lova~kog oru`ja i municije iz ~lana

54. stav 6.; – programu, uslovima i na~inu polagawa lova~kog

ispita iz ~lana 55. stav 3.;– programu sokolarskog ispita i na~inu lova divqa~i s

pticama grabqivicama (sokolarewe) iz ~lana 57. stav8.;

– vrsti i broju pasa za lov na pojedine vrste divqa~i uodre|enim podru~jima iz ~lana 58. stav 3.;

– cjenovniku odstrela i kori{}ewa divqa~i i drugihusluga u lovi{tu iz ~lana 62. stav 6.;

– obrascu potvrde o porijeklu divqa~i i wenih dijelovai uslovima pod kojim se moè vr{iti preparirawedivqa~i i dràwe trofeja javno izloènih uobjektima kao i upotrebi mesa divqa~i uugostiteqskim objektima iz ~lana 63. stav 3.;

– obliku obrasca, sadràju, na~inu i postupku izdavawapotvrde i trofejnog lista iz ~lana 66.;

– banci podataka vrijednih trofeja i kategorijivrhunskih trofeja iz ~lana 67. stav 8;

– od{tetnom cjenovniku iz ~lana 72. stav 2.;– obliku i sadràju obrasca legitimacije lovo~uvara,

vrsti uniforme, oznake, uslovima za no{ewe oru`ja,vrsti oru`ja i veli~ini lovo~uvarskog rejona iz ~lana 75. stav 6.;

– obliku i sadràju obrasca legitimacije, vo|ewuevidencije o izdatim legitimacijama i sadràjuslu`bene kwige lovo~uvara iz ~lana 77. stav 1.

^lan 91.Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u

"Slu`benim novinama Federacije BiH".

Predsjedavaju}iDoma naroda

Parlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, s. r.

Predsjedavaju}iPredstavni~kog doma

Parlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, s. r.

Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosim

UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O LOVSTVU

Progla{ava se Zakon o lovstvu koji je donio ParlamentFederacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 6. decembra2005. godine i na sjednici Doma naroda od 29. jula 2005. godine.

Broj 01-02-29/0624. januara 2006. godine

SarajevoPredsjednik

Niko Lozan~i}, s. r.

ZAKONO LOVSTVU

I. OSNOVNE ODREDBE

^lan 1.Ovim Zakonom ure|uje se: organizacija lovstva i lovi{ta,

uzgoj, za{tita, lov i kori{tenje divlja~i i njezinih dijelova, katastarlovi{ta, lovno-gospodarska osnova i planiranje, lovo~uvarskaslu`ba, upravni i inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovogZakona, kaznene odredbe i druga pitanja od zna~enja za oblastlovstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjemtekstu: Federacija).

Lovstvo, u smislu ovog Zakona, predstavlja javnu djelatnosti obuhvata mjere za{tite i uzgoja divlja~i, ure|enje lovi{ta,lovljenje divlja~i i racionalnu upotrebu divlja~i i lovi{ta, kojidoprinosi o~uvanju biolo{ke raznolikosti ekolo{kih sistema iekolo{ke ravnoteè prirodnih stani{ta divlja~i.

^lan 2.U ovom Zakonu u upotrebi su pojmovi sa sljede}im

zna~enjem:Divlja~ u smislu ovog Zakona jesu odre|ene vrste ìvotinja

(lovna divlja~) koje slobodno ìve u prirodi;Pravo lova je ovla{tenje da se na odre|enoj povr{ini

zemlji{ta i voda provedu radnje i preduzimaju mjere uzgoja,za{tite, lova i upotrebe divlja~i;

Korisnik zemlji{ta je vlasnik i korisnik zemlji{ta na kojemje osnovano lovi{te;

Lovi{te jeste odre|ena povr{ina zemlji{ta koja predstavljazaokruènu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekolo{ki i drugiuvjeti za uzgoj, za{titu, lov i upotrebu divlja~i;

Otvoreno lovi{te je ono u kojem je mogu}a neometanadnevna i sezonska migracija divlja~i;

Ogra|eno lovi{te je ono u kojem je smanjena mogu}nost(prirodno ili ogra|eno preprekama) migracija divlja~i. Koristi seza intenzivni uzgoj a povr{ina ne moè biti manja od 600 ha;

Uzgajali{te divlja~i nalazi se na povr{inama zemlji{ta ve}im od 100 ha a manjim od 2.000 ha, ogra|eno je ogradom gdje seproizvodi divlja~ za reprodukciju i lov;

Zvjerinjak je povr{ina zemlji{ta do 100 ha ogra|enaogradom koju divlja~ ne moè napustiti;

Lovno-gospodarska osnova je planski akt kojom se ure|ujegospodarenje divlja~i i lovi{tem za desetogodi{nji pe riod. Bezlovno-privredne osnove lov divlja~i nije dopu{ten;

Pro gram uzgoja divlja~i je planski i privredni akt kojim sepotanko ure|uje uzgoj, za{tita, lov i upotreba divlja~i uuzgajali{tima divlja~i;

Trofej divlja~i je divlja~ ili njezini dijelovi ure|eni za duè~uvanje i ocjenjivanje;

Vrhunski trofej divlja~i je trofej ocijenjen ve}im brojembodova ta~aka od evidentiranog najja~eg trofeja pojedine vrstedivlja~i u Federaciji.

Vrhunski trofeji krupne divlja~i ne smiju se iznositi izFederacije;

Lov je skup osmi{ljenih aktivnosti ~ovjeka u svrhu odstrijelaili hvatanja ìvotinja zakonom ozna~enih kao divlja~.

^lan 3.Divlja~ je dràvno vlasni{tvo i dobro od op}eg interesa koje

uìva posebnu brigu i za{titu. Ulovljena, ranjena i uginula divlja~ i njeni dijelovi pripadaju

korisniku lovi{ta, a na zemlji{tima i vodama izvan lovi{ta pripada kantonalnom ministarstvu nadle`nom za poslove {umarstva (udaljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), ili pravnom ilifizi~kom licu kojem je povjerena za{tita divlja~i izvan lovi{ta.

II. LOVSTVO - KORISNICI LOVI[TA I LOVA^KAUDRU@ENJA

^lan 4.Prema namjeni lovstvo moè biti gospodarsko, sportsko,

gospodarsko-sportsko i sa posebnom namjenom. Pod gospodarskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje

lovstvom u cilju sticanja dobiti.Pod sportskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje

lovstvom radi li~ne razonode i rekreacije.Pod gospodarsko-sportskim lovstvom podrazumijeva se

kombinacija gospodarskog i sportskog lovstva.Pod lovstvom sa posebnom namjenom podrazumijeva se

bavljenje lovstvom u cilju nau~nih istraìvanja, nastave, za{titenaro~ito rijetkih ìvotinja, kao i za druge potrebe utvr|eneposebnim propisima.

^lan 5.Lovljenje divlja~i obuhvata: traènje, do~ekivanje,

posmatranje, slije|enje, odstrjel i hvatanje ̀ ive divlja~i, lovljenje pticama grabljivicama, sakupljanje uginule divlja~i i njezinihdijelova.

^lan 6.Za vr{enje lovstva osnivaju se lovi{ta.U lovi{te ne ulaze:– izgra|eno i neizgra|eno gra|evinsko zemlji{te;– javni putevi i druge javne povr{ine uklju~uju}i i za{titni

pojas do 300 m od naselja;– odre|eni dijelovi prirode koji su progla{eni posebno

za{ti}enim objektima prirode po propisima o za{titiprirode u kojima je aktom o progla{enju ili posebnimaktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkoviprirode, strogi rezervati, specijalni zoolo{ki i ornitolo{ki rezervati i drugi posebno za{ti}eni objekti prirode);

– more i privredni ribnjaci sa obalnim zemlji{tem kojisluè za kori{tenje ribnjaka;

– rasadnici, vo}ni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnojproizvodnji na povr{ini do 100 ha, ako su ogra|eniogradom koja spre~ava prirodnu migraciju dlakavedivlja~i;

– druge povr{ine na kojima je aktom o progla{enjunjihove namjene zabranjen lov;

– ogra|eni prostori u kojima se umjetno uzgaja divlja~;– privatni posjedi, ako se na njima pri~injava {teta.

^lan 7.Na povr{inama zemlji{ta i na vodama izvan lovi{ta divlja~ je

duàn za{tititi vlasnik zemlji{ta, pravno ili fizi~ko lice ikantonalno ministarstvo na ~ijem se podru~ju nalazi zemlji{te ivode koje se koriste.

Zabranjen je lov za{ti}ene divlja~i na zemlji{tima i vodamaizvan lovi{ta.



Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, u slu~ajevima kada se radi opovr{inama zemlji{ta ve}im od 100 ha pravnih ili fizi~kih licakoja koriste ta zemlji{ta, kantonalno ministarstvo povjerit }eza{titu divlja~i na takvim povr{inama drugim pravnim ilifizi~kim licima.

^lan 8.Lovi{tima se gospodari na osnovu lovno-gospodarske

osnove.

^lan 9.Pravo lova divlja~i imaju gra|ani koji ispunjavaju uvjete

odre|ene ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovogZakona i op}ih akata pravnih lica (lova~ke organizacije i dr.) koja gospodare lovi{tem.

Lov divlja~i moè se vr{iti samo dozvoljenim sredstvima, napropisan na~in i u odre|eno vrijeme.

Godi{nji ulov za{ti}ene divlja~i moè se vr{iti samo ugranicama godi{njeg plana gospodarenja.

^lan 10.Korisnici lovi{ta su pravna lica koja su na osnovu odredbi

ovog Zakona dobila lovi{te na gospodarenje.Korisnici lovi{ta, u smislu ovog Zakona, mogu biti lova~ka

udruènja, privredna dru{tva {umarstva, te ostala pravna licaregistrirana za bavljenje lovstvom.

Korisnici lovi{ta mogu se dobrovoljno povezivati u lova~keasocijacije radi unapre|enja i ostvarivanja zajedni~kog ili op}eginteresa ili cilja u skladu sa odredbama Zakona o udruènjima ifondacijama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 45/02).

^lan 11.Lova~ka udruènja formiraju se radi organiziranog bavljenja

lovstvom, ostvarenja op}eg interesa za unapre|enje uzgoja iza{tite lovstva i iskori{tavanja divlja~i, za{tite prirode i okoli{a uo~uvanju prirodnog stani{ta divlja~i, njegovanja lova~ke etike iobi~aja ili drugih ciljeva kroz sportsko-rekreacione i ekolo{keaktivnosti.

^lan 12.Lova~ki savezi u Federaciji su samostalne organizacije u

koje su svojevoljno u~lanjeni korisnici lovi{ta i drugeorganizacije i udruènja zainteresirani za razvoj lovstva i na kojese primjenjuju sve odredbe zakona koje su ina~e propisane zaudruènja.

Lova~ki savez, u smislu ovog Zakona, obavlja svoju osnovnu djelatnost (za koju je registriran), te obavlja poslove koji su mu,kao javna ovla{tenja, povjereni ovim Zakonom, odnosno za kojeje ovla{ten, a naro~ito:

– unapre|enje lovstva;– priànje stru~ne pomo}i kod dono{enja i provo|enja

mjera gospodarenja lovi{tem i obrazovanja lovaca;– dosljedno provo|enje zakona i drugih propisa o lovstvu i

davanje prijedloga za njihovo unapre|enje;– ostvarivanje jedinstvene lovne politike iz oblasti

lovstva, kao i ostvarivanje odnosa sa inozemnimlova~kim udruènjima;

– realizacija lovnog menad`menta.Korisnik lovi{ta je duàn:– uraditi inventuru ìvotinjskih vrsta i stanja lovi{ta; – osiguravati finansijska sredstva za provo|enje

lovno-gospodarske osnove, za {tete na divlja~i i lovi{tu,kao i nadoknadu {tete koju ~ini divlja~ (osiguranjem kod osiguravaju}eg zavoda, pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.);

– imati stru~nu slu`bu, odnosno stru~njaka za provo|enjelovno-gospodarske osnove;

– imati organiziranu lovo~uvarsku slu`bu;– imati lova~ke pse odgovaraju}e pasmine za lovi{te koje

uzima u zakup koji posjeduju rodni list (rodovnik,pedigre) jedne od ~lanica Me|unarodne kinolo{kefederacije (FCI) i imaju pozitivnu ocjenu u obliku(eksterijeru) i imaju poloèn ispit u radu;

– imati lova~kog psa osposobljenog za pra}enje krvnogtraga, ili krvosljednika sa poloènim ispitom, ako ulovi{tu koje uzima u zakup ima predvi|en odstrjelkrupne divlja~i.

Osim uvjeta iz stava 2. ovog ~lana korisnik lovi{ta obaveznodaje na uvid ispravu iz koje je vidljivo da je registriran zaobavljanje lova.

III. DIVLJA^ I NJENA ZA[TITA

^lan 13.Divlja~, u smislu ovog Zakona, su sljede}e vrste ìvotinja:

a) Dlakava divlja~ (sisari)

– Glodari (Rodentia): zec (Lepus europeaus), divlji kuni}(Oryctolagus cuniculus), bizamski pacov (Ondatrazibethicus), puh obi~ni (Glis glis), vjeverica (Sciurusvulgaris);

– Mesojedi (Carnivora): divlja ma~ka (Felis silvestris), ris (Lynx Iynx), vuk (Canis lupus), ~agalj (Anis aureus),lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes),kuna bjelica (Martes foina), sme|i tvor (Putoriusputorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea),lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus arctos);

– Papkari (Arctiodactyla): obi~ni jelen (Cervus elaphus),jelen lopatar (Dama dama), srna (Capreolus capreolus),divokoza (Rupicapra rupicapra), kozorog (Capra ibex),muflon (Ovis musimon), divlja svinja (Sus scrofa);

b) Pernata divlja~ (ptice)

– Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus),prepelica po~pura (Conturnix coturnix), jarebica poljska - tr~ka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka - grivna(Alectoris graeca), jarebica {umska - lje{tarka (Terastesbonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), malitetrijeb - ru{evac (Lyrurus tetrix);

– Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos),patka pup~anica (Anas crecca), patka glogoljica (Nettarufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka(Anas acuta), patka ka{ikara (Anas clypeata), patkakrunata (Aythya fuligula), patka glavata (Aythyaferina), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), utvamorska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser),guska glogovnja~a (Anser fabalis), guska lisasta (Anseralbiforns), labud crvenokljuni (Cygnus olor), labudùtokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus mer -gan ser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali(Mergus albellus);

– âplje (Ardeidae): ~aplja siva (Ardea cinerea), ~apljadanguba (Ardea purpurea), ~aplja ùta (Ardeolaralloides), ~aplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac(Nyctocorax nyctocorax), bukavac - nebogled(Botaurus stellaris), ~apljica mala (Ixobrychusminutus);


– Ra`nji (Threskiornithidae): raàn blistavi (Plegadisfascinellus), ìli~arka bijela (Platalea leucordia);


– Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup sme|oglavi (Aegypius monachus), kostoberinaùtoglava - bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli(Neophron percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krsta~ (Aquila pomorina), orao {tekavac (Haliaetusalbicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), {kanjac mi{ar(Buteo buteo), {kanjac ga}a{ (Buteo logopus), jastrebkoko{ar (Accipiter gentilis), kobac pti~ar (Accipiternisus), eja mo~varica (Cir cus aeruginusus), ejalivadarica (Cir cus pygargus), eja stepska (Cir cusmacrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hr|asta(Milvus milvus);

– Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus),soko kragujac (Falco subbuteo), soko sme|i (Falcosherrug), soko ju`ni (Falco biarmicus), soko kragulj~i}(Falco columbarius), vjetru{a kliktava (Falcotinnunculus), vjetru{a kop~i} (Falco vespertinus),vjetru{a bjelonokta (Falco naumanni);


mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga mlaku{a

(Gallinula choloropus), hari{ prdavac (Crex crex),{tijaka ku{ica (Porzana pusilla), {tijaka ri|uka (Porzanaporzana);

– Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), dropljamala (Teatrax tetrax);

– Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus);– [ljuke (Scolopacidae): {ljuka {umska (Scolopax

rusticola), barska {ljuka - {ljuka koko{ica (Gallinagogallinago), {ljuka livadarka (Gallinago me dia), {ljukakozica - mala bokasina (Lymnocryptes minimus), mrkaprutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringatotanus), crvenorepa mulja~a (Limusa limosa), mulja~asme|a (Limosa lapponica);



– îgre (Strenidae): ~igra obi~na (Sterna hirundo), ~igramala (Sterna albifrons), ~igra crna (Chlidonias niger);

– Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia);golub grivnja{ (Columba palumbus), golub duplja{(Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur),gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto);

– Sove (Strigidae): velika u{ara - buljina (Bbubo bubo),sova {umska (asio otus), u{ara {umska (Strix aluco), }uk(Athene noctua), kukuvija (Tyto alba);

– Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae): vranac veliki- kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukma{(Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocoraxpigmeus);

– Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac ~ubasti (Podicepscristatus), gnjurac ri|oglavi (Podiceps grisegena),gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac u{ati(Podiceps auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis);

– Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica),pljenor mali (Gavia stellato);

– Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva(Corvus cornix), ga}ac (Corvus frugilegus), ~avka(Corvus monedula), kreja - sojka (Garrulus glandarius),svraka (Pica pica), kreja lje{nikara (Nucifragacorycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus),galica crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).

Ako se na teritoriji Federacije pojavi, ili unese novaìvotinjska vrsta, njen sta tus divlja~i privremeno }e odreditifederalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (udaljnjem tekstu: federalni ministar), dok se to pitanje ne uredizakonom.

^lan 14.Uzgoj i za{tita divlja~i obuhvata sve mjere i radnje kojima se

pomaè razmnoàvanje i opstanak divlja~i propisanolovno-gospodarskom osnovom, a naro~ito:

– lovostaj za odre|ene vrste divlja~i;– privremena zabrana lova divlja~i;– provedba radnji koje uvjetuju opstanak i razmnoàvanje

divlja~i koja trajno ili sezonski ̀ ivi u lovi{tu, te mjere zao~uvanje i pobolj{anje stani{ta;

– odràvanje utvr|ene brojnosti, omjera spolova i starostipopulacije divlja~i koja se uzgaja;

– osiguravanje uvjeta za razmnoàvanje i vo|enjemladun~adi;

– unos i ~uvanje divlja~i radi postizanja brojnosti utvr|ene lovno-gospodarskom osnovom i programom uzgoja;

– osiguranje provo|enja preventivnih dijagnosti~kih,kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovi{tima iostalim prostorima gdje se divlja~ uzgaja, ili obitava radi zdravstvene za{tite divlja~i;

– smanjenje broja divlja~i koja ~ini {tetu na podno{ljivbroj, te uklanjanje pasa i ma~aka skitnica;

– spasavanje divlja~i od elementarnih nepogoda;– provo|enje mjera za osiguranje dovoljne koli~ine

kvalitetne hrane i pitke vode;– podizanje i odràvanje lovno-tehni~kih i lovno-gospo-

darskih objekata;

– preduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divlja~i)prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova, teupotreba za{titnih naprava na poljoprivrednimstrojevima;

– upotreba sredstava za za{titu bilja ili drugih hemijskihsredstava na propisan na~in i preduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi, ili paljenje strni{ta,kukuruzi{ta, tr{}aka i sl.;

– kori{tenje odre|enih pasmina radno ispitanih lova~kihpasa;

– ~uvanje lovi{ta;– suzbijanje nezakonitog lova;– pobolj{anje stani{ta divlja~i;– higijensko-zdravstvene mjere;– spre~avanje smanjenja i presijecanja povr{ina;– uklanjanje {teto~ina.Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odre|ena vrsta divlja~i

se ne smije loviti, proganjati, ili namjerno uznemirivati, akozakonom nije druk~ije odre|eno.

Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi na~in ugroziti opstanakbilo koje vrste divlja~i u prirodi.

Odstrjel bolesne ili ranjene divlja~i (sanitarni odstrjel)dozvoljen je i u vrijeme zabrane lova i lovostaja.

Zabranjeno je loviti ènku dlakave divlja~i kada je visokobremenita, ili dok vodi mladun~ad, pernatu divlja~ kad sjedi najajima i dok hrani mladun~ad, uni{tavanje i prisvajanjemladun~adi, te uni{tavanje i o{te}ivanje legla, gnijezda i jajadivlja~i.

Izuzetno od stava 5. ovog ~lana, moè se dopustiti lov zapotrebe nauke, nastave, lovnu obuku ptica grabljivica, za potrebe zoolo{kih vrtova, muzeja, te sokolarskih i kinolo{kih priredbi, uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: Federalnoministarstvo).

U postupku izdavanja odobrenja korisnici ove vrste lovadu`ni su podnijeti izvje{taj Federalnom ministarstvu o razlozimalova, koli~ini i vrsti divlja~i, vremenu vr{enja lova, mjestu,na~inu i sredstvima lova, a sve to uz sudjelovanje nadle`noginspektora, predstavnika Federalnog ministarstva i korisnikalovi{ta (a po potrebi i drugih zainteresiranih stranaka), uz uvjet da se sa~ini zapisnik na licu mjesta o preduzetim radnjama.

Federalni ministar ukinut }e odobrenje iz stava 6. ovog ~lanau slu~ajevima kada korisnik postupi suprotno odredbama stava 7. ovog ~lana.

^lan 15.Za za{ti}enu odre|uje se sljede}a divlja~:– Dlakava divlja~: divokoza, srna, vidra, muflon,


– Pernata divlja~: prave koke, divlje patke, divlje guske,{ljuke, ~aplje (osim sive ~aplje), rode, labudovi, supovi -le{inari, orlovi, {kanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi`dralovi, jastrebovi, droplje, liske, àlarke, prutke,mulja~e, vivak pozvizda~, pomornice, galebovi, ~igre,kirgiska sa|a, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci,pljenori, gavran, galica, ~olica i galica crvenokljuna.

Korisnik lovi{ta moè proglasiti za{ti}enom i divlja~ kojanije navedena u stavu 1. ovog ~lana.

