1 Predmet 106/77 Simmenthal U ovome predmetu rije je o efikasnosti primjene prava Zajednice s obzirom na primjenu pravnih sredstava nacionalnog prava. Pitanje je koji postupak primijeniti i treba li instancioni sud ekati da o spornom pitanju najprije odlui nacionalni ustavni sud. U predmetu ES odgovara na pitanje koje su posljedice primjene naela izravnog uinka i nadreenosti europskog prava u nacionalnom pravnom poretku Pretore iz mjesta Susa zatraio je od ES da interpretira odredbe Uredbe 805/68 o Zajednikom tritu govedinom i teletinom. Nakon to je dobio odgovor ES, Pretore je odluio da su takse propisane talijanskim zakonom suprotne pravu Zajednice i naredio Ministarstvu financija povrat uplaenih taksi s kamatom. Ministarstvo financija uloilo je albu. Pretore je zakljuio da pravni problem koji rjeava ukljuuje sukob prava Zajednice i nacionalnog prava koje je doneseno kasnije od normi Europskog prava. O tom je pitanju ve bio odluivao talijanski Ustavni sud koji smatra da o pitanju ustavnosti talijanskog prava s obzirom na meunarodno pravo odluuje Ustavni sud. Drugim rijeima, talijanski ustavni sud smatra da je obaveza redovnih sudova postaviti pitanje ocjene ustavnosti pred ustavnim sudom, a ne izuzeti iz primjene nacionalno pravo i umjesto njega primijeniti pravo Zajednice kao to to proizlazi iz predmeta Costa v. ENEL. Nesiguran u ispravnost odluke Ustavnoga suda, Pretore upuuje ES pitanje interpretacije Ugovora o EZ. Presuda suda od 9. oujka 1978. Amministrazione delle Finanze dello Stato v Simmenthal SpA. Prethodno pitanje: Pretura di Susa - Italija Neprimjena prava suprotnog pravu Zajednice od nacionalnog suda Predmet 106/77. [1978] ECR 629 Osnova 1. Rjeenjem od 28. srpnja 1977., koje je Sud zaprimio 29. kolovoza 1977., Pretore iz Suse uputio je Sudu na odluivanje temeljem lanka 177 [sada 234] Ugovora o EEZ [sada Ugovor o EZ] dva pitanja koja se odnose na naelo izravne primjene prava Zajednice kako je propisano l. 189 [sada 249] Ugovora, u svrhu odreivanja uinaka tog naela u

2 situaciji kada je pravilo prava Zajednice u neskladu s naknadno donesenom odredbom nacionalnog prava. 2. Prikladno je upozoriti na injenicu da je u ranijoj fazi postupka Pretor zatraio od Suda prethodno miljenje o pitanjima koja su bila osmiljena da mu omogue donijeti odluku o pitanju jesu li veterinarske i zdravstvene pristojbe koje se naplauju na uvoz govedine i teletine temeljem proienog teksta talijanskih veterinarskih i javnozdravstvenih zakona, ija je stopa posljednji puta utvrena u prilogu Zakona br. 1239 od 30. prosinca 1970. (Gazzeta ufficiale No. 26 od 1. veljae 1971), sukladne s Ugovorom i odreenim Uredbama, posebice s Uredbom Vijea (EEC) br. 805/68 od 27. lipnja 1968. o Zajednikoj organizaciji trita govedinom i teletinom (O.J. posebno englesko izdanje 1968. (I) str. 187). 3. Uzimajui u obzir odgovore