^lan 16.Stalna zabrana lova, u skladu sa "Crvenom listom", odre|uje

se za sljede}e vrste za{ti}ene divlja~i: vidra, ris, vjeverica, kokavelikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka {umskejarebice, ~aplje (osim sive ~aplje), rode, labudovi, supovi -le{inari, orlovi, {kanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi `dral,jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), àlarke, prutke,mulja~e, vivak pozvizda~, pomornici, galebovi, ~igre, kirgiskasa|a, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, galica, ~olica i galicacrvenokljuna.

^lan 17.Lovostajem za{ti}ena divlja~ je: mrki medvjed na uzgojnim

podru~jima, srna, divokoza, jelen lopatar, muflon, kozorog, zec,vuk, kuna, divlja svinja, veliki tetrijeb-mu`jak, fazan, prepelica,jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica {umska-mu`jak,{ljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crnaliska.



Uzgojno podru~je za medvjeda iz stava 1. ovog ~lanaobuhvata prostore na kojima postoje ekolo{ki i prirodni uvjeti zanjegov opstanak (razvoj i reprodukcija).

Uzgojna podru~ja mogu se osnovati i za druge vrste za{ti}ene divlja~i.

Uzgojna podru~ja osniva federalni ministar na prijedlogkantonalnog ministarstva, odnosno kantonalnih ministarstava,ako se lovi{te nalazi na podru~ju vi{e kantona.

Izvan uzgojnog podru~ja medvjed nije za{ti}en.Lovostaj se ne odnosi na divlja~ koja se uzgaja u ogra|enom

prostoru ~ija je povr{ina manja od 1,0 ha.

^lan 18.Privremena zabrana lova odre|uje se za vrste divlja~i ~ija je

brojnost u lovi{tu osjetno smanjena uslijed vremenskihnepogoda, bolesti, poàra, ili iz nekih drugih razloga, a koju treba za{tititi na odre|eno vrijeme u cilju pove}anja njihove brojnosti.

Zabranu iz stava 1. ovog ~lana odre|uje korisnik lovi{ta.Zabranu iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar za

podru~je vi{e kantona i kantonalni ministar za podru~je kantona,ako tu zabranu ne odredi korisnik lovi{ta.

^lan 19.Ako od za{ti}ene divlja~i nastupi direktna opasnost po ̀ ivot i

zdravlje ljudi, ili za dràvnu imovinu i za imovinu gra|ana,za{ti}ena divlja~ moè se odstrijeliti, odnosno njen broj smanjiti,bez obzira na vrijeme za{tite i godi{nji plan gospodarenja.

Odobrenje za smanjenje broja za{ti}ene divlja~i i na~inizvr{enja izdaje federalni ministar na osnovu zahtjevazainteresiranih, a po pribavljenom mi{ljenju korisnika lovi{ta inadle`ne veterinarske slu`be.

^lan 20.Ako se za za{titu poljoprivrednih i {umskih kultura

upotrebljavaju hemijska sredstva {tetna za za{ti}enu divlja~,upotreba tih sredstava mora se vr{iti na na~in koji je najmanjeopasan za divlja~.

Radi preduzimanja preventivnih mjera vlasnici, odnosnokorisnici zemlji{ta du`ni su najmanje tri dana prije upotrebesredstava obavijestiti korisnika lovi{ta o mjestu, vremenu ina~inu upotrebe sredstava iz stava 1. ovog ~lana.

^lan 21.Zabranjen je lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i

{umarstvo, kao i kvarenje i uni{tavanje njihovih gnijezda, legla iskupljanje i uni{tavanje mladun~adi i jaja, ako ovim Zakonomnije druk~ije odre|eno.

Zabranjeno je hvatanje divlja~i i drànje u zatvorenom iliogra|enom prostoru, ako ovim Zakonom nije druk~ije rije{eno,odnosno ako to nije u svrhu uzgoja divlja~i ili pobolj{anjaprirodnog fonda iste vrste.

^lan 22.Vlasnici ne smiju pu{tati pse da se bez kontrole kre}u po

lovi{tu.Korisnik lovi{ta duàn je uklanjati pse i ma~ke koji se kre}u

bez kontrole po lovi{tu na udaljenosti ve}oj od 300 m odnaseljenih objekata.

^lan 23.Ov~arski psi mogu biti u lovi{tu samo uz stado.Pse i ma~ke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju

pu{tati da se kre}u lovi{tem bez nadzora na udaljenosti od 300 mod nastambe vlasnika, odnosno stada.

Korisnik lovi{ta ima pravo i du`nost u lovi{tu ukloniti pse ima~ke koji se kre}u lovi{tem protivno odredbi stava 2. ovog~lana bez nadoknade vlasniku psa ili ma~ke.

Nije dozvoljeno ukloniti lova~ke pse koji u organiziranomlovu, ispitima, ili utakmicama pasa u gonjenju divlja~i, pre|u udrugo lovi{te.

Vlasnici pasa odgovorni su za {tetu koju njihovi psi po~ine ulovi{tu i nadokna|uju je korisniku lovi{ta.

^lan 24.Federalni ministar propisat }e vrijeme lova lovostajem

za{ti}ene divlja~i i utvrditi koje se ptice i sisari smatraju korisnimza poljoprivredu i {umarstvo.

Akt iz stava 1. ovog ~lana propisat }e se po prethodnopribavljenom mi{ljenju kantonalnog ministarstva.

^lan 25.Ogra|ivanje lovi{ta, ~ija povr{ina ne moè biti manja od 600

ha, u cilju intenzivnog gospodarenja, ako nije predvi|enolovnom osnovom, moè se vr{iti samo uz odobrenje Federalnogministarstva.

^lan 26.Naseljavanje novih vrsta divlja~i vr{i se na osnovu odobrenja

Federalnog ministarstva. Odobrenje se donosi na prijedlog kantonalnog ministarstva.Naseljavanje iz stava 1. ovog ~lana vr{i se uz prisutnost

nadle`nog inspektora, predstavnika ministarstva i korisnika, kaoi drugih lica na licu mjesta, uz obavezu da se sa~ini zapisnik ikonstatuju ura|ene radnje.

Uz zahtjev za odobrenje korisnik lovi{ta dostavlja stru~nomi{ljenje i uvjerenje o zdravstvenom stanju divlja~i koja senaseljava.

^lan 27.Izuzetno, na osnovu odredaba ~lana 20. stav 2. ovog Zakona

za potrebe nau~nog istraìvanja, obrazovanja, zoolo{kih vrtova,muzeja, naseljavanja lovi{ta i suzbijanja zaraznih bolestifederalni ministar moè odobriti hvatanje i drànje divlja~i uzatvorenom, odnosno ogra|enom prostoru.

Za potrebe treninga i ispitivanja uro|enih osobina lova~kihpasa kantonalni ministar moè odobriti drànje neza{ti}enedivlja~i u ogra|enom prostoru na zahtjev korisnika lovi{ta.

U slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovog ~lana u odobrenju }e sepropisati na~in i mjere koje }e se pri tome provoditi, te rokva`nosti odobrenja.

^lan 28.Zabranjeno je:– ètva i ko{enje poljoprivrednim strojevima koji nemaju

ugra|ene ure|aje za pla{enje i istjerivanje divlja~i;– paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog rastinja u

lovi{tima;– oblaganje otvorenih kanala, akumulacija jezera i obala

vodotoka plasti~nim i drugim materijalima na na~in kojibi ugroàvao divlja~;

– upotreba hemijskih preparata na na~in i u koli~ini kojiugroàvaju zdravlje i opstanak divlja~i;

– odlaganje otpada, sme}a, ili ne~iste tvari u prostorulovi{ta.

Korisnici lovi{ta obavezni su iz lovi{ta ukloniti otpad i sme}e i imaju pravo za nadoknadu tro{kova od fizi~kog ili pravnog licakoji su otpad ili sme}e deponirali u lovi{tu, odnosno morajuodràvati i pobolj{avati ìvotne prostore za divlja~ po{tivaju}izahtjeve prirodnog gospodarenja {umama (stvarati prostor zaparenje i odmor divlja~i) i zahtjeve za{tite ìvotinja i biljaka, tezahtjeve javnosti.

^lan 29.Trovanje divlja~i je zabranjeno.Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, federalni ministar moè na

zahtjev zainteresiranih lica (inspektora, lova~kog udruènja i dr.) odobriti trovanje odre|ene vrste divlja~i u slu~aju direktneopasnosti koja od te divlja~i zaprijeti ìvotu ili zdravlju ljudi,zdravlju doma}ih ìvotinja ili opstanku za{ti}ene divlja~i.

Uz zahtjev se obavezno dostavlja stru~no mi{ljenje orazlozima davanja odobrenja za trovanje odre|ene vrste divlja~i.

U odobrenju za trovanje divlja~i odredit }e se na~in i vrijemeupotrebe otrova i lica odgovornog za te poslove.

^lan 30.Zabranjeno je uno{enje oru`ja u lovi{te koje nije lova~ko


Zabranjeno je kretati se izvan javnih puteva, ili voziti potu|em lovi{tu sa lova~kim oru`jem koje nije u futroli iliprtlja`niku automobila i ispra`njeno.

IV. LOVI[TA

^lan 31.Lovi{tem, u smislu ovog Zakona, smatraju se povr{ine

zemlji{ta, {uma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu ilovno-gospodarsku cjelinu u kojoj postoje uvjeti za trajan

opstanak, uzgoj, razmnoàvanje, za{titu i upotrebu divlja~i, bezobzira na vlasni{tvo.


Akt o osnivanju lovi{ta sadrì: naziv lovi{ta, granice iukupnu povr{inu lovi{ta, vrste divlja~i koje ga naseljavaju,divlja~ koja je pod posebnom za{titom i druge potrebne podatke.

Lovi{ta koja se prostiru na povr{inama {uma sa posebnomnamjenom (nau~nog, kulturnog, vjerskog, historijskog i dr.zna~enja), kao i na povr{inama koje predstavljaju izuzetnoprigodna stani{ta rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih vrsta divlja~i,Vlada Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), naprijedlog federalnog ministra, moè proglasiti posebnimlovi{tem.

Ako se lovi{te nalazi na podru~ju dvaju ili vi{e kantona,mi{ljenje za formiranje posebnog lovi{ta daju sporazumnokantonalni ministri.

Aktom o osnivanju lovi{ta iz prethodnog stava VladaFederacije odre|uje i korisnika lovi{ta.

^lan 32.Lovnim povr{inama ne smatraju se: naselja, groblja, javni

putevi, planta`ni vo}njaci i vinogradi, parkovi u naseljima,objekti za lije~enje, odmor i rekreaciju, zra~ne luke, dvori{taindustrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti utvr|eniposebnim propisima.

Ogra|eni prostori za umjetni uzgoj divlja~i se, tako|er, nesmatraju lovnom povr{inom.

^lan 33.Lovi{ta su dolinska (nizinska), brdska i planinska.Nizinskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je vi{e od 50%

povr{ine ispod 400 m nadmorske visine.Brdskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je vi{e od 50%

povr{ine lovi{ta izme|u 400 i 1.000 m nadmorske visine.Planinskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je vi{e od 50%

povr{ine iznad 1.000 m nadmorske visine.

^lan 34.Lovi{ta se mogu osnivati kao otvorena lovi{ta, ogra|ena

lovi{ta i uzgajali{ta divlja~i.Otvoreno lovi{te je lovi{te u kojem je omogu}ena dnevna i

sezonska migracija dlakave i pernate divlja~i. Ovo lovi{te nemoè biti manje od 1.000 ha za nisku i 3.000 ha za visoku divlja~.

Ogra|eno lovi{te je lovi{te koje je ogra|eno prirodnim({iroki vodotoci, velike vodene povr{ine i sl.) ili umjetnim(ograde ili sli~ni ure|aji ili gra|evine i sl.) preprekama kojespre~avaju ili znatno umanjuju mogu}nost da divlja~, koja se unjemu prvenstveno uzgaja, {titi i lovi, napusti tu povr{inu.

Ogra|eno lovi{te obuhvata povr{inu na kojoj postoje uvjetiza intenzivni uzgoj, za{titu, lov i upotrebu divlja~i, a ne moè bitimanje od 600 ha.

Uzgajali{te divlja~i obuhvata povr{ine zemlji{ta ve}e od 100ha, a manje od 2.000 ha na kojima se mogu uzgajati pojedinevrste divlja~i za proizvodnju ve}eg broja kvalitetne i zdravedivlja~i namijenjene lovu i reprodukciji.

Izuzetno od stava 5. ovog ~lana, uzgajali{te divlja~i moè seosnivati na vlastitim povr{inama gospodarskog ribnjaka saobalnim zemlji{tem, ili rasadnicima i vo}nim i loznim nasadimanamijenjenim za intenzivnu proizvodnju.

^lan 35.Na~in odre|ivanja granica lovi{ta, obiljeàvanje, kao i

postupak osnivanja lovi{ta propisuje federalni ministar.Korisnik lovi{ta je duàn vidljivo obiljeìti granice lovi{ta.

^lan 36.Lovi{te se daje na gospodarenje korisniku lovi{ta u skladu sa

ovim Zakonom i Zakonom o koncesijama ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 40/02).

Jednom korisniku lovi{ta na gospodarenje se moè dati vi{elovi{ta.

Korisnik lovi{ta lovi{te, ili njegove dijelove ne moè davatipod zakup, ili ustupiti drugom korisniku.

^lan 37.Vlada kantona na prijedlog kantonalne komisije za koncesije

dodjeljuje koncesiju najpovoljnijem ponu|a~u koji je ispunio i

zadovoljio sve kriterije utvr|ene u tenderu (poziv na javni ten -der) i visokog je ranga u odnosu na ostale ponu|a~e.

Lovi{te se daje na gospodarenje na odre|eno vrijeme. Rok na koji se daje koncesija na lovi{te ne moè biti kra}i od

10 godina a ni duì od 30 godina.

^lan 38.Lovi{te se daje na gospodarenje jednom pravnom licu koje

ponudi najpovoljnije uvjete za gospodarenje lovi{tem iunapre|enje lovi{ta (objekte, ure|aje i druga sredstva za uzgoj iza{titu divlja~i, stru~ne kadrove i sl.).

Uvjete gospodarenja lovi{tem iz stava 1. ovog ~lanapropisuje federalni ministar.

Korisnik zemlji{ta i voda na kojem je osnovano lovi{te imapod jednakim uvjetima iz stava 2. ovog ~lana pravo prvenstva udobijanju lovi{ta na gospodarenje.

Korisnik kome je dato lovi{te na gospodarenje ne moè tolovi{te ustupati drugim fizi~kim ili pravnim licima.

^lan 39.O predaji lovi{ta na gospodarenje zaklju~uje se ugovor


obavezno sadràvati sve elemente iz ~lana 29. Zakona okoncesijama, ali, tako|er, mora sadràvati: naziv lovi{ta,podatke o sudskoj registraciji korisnika lovi{ta, vrijeme na kojese daje lovi{te na gospodarenje, granice lovi{ta, procjenu brojnog stanja divlja~i, uvjete kojih se korisnik lovi{ta mora pridràvati,mjere koje je korisnik lovi{ta duàn preduzeti u ciljuunapre|ivanja lovi{ta, mjere za{tite divlja~i, uvjete organiziranja i finansiranja lovo~uvarske slu`be, odredbe o provo|enjulovno-gospodarske osnove, visinu i na~in pla}anja nadoknade,kao i uvjete za raskidanje ugovora.

Pored elemenata iz stava 2. ovog ~lana ugovorne strane mogu ugovoriti i druge obligaciono-pravne elemente.

^lan 40.Ugovor o davanju lovi{ta na gospodarenje moè se raskinuti:– ako korisnik ne ispunjava uvjete, odnosno obaveze

odre|ene ovim Zakonom, ugovorom, ili ne gospodari uskladu sa odredbama lovno-gospodarske osnove;

– ako je potrebno da se zemlji{te, {uma ili voda koristi zaciljeve koji isklju~uju mogu}nost bavljenja lovstvom.

O raskidu ugovora iz stava 1. ovog ~lana odlu~ujekantonalno ministarstvo koje je dalo lovi{te na gospodarenje.

Korisnik lovi{ta kojem je lovi{te oduzeto raskidom ugovoraima pravo na nadoknadu uloènih, a neiskori{tenih sredstava.

Visina nadoknade iz stava 3. ovog ~lana utvr|uje sesporazumom izme|u zainteresiranih ugovornih strana.

U slu~aju kada se ne moè posti}i sporazum o visininadoknade odlu~uje nadle`ni sud.

Nadoknada za izgra|ene objekte i uni{tenu divlja~ utvr|ujese za objekte prema knjigovodstvenoj vrijednosti, a za divlja~prema cjenovniku.

Nadoknadu pla}a korisnik lovi{ta kojem je lovi{te, odnosnodio lovi{ta nakon raskida ugovora dato na gospodarenje.

Kantonalni, odnosno federalni inspektor za lovstvo pokre}epostupak oduzimanja lovi{ta u slu~aju iz stava 1. alineja 1. ovog~lana.

^lan 41.Korisnik lovi{ta duàn je u roku od {est mjeseci od dana

preuzimanja lovi{ta na gospodarenje obiljeìti granice lovi{ta.Na~in obiljeàvanja granica lovi{ta propisuje federalni

ministar.

^lan 42.Korisnik lovi{ta mora osigurati da planiranje i realiziranje

stru~nih poslova lovstva obavlja lice sa zavr{enim VII stepenomobrazovanja, {umarskog smjera, koje je izu~avalo tokom svog{kolovanja predmet - Lovstvo.

^lan 43.Ako se nakon provo|enja postupka iz ~lana 36. ovog Zakona

niko ne javi, ili se ne javi dovoljan broj ponu|a~a na oglas, ili seod korisnika oduzme lovi{te na osnovu ~lana 39. ta~ka 1. ovogZakona, lovi{tem gospodari kantonalno ministarstvo.

Lovi{te koje putem oglasa nije moglo biti ustupljeno nakori{tenje u skladu sa stavom 1. ovog ~lana privremeno se daje na



kori{tenje, bez konkursa, pravnom licu koje obavlja djelatnostlovstva ili udruènju, odnosno organizaciji lovaca do dono{enjaodluke o davanju lovi{ta na kori{tenje u skladu sa ~lanom 36.ovog Zakona.

Ustupanje u pogledu stava 2. ovog ~lana moè trajati najduèjednu godinu.

V. KATASTAR LOVI[TA

^lan 44.Za svako lovi{te osniva se i vodi katastar lovi{ta.Katastar lovi{ta osniva i vodi korisnik lovi{ta, a jedan

primjerak katastra obavezno se dostavlja kantonalnomministarstvu.

Korisnik iz stava 2. ovog ~lana dostavlja propisane podatke okatastru kantonalnom ministarstvu najdalje do 30. aprila teku}egodine za proteklu lovnu godinu.

Sadràj i na~in vo|enja katastra lovi{ta propisuje federalniministar.

VI. LOVNO-GOSPODARSKA OSNOVA I PLANIRANJE

^lan 45.Za svako lovi{te donosi se lovno-gospodarska osnova.Lovno-gospodarska osnova je dugoro~ni planski dokument

kojim se ure|uje gospodarenje lovi{tem i divlja~i nadesetogodi{nji pe riod.

Lovno-gospodarsku osnovu donosi korisnik lovi{ta na pe -riod od najmanje 10 godina.

Lovno-gospodarsku osnovu korisnik lovi{ta duàn jedonijeti u roku od jedne godine od dana preuzimanja lovi{ta, amoè je izraditi pravno lice registrirano za djelatnost lovstva, ilifizi~ko lice ({umarski inènjer, inènjer lovstva i za{tite prirode)sa obrtnicom za obavljanje te djelatnosti.

Odredbe lovno-gospodarske osnove su obavezne i bez njelov nije dozvoljen.

U finansiranju izrade lovno-gospodarske osnove sudjeluje50% korisnik lovi{ta i 50% kantonalno ministarstvo, a ako selovi{te daje pod koncesiju koncesionar finansira ukupan iznosizrade lovno-gospodarske osnove.

^lan 46.Federalno ministarstvo daje saglasnost na lovno-gospo-

darsku osnovu.Izrada nove lovno-privredne osnove mora biti zavr{ena ~etiri

mjeseca prije isteka vaè}e lovno-gospodarske osnove.Federalno ministarstvo na osnovu prijedloga stru~ne

komisije donosi rje{enje o odobrenju lovno-gospodarske osnove, ili daje primjedbe na ponu|enu osnovu.

Gre{ke i nedostatke lovno-gospodarske osnove utvr|ene odstru~ne komisije du`no je otkloniti lice kojem je povjerena izrada osnove.

Za lovi{ta koje je osnovala Vlada Federacije lovno-gospo-darsku osnovu odobrava Federalno ministarstvo.

Ako se lovi{te nalazi na podru~ju dvaju ili vi{e kantona,mi{ljenje na lovno-gospodarsku osnovu sporazumno dajukantonalna ministarstva putem zajedni~kog akta, a Federalnoministarstvo daje saglasnost na osnovu.

Finansiranje lovno-gospodarskih osnova za posebna lovi{tasnosi Vlada Federacije.

Sastav, rad i tro{kove stru~ne komisije iz stava 2. ovog ~lanapropisat }e federalni ministar.

^lan 47.Lovno-gospodarska osnova naro~ito sadrì: prikaz stanja

lovi{ta, osnovne biolo{ke i fizi~ke karakteristike lovi{ta, sastavdivlja~i (kvantitet i kvalitet), ciljeve gospodarenja, vrste i obimradova, mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, kao iekonomsko-finansijsku osnovu gospodarenja, pro gram zaunapre|enje lovstva i lovo~uvarsku slu`bu.

Prikaz stanja lovi{ta naro~ito sadrì podatke o: povr{inilovi{ta, prirodnim i drugim uvjetima za ìvot i razvoj divlja~i,stanju fonda divlja~i po pojedinim vrstama i prirastu divlja~i ulovi{tu.

Lovno-gospodarskom osnovom mora se u skladu sazakonom odrediti vrsta i broj divlja~i koja }e se uzgajati u lovi{tukao i obim za{tite i iskori{tavanja divlja~i.

Lovno-gospodarska osnova mora biti uskla|ena sadugoro~nim programom razvoja poljoprivredne proizvodnje i{umsko-gospodarskom osnovom za povr{ine na kojima selovi{te nalazi, kao i sa vodoprivrednom osnovom, prostornimplanom i ratifikovanim me|unarodnim ugovorom iz oblasti lova, za{tite prirode i prirodnih stani{ta divlja~i.

^lan 48.Do dono{enja lovno-gospodarske osnove korisnici lovi{ta

gospodare lovi{tem na osnovu privremenog godi{njeg planagospodarenja lovi{tem najduè jednu godinu.

Redovni godi{nji plan gospodarenja sadrì naro~ito mjere zaunapre|enje lovstva kao i obim kori{tenja pojedinih vrstadivlja~i i utvr|uje se prostor u lovi{tu gdje se mogu obu~avatilova~ki psi.

Godi{nji plan donosi se do 31. marta za pe riod od 1. aprilateku}e do 31. marta naredne godine (lovna godina).

Lov se moè vr{iti tek poslije dono{enja godi{njeg plana.Godi{nji plan dostavlja se kantonalnom ministarstvu

najkasnije do 30. aprila, a izvje{taj o izvr{enju plana za proteklugodinu do 31. maja.

Saglasnost na godi{nji plan gospodarenja lovi{tem dajekantonalno ministarstvo, a na godi{nje planove gospodarenja zaposebna lovi{ta Federalno ministarstvo.

Lov se moè vr{iti nakon dobijene saglasnosti.

^lan 49.Bliì propis o sadràju, na~inu izrade i nosiocima izrade

lovno-gospodarske osnove lovi{ta, privremenog godi{njeg plana gospodarenja lovi{tem i godi{njeg plana gospodarenja lovi{temdonosi Federalno ministarstvo.

Izrada lovno-gospodarske osnove i njena revizija moè sepovjeriti pravnom licu koje je registrirano za tu djelatnost i imazaposleno stru~no lice sa zavr{enim {umarskim fakultetom iliinènjer lovstva i za{tite prirode.

Revizija lovno-gospodarske osnove vr{i se kada se trajno ilibitno izmijene uvjeti i okolnosti na kojima se zasnivalovno-gospodarska osnova, a posebno uslijed uginu}a vi{e od1/3 divlja~i, poàra, elementarnih nepogoda, trovanja i sli~no.

Revizija lovno-gospodarske osnove vr{i se po postupkupropisanom za njeno dono{enje.

^lan 50.Korisnici lovi{ta du`ni su voditi evidenciju o izvr{enim

radovima i provedenim mjerama predvi|enim lovno-gospo-darskom osnovom i godi{njim planom.

Korisnik posebnih lovi{ta duàn je Federalnom ministarstvudostaviti izvje{taj o izvr{enju godi{njeg plana gospodarenja zaproteklu godinu.

Izvje{taji iz st. 1. i 2. ovog ~lana dostavljaju se do 31. martateku}e godine.

Evidencija izvr{enih radova iz st. 1. i 2. ovog ~lana upisuje seu obrasce koje donosi federalni ministar.

^lan 51.Sredstva koja korisnik lovi{ta ostvari u gospodarenju

lovi{tem smiju se koristiti samo za gospodarenje i unapre|ivanjelovstva ukoliko ovim Zakonom nije druk~ije odre|eno.

Unapre|ivanjem lovstva smatra se:– za{tita, odràvanje i pobolj{anje ìvotnih uvjeta za

divlja~ u lovi{tu (pobolj{avanje ispasi{ta, dodatnohranjenje, odràvanje solila i pojili{ta);

– dostizanje i odràvanje odgovaraju}e spolne i starosnestrukture pojedinih vrsta divlja~i u okviru utvr|enogkapaciteta lovi{ta;

– uno{enje novih vrsta divlja~i u lovi{te;– ~uvanje i za{tita divlja~i i lovi{ta;– izgradnja lovno-uzgojnih i lovno-tehni~kih objekata;– preduzimanje mjera za smanjenje {teta koje po~ini

divlja~; – stru~no osposobljavanje kadrova;– izrada planskih dokumenata;– nau~no-istraìva~ki rad u lovstvu;– nabavka rasnih lova~kih pasa i– izdava~ka djelatnost.

VII. LOV I UPOTREBA DIVLJAÎ

^lan 52.Korisnici lovi{ta du`ni su pri lovljenju i upotrebi divlja~i

sprije~iti neeti~na pona{anja u lovi{tu, uznemiravanje divlja~i unjenom stani{tu (naro~ito sa psima u vrijeme reprodukcije),otrovima, omamljuju}im sredstvima i sl. ~ime se osiguravaprovo|enje me|unarodnih konvencija o za{titi divlja~i i ptica.

^lan 53.Korisnici lovi{ta odredit }e svojim aktom ko moè i pod

kojim uvjetima vr{iti lov divlja~i, kao i u~e{}e lovaca ukori{tenju ulova.

^lan 54.Odstrjel divlja~i dozvoljen je samo lova~kom pu{kom

kuglaricom sa izolu~enom cijevi i pu{kom sa~maricom.Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, odstrjel medvjeda,

kozoroga, muflona, srne i divokoze dozvoljen je samo lova~kompu{kom kuglaricom sa izolu~enom cijevi.

Zabranjen je lov divlja~i nabojima koji nisu lova~ki ilova~kom pu{kom sa glatkim cijevima, koja je izgra|ena tako dasadrì vi{e od dva metka istog kalibra, te poluautomatskim iautomatskim oru`jem sa glatkim ili u`lijebljenim cijevima.

Zabranjen je lov krupne divlja~i, osim divljih svinja,prigonom, progonom ili sa psima.

Odredbe stava 3. ovog ~lana ne odnose se na lov pernatedivlja~i koja se umjetno uzgaja na povr{inama koje sunamijenjene takvom uzgoju.

Na~in upotrebe lova~kog oru`ja i municije propisujefederalni ministar.

^lan 55.Divlja~ mogu loviti ~lanovi lova~kih udruènja koji imaju

poloèn lova~ki ispit.Lica koja su kroz {kolovanje izu~avala i poloìla predmet

Lovstvo oslobo|ena su polaganja lova~kog ispita.Pro gram, uvjete i na~in polaganja lova~kog ispita, kao i

izdavanje potvrda, odnosno uvjerenja o poloènom ispitupropisuje federalni ministar.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, divlja~ mogu loviti:– lovci pripravnici bez prava odstrjela za{ti}ene divlja~i i

pod nadzorom instruktora;– strani i doma}i lovci turisti u pratnji stru~nog lica; – diplomatski predstavnici u skupnom lovu.Komisiju za polaganje lova~kog ispita formira federalni

ministar.

^lan 56.^lanovi lova~kih udruènja lov divlja~i visokog lova vr{e na

osnovu odobrenja za odstrjel, a lov divlja~i niskog lova naosnovu lovne karte.

Strani i doma}i lovci turisti love na osnovu odobrenja zaodstrjel (dozvole za lov).

Odobrenje za odstrjel i lovnu kartu izdaje korisnik lovi{ta ajedinstvene obrasce, oblik i sadràj donosi federalni ministar.

^lan 57.Divlja~ je zabranjeno uznemiravati i loviti:– u vrijeme kada je na prostoru na kojem je divlja~

ugroèna poplavom, snijegom, poàrom, poledicom iprirodnim nesre}ama;

– otrovom, zamkama, gvo`|ama, klopkama iomamljuju}im sredstvima, a ptice pomo}u lijepaka imreà ili drugih sredstava za masovno uni{tavanje;

– ga|anjem iz motornih vozila, gaènjem motornimvozilima i ga|anjem iz motornih ~amaca;

– upotrebom reflektora (farova), gramofona,magnetofona, audioaparata i sli~nim napravama, ìvih iumjetnih mamaca - vabila ili pomo}u naprava kojedjeluju na principu in fra-crvenih zraka;

– vojni~kim oru`jem, vojni~kom municijom, sportskimmalokalibarskim i poluautomatskim lova~kim oru`jemsa vi{e od pet metka;

– hrtovima i nerasnim psima;– papkastu lovostajem za{ti}enu divlja~ pomo}u pasa;– medvjeda progonom i prigonom;– pticama grabljivicama i zvijerima;

– upotrebom luka i strijele osim lova na visoku divlja~ uogra|enim lovi{tima do 1.000 ha;

– u no}ima bez mjese~ine (no}ni lov) i bez izgra|enihobjekata za lov;

– sa~mom na udaljenosti od 200 m od naselja i pu{komkuglaricom na udaljenosti od 500 m od naselja.

Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, korisnik lovi{ta moèodobriti no}ni lov i sa improviziranih objekata, ako je u pitanjuspre~avanje {teta na poljoprivrednim imanjima, te moèdopustiti hvatanje mladih divljih svinja u cilju suzbijanjasvinjske kuge na na~in i pod uvjetima propisanim u ~lanu 59.ovog Zakona.

Nerasnim psima iz alineje 6. stava 1. ovog ~lana smatraju sepsi koji nisu registrirani kod nadle`ne kinolo{ke organizacije ikoji nemaju odgovaraju}i rodovnik.

Zabranjeno je sa psima proganjati divlja~ izvan terenaogra|enog za trening u vremenu od 5 januara. do 31.jula.

Zabranjen je lov divlja~i u planta`nim vo}njacima ivinogradima, rasadnicima i na drugim {umskim ipoljoprivrednim povr{inama koje su ogra|ene ogradom krozkoju dlakava divlja~ ne moè prolaziti, na povr{inama koje sekoriste za vojne poligone i komunalne potrebe, kao i na drugimpovr{inama i u objektima kada je to utvr|eno posebnimpropisima.

Izuzetno od odredaba stava 1. ovog ~lana, licu koje imapoloèn sokolarski ispit dopu{ten je lov divlja~i pticamagrabljivicama koje su za to posebno {kolovane.

Sokolarski ispit polaè se pred Komisijom za polaganjelova~kog ispita koja se formira pri Federalnom ministarstvu.

Pro gram sokolarskog ispita i na~in lova divlja~i sa pticamagrabljivicama (sokolarenje) propisuje federalni ministar.

^lan 58.U lovu se smiju isklju~ivo koristiti ~istokrvni lova~ki psi sa

poloènim ispitom uro|enih osobina, potrebnim ispitom u radupropisanim za svaku pasminu pojedina~no koji posjeduje rodnilist jedne od ~lanica Me|unarodne kinolo{ke federacije (FCI) ikoji imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru).

Kinolo{ki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim sedokazuje ~istokrvnost i pasminska pripadnost, propisuju uvjeteza ispit uro|enih osobina i svaki pojedini radni ispit, te izdajucertifikat za poloène radne ispite.

Vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divlja~i u odre|enim podru~jima propisuje federalni ministar.

^lan 59.Izuzetno od odredbe ~lana 57. stav 1. al. 2. i 4., federalni

ministar moè odobriti korisniku lovi{ta hvatanje divlja~imreàma, klopkama i omamljuju}im sredstvima, ali samo unau~ne svrhe, za umjetni uzgoj, preseljenje u druga lovi{ta, kao iza potrebe zoolo{kih vrtova i izvoz.

^lan 60.Kantonalni ministar moè propisati da se na zemlji{tima

zasijanim ili zasa|enim odre|enim poljoprivrednim kulturamamoè zabraniti lov divlja~i u vrijeme kada bi to {tetilo timkulturama.

^lan 61.Tereni za obuku i trening lova~kih pasa odre|uju se

lovno-gospodarskom osnovom. U tom cilju moè se izdvojitinajvi{e do 5% od ukupne povr{ine lovi{ta.

^lan 62.Ulovljena ili uginula divlja~ i njeni dijelovi pripadaju

korisniku lovi{ta.Za kori{tenje divlja~i i njenih dijelova, kao i za pruène

usluge u lovi{tu korisniku lovi{ta pla}a se nadoknada, osim uogra|enim prostorima za obuku pasa.

Ulovljena ili uginula divlja~ i njeni dijelovi na povr{inamaizvan lovi{ta pripadaju kantonalnom ministarstvu ili licimakojim je povjerena za{tita divlja~i na tim povr{inama.

Lovac, ~lan lova~kog udruènja koji je korisnik lovi{ta, pla}a za upotrebu divlja~i i njenih dijelova:

– za visoku divlja~ 40% od trì{ne vrijednosti,– za nisku divlja~ 25% od trì{ne vrijednosti.Strani i doma}i lovci turisti za upotrebu divlja~i i njenih

dijelova i drugih usluga pla}aju punu trì{nu cijenu.



Cjenovnik odstrjela i upotrebe divlja~i te drugih usluga ulovi{tu na bazi trì{ne vrijednosti donosi federalni ministar.

^lan 63.Ulovljena ili uginula divlja~ i njeni dijelovi mogu se iznositi

iz lovi{ta samo uz potvrdu korisnika lovi{ta.Potvrdu o porijeklu divlja~i i njenih dijelova na propisanom

obrascu izdaje korisnik lovi{ta.Obrazac potvrde o porijeklu divlja~i i njenih dijelova iz stava

2. ovog ~lana i uvjete pod kojima se moè vr{iti prepariranjedivlja~i i drànje trofeja javno izloènih u objektima, kao iupotreba mesa divlja~i u ugostiteljskim objektima, donosifederalni ministar.

^lan 64.Trofejima od divlja~i, u smislu ovog Zakona, smatraju se

rogovi srnda}a, jelena, jelena lopatara, divojarca, divokoze,muflona i alpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krzno medvjeda, vuka i divlje ma~ke, lubanja jazavca i lisice, kao icijeli primjerak velikog i malog tetrijeba.

Trofeji od divlja~i mogu se iznositi iz lovi{ta samo uz trofejnilist.

Korisnik lovi{ta izdaje trofejni list i vodi evidenciju o izdatim trofejnim listovima.

^lan 65.Trofej ocjenjuje komisija sastavljena od tri ~lana koju

formira korisnik lovi{ta.Komisija iz stava 1. ovog ~lana vr{i ocjenu trofeja na osnovu

standarda Me|unarodnog savjeta za lovstvo i za{titu divlja~i (udaljnjem tekstu: CIC).

^lanovi komisije iz stava 1. ovog ~lana moraju imati poloènispit za ocjenjivanje trofeja.

Pro gram i na~in polaganja ispita iz stava 3. ovog ~lana donosi Lova~ki savez.

^lan 66.Bliè propise o obliku obrasca, sadràju, na~inu i postupku

izdavanja potvrda i trofejnog lista donosi federalni ministar.

^lan 67.Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poena

najja~a trofeja odre|ene vrste divlja~i u Federaciji na osnovubanke podataka o vrijednim trofejima.

Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lova~ki savez.Korisnici lovi{ta du`ni su nadle`nom Lova~kom savezu

dostaviti podatke iz trofejnog lista za trofeje vrijednosti bronzane medalje pa navi{e.

Vrhunski trofej je vlasni{tvo onog ko je divlja~ odstrijelio, ali se ne moè iznijeti izvan teritorije Federacije sve dok premavrijednosti CIC poena ne do|e na 4. mjesto.

Korisnik lovi{ta duàn je upoznati stranog dràvljanina prijeodlaska u lov sa propisima koji vrijede za vrhunske trofeje.

Obavijest o izlaènju odre|enog trofeja iz kategorijevrhunskih daje lova~ki savez.

Izuzetno od stava 4. ovog ~lana, federalni ministar, naprijedlog Lova~kog saveza ili Lova~kog udruènja, moèodobriti izno{enje vrhunskog trofeja izvan teritorije Federacije.

Bliì propis o bankama podataka vrijednih trofeja, kategorijivrhunskih trofeja i trajanju tog akta odredit }e federalni ministarposebnim aktom.

VIII. SPREÂVANJE I NADOKNADA [TETE

^lan 68.Korisnik lovi{ta duàn je preduzimati mjere za spre~avanje

{teta koju divlja~ moè u~initi imovini ili ljudima na zemlji{tu ivodi na kojima se nalazi lovi{te (odràvanje broja divlja~i premakapacitetu lovi{ta, osiguranje prehrane u lovi{tu, postavljanje~uvara i dr.).

Vlasnici zemlji{ta i stoke, odnosno korisnici zemlji{ta nakojem je osnovano lovi{te du`ni su na zemlji{tu, objektima gdjestoka boravi i opremi koja se koristi u obradi zemlje preduzimatiuobi~ajene mjere za spre~avanje {teta od divlja~i i na divlja~i(u~inkovitom ogradom, elektri~nim pastirom, postavljanjempla{ila, za{titom mladih sadnica omotavanjem ilipremazivanjem, ispa{om stoke sa pastirom na povr{inamadozvoljenim za pa{u, postavljanjem pla{ilica na kosa~ice ikombajne, sudjelovanjem u organiziranom progonu i sl.).

Mjere iz stava 2. ovog ~lana propisuje kantonalni ministar.Korisnik lovi{ta i korisnici zemlji{ta i voda na ~ijem je

podru~ju osnovano lovi{te, kao i korisnici okolnih zemlji{ta ivoda mogu pitanje nadoknade {tete koju divlja~ po~ini reguliratii me|usobnim sporazumom (ugovaranje pau{alne nadoknade,osiguranje kod osiguravaju}eg dru{tva i sl.).

^lan 69.

Ako se radnjama, odnosno mjerama iz ~lana 68. stav 1. ovogZakona, po~ini {teta, korisnik lovi{ta duàn je nadoknaditi {tetuvlasniku, odnosno korisniku zemlji{ta na kojem se nalazi lovi{te.

^lan 70.

Za {tetu koju po~ini lovostajem za{ti~ena divlja~ odgovoranje korisnik lovi{ta u ~ijem je lovi{tu {teta po~injena, ukoliko jeo{te}eni preduzeo propisane mjere za{tite.

[tetu koju po~ini divlja~ za koju je propisana stalna iliprivremena zabrana lova duàn je nadoknaditi onaj ko jepropisao zabranu.

Izuzetno, za {tetu koju po~ini medvjed na utvr|enimuzgojnim podru~jima nadoknadu pla}a Federacija u visini od45%, kantoni u visini od 25% i korisnik lovi{ta u visini od 30% od procjene {tete.

Nema odgovornosti za {tetu koju je po~inio medvjed na stocibez pastira kao i u podru~jima gdje je pa{a zabranjena.

Obaveza o{te}enog je da sa~uva sve tragove koji ukazuju napri~injenu {tetu.

^lan 71.

Za {tetu koju prilikom lova divlja~i u~ine lovci i njihovipomo}nici odgovoran je korisnik lovi{ta, a korisnik lovi{ta imapravo regresa od lovaca, odnosno njihovih pomo}nika.

^lan 72.

Fizi~ka ili pravna lica koja odstrijele, ili nanesu {tetu divlja~ibespravnim lovom, ili na drugi nezakonit na~in, du`ni sukorisniku lovi{ta, u ~ijem lovi{tu ta divlja~ stalno boravi,nadoknaditi {tetu prema od{tetnom cjenovniku, a u slu~aju sporaodre|uje se nadle`nost suda prema mjestu nastanka {tete.

Od{tetni cjenovnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalniministar.

Sporove o nadoknadi {tete iz stava 1. ovog ~lana rje{avanadle`ni sud.

^lan 73.

Prijava o pri~injenoj {teti od divlja~i podnosi se kantonalnom ministarstvu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kadaje {teta nastala.

Kantonalno ministarstvo du`no je odmah, a najkasnije tridana po prijemu prijave {tete odrediti komisiju za utvr|ivanjeuzroka {tete i procjenu vrijednosti.

Komisiju sa~injavaju tri ~lana: predstavnik kantonalnogministarstva (predsjednik komisije), stru~no lice za procjenuvrijednosti {tete (poljoprivredni ili veterinarski stru~njak) istru~no lice za utvr|ivanje uzroka {tete (vje{tak za lovstvo),{umarske, veterinarske, poljoprivredne ili biolo{ke struke saiskustvom na tim poslovima.

Komisija je du`na odmah izvr{iti uvi|aj i o svom radusa~initi zapisnik. Na uvi|aj se poziva o{te}eni i korisnik lovi{ta.

Zapisnik komisije naro~ito sadrì: mjesto i na~in nastanka{tete, znakove koji upu}uju na odre|enu vrstu divlja~i, obim ivisinu {tete, kao i preduzete mjere o{te}enog prije i poslijepo~injene {tete.

^lan 74.

Po prijemu zapisnika iz ~lana 73. stav 4. ovog Zakona,kantonalno ministarstvo poku{at }e sporazumno utvrditi {tetuizme|u o{te}enog i korisnika, odnosno organa odgovornog zanadoknadu {tete.

Sporazum o nadoknadi {tete naro~ito sadrì visinunadoknade i rok njene isplate.

Sporazum o nadoknadi {tete ima snagu izvr{nog naslova.Ako ne do|e do sporazuma, o{te}eni }e se pravno uputiti za

podno{enje tu`be nadle`nom sudu u pogledu utvr|ivanja {tete injene visine.


^lan 75.Korisnik lovi{ta duàn je osigurati lovo~uvarsku slu`bu.Lovo~uvarsku slu`bu vr{e lovo~uvari kao slu`bena

(ovla{tena) lica zaposlena u lovi{tu.Lovo~uvari vr{e du`nost naoruàni lova~kim oru`jem u

uniformi sa slu`benom oznakom - lovo~uvar.Lovo~uvar moè biti lice koje je zavr{ilo najmanje III stepen

srednje {kole ({umarske, poljoprivredne ili veterinarske struke),koje je zdravstveno sposobno za obavljanje odre|enih poslovautvr|enih za to radno mjesto, sa poloènim lova~kim ilovo~uvarskim ispitom, koje ispunjava uvjete za no{enje oru`ja,kao i druge uvjete utvr|ene zakonom i aktima korisnika lovi{ta.


Federalni ministar propisat }e vrstu uniforme, oznake, uvjeteza no{enje oru`ja, vrstu oru`ja i veli~inu lovo~uvarskog rejona.

^lan 76.Lovo~uvar je ovla{ten:– od lica zate~enih sa sredstvima za lov u lovi{tu

zahtijevati da pokaù odobrenje za odstrijel, odnosnolova~ku kartu, kao i druge isprave kojima se utvr|ujeidentitet tih lica;

– zahtijevati li~nu ispravu od lica zate~enog u vr{enjuprekr{aja, ili kaznenog djela koji se odnose na lovstvo iod lica za koje postoji osnovana sumnja da su izvr{ilatakvo djelo ili prekr{aj, ako ne moè na drugi na~in dautvrdi identitet tog lica;

– radi pronalaènja predmeta kojima je izvr{en prekr{aj ilikazneno djelo koji se odnose na lovstvo, vr{iti pregledvozila i drugih sredstava za prijevoz i preno{enje stvariza koja postoji osnovana sumnja da prevoze, odnosnoprenose ulovljenu divlja~, dijelove ulovljene divlja~i, ilitrofeje od divlja~i;

– pregledati ulov i sredstva za lov, kao i utvrditi da li je lovobavljen u skladu sa propisima;

– privremeno oduzimati i bez odlaganja predatinadle`nom organu ulov, sredstva za lov, kao i drugepredmete prona|ene u lovi{tu, ako postoji osnovanasumnja da su upotrijebljeni ili bili namijenjeni zaizvr{enje kaznenog dijela ili prekr{aja koji se odnosi nalov, ili da su nastali ili pribavljeni izvr{enjem takvogkaznenog djela ili prekr{aja;

– odstraniti ranjenu i bolesnu divlja~;– obavje{tavati o pojavi bolesti ili uginu}u divlja~i i

opasnosti od elementarnih nepogoda.Lovo~uvar je duàn licu od kojeg su oduzeti ulov, psi i drugi

predmeti za lov izdati potvrdu o oduzimanju spomenutihsredstava.

Sa privremeno oduzetim sredstvima iz prethodnog stavakorisnik ne moè raspolagati (uni{titi, prodati, predati, zamijeniti i sl.) do okon~anja prekr{ajnog postupka ili postupka preddrugim nadle`nim organom.

Zapisnik i potvrda o oduzimanju sredstava za lov koriste se uprekr{ajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretanjeprekr{ajnog postupka koji podnosi nadle`ni lovni inspektor ilio{te}eni.

U slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana lice koje je zate~eno sasredstvima za lov u lovi{tu du`no je, na zahtjev lovo~uvara,pokazati odobrenje za odstrjel, odnosno lova~ku kartu i ispravukojom se utvr|uje njegov identitet, kao i omogu}iti pregledulova, sredstava za lov, pregled vozila i drugih sredstava zaprijevoz i preno{enje stvari.

^lan 77.Oblik i sadràj obrasca legitimacije lovo~uvara, vo|enje

evidencije o izdatim legitimacijama i sadràju slu`bene knjigelovo~uvara propisuje federalni ministar.

Lovo~uvar je duàn voditi slu`benu knjigu.

^lan 78.Zahtjev za pokretanje sudskog postupka za bespravan lov,

pri~injenu {tetu na divlja~i i lovi{tu podnosi korisnik lovi{ta naosnovu izvje{taja - prijave lovo~uvara i drugih slu`benih lica.

X. NADZOR NAD PROVO\ENJEM OVOG ZAKONA

^lan 79.Federalno ministarstvo vr{i upravni nadzor nad primjenom

ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona koji suovim Zakonom dati u nadle`nost Federacije, kao i upravninadzor nad radom ovla{tenih pravnih lica u prenijetim poslovima odre|enim ovim Zakonom koji predstavljaju vr{enje javnihovla{tenja.

Federalno ministarstvo vr{i instancijski nadzor, daje stru~nauputstva i obja{njenja u primjeni zakona nad radom pravnih licakojima su povjerena javna ovla{tenja.

Federalno ministarstvo vr{i i nadzor nad kantonalnimministarstvima u dijelu izvr{enja federalne politike u oblastilovstva na teritoriji Federacije.

Kantonalna ministarstva vr{e upravni nadzor nadprovo|enjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovogZakona koji su zakonom dati u nadle`nost kantona, kao i upravninadzor nad obavljanjem poslova odre|enih ovim Zakonom kojipredstavljaju vr{enje javnih ovla{tenja, a dati su u nadle`nostkantona.

^lan 80.Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona vr{e

federalni lovni inspektori, federalni grani~ni lovni inspektori ikantonalni lovni inspektori u skladu sa odredbama ovog Zakona i Zakona o {umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 20/02,29/03 i 37/04).

Federalni lovni inspektor ima sljede}e nadle`nosti:1. pregleda lovno-gospodarsku osnovu i provjerava kako se

ona primjenjuje;2. kontrolira primjenu godi{njeg plana gospodarenja

lovi{tem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada jeto potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje seodnose na divlja~ i lovi{ta;

3. kontrolira rad lova~kih saveza u poslovima koji su impovjereni kao javna ovla{tenja ovim Zakonom;

4. kontrolira provo|enje odredbi ovog Zakona osanacijskom odstrjelu, odstrjelu za nau~noistraìva~kesvrhe, kao i sokolarenju;

5. obavlja sve poslove i zadatke iz nadle`nosti kantonalnoginspektora za lovstvo ukoliko ovaj iz bilo kojeg razloga ne obavlja poslove i zadatke utvr|ene ovim Zakonom ipropisima donesenim na osnovu njega.

Ukoliko na|e da je povrije|en ovaj Zakon ili drugi propisdonesen na osnovu njega federalni lovni inspektor ima pravo iobavezu:

– rje{enjem narediti otklanjanje utvr|enih nedostataka,odnosno nepravilnosti u odre|enom roku;

– podnijeti nadle`nom organu zahtjev za pokretanjeprekr{ajnog postupka;

– preduzeti i druge mjere, odnosno izvr{iti druge radnje zakoje je posebnim propisima ovla{ten.

Kantonalni lovni inspektor ima sljede}e ovlasti:1. kontrolira da li korisnik lovi{ta ispunjava propisane uvjete

za gospodarenje;2. kontrolira da li je godi{nji plan gospodarenja lovi{tem u

skladu sa lovno-gospodarskom osnovom;3. kontrolira lovljenje divlja~i, odobrenje za odstrjel

divlja~i, lovne karte i trofejne listove za ulovljenu divlja~;4. pregleda radove i objekte u lovi{tima;5. oduzima do odluke nadle`nog organa bespravno

ulovljenu ili bespravno prisvojenu uginulu divlja~ ilinjene dijelove, kao i predmete kojima su izvr{ene ovebespravne radnje;

6. nare|uje privremene mjere za spre~avanje {tete u hitnimslu~ajevima u kojima bi mogla nastupiti {teta;

7. prikuplja, kad je to potrebno, obavije{tenja od svjedoka,vje{taka, odgovornih i drugih lica;

8. vodi slu`bene podatke za podru~je kantona o povredamaodredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovunjega;

9. obavje{tava nadle`ne organe federalne uprave onepravilnostima i predlaè provo|enje odre|enih mjera,ako sam nije ovla{ten za preduzimanje odgovaraju}ihmjera;



10. podnosi prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka radipovrede odredaba ovog Zakona i propisa donesenih naosnovu njega;

11. preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovla{tenposebnim propisima.

^lan 81.Kada nadle`ni inspektor prilikom vr{enja inspekcijskog

nadzora utvrdi da propis nije primijenjen, ili je nepravilnoprimijenjen donijet }e rje{enje kojim }e naloìti otklanjanjeutvr|ene nepravilnosti i odrediti rok u kom se one morajuotkloniti.

Protiv rje{enja kantonalnog lovnog inspektora moè seizjaviti àlba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana oddana prijema rje{enja.

Protiv rje{enja kantonalnog ministarstva moè se izjavitiàlba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od danaprijema rje{enja.

Protiv rje{enja federalnog lovnog inspektora moè se izjavitiàlba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od danaprijema rje{enja.

XI. KAZNENE ODREDBE


kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:1. lovi za{ti}enu divlja~ na zemlji{tima i vodama izvan

lovi{ta (~lan 7. st. 1. i 2.);2. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja lovi, proganja ili

namjerno uznemirava divlja~ (~lan 14. st. 2. i 3.);3. dozvoli lov vrsta za koje je propisana stalna zabrana lova

(~lan 16.) ili lovostajem za{ti}enih vrsta za vrijemetrajanja lovostaja (~lan 17.) ili privremena zabrana lova(~lan 18.);

4. vr{i smanjenje broja za{ti}ene divlja~i bez dozvoleFederalnog ministarstva (~lan 19. stav 2.);

5. postupi protivno odredbama ~lana 21.;6. vr{i trovanje divlja~i (~lan 29. stav 1.);7. vr{i trovanje divlja~i bez odobrenja federalnog ministra

(~lan 29. stav 2);8. unosi u lovi{te oru`je koje nije lova~ko i postupa sa njim

suprotno odredbama ~lana 30.;9. korisnik lovi{ta dâ u podzakup, ili ustupi drugom

korisniku lovi{te (~lan 38. stav 4.);10. korisnik lovi{ta ne osigura obavljanje stru~nih poslova

licima predvi|enim u ~lanu 42.;11. korisnik lovi{ta ne vodi katastar lovi{ta na na~in kako je

propisano ~lanom 44.; 12. na vrijeme ne donese lovno-gospodarsku osnovu (~l. 45. i

46.);13. ne donese i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku

privremeni plan gospodarenja i godi{nji plangospodarenja lovi{tem (~lan 48.);

14. ne donese op}i akt iz ~lana 53.;15. postupi protivno odredbama ~lana 56. st. 1. i 2. i ~lana 57.

stav 1.al. od 1. do 12. i st. 4. i 5.;16. ne osigura i ne organizira lovo~uvarsku slu`bu na na~in

kako je propisano ~lanom 75.;17. lovnom inspektoru ne omogu}i pregled na osnovu

ovla{tenja iz ~lana 80. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom

kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM i odgovorno lice upravnom licu.


kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:1. vlasnik pu{ta pse bez kontrole po lovi{tu, odnosno

korisnik lovi{ta ne uklanja pse i ma~ke koji se kre}u bezkontrole po lovi{tu (~lan 22.);

2. vr{i ogra|ivanje lovi{ta protivno odredbama ~lana 25.;3. vr{i naseljavanje novih vrsta divlja~i bez odobrenja

Federalnog ministarstva (~lan 26.);4. postupi protivno odredbama ~lana 27.;5. korisnik lovi{ta vidljivo ne obiljeì granice lovi{ta (~l. 35.

i 41.);

6. ne uosnovi katastar lovi{ta, ili ne dostavi kantonalnomministarstvu katastar lovi{ta (~lan 44.);

7. korisnik lovi{ta lov vr{i prije dobivene suglasnosti (~lan48. stav 7.);

8. ne izvr{i reviziju lovno-gospodarske osnove (~lan 49. stav 3.);

9. na propisanim obrascima i rokovima ne vodi evidenciju oizvr{enim radovima i mjerama predvi|enimlovno-gospodarskom osnovom i godi{njim planom (~lan50.);

10. koristi ostvarena sredstva za druge svrhe, a ne zagospodarenje i unapre|enje lovi{ta (~lan 51.);

11. korisnik lovi{ta ne sprije~i sva neeti~ka pona{anja ulovi{tu (~lan 52.);

12. dozvoli lov ~lanovima lova~kog udruènja koji nemajupoloèn lova~ki ispit (~lan 55.) i koji nisu ~lanovilova~kih udruènja;

13. ne osigura odobrenje za odstrjel, odnosno lovnu kartu(~lan 56.);

14. korisnik lovi{ta ne vodi evidenciju o izdatim trofejnimlistovima (~lan 64. stav 3.);

15. nadle`ni lova~ki savez ne vodi banku podataka ovrijednim trofejima (~lan 67. stav 2.);

16. dozvoli izno{enje trofeja izvan teritorije Federacije (~lan67. st. 4. i 7.);

17. ne izda legitimaciju lovo~uvaru i lovo~uvar ne vodislu`benu knjigu (~lan 77. st. 1. i 2.).

Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anomkaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM i odgovorno lice upravnom licu.


kaznit }e se za prekr{aj pojedinac (fizi~ko lice) ako:1. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja proganja, lovi ili

uznemirava divlja~, ili na neki drugi na~in ugroàvaopstanak divlja~i (~lan 14. stav 2.);

2. vr{i lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i {umarstvo (~lan 21. stav. 1.);

3. bez odobrenja kantonalnog ministra drì divlja~ uogra|enom prostoru (~lan 27. stav 2.);

4. vr{i trovanje divlja~i (~lan 29. stav 1.);5. vr{i odstrjel divlja~i nelova~kim oru`jem (~lan 54. stav

1.);6. lov vr{i nabojima koji nisu lova~ki, ili poluautomatskom

ili automatskom pu{kom (~lan 54. stav 3.); 7. vr{i lov krupne divlja~i, osim svinja, prigonom i

progonom ili sa psima (~lan 54. stav 4.);8. vr{i lov bez lovne karte, odnosno odobrenja za odstrjel

(~lan 56. stav 1.);9. lovi divlja~ u slu~ajevima navedenim u ~lanu 57. stav 1.

al. 1. do 12., i st. 4. i 5.;10. u lovu se koristi ne~istokrvnim lova~kim psima (~lan 58.

stav 1.); 11. vr{i lov divlja~i mreàma, klopkama i omamljuju}im

sredstvima bez odobrenja federalnog ministra (~lan 59.stav 1.);

12. uginulu divlja~, ili ulovljenu divlja~ koristi suprotno ~lanu 62. stav 1.;

13. vr{i promet divlja~i i njenih dijelova protivno odredbama~lana 63. stav 1.;

14. iznosi sa podru~ja lovi{ta ulovljenu divlja~ i njenedijelove bez popratnice, odnosno trofejnog lista (~lan 64.stav 2.);

15. na zahtjev lovo~uvara ne pokaè lova~ke i druge isprave,ili ne dozvoli pregled ulova, sredstava za lov ili sredstavaza prijevoz, odnosno prijenos stvari (~lan 76. stav 1. al. 1.do 5.).

^lan 85.Nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM kaznit

}e se za prekr{aj pojedinac ako: 1. lovi divlja~ na zemlji{tima i vodama izvan lovi{ta (~lan 7.

stav 2.);2. lovi divlja~ nedozvoljenim sredstvima, na nepropisan

na~in i izvan odre|enog vremena (~lan 9. stav 2.);

3. vr{i lov ̀ enki dok su bremenite, leè na jajima ili se hrane,uni{tava legla, gnijezda i jaja divlja~i (~lan 14. stav 5.);

4. vr{i lov medvjeda i drugih za{ti}enih divlja~i unutarza{ti}enog uzgojnog podru~ja (~lan 17.);

5. vr{i lov odre|ene vrste divlja~i za vrijeme privremenezabrane lova (~lan 18. stav 1.);

6. koristi hemijska sredstva {tetna za divlja~ (~lan 20. stav1.);

7. pu{ta pse da se bez kontrole kre}u po lovi{tu (~lan 22. stav1.);

8. pu{ta ov~arske pse po lovi{tu izvan stada (~lan 22. stav 1. i ~lan 23. stav 1.);

9. vlasnici pasa i ma~aka pu{taju pse i ma~ke u lovi{tu beznadzora na udaljenosti od 300 m od nastambe ili stada(~lan 23. stav 2.);

10. postupi protivno odredbama ~lana 28. stav 1. al. 1. do 5.;11. unosi u lovi{te oru`je koje nije lova~ko, ili se kre}e izvan

javnih puteva, ili vozi po tu|em lovi{tu sa oru`jem kojenije u futroli ili prtlja`niku vozila i ispra`njeno (~lan 30. st. 1. i 2.);

12. vr{i trening i obuku pasa protivno ~lanu 61.;13. bespravnim lovom nanese {tetu divlja~i (~lan 72. stav 1.).

^lan 86.U postupku po prekr{aju pored nov~ane kazne izre}i }e se i

za{titna mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljena ilinamijenjena za po~injenje prekr{aja.

Licu koje po~ini prekr{aj iz ~lana 84. stav 1. ta~. od 1. do 8. i~lana 85. stav 1. ta~. 3. i 4. ovog Zakona, uz izre~enu kaznu, izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljenaza po~injenje prekr{aja i oduzimanje imovinske koristipribavljene po~injenim prekr{ajem.

Za slu~aj iz stava 2. ovog ~lana izre}i }e se mjera oduzimanjadozvole za drànje i no{enje oru`ja u trajanju od dvije do petgodina.

XII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 87.Postupak za nadoknadu {tete pri~injene od divlja~i zapo~et

prije stupanja na snagu ovog Zakona nastavit }e se premaodredbama ovog Zakona, ako do dana stupanja na snagu ovogZakona nije doneseno prvostepeno rje{enje o nadoknadi {tete.

Ako je u postupku nadoknade {tete doneseno prvostepenorje{enje do dana stupanja na snagu ovog Zakona, postupak poàlbi nastavit }e se prema odredbama koje su bile na snazi do togdana.

Ako je rje{enje iz stava 2. ovog ~lana poni{teno prije stupanja na snagu ovog Zakona, postupak nadoknade {tete nastavit }e seprema odredbama ovog Zakona.

^lan 88.Korisnici koji gospodare lovi{tima du`ni su u roku od godinu

dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti svojeposlovanje, op}e i druge akte sa odredbama ovog Zakona.

^lan 89.Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena

Zakona o lovstvu ("Slu`beni list SRBiH", br. 7/77, 30/90, 4/93 i13/94).

Do dono{enja podzakonskih propisa predvi|enih u ~lanu 90.ovog Zakona, na teritoriji Federacije primjenjivat }e sepodzakonski propisi koji su se primjenjivali do stupanja na snaguovog Zakona, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona.

^lan 90.Federalni ministar u roku od godinu dana od dana stupanja na

snagu ovog Zakona donijet }e sljede}e provedbene propise o:– na~inu, sredstvima i alatima kojima se vr{i lov iz ~lana 9.

stav 2.;– privremenoj zabrani lova iz ~lana 18. stav 3.; – vremenu lova divlja~i za{ti}ene lovostajem iz ~lana 24.

stav 1.;– uvjetima gospodarenja lovi{tem iz ~lana 38. stav 2.;– na~inu obiljeàvanja granica lovi{ta iz ~lana 41. stav 2.;– sadràju i na~inu vo|enja katastra lovi{ta iz ~lana 44.

stav 4.;– evidentiranju obavljenih radova iz ~lana 50. stav 4.;

– na~inu upotrebe lova~kog oru`ja i municije iz ~lana 54.stav 6.;

– programu, uvjetima i na~inu polaganja lova~kog ispitaiz ~lana 55. stav 3.;

– programu sokolarskog ispita i na~inu lova divlja~ipticama grabljivicama (sokolarenje) iz ~lana 57. stav 8.;

– vrsti i broju pasa za lov pojedinih vrsta divlja~i uodre|enim podru~jima iz ~lana 58. stav 3.;

– cjenovniku odstrjela i kori{tenja divlja~i i drugih uslugau lovi{tu iz ~lana 62. stav 6.;

– obrascu potvrde o porijeklu divlja~i i njenih dijelova iuvjetima pod kojim se moè vr{iti prepariranje divlja~i idrànje trofeja javno izloènih u objektima, kao iupotrebi mesa divlja~i u ugostiteljskim objektima iz~lana 63. stav 3.;

– obliku obrasca, sadràju, na~inu i postupku izdavanjapotvrde i trofejnog lista iz ~lana 66.;

– o banci podataka vrijednih trofeja i kategoriji vrhunskihtrofeja iz ~lana 67. stav 8.;

– od{tetnom cjenovniku iz ~lana 72. stav 2.;– o obliku i sadràju obrasca legitimacije lovo~uvara, vrsti

uniforme, oznake, uvjetima za no{enje oru`ja, vrstioru`ja i veli~ini lovo~uvarskog rejona iz ~lana 75. stav6.;

– o obliku i sadràju obrasca legitimacije, vo|enjuevidencije o izdatim legitimacijama i sadràju slu`beneknjige lovo~uvara iz ~lana 77. stav 1.

^lan 91.Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana

objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".

Predsjedavaju}iDoma naroda

Parlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, s. r.

Predsjedavaju}iPredstavni~kog doma

Parlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, s. r.

Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosim

UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O LOVSTVUProgla{ava se Zakon o lovstvu koji je donio Parlament

Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 6. prosinca 2005.godine i na sjednici Doma naroda od 29. srpnja 2005. godine.

Broj 01-02-29/0624. sije~nja 2006. godine

SarajevoPredsjednik

Niko Lozan~i}, v. r.

ZAKON

O LOVSTVU

I. TEMELJNE ODREDBE

^lanak 1.Ovim Zakonom ure|uje se organizacija lovstva i lovi{ta,

uzgoj, za{tita, lov i kori{tenje divlja~i i njezinih dijelova, katastarlovi{ta, lovnogospodarska osnova i planiranje, lovo~uvarskaslu`ba, upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovogZakona, kaznene odredbe i druga pitanja od zna~enja za oblastlovstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjemtekstu: Federacija).

Lovstvo glede ovog Zakona predstavlja javnu djelatnost iobuhva}a mjere za{tite i uzgoja divlja~i, ure|enje lovi{ta,lovljenje divlja~i i racionalnu uporabu divlja~i i lovi{ta, kojidoprinosi o~uvanju biolo{ke raznolikosti ekolo{kih sustava iekolo{ke ravnoteè prirodnih stani{ta divlja~i.

^lanak 2.

U ovom Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljede}imzna~enjem:

Divlja~ glede ovog Zakona su odre|ene vrste ìvotinja(lovna divlja~) koje slobodno ìve u prirodi;



Pravo lova je ovlast da se na odre|enoj povr{ini zemlji{ta ivoda provedu radnje i poduzimaju mjere uzgoja, za{tite, lova iuporabe divlja~i;

Korisnik zemlji{ta je vlasnik i korisnik zemlji{ta na kojemje osnovano lovi{te;

Lovi{te je odre|ena povr{ina zemlji{ta koja predstavljazaokruènu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekolo{ki i drugiuvjeti za uzgoj, za{titu, lov i uporabu divlja~i;

Otvoreno lovi{te je ono u kojem je mogu}a neometanadnevna i sezonska migracija divlja~i;

Ogra|eno lovi{te je ono u kojem je smanjena mogu}nost(prirodno ili ogra|eno preprekama) migracija divlja~i. Koristi seza intenzivni uzgoj, a povr{ina ne moè biti manja od 600 ha;

Uzgajali{te divlja~i nalazi se na povr{inama zemlji{ta ve}im od 100 ha a manjim od 2000 ha, ogra|eno je ogradom, gdje seproizvodi divlja~ za reprodukciju i lov;

Zvjerinjak je povr{ina zemlji{ta do 100 ha ogra|enaogradom, koju divlja~ ne moè napustiti;

Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se ure|ujegospodarenje divlja~i i lovi{tem za desetogodi{nje razdoblje.Bez lovnogospodarske osnove lov divlja~i nije dopu{ten;

Pro gram uzgoja divlja~i je planski i gospodarski akt kojimse potanko ure|uje uzgoj, za{tita, lov i uporaba divlja~i uuzgajali{tima divlja~i;

Trofej divlja~i je divlja~ ili njezini dijelovi ure|eni za duè~uvanje i ocjenjivanje;

Vrhunski trofej divlja~i je trofej ocijenjen ve}im brojembodova to~aka od evidentiranog najja~eg trofeja pojedine vrstedivlja~i u Federaciji;

Vrhunski trofeji krupne divlja~i ne smiju se iznositi izFederacije.

Lov je skup osmi{ljenih aktivnosti ~ovjeka u svrhu odstrjelaili hvatanja ìvotinja, zakonom odre|enih kao divlja~.

^lanak 3.Divlja~ je dràvno vlasni{tvo i dobro od op}eg interesa, koje

uìva posebnu brigu i za{titu. Ulovljena, ranjena i uginula divlja~ i njeni dijelovi pripadaju

korisniku lovi{ta, a na zemlji{tima i vodama izvan lovi{ta pripada kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za poslove {umarstva(u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) ili pravnoj ilifizi~koj osobi kojoj je povjerena za{tita divlja~i izvan lovi{ta.

II. LOVSTVO, KORISNICI LOVI[TA I LOVA^KEUDRUGE

^lanak 4.Prema namjeni lovstvo moè biti gospodarsko, {portsko,

gospodarsko-{portsko i s posebnom namjenom. Pod gospodarskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje

lovstvom u cilju stjecanja dobiti.Pod {portskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje

lovstvom radi osobne razonode i rekreacije.Pod gospodarsko-{portskim lovstvom podrazumijeva se

kombinacija gospodarskog i {portskog lovstva.Pod lovstvom s posebnom namjenom podrazumijeva se

bavljenje lovstvom u cilju znanstvenih istraìvanja, nastave,za{tite naro~ito rijetkih ̀ ivotinja kao i za druge potrebe utvr|eneposebnim propisima.

^lanak 5.Lovljenje divlja~i obuhva}a traènje, do~ekivanje,

promatranje, slije|enje, odstrjel i hvatanje ̀ ive divlja~i, lovljenje pticama grabljivicama, sakupljanje uginule divlja~i i njezinihdijelova.

^lanak 6.Za vr{enje lovstva, osnivaju se lovi{ta.U lovi{te ne ulaze:– izgra|eno i neizgra|eno gra|evno zemlji{te;– javne prometnice i druge javne povr{ine uklju~uju}i i

za{titni pojas do 300 m od naselja;– odre|eni dijelovi prirode koji su progla{eni posebno

za{ti}enim objektima prirode po propisima o za{titiprirode u kojima je aktom o progla{enju ili posebnimaktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi

prirode, strogi rezervati, specijalni zoolo{ki i ornitolo{ki rezervati i drugi posebno za{ti}eni objekti prirode);

– more i gospodarski ribnjaci s obalnim zemlji{tem kojisluè za kori{tenje ribnjaka;

– rasadnici, vo}ni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnojproizvodnji u povr{ini do 100 ha, ako su ogra|eniogradom koja sprje~ava prirodnu migraciju sve dlakavedivlja~i;

– druge povr{ine na kojima je aktom o progla{enjunjihove namjene zabranjen lov;

– ogra|eni prostori u kojima se umjetno uzgaja divlja~;– privatni posjedi, ako se na njima pri~injava {teta.

^lanak 7.Na povr{inama zemlji{ta i na vodama izvan lovi{ta divlja~ je

duàn za{tititi vlasnik zemlji{ta, pravna ili fizi~ka osoba ikantonalno ministarstvo na ~ijem se podru~ju nalazi zemlji{te ivode koje se koriste.

Zabranjen je lov za{ti}ene divlja~i na zemlji{tima i vodamaizvan lovi{ta.

Iznimno od stavka 1. ovog ~lanka, u slu~ajevima kada se radio povr{inama zemlji{ta ve}im od 100 ha pravnih ili fizi~kihosoba koja koriste ta zemlji{ta, kantonalno ministarstvo povjerit}e za{titu divlja~i na takvim povr{inama drugim pravnim ilifizi~kim osobama.

^lanak 8.Lovi{tima se gospodari na temelju lovnogospodarske

osnove.

^lanak 9.Pravo lova divlja~i imaju gra|ani koji ispunjavaju uvjete

odre|ene ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovogZakona i op}ih akata pravnih osoba (lova~ke organizacije i dr.)koje gospodare lovi{tem.

Lov divlja~i moè se vr{iti samo dozvoljenim sredstvima, napropisan na~in i u odre|eno vrijeme.

Godi{nji ulov za{ti}ene divlja~i moè se vr{iti samo ugranicama godi{njeg plana gospodarenja.

^lanak 10.Korisnici lovi{ta su pravne osobe koji su na temelju odredbi

ovog Zakona dobili lovi{te na gospodarenje.Korisnici lovi{ta glede ovog Zakona mogu biti: lova~ke

udruge, gospodarska dru{tva {umarstva, te ostale pravne osoberegistrirane za bavljenje lovstvom.

Korisnici lovi{ta se mogu dobrovoljno povezivati u lova~keasocijacije radi promaknu}a i ostvarivanja zajedni~kog ili op}eginteresa ili cilja, sukladno odredbama Zakona o udrugama ifondacijama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 45/02).

^lanak 11.Lova~ke udruge osnivaju se radi organiziranog bavljenja

lovstvom, ostvarenja op}eg interesa za promicanje uzgoja iza{tite lovstva i izrabljivanja divlja~i, za{tite prirode i okoli{a uo~uvanju prirodnog stani{ta divlja~i, njegovanja lova~ke etike iobi~aja ili drugih ciljeva, kroz {portsko- rekreacijske i ekolo{keaktivnosti.

^lanak 12.Lova~ki savezi u Federaciji su samostalne organizacije u

koje su dragovoljno u~lanjeni korisnici lovi{ta i drugeorganizacije i udruge zainteresirane za razvoj lovstva i na koje seprimjenjuju sve odredbe Zakona koje su ina~e propisane zaudruge.

Lova~ki savez, glede ovoga Zakona, obna{a svoju osnovnudjelatnost (za koju je registriran) te vr{i poslove koji su mu, kaojavna ovla{tenja povjereni ovim Zakonom, odnosno za koje jeovla{ten, a naro~ito:

– promicanje lovstva;– pruànje stru~ne pomo}i kod dono{enja i provedbe

mjera gospodarenja lovi{tem i izobrazbe lovaca;– dosljedna provedba zakona i drugih propisa o lovstvu i

davanje prijedloga za njihovo promicanje;– ostvarivanje jedinstvene lovne politike iz oblasti

lovstva, kao i ostvarivanje odnosa sa inozemnimlova~kim udrugama;

– realizacija lovnog menad`menta.Korisnik lovi{ta je duàn:

– izvr{iti inventuru ìvotinjskih vrsta i stanja lovi{ta;– osiguravati financijska sredstva za provedbu

lovnogospodarske osnove, za {tete na divlja~i i lovi{tu,kao i naknadu {tete koju ~ini divlja~ (osiguranjem kodosiguravaju}eg zavoda, pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.);

– imati stru~nu slu`bu, odnosno stru~njaka za provedbulovnogospodarske osnove;

– imati organiziranu lovo~uvarsku slu`bu;– imati lova~ke pse odgovaraju}e pasmine za lovi{te koje

uzima u zakup, koji posjeduju rodovnicu (rodovnik,pedigre) jedne od ~lanica Me|unarodne kinolo{kefederacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku(eksterijeru) i imaju poloèn ispit u radu;

– imati lova~kog psa osposobljenog za pra}enje krvnogtraga ili krvosljednika s poloènim ispitom, ako u lovi{tu koje uzima u zakup ima predvi|en odstrjel krupnedivlja~i.

Osim uvjeta iz stavka 2. ovog ~lanka, korisnik lovi{taobvezno stavlja na uvid ispravu iz koje je vidljivo da je registriran za obavljanje lova.

III. DIVLJA^ I NJENA ZA[TITA

^lanak 13.Divlja~ glede ovog Zakona su slijede}e vrste ìvotinja:

a) Dlakava divlja~ (sisavci)

– Glodari (Rodentia): zec (Lepus europeaus), divlji kuni}(Oryctolagus cuniculus), bizamski pacov (Ondatrazibethicus), puh obi~ni (Glis glis), vjeverica (Sciurusvulgaris);

– Mesojedi (Carnivora): divlja ma~ka (Felis silvestris), ris (Lynx Iynx), vuk (Canis lupus), ~agalj (Anis aureus),lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes),kuna bjelica (Martes foina), sme|i tvor (Putoriusputorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea),lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus arctos);

– Papkari (Arctiodactyla): obi~ni jelen (Cervus elaphus),jelen lopatar (Dama dama), srna (Capreolus capreolus),divokoza (Rupicapra rupicapra), kozorog (Capra ibex),muflon (Ovis musimon), divlja svinja (Sus scrofa).

b) Pernata divlja~ (ptice)

– Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus),prepelica po~pura (Conturnix coturnix), jarebicapoljska-tr~ka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka -grivna (Alectoris graeca), jarebica {umska - lje{tarka(Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetraourogallus), mali tetrijeb-ru{evac (Lyrurus tetrix);

– Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos),patka pup~anica (Anas crecca), patka glogoljica (Nettarufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka(Anas acuta), patka ka{ikara (Anas clypeata), patkakrunata (Aythya fuligula), patka glavata (Aythyaferina), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), utvamorska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser),guska glogovnja~a (Anser fabalis), guska lisasta (Anseralbiforns), labud crvenokljuni (Cygnus olor), labudùtokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus mer -gan ser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali(Mergus albellus);

– âplje (Ardeidae): ~aplja siva (Ardea cinerea), ~apljadanguba (Ardea purpurea), ~aplja ùta (Ardeolaralloides), ~aplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac(Nyctocorax nyctocorax), bukavac-nebogled (Botaurusstellaris), ~apljica mala (Ixobrychus minutus);


– Ra`nji (Threskiornithidae): raàn blistavi (Plegadisfascinellus), ìli~arka bijela (Platalea leucordia);


– Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup sme|eglavi (Aegypius monachus), kostoberinaùtoglava-bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli(Neophron percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos),

orao krsta~ (Aquila pomorina), orao {tekavac (Haliaetusalbicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), {kanjac mi{ar(Buteo buteo), {kanjac ga}a{ (Buteo logopus), jastrebkoko{ar (Accipiter gentilis), kobac pti~ar (Accipiternisus), eja mo~varica (Cir cus aeruginusus), ejalivadarica (Cir cus pygargus), eja stepska (Cir cusmacrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hr|asta(Milvus milvus);

– Sokolovi (Falconidae): sokol sivi (Falco peregrinus),sokol kragujac (Falco subbuteo), sokol sme|i (Falcosherrug), sokol ju`ni (Falco biarmicus), sokol kragulj~i} (Falco columbarius), vjetru{a kliktava (Falcotinnunculus), vjetru{a kop~i} (Falco vespertinus),vjetru{a bjelonokta (Falco naumanni);


mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga mlaku{a(Gallinula choloropus), hari{ prdavac (Crex crex),{tijaka ku{ica (Porzana pusilla), {tijaka ri|uka (Porzanaporzana);

– Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), dropljamala (Teatrax tetrax);

– Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus);– [ljuke (Scolopacidae): {ljuka {umska (Scolopax

rusticola), barska {ljuka-{ljuka koko{ica (Gallinagogallinago), {ljuka livadarka (Gallinago me dia), {ljukakozica-mala bokasina (Lymnocryptes minimus), mrkaprutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringatotanus), crvenorepa mulja~a (Limusa limosa), mulja~asme|a (Limosa lapponica);



– îgre (Strenidae): ~igra obi~na (Sterna hirundo), ~igramala (Sterna albifrons), ~igra crna (Chlidonias niger);

– Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia);golub grivnja{ (Columba palumbus), golub duplja{(Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur),gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto);

– Sove (Strigidae): velika u{ara-buljina (Bbubo bubo),sova {umska (asio otus), u{ara {umska (Strix aluco), }uk(Athene noctua), kukuvija (Tyto alba);

– Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae): vranacveliki-kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukma{(Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocoraxpigmeus).

– Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac ~ubasti (Podicepscristatus), gnjurac ri|oglavi (Podiceps grisegena),gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac u{ati(Podiceps auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis);

– Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica),pljenor mali (Gavia stellato);

– Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva(Corvus cornix), ga}ac (Corvus frugilegus), ~avka(Corvus monedula), kreja-sojka (Garrulus glandarius),svraka (Pica pica), kreja lje{nikara (Nucifragacorycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus),galica crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).

Ako se na teritoriju Federacije pojavi ili unese novaìvotinjska vrsta, njezin sta tus divlja~i privremeno }e odreditifederalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (udaljnjem tekstu: federalni ministar), dok se to pitanje ne uredizakonom.

^lanak 14. Uzgoj i za{tita divlja~i obuhva}a sve mjere i radnje kojima se

pomaè razmnoàvanje i opstanak divlja~i propisanolovnogospodarskom osnovom, a naro~ito:

– lovostaj za odre|ene vrste divlja~i;– privremena zabrana lova divlja~i;– provedba radnji koje uvjetuju opstanak i razmnoàvanje

divlja~i koja trajno ili sezonski ̀ ivi u lovi{tu, te mjere zao~uvanje i pobolj{anje stani{ta;



– odràvanje utvr|ene brojnosti, omjera spolova i starostipopulacije divlja~i koja se uzgaja;

– osiguravanje uvjeta za razmnoàvanje i vo|enjemladun~adi;

– unos i ~uvanje divlja~i radi postizanja brojnosti utvr|ene lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja;

– osiguranje provedbe preventivnih dijagnosti~kih,kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovi{tima iostalim prostorima gdje se divlja~ uzgaja ili obitava radizdravstvene za{tite divlja~i;

– smanjenje broja divlja~i koja ~ini {tetu na podno{ljivbroj, te uklanjanje pasa i ma~aka skitnica;

– spa{avanje divlja~i od elementarnih nepogoda;– provedba mjera za osiguranje dovoljne koli~ine

kvalitetne hrane i pitke vode;– podizanje i odràvanje lovnotehni~kih i

lovnogospodarskih objekata;– poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divlja~i)

prigodom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova, teuporaba za{titnih naprava na poljoprivrednimstrojevima;

– uporaba sredstava za za{titu bilja ili drugih kemijskihsredstava na propisan na~in i poduzimanje preventivnihmjera pri njihovoj uporabi ili paljenje strni{ta,kukuruzi{ta, tr{}aka i sl.;

– kori{tenje odre|enih pasmina radno ispitanih lova~kihpasa;

– ~uvanje lovi{ta;– suzbijanje nezakonitog lova;– pobolj{anje stani{ta divlja~i;– higijensko-zdravstvene mjere;– sprje~avanje smanjenja i presijecanja povr{ina;– uklanjanje {teto~ina.Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odre|ena vrsta divlja~i

se ne smije loviti, proganjati ili namjerno uznemirivati, akozakonom nije druk~ije odre|eno.

Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi na~in ugroziti opstanakbilo koje vrste divlja~i u prirodi.

Odstrjel bolesne ili ranjene divlja~i (sanitarni odstrjel)dozvoljen je i u vrijeme zabrane lova i lovostaja.

Zabranjeno je loviti ènku dlakave divlja~i kada je visokobremenita ili dok vodi mladun~ad, pernatu divlja~ kad sjedi najajima i dok hrani mladun~ad, uni{tavanje i prisvajanjemladun~adi, te uni{tavanje i o{te}ivanje legla, gnijezda i jajadivlja~i.

Iznimno od stavka 5. ovoga ~lanka moè se dopustiti lov zapotrebe znanosti, nastave, lovnu obuku ptica grabljivica, zapotrebe zoolo{kih vrtova, muzeja, te sokolarskih i kinolo{kihpriredbi uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstvapoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu:Federalno ministarstvo).

U postupku izdavanja odobrenja, korisnici ove vrste lovadu`ni su podnijeti izvje{}e Federalnom ministarstvu o razlozimalova, koli~ini i vrsti divlja~i, vremenu vr{enja lova, mjestu,na~inu i sredstvima lova, a sve to uz sudjelovanje mjerodavnoginspektora, predstavnika Federalnog ministarstva i korisnikalovi{ta (a po potrebi i drugih zainteresiranih stranaka) uz uvjet dase sa~ini zapisnik na licu mjesta o poduzetim radnjama.

Federalni ministar }e ukinuti odobrenje iz stavka 6. ovoga~lanka u slu~ajevima kada korisnik postupi suprotno odredbamastavka 7. ovoga ~lanka.

^lanak 15.Za za{ti}enu, odre|uje se sljede}a divlja~:– Dlakava divlja~: divokoza, srna, vidra, muflon,


– Pernata divlja~: prave koke, divlje patke, divlje guske,{ljuke, ~aplje (osim sive ~aplje), rode, labudovi, supovi -le{inari, orlovi, {kanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi`dral, jastrebovi, droplje, liske, ̀ alarke, prutke, mulja~e, vivak pozvizda~, pomornici, galebovi, ~igre, kirgiskasa|a, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori,gavran, galica, ~olica i galica crvenokljuna.

Korisnik lovi{ta moè proglasiti za{ti}enom i divlja~ kojanije navedena u stavku 1. ovoga ~lanka.

^lanak 16.Stalna zabrana lova, sukladno "Crvenoj listi", odre|uje se za

sljede}e vrste za{ti}ene divlja~i: vidra, ris, vjeverica, kokavelikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka {umskejarebice, ~aplje (osim sive ~aplje), rode, labudovi, supovi -le{inari, orlovi, {kanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi `dral,jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), àlarke, prutke,mulja~e, vivak pozvizda~, pomornici, galebovi, ~igre, kirgiskasa|a, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, galica, ~olica i galicacrvenokljuna.

^lanak 17.Lovostajem za{ti}ena divlja~ je: mrki medvjed na uzgojnim

podru~jima, srna, divokoza, jelen lopatar, muflon, kozorog, zec,vuk, kuna, divlja svinja, veliki tetrijeb-mu`jak, fazan, prepelica,jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica {umska-mu`jak,{ljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crnaliska.

Uzgojno podru~je za medvjeda iz stavka 1. ovog ~lankaobuhva}a prostore na kojima postoje ekolo{ki i prirodni uvjeti zanjegov opstanak (razvoj i reprodukcija).

Uzgojna podru~ja mogu se osnovati i za druge vrste za{ti}ene divlja~i.

Uzgojna podru~ja osniva federalni ministar na prijedlogkantonalnog ministarstva, odnosno kantonalnih ministarstava,ako se lovi{te nalazi na podru~ju vi{e kantona.

Izvan uzgojnog podru~ja medvjed nije za{ti}en.Lovostaj se ne odnosi na divlja~ koja se uzgaja u ogra|enom

prostoru ~ija je povr{ina manja od 1,0 ha.

^lanak 18.Privremena zabrana lova se odre|uje za vrste divlja~i ~ija je

brojnost u lovi{tu osjetno smanjena uslijed vremenskihnepogoda, bolesti, poàra ili iz nekih drugih razloga, a koju trebaza{tititi za odre|eno vrijeme u cilju pove}anja njihove brojnosti.

Zabranu iz stavka 1. ovoga ~lanka odre|uje korisnik lovi{ta.Zabranu iz stavka 1. ovoga ~lanka propisuje federalni

ministar za podru~je vi{e kantona i kantonalni ministar zapodru~je kantona, ako tu zabranu ne odredi korisnik lovi{ta.

^lanak 19.Ako od za{ti}ene divlja~i nastupi izravna opasnost po ̀ ivot i

zdravlje ljudi ili za dràvnu imovinu i za imovinu gra|ana,za{ti}ena divlja~ moè se odstrijeliti, odnosno njen broj smanjitibez obzira na vrijeme za{tite i godi{nji plan gospodarenja.

Odobrenje za smanjenje broja za{ti}ene divlja~i i na~inizvr{enja izdaje federalni ministar na temelju zahtjevazainteresiranih, a po pribavljenom mi{ljenju korisnika lovi{ta imjerodavne veterinarske slu`be.

^lanak 20.Ako se za za{titu poljoprivrednih i {umskih kultura

uporabljuju kemijska sredstva {tetna za za{ti}enu divlja~,uporaba tih sredstava mora se vr{iti na na~in koji je najmanjeopasan za divlja~.

Radi poduzimanja preventivnih mjera vlasnici odnosnokorisnici zemlji{ta, du`ni su najmanje tri dana prije uporabesredstava izvijestiti korisnika lovi{ta o mjestu, vremenu i na~inuuporabe sredstava iz stavka 1. ovoga ~lanka.

^lanak 21.Zabranjen je lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i

{umarstvo, kao i kvarenje i uni{tavanje njihovih gnijezda, legala i skupljanje i uni{tavanje mladun~adi i jaja, ako ovim Zakonomnije druga~ije odre|eno.

Zabranjeno je hvatanje divlja~i i drànje u zatvorenom iliogra|enom prostoru ako ovim Zakonom nije druga~ije rije{eno,odnosno ako to nije u svrhu uzgoja divlja~i ili pobolj{anjaprirodnog fonda iste vrste.

^lanak 22.Vlasnici ne smiju pu{tati pse da se bez kontrole kre}u po

lovi{tu.Korisnik lovi{ta duàn je uklanjati pse i ma~ke koji se kre}u

bez kontrole po lovi{tu na udaljenosti ve}oj od 300 m odnaseljenih objekata.

^lanak 23.Ov~arski psi mogu biti u lovi{tu samo uz stado.

Pse i ma~ke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smijupu{tati da se kre}u lovi{tem bez nadzora na udaljenosti 300 m odnastambe vlasnika odnosno stada.

Korisnik lovi{ta ima pravo i du`nost u lovi{tu ukloniti pse ima~ke koji se kre}u lovi{tem protivno odredbi stavka 2. ovog~lanka bez naknade vlasniku psa ili ma~ke.

Nije dozvoljeno ukloniti lova~ke pse koji u organiziranomlovu, ispitima ili utakmicama pasa u gonjenju divlja~i prije|u udrugo lovi{te.

Vlasnici pasa su odgovorni za {tetu koju njihovi psi po~ine ulovi{tu i istu nadokna|uju korisniku lovi{ta.

^lanak 24.Federalni ministar }e propisati vrijeme lova lovostajem

za{ti}ene divlja~i i utvrditi koje se ptice i sisavci smatrajukorisnim za poljoprivredu i {umarstvo.

Akt iz stavka 1. ovoga ~lanka propisat }e se po prethodnopribavljenom mi{ljenju kantonalnog ministarstva.

^lanak 25.Ogra|ivanje lovi{ta, ~ija povr{ina ne moè biti manja od 600

ha, u cilju intenzivnog gospodarenja, ako nije predvi|enolovnom osnovom, moè se vr{iti samo uz odobrenje Federalnogministarstva.

^lanak 26.Naseljavanje novih vrsta divlja~i vr{i se temeljem odobrenja

Federalnog ministarstva. Odobrenje se donosi na prijedlog kantonalnog ministarstva.Naseljavanje iz stavka 1. ovoga ~lanka vr{i se uz nazo~nost

mjerodavnog inspektora, predstavnika ministarstva i korisnika,kao i drugih osoba na licu mjesta, uz obvezu da se sa~ini zapisniki konstatiraju ura|ene radnje.

Uz zahtjev za odobrenje korisnik lovi{ta dostavlja stru~nomi{ljenje i uvjerenje o zdravstvenom stanju divlja~i koja senaseljava.

^lanak 27.Iznimno, temeljem odredaba ~lanka 20. stavak 2. ovoga

Zakona za potrebe znanstvenog istraìvanja, obrazovanja,zoolo{kih vrtova, muzeja, naseljavanja lovi{ta i suzbijanjazaraznih bolesti, federalni ministar moè odobriti hvatanje idrànje divlja~i u zatvorenom, odnosno, ogra|enom prostoru.

Za potrebe treninga i ispitivanja uro|enih osobina lova~kihpasa, kantonalni ministar moè odobriti drànje neza{ti}enedivlja~i u ogra|enom prostoru, na zahtjev korisnika lovi{ta.

U slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka u odobrenju }e sepropisati na~in i mjere koje }e se pri tome provoditi, te rokva`nosti odobrenja.

^lanak 28.Zabranjeno je:– ètva i ko{enje poljoprivrednim strojevima koji nemaju

ugra|ene ure|aje za pla{enje i istjerivanje divlja~i;– paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog raslinja u

lovi{tima;– oblaganje otvorenih kanala, akumulacija, jezera i obala

vodotoka plasti~nim i drugim materijalima na na~in nakoji bi ugroàvao divlja~;

– uporaba kemijskih preparata na na~in i u koli~ini kojiugroàvaju zdravlje i opstanak divlja~i;

– odlaganje otpada, sme}a ili ne~istih tvari u prostorulovi{ta.

Korisnici lovi{ta obvezni su iz lovi{ta ukloniti otpad i sme}e i imaju pravo za naknadu tro{kova od fizi~ke ili pravne osobe kojisu otpad ili sme}e deponirali u lovi{tu, odnosno moraju odràvati i pobolj{avati ìvotne prostore divlja~i po{tivaju}i zahtjeveprirodnog gospodarenja {umama (stvarati prostore za parenje iodmor divlja~i) i zahtjeve za{tite ìvotinja i biljaka te zahtjevejavnosti.

^lanak 29.Trovanje divlja~i je zabranjeno.Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, federalni ministar moè

na zahtjev zainteresiranih osoba (inspektora, lova~ke udruge idr.) odobriti trovanje odre|ene vrste divlja~i u slu~aju izravneopasnosti koja od te divlja~i zaprijeti ìvotu ili zdravlju ljudi,zdravlju doma}ih ìvotinja ili opstanku za{ti}ene divlja~i.

Uz zahtjev se obvezno dostavlja stru~no mi{ljenje orazlozima za davanje odobrenja za trovanje odre|ene vrstedivlja~i.

U odobrenju za trovanje divlja~i odredit }e se na~in i vrijemeuporabe otrova i osobe odgovorne za te poslove.

^lanak 30.Zabranjeno je uno{enje u lovi{te oru`ja koje nije lova~ko


Zabranjeno je kretati se izvan javnih putova ili voziti potu|em lovi{tu sa lova~kim oru`jem koje nije u futroli iliprtlja`niku automobila i ispra`njeno.

IV. L O V I [ T A

^lanak 31.Lovi{tem glede ovog Zakona smatraju se povr{ine zemlji{ta,

{uma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu ilovnogospodarsku cjelinu u kojoj postoje uvjeti za trajanopstanak, uzgoj, razmnoàvanje, za{titu i uporabu divlja~i, bezobzira na vlasni{tvo.


Akt o osnivanju lovi{ta sadrì: naziv lovi{ta, granice iukupnu povr{inu lovi{ta, vrste divlja~i koje ga naseljavaju,divlja~ koja je pod posebnom za{titom i druge potrebne podatke.

Lovi{ta koja se prostiru na povr{inama {uma s posebnomnamjenom (znanstvenog, kulturnog, vjerskog, povijesnog i dr.zna~enja) kao i na povr{inama koje predstavljaju iznimnoprigodna stani{ta rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih vrsta divlja~i,Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: VladaFederacije) na prijedlog federalnog ministra moè proglasitiposebnim lovi{tem.

Ako se lovi{te nalazi na podru~ju dva ili vi{e kantona,mi{ljenje za formiranje posebnog lovi{ta daju sporazumnokantonalni ministri.

Aktom o osnivanju lovi{ta iz prethodnog stavka VladaFederacije odre|uje i korisnika lovi{ta.

^lanak 32.Lovnim povr{inama se ne smatraju naselja, groblja, javni

putovi, planta`ni vo}njaci i vinogradi, parkovi u naseljima,objekti za lije~enje, odmor i rekreaciju, zra~ne luke, dvori{taindustrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti utvr|eniposebnim propisima.

Ogra|eni prostori za umjetni uzgoj divlja~i se, tako|er, nesmatraju lovnom povr{inom.

^lanak 33.Lovi{ta su dolinska (nizinska), brdska i planinska.Nizinskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je preko 50%

povr{ine ispod 400 m nadmorske visine.Brdskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je preko 50%

povr{ine lovi{ta izme|u 400 i 1.000 m nadmorske visine.Planinskim lovi{tem smatra se lovi{te u kojem je preko 50%

povr{ine iznad 1.000 m nadmorske visine.

^lanak 34.Lovi{ta se mogu osnivati kao otvorena lovi{ta, ogra|ena

lovi{ta i uzgajali{ta divlja~i.Otvoreno lovi{te je lovi{te u kojem je omogu}ena dnevna i

sezonska migracija dlakave i pernate divlja~i. Ovo lovi{te nemoè biti manje od 1.000 ha za nisku i 3.000 ha za visoku divlja~.

Ogra|eno lovi{te je lovi{te koje je ogra|eno prirodnim({iroki vodotoci, velike vodene povr{ine i sl.) ili umjetnim(ograde ili sli~ni ure|aji ili gra|evine i sl.) preprekama kojesprje~avaju ili znatno umanjuju mogu}nost da divlja~, koja se unjemu prvenstveno uzgaja, {titi i lovi, napusti tu povr{inu.

Ogra|eno lovi{te obuhva}a povr{inu na kojoj postoje uvjetiza intenzivni uzgoj, za{titu, lov i uporabu divlja~i, a ne moè bitimanje od 600 ha.

Uzgajali{te divlja~i obuhva}a povr{ine zemlji{ta ve}e od 100 ha, a manje od 2000 ha na kojima se mogu uzgajati pojedine vrstedivlja~i za proizvodnju ve}eg broja kvalitetne i zdrave divlja~inamijenjene lovu i reprodukciji.

Iznimno od stavka 5. ovoga ~lanka, uzgajali{te divlja~i moèse osnivati na vlastitim povr{inama gospodarskog ribnjaka s



obalnim zemlji{tem ili rasadnicima i vo}nim i loznim nasadimanamijenjenim za intenzivnu proizvodnju.

^lanak 35.Na~in odre|ivanja granica lovi{ta, obiljeìvanje, kao i

postupak osnivanja lovi{ta propisuje federalni ministar.Korisnik lovi{ta je duàn vidljivo obiljeìti granice lovi{ta.

^lanak 36.Lovi{te se daje na gospodarenje korisniku lovi{ta, sukladno

ovom Zakonu i Zakonu o koncesijama ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 40/02).

Jednom korisniku lovi{ta na gospodarenje se moè dati vi{elovi{ta.

Korisnik lovi{ta, lovi{te ili njegove dijelove ne moè davatipod zakup ili ustupiti drugom korisniku.

^lanak 37.Vlada kantona, na prijedlog kantonalnog povjerenstva za

koncesije dodjeljuje koncesiju najpovoljnijem ponu|a~u koji jeispunio i zadovoljio sve kriterije utvr|ene u tenderu (poziv najavni ten der) i visokog je ranga u odnosu na ostale ponu|a~e.

Lovi{te se daje na gospodarenje na odre|eno vrijeme. Rok na koji se daje koncesija na lovi{te ne moè biti kra}i od

10 godina, a ni duì od 30 godina.

^lanak 38.Lovi{te se daje na gospodarenje jednoj pravnoj osobi koja

ponudi najpovoljnije uvjete za gospodarenje lovi{tem ipromicanje lovi{ta (objekte, ure|aje i druga sredstva za uzgoj iza{titu divlja~i, stru~ne kadrove i sl.).

Uvjete gospodarenja lovi{tem iz stavka 1. ovoga ~lankapropisuje federalni ministar.

Korisnik zemlji{ta i voda na kome je osnovano lovi{te imapod jednakim uvjetima iz stavka 2. ovoga ~lanka pravo prvenstva u dobivanju lovi{ta na gospodarenje.

Korisniku kome je dano lovi{te na gospodarenje ne moè tolovi{te ustupati drugim fizi~kim i pravnim osobama.

^lanak 39.O predaji lovi{ta na gospodarenje zaklju~uje se ugovor


obvezno sadràvati sve elemente iz ~lanka 29. Zakona okoncesijama, ali tako|er mora sadràvati: naziv lovi{ta, podatkeo sudskoj registraciji korisnika lovi{ta, vrijeme na koje se dajelovi{te na gospodarenje, granice lovi{ta, procjenu brojnog stanjadivlja~i, uvjete kojih se korisnik lovi{ta mora pridràvati, mjerekoje je korisnik lovi{ta duàn poduzeti u cilju promicanja lovi{ta, mjere za{tite divlja~i, uvjete organiziranja i financiranjalovo~uvarske slu`be, odredbe o provedbi lovnogospodarskeosnove, visinu i na~in pla}anja naknade, kao i uvjete zaraskidanje ugovora.

Pored elemenata iz stavka 2. ovoga ~lanka, ugovorne stranemogu ugovoriti i druge obligacijsko pravne elemente.

^lanak 40.Ugovor o davanju lovi{ta na gospodarenje moè se raskinuti:– ako korisnik ne ispunjava uvjete odnosno obveze

odre|ene ovim Zakonom, ugovorom ili ne gospodarisukladno odredbama lovnogospodarske osnove;

– ako je potrebno da se zemlji{te, {uma ili voda koristi zaciljeve koji isklju~uju mogu}nost bavljenja lovstvom.

O raskidu ugovora iz stavka 1. ovoga ~lanka odlu~ujekantonalno ministarstvo koje je dalo lovi{te na gospodarenje.

Korisnik lovi{ta kojem je lovi{te oduzeto raskidom ugovora,ima pravo na naknadu uloènih, a neiskori{tenih sredstava.

Visina naknade iz stavka 3. ovoga ~lanka utvr|uje sesporazumom zainteresiranih ugovornih strana.

U slu~aju kada se ne moè posti}i sporazum o visini naknade, odlu~uje mjerodavni sud.

Naknada za izgra|ene objekte i uni{tenu divlja~ utvr|uje seza objekte prema knjigovodstvenoj vrijednosti, a za divlja~prema cjeniku.

Naknadu pla}a korisnik lovi{ta kojem je lovi{te, odnosno diolovi{ta nakon raskida ugovora, dano na gospodarenje.

Kantonalni, odnosno federalni inspektor za lovstvo pokre}epostupak oduzimanja lovi{ta u slu~aju iz stavka 1. alineja 1.ovoga ~lanka.

^lanak 41.Korisnik lovi{ta je duàn u roku od {est mjeseci od dana

preuzimanja lovi{ta na gospodarenje obiljeìti granice lovi{ta.Na~in obiljeìvanja granica lovi{ta propisuje federalni

ministar.

^lanak 42.Korisnik lovi{ta mora osigurati da planiranje i realiziranje

stru~nih poslova lovstva obna{a osoba sa zavr{enim VII.stupnjem izobrazbe {umarskog smjera, koja je izu~avala tijekomsvog {kolovanja predmet - Lovstvo.

^lanak 43.Ako se nakon provedbe postupka iz ~lanka 36. ovoga Zakona

nitko ne javi na oglas ili se ne javi dovoljan broj ponuditelja ili seod korisnika oduzme lovi{te na temelju ~lanka 39., to~ka 1.ovoga Zakona, lovi{tem gospodari kantonalno ministarstvo.

Lovi{te koje putem oglasa nije moglo biti ustupljeno nakori{tenje sukladno stavku 1. ovoga ~lanka, privremeno se dajena kori{tenje, bez natje~aja, pravnoj osobi koja obna{a djelatnostlovstva ili udruzi, odnosno organizaciji lovaca, do dono{enjaodluke o davanju lovi{ta na kori{tenje sukladno ~lanku 36. ovoga Zakona.

Ustupanje glede stavka 2. ovoga ~lanka moè trajati najduljegodinu dana.

V. KATASTAR LOVI[TA

^lanak 44.Za svako lovi{te osniva se i vodi katastar lovi{ta.Katastar lovi{ta osniva i vodi korisnik lovi{ta, a jedan

primjerak katastra obvezno se dostavlja kantonalnomministarstvu.

Korisnik iz stavka 2. ovoga ~lanka dostavlja propisanepodatke o katastru kantonalnom ministarstvu najdalje do 30.travnja teku}e godine za proteklu lovnu godinu.

Sadràj i na~in vo|enja katastra lovi{ta propisuje federalniministar.

VI. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA I PLANIRANJE

^lanak 45.Za svako lovi{te donosi se lovnogospodarska osnova.Lovnogospodarska osnova je dugoro~ni planski dokument

kojim se ure|uje gospodarenje lovi{tem i divlja~i zadesetogodi{nje razdoblje.

Lovnogospodarsku osnovu donosi korisnik lovi{ta zarazdoblje od najmanje 10 godina.

Lovnogospodarsku osnovu korisnik lovi{ta duàn je donijetiu roku od jedne godine od dana preuzimanja lovi{ta, a moè jeizraditi pravna osoba registrirana za djelatnost lovstva ili fizi~kaosoba ({umarski inènjer, inènjer lovstva i za{tite prirode) saobrtnicom za obavljanje te djelatnosti.

Odredbe lovnogospodarske osnove su obvezne i bez nje lovnije dozvoljen.

U financiranju izrade lovnogospodarske osnove sudjeluje50% korisnik lovi{ta i 50% kantonalno ministarstvo, a ako selovi{te daje pod koncesiju, koncesionar financira ukupan iznosizrade lovnogospodarske osnove.

^lanak 46.Federalno ministarstvo daje suglasnost na lovnogospodarsku

osnovu.Izradba nove lovnogospodarske osnove mora biti zavr{ena

~etiri mjeseca prije isteka vaè}e lovnogospodarske osnove.Federalno ministarstvo, na temelju prijedloga stru~nog

povjerenstva donosi rje{enje o odobrenju lovnogospodarskeosnove ili stavlja primjedbe na ponu|enu osnovu.

Grije{ke i nedostatke lovnogospodarske osnove utvr|ene odstru~nog povjerenstva du`na je otkloniti osoba kojoj je povjerena izradba osnove.

Za lovi{ta koje je osnovala Vlada Federacijelovnogospodarsku osnovu odobrava Federalno ministarstvo.

Ako se lovi{te nalazi na podru~ju dva i vi{e kantona,mi{ljenje na lovno-gospodarsku osnovu sporazumno dajukantonalna ministarstva putem zajedni~kog akta, a federalnoministarstvo daje suglasnost na osnovu.

Financiranje lovnogospodarskih osnova za posebna lovi{tasnosi Vlada Federacije.

Sastav, rad i tro{kove stru~nog povjerenstva iz stavka 2.ovoga ~lanka propisat }e federalni ministar.

^lanak 47.Lovnogospodarska osnova sadrì naro~ito prikaz stanja

lovi{ta, temeljne biolo{ke i fizi~ke karakteristike lovi{ta, sastavdivlja~i (koli~ina i kakvo}a), ciljeve gospodarenja, vrste iobujam radova, mjere i metode za postizanje ciljevagospodarenja, kao i ekonomsko-financijsku osnovugospodarenja, pro gram za promicanje lovstva i lovo~uvarskuslu`bu.

Prikaz stanja lovi{ta naro~ito sadrì podatke o povr{inilovi{ta, prirodnim i drugim uvjetima za ìvot i razvoj divlja~i,stanju fonda divlja~i, po pojedinim vrstama i prirastu divlja~i ulovi{tu.

Lovnogospodarskom osnovom mora se, sukladno zakonu,odrediti vrsta i broj divlja~i koja }e se uzgajati u lovi{tu kao iobujam za{tite i iskori{tavanja divlja~i.

Lovnogospodarska osnova mora biti uskla|ena sadugoro~nim programom razvoja poljoprivredne proizvodnje i{umskogospodarskom osnovom za povr{ine na kojima se lovi{tenalazi, kao i sa vodoprivrednom osnovom, prostornim planom iratificiranim me|unarodnim ugovorom iz oblasti lova, za{titeprirode i prirodnih stani{ta divlja~i.

^lanak 48.Do dono{enja lovnogospodarske osnove korisnici lovi{ta

gospodare lovi{tem na temelju privremenog godi{njeg planagospodarenja lovi{tem, a najdulje jednu godinu.

Redoviti godi{nji plan gospodarenja sadrì naro~ito mjere zapromicanje lovstva kao i obujam kori{tenja pojedinih vrstadivlja~i i utvr|uje prostor u lovi{tu na kojima se mogu obu~avatilova~ki psi.

Godi{nji plan donosi se do 31. oùjka za razdoblje od 1.travnja teku}e do 31. oùjka naredne godine (lovna godina).

Lov se moè vr{iti tek poslije dono{enja godi{njeg plana.Godi{nji plan dostavlja se kantonalnom ministarstvu

najkasnije do 30. travnja, a izvje{}e o izvr{enju plana za proteklugodinu do 31. svibnja.

Suglasnost na godi{nji plan gospodarenja lovi{tem dajekantonalno ministarstvo, a na godi{nje planove gospodarenja zaposebna lovi{ta daje Federalno ministarstvo.

Lov se moè vr{iti nakon dobivene suglasnosti.

^lanak 49.Bliì propis o sadràju, na~inu izrade i nositeljima izrade

lovnogospodarske osnove lovi{ta, privremenog godi{njeg planagospodarenja lovi{tem i godi{njeg plana gospodarenja lovi{temdonosi Federalno ministarstvo.

Izrada lovnogospodarske osnove i njena revizija moè sepovjeriti pravnoj osobi koja je registrirana za tu djelatnost i imauposlenu stru~nu osobu sa zavr{enim {umarskim fakultetom iliinènjer lovstva i za{tite prirode.

Revizija lovnogospodarske osnove vr{i se kada se trajno ilibitno izmijene uvjeti i okolnosti na kojima se temeljilovnogospodarska osnova, a posebno uslijed uginu}a vi{e od 1/3divlja~i, poàra, elementarnih nepogoda, trovanja i sli~no.

Revizija lovnogospodarske osnove vr{i se po postupkupropisanom za njeno dono{enje.

^lanak 50.Korisnici lovi{ta du`ni su voditi evidenciju o izvr{enim

radovima i provedenim mjerama predvi|enim lovnogospo-darskom osnovom i godi{njim planom.

Korisnik posebnih lovi{ta duàn je Federalnom ministarstvudostaviti izvje{}e o izvr{enju godi{njeg plana gospodarenja zaproteklu godinu.

Izvje{}a iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka dostavljaju se do 31. oùjka teku}e godine.

Evidentiranje izvr{enih radova iz st. 1. i 2. ovoga ~lankaupisuje se u obrasce koje donosi federalni ministar.

^lanak 51.Sredstva koja korisnik lovi{ta ostvari u gospodarenju

lovi{tem smiju se koristiti samo za gospodarenje i promicanjelovstva ukoliko ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno.

Promicanjem lovstva smatra se:– za{tita, odràvanje i pobolj{anje ìvotnih uvjeta za

divlja~ u lovi{tu (pobolj{avanjem ispasi{ta, dodatnimhranjenjem, odràvanjem solila i pojili{ta);

– dostizanje i odràvanje odgovaraju}e spolne i starosnestrukture pojedinih vrsta divlja~i u okviru utvr|enogkapaciteta lovi{ta;

– uno{enje novih vrsta divlja~i u lovi{te;– ~uvanje i za{tita divlja~i i lovi{ta;– izgradnja lovnouzgojnih i lovnotehni~kih objekata;– poduzimanje mjera za smanjenje {teta koje po~ini

divlja~;– stru~no osposobljavanje kadrova;– izrada planskih dokumenata;– znanstvenoistraìva~ki rad u lovstvu;– nabavka rasnih lova~kih pasa i– nakladna djelatnost.

VII. LOV I UPORABA DIVLJAÎ

^lanak 52.Korisnici lovi{ta du`ni su pri lovljenju i uporabi divlja~i

sprije~iti neeti~na pona{anja u lovi{tu, uznemiravanje divlja~i unjenom stani{tu (naro~ito sa psima u vrijeme reprodukcije),otrovima, omamljuju}im sredstvima i sl., ~ime se osiguravaprovedba me|unarodnih konvencija o za{titi divlja~i i ptica.

^lanak 53.Korisnici lovi{ta odredit }e svojim aktom tko moè i pod

kojim uvjetima vr{iti lov divlja~i, kao i u~e{}e lovaca ukori{tenju ulova.

^lanak 54.Odstrjel divlja~i dozvoljen je samo lova~kom pu{kom

kuglaricom sa izolu~enom cijevi i pu{kom sa~maricom.Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka odstrjel medvjeda,

kozoroga, muflona, srne i divokoze dozvoljen je samo lova~kompu{kom kuglaricom sa izolu~enom cijevi.

Zabranjen je lov divlja~i nabojima koji nisu lova~ki ilova~kom pu{kom s glatkim cijevima koja je izgra|ena tako dasadrì vi{e od dva metka u istom kalibru, te poluautomatskim iautomatskim oru`jem s glatkim ili u`lijebljenim cijevima.

Zabranjen je lov krupne divlja~i, osim divljih svinja,prigonom, progonom ili sa psima.

Odredbe stavka 3. ovoga ~lanka ne odnose se na lov pernatedivlja~i koja se umjetno uzgaja na povr{inama koje sunamijenjene takvom uzgoju.

Na~in uporabe lova~kog oru`ja i municije propisujefederalni ministar.

^lanak 55.Divlja~ mogu loviti ~lanovi lova~kih udruga koji imaju

poloèn lova~ki ispit.Osobe koje su kroz {kolovanje izu~avale i poloìle predmet

lovstvo, oslobo|eni su polaganja lova~kog ispita.Pro gram, uvjete i na~in polaganja lova~kog ispita, kao i

izdavanje potvrda odnosno uvjerenja o poloènom ispitupropisuje federalni ministar.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka divlja~ moguloviti:

– lovci pripravnici bez prava odstrjela za{ti}ene divlja~i ipod nadzorom instruktora;

– strani i doma}i lovci turisti u pratnji stru~ne osobe;– diplomatski predstavnici u skupnom lovu.Povjerenstvo za polaganje lova~kog ispita formira federalni

ministar.

^lanak 56.^lanovi lova~kih udruga lov divlja~i visokog lova vr{e na

temelju odobrenja za odstrjel, a lov divlja~i niskog lova natemelju lovne karte.

Strani i doma}i lovci turisti love na temelju odobrenja zaodstrjel (dozvole za lov).

Odobrenje za odstrjel i lovnu kartu izdaje korisnik lovi{ta, ajedinstvene obrasce, oblik i sadràj donosi federalni ministar.

^lanak 57.Divlja~ je zabranjeno uznemirivati i loviti:



– u vrijeme kada je na prostoru na kome je divlja~ugroèna poplavom, snijegom, poàrom, poledicom iprirodnim nesre}ama;

– otrovom, zamkama, gvo`|ama, klopkama i omamljuju-}im sredstvima, a ptice pomo}u lijepaka i mreà ilidrugih sredstava za masovno uni{tavanje;

– ga|anjem iz motornih vozila, gaènjem motornimvozilima i ga|anjem iz motornih ~amaca;

– uporabom reflektora (farova), gramofona, mag neto-fona, au dio aparata i sli~nim napravama, ̀ ivih i umjetnih mamaca-vabila ili pomo}u naprava koje djeluju naprincipu in fra-crvenih zraka;

– vojni~kim oru`jem, vojni~kom municijom, sportskimmalokalibarskim i poluautomatskim lova~kim oru`jems vi{e od pet metaka;

– hrtovima i nerasnim psima;– papkastu lovostajem za{ti}enu divlja~ pomo}u pasa;– medvjeda progonom i prigonom;– pticama grabljivicama i zvijerima;– uporabom luka i strijele osim lova na visoku divlja~ u

ogra|enim lovi{tima do 1000 ha; – u no}ima bez mjese~ine (u no}nom lovu), i bez

izgra|enih objekata za lov;– sa~mom na udaljenosti od 200 m od naselja i pu{kom

kuglaricom na udaljenosti od 500 m od naselja.Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, korisnik lovi{ta moè

odobriti no}ni lov i s improviziranih objekata, ako je u pitanjusprje~avanje {teta na poljoprivrednim imanjima, te moèdopustiti hvatanje mladih divljih svinja u cilju suzbijanjasvinjske kuge, na na~in i pod uvjetima propisanim u ~lanku 59.ovoga Zakona.

Nerasnim psima iz alineje 6. stavka 1. ovoga ~lanka smatrajuse psi koji nisu registrirani kod mjerodavne kinolo{keorganizacije i koji nemaju odgovaraju}i rodovnik.

Zabranjeno je sa psima proganjati divlja~ izvan terenaogra|enog za trening u vremenu od 5. sije~nja do 31. srpnja.

Zabranjen je lov divlja~i u planta`nim vo}njacima ivinogradima, rasadnicima i drugim {umskim i poljoprivrednimpovr{inama koje su ogra|ene ogradom kroz koju dlakava divlja~ne moè prolaziti, na povr{inama koje se koriste za vojnepoligone i komunalne potrebe, kao i drugim povr{inama iobjektima kada je to utvr|eno posebnim propisima.

Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga ~lanka, osobi koja imapoloèn sokolarski ispit dopu{ten je lov divlja~i pticamagrabljivicama koje su za to posebno {kolovane.

Sokolarski ispit se polaè pred Povjerenstvom za polaganjelova~kog ispita koje se formira pri Federalnom ministarstvu.

Pro gram sokolarskog ispita i na~in lova divlja~i s pticamagrabljivicama (sokolarenje) propisuje federalni ministar.

^lanak 58.U lovu se smiju isklju~ivo koristiti ~istokrvni lova~ki psi s

poloènim ispitom uro|enih osobina, potrebnim ispitom u radupropisanim za svaku pasminu pojedina~no, koji posjedujerodovnicu jedne od ~lanica Me|unarodne kinolo{ke federacije(FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru).

Kinolo{ki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim sedokazuje ~istokrvnost i pasminska pripadnost, propisuju uvjeteza ispit uro|enih osobina i svaki pojedini radni ispit te izdajucertifikat za poloène radne ispite.

Vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divlja~i u odre|enim podru~jima propisuje federalni ministar.

^lanak 59.Iznimno od odredaba ~lanka 57. stavak 1. al. 2. i 4., federalni

ministar moè odobriti korisniku lovi{ta hvatanje divlja~imreàma, klopkama i omamljuju}im sredstvima, ali samo zaznanstvene svrhe, umjetni uzgoj, preseljenje u druga lovi{ta, kaoi za potrebe zoolo{kih vrtova i izvoza.

^lanak 60.Kantonalni ministar moè propisati da se na zemlji{tima

zasijanim ili zasa|enim odre|enim poljoprivrednim kulturamamoè zabraniti lov divlja~i u vrijeme kada bi to {tetilo timkulturama.

^lanak 61.Tereni za obuku i trening lova~kih pasa odre|uju se

lovnogospodarskom osnovom. U tom cilju moè se izdvojitinajvi{e do 5% ukupne povr{ine lovi{ta.

^lanak 62.Ulovljena ili uginula divlja~ i njeni dijelovi pripadaju

korisniku lovi{ta.Za kori{tenje divlja~i i njenih dijelova, kao i pruène usluge u

lovi{tu korisniku lovi{ta pla}a se naknada, osim u ogra|enimprostorima za obuku pasa.

Ulovljena ili uginula divlja~ i njeni dijelovi na povr{inamaizvan lovi{ta pripadaju kantonalnom ministarstvu ili osobamakojima je povjerena za{tita divlja~i na tim povr{inama.

Lovac, ~lan lova~ke udruge koja je korisnik lovi{ta, pla}a zauporabu divlja~i i njenih dijelova :

– za visoku divlja~ 40% trì{ne vrijednosti,– za nisku divlja~ 25% trì{ne vrijednosti.Strani i doma}i lovci turisti, za uporabu divlja~i i njenih

dijelova i drugih usluga pla}aju punu trì{nu cijenu.Cjenik odstrjela i uporabe divlja~i te drugih usluga u lovi{tu,

na bazi trì{ne vrijednosti, donosi federalni ministar.

^lanak 63.Ulovljena ili uginula divlja~ i njeni dijelovi mogu se iznositi

iz lovi{ta samo uz potvrdu korisnika lovi{ta.Potvrdu o podrijetlu divlja~i i njenih dijelova na propisanom

obrascu izdaje korisnik lovi{ta.Obrazac potvrde o podrijetlu divlja~i i njenih dijelova iz

stavka 2. ovoga ~lanka i uvjete pod kojima se moè vr{itiprepariranje divlja~i i drànje trofeja javno izloènih uobjektima, kao i uporaba mesa divlja~i u ugostiteljskimobjektima, donosi federalni ministar.

^lanak 64.Trofejima od divlja~i, glede ovog Zakona, smatraju se rogovi

srnda}a, jelena lopatara, jelena, divojarca, divokoze, muflona ialpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krznomedvjeda, vuka i divlje ma~ke, lubanja jazavca i lisice, kao icijeli primjerak velikog i malog tetrijeba.

Trofeji od divlja~i mogu se iznositi iz lovi{ta samo uz trofejnilist.

Korisnik lovi{ta izdaje trofejni list i vodi evidenciju oizdanim trofejnim listovima.

^lanak 65.Trofej ocjenjuje povjerenstvo sastavljeno od tri ~lana koje

formira korisnik lovi{ta.Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga ~lanka vr{i ocjenu trofeja na

temelju standarda Me|unarodnog savjeta za lovstvo i za{titudivlja~i (u daljnjem tekstu: CIC).

^lanovi povjerenstva iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju imatipoloèn ispit za ocjenjivanje trofeja.

Pro gram i na~in polaganja ispita iz stavka 3. ovoga ~lankadonosi Lova~ki savez.

^lanak 66.Bliè propise o obliku obrasca, sadràju, na~inu i postupku

izdavanja potvrda i trofejnog lista donosi federalni ministar.

^lanak 67.Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poena

najja~a trofeja odre|ene vrste divlja~i u Federaciji na temeljubanke podataka o vrijednim trofejima.

Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lova~ki savez.Korisnici lovi{ta du`ni su mjerodavnom Lova~kom savezu

dostaviti podatke iz trofejnog lista za trofeje vrijednosti bron~ane medalje pa navi{e.

Vrhunski trofej je vlasni{tvo onog tko je divlja~ odstrijelio,ali se ne moè iznijeti izvan teritorija Federacije sve dok povrijednosti CIC poena ne do|e na 4. mjesto.

Korisnik lovi{ta je duàn upoznati stranog dràvljanina prijeodlaska u lov o propisima koji vrijede za vrhunske trofeje.

Obavijest o izlaènju odre|enog trofeja iz kategorijevrhunskih daje Lova~ki savez.

Iznimno od stavka 4. ovoga ~lanka, federalni ministar naprijedlog Lova~kog saveza ili Lova~ke udruge moè odobritiizno{enje vrhunskog trofeja izvan teritorija Federacije.

Bliì propis o bankama podataka vrijednih trofeja, kategorijivrhunskih trofeja i trajanju toga akta odredit }e federalni ministarposebnim aktom.

VIII. SPRJEÂVANJE I NAKNADA [TETE

^lanak 68.Korisnik lovi{ta duàn je poduzimati mjere za sprje~avanje

{tete koju divlja~ moè u~initi imovini ili ljudima na zemlji{tu ivodi na kojima se nalazi lovi{te (odràvanje broja divlja~i premakapacitetu lovi{ta, osiguranje prehrane u lovi{tu, postavljanje~uvara i dr.).

Vlasnici zemlji{ta i stoke, odnosno korisnici zemlji{ta nakome je osnovano lovi{te du`ni su na zemlji{tu, objektima gdjestoka obitava i opremi koja se koristi u obradi zemlje poduzimatiuobi~ajene mjere za sprje~avanje {teta od divlja~i i na divlja~i(u~inkovitim ogradama, elektri~nim pastirom, postavljanjempla{ila, za{titom mladih sadnica omotavanjem ilipremazivanjem, ispa{om stoke sa pastirom na povr{inamadozvoljenim za pa{u, postavljanjem pla{ilica na kosa~ice ikombajne, sudjelovanjem u organiziranom progonu i sl.).

Mjere iz stavka 2. ovoga ~lanka propisuje kantonalniministar.

Korisnik lovi{ta i korisnici zemlji{ta i voda na ~ijem jepodru~ju osnovano lovi{te, kao i korisnici okolnih zemlji{ta ivoda, mogu pitanje naknade {tete koju divlja~ po~ini regulirati ime|usobnim sporazumom (ugovaranje pau{alne naknade,osiguranje kod osiguravaju}eg dru{tva i sl.).

^lanak 69.Ako se radnjama, odnosno mjerama iz ~lanka 68. stavak 1.

ovog Zakona, po~ini {teta, korisnik lovi{ta je duàn nadoknaditi{tetu vlasniku, odnosno korisniku zemlji{ta na kome se nalazilovi{te.

^lanak 70.Za {tetu koju po~ini lovostajem za{ti}ena divlja~ odgovoran

je korisnik lovi{ta u ~ijem je lovi{tu {teta po~injena, ukoliko jeo{te}eni poduzeo propisane mjere za{tite.

[tetu koju po~ini divlja~ za koju je propisana stalna iliprivremena zabrana lova duàn je nadoknaditi onaj tko jepropisao zabranu.

Iznimno, za {tetu koju po~ini medvjed na utvr|enimuzgojnim podru~jima naknadu pla}a Federacija u visini od 45%,kantoni u visini od 25% i korisnik lovi{ta u visini od 30%procjene {tete.

Nema odgovornosti za {tetu koju je po~inio medvjed na stocibez pastira kao i u podru~jima gdje je pa{a zabranjena.

Obveza o{te}enog je da sa~uva sve tragove koji ukazuju napri~injenu {tetu.

^lanak 71.Za {tetu koju prigodom lova divlja~i po~ine lovci i njihovi

pomo}nici odgovoran je korisnik lovi{ta, a korisnik lovi{ta imapravo regresa od lovaca odnosno njihovih pomo}nika.

^lanak 72.Fizi~ke i pravne osobe koje odstrijele ili nanesu {tetu divlja~i

bespravnim lovom ili na drugi nezakonit na~in, du`ni sukorisniku lovi{ta u ~ijem lovi{tu ta divlja~ stalno obitava,naknaditi {tetu prema od{tetnom cjeniku, a u slu~aju sporaodre|uje se nadle`nost suda prema mjestu nastanka {tete.

Od{tetni cjenik iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi federalniministar.

Sporove o naknadi {tete iz stavka 1. ovoga ~lanka rje{avamjerodavni sud.

^lanak 73.Prijava o pri~injenoj {teti od divlja~i podnosi se kantonalnom

ministarstvu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kadaje {teta nastala.

Kantonalno ministarstvo du`no je odmah, a najkasnije tridana po primitku prijave {tete odrediti povjerenstvo zautvr|ivanje uzroka {tete i procjenu vrijednosti.

Povjerenstvo sa~injavaju tri ~lana: predstavnik kantonalnogministarstva (predsjednik povjerenstva), stru~na osoba zaprocjenu vrijednosti {tete (poljoprivredni ili veterinarskistru~njak) i stru~na osoba za utvr|ivanje uzroka {tete (vje{tak za

lovstvo), {umarske, veterinarske, poljoprivredne ili biolo{kestruke s iskustvom na istim poslovima.

Povjerenstvo je du`no da odmah izvr{i o~evid i o svom radusa~ini zapisnik.

Na o~evid se poziva o{te}eni i korisnik lovi{ta.Zapisnik povjerenstva sadrì naro~ito: mjesto i na~in

nastanka {tete, znakove koji upu}uju na odre|enu vrstu divlja~i,obujam i visinu {tete, kao i poduzete mjere o{te}enog prije iposlije po~injene {tete.

^lanak 74.Po primitku zapisnika iz ~lanka 73. stavak 4. ovoga Zakona,

kantonalno ministarstvo poku{at }e sporazumno utvrditi {tetuizme|u o{te}enog i korisnika, odnosno organa odgovornog zanaknadu {tete.

Sporazum o naknadi {tete sadrì naro~ito visinu naknade irok njene isplate.

Sporazum o naknadi {tete ima snagu izvr{nog naslova.Ako ne do|e do sporazuma o{te}eni }e se pravno uputiti za

podno{enje tu`be mjerodavnom sudu glede utvr|ivanja {tete injene visine.


^lanak 75.Korisnik lovi{ta duàn je osigurati lovo~uvarsku slu`bu.Lovo~uvarsku slu`bu vr{e lovo~uvari kao slu`bene

(ovla{tene) osobe uposlene u lovi{tu.Lovo~uvari obna{aju du`nost naoruàni lova~kim oru`jem,

u odori sa slu`benom oznakom - lovo~uvar.Lovo~uvar moè biti osoba koja je zavr{ila najmanje III.

stupanj srednje {kole ({umarske, agronomske, veterinarskestruke) koja je zdravstveno sposobna za vr{enje odre|enihposlova utvr|enih za to radno mjesto, sa poloènim lova~kim ilovo~uvarskim ispitom, koja ispunjava uvjete za no{enje oru`jakao i druge uvjete utvr|ene zakonom i aktima korisnika lovi{ta.


Federalni ministar }e propisati vrstu odore, oznake, uvjete zano{enje oru`ja, vrstu oru`ja i veli~inu lovo~uvarskog rajona.

^lanak 76.Lovo~uvar je ovla{ten:– da od osoba zate~enih sa sredstvima za lov u lovi{tu

zahtijeva da pokaù odobrenje za odstrjel odnosnolova~ku kartu, kao i druge isprave kojima se utvr|ujeidentitet tih osoba;

– da zahtijeva osobne isprave od osobe zate~ene u vr{enjuprekr{aja ili kaznenog djela koji se odnose na lovstvo iod osoba za koje postoji osnovana sumnja da je izvr{ilotakvo djelo ili prekr{aj, ako ne moè na drugi na~in dautvrdi identitet te osobe;

– da radi pronalaènja predmeta kojima je izvr{en prekr{aj ili kazneno djelo koji se odnose na lovstvo, vr{i pregledvozila i drugih sredstava za prijevoz i preno{enje stvariza koja postoji osnovana sumnja da prevoze odnosnoprenose ulovljenu divlja~, dijelove ulovljene divlja~i ilitrofeje od divlja~i;

– da pregleda ulov i sredstva za lov, kao i da utvrdi da li jelov obavljen sukladno propisima;

– da privremeno oduzima i bez odlaganja predamjerodavnom organu ulov, sredstva za lov, kao i drugepredmete prona|ene u lovi{tu, ako postoji osnovanasumnja da su uporabljeni ili bili namijenjeni za izvr{enjekaznenog dijela ili prekr{aja koji se odnose na lov, ili dasu nastali ili pribavljeni izvr{enjem takvog kaznenogdjela ili prekr{aja;

– da odstranjuje ranjenu i bolesnu divlja~;– da izvje{tava o pojavi bolesti ili uginu}u divlja~i i

opasnosti od elementarnih nepogoda.Lovo~uvar je duàn da osobi od koje su oduzeti ulov, psi i

drugi predmeti za lov, izda potvrdu o oduzimanju spomenutihsredstava.

S privremeno oduzetim sredstvima iz prethodnog stavkakorisnik ne moè raspolagati (uni{titi, prodati, predati, zamijeniti i sl.) do okon~anja prekr{ajnog postupka ili postupka preddrugim mjerodavnim organom.



Zapisnik i potvrda o oduzimanju sredstava za lov koriste se uprekr{ajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretanjeprekr{ajnog postupka koji podnosi mjerodavni lovni inspektor ili o{te}eni.

U slu~ajevima iz stavka 1. ovoga ~lanka osoba koja jezate~ena sa sredstvima za lov u lovi{tu du`na je na zahtjevlovo~uvara pokazati odobrenje za odstrjel, odnosno lova~kukartu i ispravu kojim se utvr|uje njegov identitet, kao i daomogu}i pregled ulova, sredstava za lov, pregled vozila i drugihsredstava za prijevoz i preno{enje stvari.

^lanak 77.Oblik i sadràj obrasca legitimacije lovo~uvara, vo|enje

evidencije o izdanim legitimacijama i sadràj slu`bene knjigelovo~uvara propisuje federalni ministar.

Lovo~uvar je duàn voditi slu`benu knjigu.

^lanak 78.Zahtjev za pokretanje sudskog postupka za bespravan lov,

pri~injenu {tetu na divlja~i i lovi{tu podnosi korisnik lovi{ta natemelju izvje{}a - prijave lovo~uvara i drugih slu`benih osoba.

X. NADZOR NAD PROVEDBOM OVOG ZAKONA

^lanak 79.Federalno ministarstvo vr{i upravni nadzor nad primjenom

ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kojisu ovim Zakonom stavljeni u nadle`nost Federacije, kao iupravni nadzor nad radom ovla{tenih pravnih osoba u prenijetimposlovima odre|enih ovim Zakonom koji predstavljaju vr{enjejavnih ovlasti.

Federalno ministarstvo vr{i instancijski nadzor, daje stru~nenaputke i obja{njenja u primjeni Zakona nad radom pravnihosoba kojima su povjerene javne ovlasti.

Federalno ministarstvo vr{i i nadzor nad kantonalnimministarstvima u dijelu izvr{enja federalne politike u oblastilovstva na teritoriju Federacije.

Kantonalna ministarstva vr{e upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kojisu zakonom stavljeni u nadle`nost kantona, kao i upravni nadzornad obavljanjem poslova odre|enih ovim Zakonom kojipredstavljaju vr{enje javnih ovlasti, a stavljeni su u nadle`nostkantona.

^lanak 80.Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona vr{e,

odnosno obavljaju federalni lovni inspektori i kantonalni lovniinspektori sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona o{umama ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i37/04).

Federalni lovni inspektor ima sljede}e nadle`nosti:1. pregleda lovnogospodarsku osnovu i provjerava kako se

ona primjenjuje;2. kontrolira primjenu godi{njeg plana gospodarenja

lovi{tem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada jeto potrebito radi kontrole primjene propisa i mjera koje seodnose na divlja~ i lovi{ta;

3. kontrolira rad lova~kih saveza u poslovima koji su impovjereni kao javne ovlasti ovim Zakonom;

4. kontrolira provedbu odredbi ovog Zakona o sanacijskomodstrjelu, odstrjelu za znanstvenoistraìva~ke svrhe kao isokolarenje;

5. obavlja sve poslove i zadatke iz nadle`nosti kantonalnoginspektora za lovstvo ukoliko ovaj iz bilo kojeg razloga ne izvr{ava poslove i zadatke utvr|ene ovim Zakonom ipropisima donesenih temeljem njega.

Ukoliko na|e da je povrije|en ovaj Zakon ili drugi propisdonesen temeljem njega federalni lovni inspektor ima pravo iobvezu:

– rje{enjem narediti otklanjanje utvr|enih nedostatakaodnosno nepravilnosti u odre|enom roku;

– podnijeti mjerodavnom organu zahtjev za pokretanjeprekr{ajnog postupka;

– poduzeti i druge mjere odnosno izvr{iti druge radnje zakoje je posebnim propisima ovla{ten.

Kantonalni lovni inspektor ima sljede}e ovlasti:1. kontrolira da li korisnik lovi{ta ispunjava propisane uvjete

za gospodarenje;

2. kontrolira da li je godi{nji plan gospodarenja lovi{temsukladan lovnogospodarskoj osnovi;

3. kontrolira lovljenje divlja~i, odobrenje za odstrjeldivlja~i, lovne karte i trofejne listove za ulovljenu divlja~;

4. pregleda radove i objekte u lovi{tima;5. oduzima do odluke mjerodavnog organa bespravno

ulovljenu ili bespravno prisvojenu uginulu divlja~ ilinjene dijelove, kao i predmete kojima su izvr{ene ovebespravne radnje;

6. nare|uje privremene mjere za sprje~avanje {tete u ̀ urnimslu~ajevima u kojima bi mogla nastupiti {teta;

7. prikuplja, kad je to potrebno, obavijesti od svjedoka,vje{taka, odgovornih i drugih osoba;

8. vodi slu`bene podatke za podru~je kantona o povredamaodredaba ovoga Zakona i propisa donesenih temeljemnjega;

9. izvje{tava mjerodavne organe federalne uprave onepravilnostima i predlaè provedbu odre|enih mjera,ako sam nije ovla{ten za poduzimanje odgovaraju}ihmjera;

10. podnosi prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka radipovrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenihtemeljem njega;

11. poduzima i druge mjere i radnje za koje je ovla{tenposebnim propisima.

^lanak 81.Kada nadle`ni lovni inspektor prigodom vr{enja

inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen ili jenepravilno primijenjen donijet }e rje{enje kojim }e naloìtiotklanjanje utvr|ene nepravilnosti i odrediti rok u kome se onemoraju otkloniti.

Protiv rje{enja kantonalnog lovnog inspektora moè seizjaviti àlba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana oddana primitka rje{enja.

Protiv rje{enja kantonalnog ministarstva moè se izjavitiàlba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od danaprimitka rje{enja.

Protiv rje{enja federalnog lovnog inspektora moè se izjavitiàlba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od danaprimitka rje{enja.

XI. KAZNENE ODREDBE

^lanak 82.Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 20.000 KM

kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba, ako:1. lovi za{ti}enu divlja~ na zemlji{tima i vodama izvan

lovi{ta (~lanak 7. st. 1. i 2.);2. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja lovi, proganja ili

namjerno uznemiruje divlja~ (~lanak 14. st. 2. i 3.);3. dozvoli lov vrsta za koje je propisana stalna zabrana lova

(~lanak 16.), lovostajem za{ti}enih vrsta za vrijemetrajanja lovostaja (~lanak 17.) ili privremena zabrana lova(~lanak 18);

4. vr{i smanjenje broja za{ti}ene divlja~i bez dozvoleFederalnog ministarstva (~lanak 19. stavak 2.);

5. postupi protivno odredbama ~lanka 21;6. vr{i trovanje divlja~i (~lanak 29. stavak 1.);7. vr{i trovanje divlja~i bez odobrenja federalnog ministra

(~lanak 29. stavak 2.);8. unosi u lovi{te oru`je koje nije lova~ko i postupa sa njime

suprotno odredbama ~lanka 30. ;9. korisnik lovi{ta dâ u podzakup ili ustupi drugom

korisniku lovi{te (~lanak 38. stavak 4.);10. korisnik lovi{ta ne osigura vr{enje stru~nih poslova

osobama predvi|enim u ~lanku 42.;11. korisnik lovi{ta ne vodi katastar lovi{ta na na~in kako je

propisano ~lankom 44.; 12. na vrijeme ne donese lovnogospodarsku osnovu (~l. 45. i

46.);13. ne donese i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku

privremeni plan gospodarenja i godi{nji plangospodarenja lovi{tem (~lanak 48.);

14. ne donese op}i akt iz ~lanka 53.;15. postupi protivno odredbama ~lanka 56. st.1.i 2. i ~lanka

57. stavak 1. al. 1-12 i st. 4. i 5..;

16. ne osigura i ne organizira lovo~uvarsku slu`bu na na~inkako je propisano ~lankom 75.;

17. lovnom inspektoru ne omogu}i pregled po osnovuovla{tenja iz ~lanka 80.

Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se nov~anomkaznom u iznosu od 1000 KM do 2000 KM i odgovorna osoba upravnoj osobi.


kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba, ako:1. vlasnik pu{ta pse bez kontrole po lovi{tu, odnosno

korisnik lovi{ta ne uklanja pse i ma~ke koji se kre}u bezkontrole po lovi{tu (~lanak 22.);

2. vr{i ogra|ivanje lovi{ta protivno odredbama ~lanka 25.;3. vr{i naseljavanje novih vrsta divlja~i bez odobrenja

Federalnog ministarstva (~lanak 26.);4. postupi protivno odredbama ~lanka 27. odnosno ne

pribavi propisano odobrenje; 5. korisnik lovi{ta vidljivo ne obiljeì granice lovi{ta (~l. 35.

i 41.);6. ne utemelji katastar lovi{ta ili ne dostavi kantonalnom

ministarstvu katastar lovi{ta (~lanak 44.);7. korisnik lovi{ta lov vr{i prije dobivene suglasnosti (~lanak

48. stavak 7.);8. ne izvr{i reviziju lovnogospodarske osnove (~lanak 49.

stavak 3);9. na propisanim obrascima i rokovima ne vodi evidenciju o

izvr{enim radovima i mjerama predvi|enim lovnogospo-darskom osnovom i godi{njim planom (~lanak 50.);

10. koristi ostvarena sredstva za druge svrhe, a ne zagospodarenje i promicanje lovi{ta (~lanak 51.);

11. korisnik lovi{ta ne sprije~i sva neeti~na pona{anja ulovi{tu (~lanak 52.);

12. dozvoli lov ~lanovima lova~ke udruge koji nemajupoloèn lova~ki ispit (~lanak 55.) i koji nisu ~lanovilova~kih udruga;

13. ne osigura odobrenje za odstrjel odnosno lovnu kartu(~lanak 56.);

14. korisnik lovi{ta ne vodi evidenciju o izdanim trofejnimlistovima (~lanak 64. stavak 3.);

15. mjerodavni lova~ki savez ne vodi banku podataka ovrijednim trofejima (~lanak 67. stavak 2.);

16. dozvoli izno{enje trofeja izvan teritorija Federacije(~lanak 67. st. 4. i 7.);

17. ne izda legitimaciju lovo~uvaru i lovo~uvar ne vodislu`benu knjigu (~lanak 77. st. 1. i 2.).

Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se nov~anomkaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM i odgovorna osoba upravnoj osobi.


kaznit }e se za prekr{aj pojedinac (fizi~ka osoba) ako:1. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja proganja, lovi ili

uznemiruje divlja~ ili na neki drugi na~in ugroàvaopstanak divlja~i (~lanak 14. stavak 2.);

2. vr{i lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i{umarstvo (~lanak 21. stavak 1.);

3. bez odobrenja kantonalnog ministra drì divlja~ uogra|enom prostoru (~lanak 27. stavak 2.);

4. vr{i trovanje divlja~i (~lanak 29. stavak 1.);5. odstrjel divlja~i vr{i ne lova~kim oru`jem (~lanak 54.

stavak 1.);6. se lov vr{i nabojima koji nisu lova~ki ili

poluautomatskom ili automatskom pu{kom (~lanak 54.stavak 3.);

7. vr{i lov krupne divlja~i osim svinja, prigonom, progonomili sa psima (~lanak 54. stavak 4.);

8. vr{i lov bez lovne karte i bez odobrenja za odstrijel(~lanak 56. stavak 1.);

9. lovi divlja~ u slu~ajevima navedenim u ~lanku 57. stavak1.al. 1-12, i st. 4. i 5.,

10. se u lovu koristi ne~istokrvnim lova~kim psima saispitima (~lanak 58. stavak 1.);

11. vr{i lov divlja~i mreàma, klopkama i omamljuju}imsredstvima bez odobrenja federalnog ministra (~lanak 59.stavak 1.);

12. uginulu divlja~ ili ulovljenu divlja~ koristi suprotno~lanku 62. stavak 1.;

13. vr{i promet divlja~i i njenih dijelova protivno odredbama~lanka 63. stavak 1.;

14. iznosi sa podru~ja lovi{ta ulovljenu divlja~ i njenedijelove bez popratnice, odnosno trofejnog lista (~lanak64. stavak 2.);

15. na zahtjev lovo~uvara ne pokaè lova~ke i druge ispraveili ne dozvoli pregled ulova, sredstava za lov ili sredstavaza prijevoz odnosno prijenos stvari (~lanak 76. stavak 1.al.1-5.).

^lanak 85.Nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM kaznit

}e se za prekr{aj pojedinac ako: 1. lovi divlja~ na zemlji{tima i vodama izvan lovi{ta (~lanak

7. stavak 2.);2. lovi divlja~ nedozvoljenim sredstvima, na nepropisan

na~in i izvan odre|enog vremena (~lanak 9. stavak 2.);3. vr{i lov ̀ enki dok su bremenite, leè na jajima ili se hrane,

uni{tava legla, gnijezda i jaja divlja~i (~lanak 14. stavak5.);

4. vr{i lov medvjeda i drugih za{ti}enih divlja~i unutarza{ti}enog uzgojnog podru~ja (~lanak 17.);

5. vr{i lov odre|ene vrste divlja~i za vrijeme privremenezabrane lova (~lanak 18. stavak 1.);

6. rabi kemijska sredstva {tetna za divlja~ (~lanak 20. stavak1);

7. pu{ta pse da se bez kontrole kre}u po lovi{tu (~lanak 22.stavak 1.);

8. pu{ta ov~arske pse po lovi{tu izvan stada (~lanak 22.stavak 1. i ~lanak 23. stavak 1.);

9. vlasnici pasa i ma~aka pu{taju pse i ma~ke u lovi{tu beznadzora na udaljenosti od 300 m od nastambe ili stada(~lanak 23. stavak 2.);

10. postupi protivno odredbama ~lanka 28. stavak 1. al. 1. do5;

11. unosi u lovi{te oru`je koje nije lova~ko ili se kre}e izvanjavnih putova ili vozi po tu|em lovi{tu sa oru`jem kojenije u futroli ili prtlja`niku vozila i ispra`njeno (~lanak 30. st. 1. i 2.);

12. vr{i trening i obuku pasa protivno ~lanku 61.;13. bespravnim lovom nanese {tetu divlja~i (~lanak 72. stavak

1.).

^lanak 86.U postupku po prekr{aju pored nov~ane kazne izre}i }e se i

za{titna mjera oduzimanja sredstava koja su uporabljena ilinamijenjena za po~injenje prekr{aja.

Osobi koja po~ini prekr{aj iz ~lanka 84. stavak 1. to~. 1. do 8.i ~lanka 85. stavak 1. to~. 3. i 4. ovoga Zakona uz izre~enu kaznu,izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja sredstava koja suuporabljena za po~injenje prekr{aja i oduzimanje imovinskekoristi pribavljene po~injenim prekr{ajem.

Za slu~aj iz stavka 2. ovoga ~lanka izre}i }e se mjeraoduzimanja dozvole za drànje i no{enje oru`ja u trajanju oddvije do pet godina.

XII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 87.Postupak za naknadu {tete pri~injene od divlja~i zapo~et

prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavit }e se poodredbama ovoga Zakona, ako do dana stupanja na snagu ovogaZakona nije donijeto prvostupanjsko rje{enje o naknadi {tete.

Ako je u postupku naknade {tete donijeto prvostupanjskorje{enje do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, postupak poàlbi nastavit }e se po odredbama koje su bile na snazi do togdana.

Ako je rje{enje iz stavka 2. ovoga ~lanka poni{teno prijestupanja na snagu ovog Zakona, postupak naknade {tete nastavit}e se po odredbama ovoga Zakona.



^lanak 88.Korisnici koji gospodare lovi{tima du`ni su u roku od godinu

dana, od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uskladiti svojeposlovanje, op}e i druge akte s odredbama ovoga Zakona.

^lanak 89.Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje primjena

Zakona o lovstvu ("Slu`beni list SR BiH", br. 7/77, 30/90, 4/93 i13/94).

Do dono{enja podzakonskih propisa predvi|enih u ~lanku90. ovoga Zakona, na teritoriju Federacije primjenjivat }e sepodzakonski propisi koji su se primjenjivali do stupanja na snaguovoga Zakona, ako nisu u opre~nosti sa odredbama ovogaZakona.

^lanak 90.Federalni ministar }e u roku od godinu dana od dana stupanja

na snagu ovoga Zakona, donijeti sljede}e provedbene propise o:– na~inu, sredstvima i alatima kojima se obavlja lov iz

~lanka 9. stavak 2. ovoga Zakona;– privremenoj zabrani lova iz ~lanka 18. stavak 3.;– vremenu lova lovostajem za{ti}ene divlja~i iz ~lanka 24.

stavak 1.;– uvjetima gospodarenja lovi{tem iz ~lanka 38. stavak 2.;– na~inu obiljeìvanja granica lovi{ta iz ~lanka 41. stavak

2.;– sadràju i na~inu vo|enja katastra lovi{ta iz ~lanka 44.

stavak 4.;– evidentiranju izvr{enih radova iz ~lanka 50. stavak 4.;– na~inu uporabe lova~kog oru`ja i municije iz ~lanka 54.

stavak 6.; – programu, uvjetima i na~inu polaganja lova~kog ispita

iz ~lanka 55. stavak 3.;– programu sokolarskog ispita i na~inu lova divlja~i s

pticama grabljivicama (sokolarenje) iz ~lanka 57. stavak 8.;

– vrsti i broju pasa za lov na pojedine vrste divlja~i uodre|enim podru~jima iz ~lanka 58. stavak 3.;

– cjeniku odstrjela i kori{tenja divlja~i i drugih usluga ulovi{tu iz ~lanka 62. stavak 6.;

– obrascu potvrde o podrijetlu divlja~i i njenih dijelova iuvjetima pod kojim se moè vr{iti prepariranje divlja~i idrànje trofeja javno izloènih u objektima kao i uporabi mesa divlja~i u ugostiteljskim objektima iz ~lanka 63.stavak 3.;

– obliku obrasca, sadràju, na~inu i postupku izdavanjapotvrde i trofejnog lista iz ~lanka 66.;

– banci podataka vrijednih trofeja i kategoriji vrhunskihtrofeja iz ~lanka 67. stavak 8.;

– od{tetnom cjeniku iz ~lanka 72. stavak 2.;– obliku i sadràju obrasca legitimacije lovo~uvara, vrsti

odore, oznake, uvjetima za no{enje oru`ja, vrsti oru`ja iveli~ini lovo~uvarskog rajona iz ~lanka 75. stavak 6.;

– obliku i sadràju obrasca legitimacije, vo|enju eviden-cije o izdanim legitimacijama i sadràju slu`bene knjigelovo~uvara iz ~lanka 77. stavak 1.

^lanak 91.Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u

"Slu`benim novinama Federacije BiH".

PredsjedateljDoma naroda

Parlamenta Federacije BiHSlavko Mati}, v. r.

PredsjedateljZastupni~kog doma

Parlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi}, v. r.

VLADA FEDERACIJEBOSNE I HERCEGOVINE

31Na osnovu ~lana 21, a u vezi sa ~lanom 22. i 23. Zakona o

dràvnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slu`benenovine Federacije BiH", broj 29/03), sekretar Vlade FederacijeBosne i Hercegovine donosi

RJE[ENJE1. Imenuje se Komisija za provo|enje internog oglasa za

prijem dràvnih slu`benika u radni odnos, u sastavu:1) AZRA ALKALAJ, predsjednik2) EDINA ZUKI], ~lan3) IZETA PAZALJA, ~lan

2. Za obavljanje administrativno - tehni~kih poslova zapotrebe Komisije odre|uje se \ENETA MEKI], vi{i ref er ent uStru~noj slu`bi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

3. Zadatak Komisije je da razmotri sve prijave podnesene naInterni oglas i utvrdi listu kandidata koji ispunjavaju sve uvjeteoglasa i listu kandidata koji ne ispunjavaju uvjete internogoglasa, o ~emu }e sastaviti zapisnik. Lista se utvr|uje prema svim ~injenicama koje su traène internim oglasom.

4. Nakon provedenog postupka, Komisija je du`na dostavitiliste kandidata sa Zapisnikom sekretaru Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, radi dono{enja odluke o prijemu dràvnihslu`benika u radni odnos.

5. Za rad i angaòvanje ~lanova Komisije na navedenimposlovima isplatit }e se odre|ena nov~ana naknada, u skladu saOdlukom o na~inu obrazovanja i visine naknade za rad stru~nihkomisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane VladeFederacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnihorgana dràvne slu`be ("Slu`bene novine Federacije BiH", br.39/04 i 41/05).

6. Visina naknade odredit }e se posebnim rje{enjem.7. Ovo Rje{enje objavit }e se u "Slu`benim novinama

Federacije BiH".

Broj 03-34-1065-4/0510. novembra/studenoga 2005. godine

SarajevoSekretar Vlade

Ismet Trumi}, s. r.

SUDSKA POLICIJA SUDOVAFEDERACIJE BiH

Na osnovu ~lana 4. stav 2. Zakona o sudskoj policiji("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 19/96 i 37/04) i ta~ke IIOdluke o na~inu obrazovanja i visini naknade za rad stru~nihkomisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane VladeFederacije BiH i rukovoditelja Federalnih organa dràvne slu`be("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 39/04 i 41/05) a u vezisa rje{enjem predsjednika Vrhovnog suda Federacije BiH, brojSu-464/05 od 21. marta 2005. godine, glavni zapovjednikSudske policije sudova Federacije BiH donosi

RJE[ENJE

O OBRAZOVANJU KOMISIJE ZA IZRADUPROCEDURA ZA USPOSTAVLJANJE I JAÂNJE

INTERNE KONTROLE SUDSKE POLICIJEFEDERACIJE BiH

I.Obrazuje se Komisija u sastavu:1. AMIRA KARAMEHI], predsjednik Komisije2. EDIN VEHABOVI], ~lan Komisije3. HAZIRA DRINA, ~lan Komisije4. D@ENAD GRO[O, ~lan Komisije5. SAFET JAKUPOVI], ~lan Komisije 6. AMELA SELIMOVI] - AJANOVI], ~lan Komisije7. MARIJAN BILETI], ~lan Komisije

II.Zadatak Komisije je da izradi prijedloge procedura za

uspostavljanje i ja~anje interne kontrole Sudske policijeFederacije BiH.

III.Po izvr{enju zadatka, predsjednik Komisije }e prijedloge

procedura iz ta~ke II ovog Rje{enja dostaviti glavnomzapovjedniku Sudske policije sudova Federacije BiH nausvajanje.

Documents

PREDSJEDNIK FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEvladausk.ba/v4/files/media/pdf/59d1fa38b4e239.40247685_Zakon o lovstvu 1.pdf · Srijeda, 1.2.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4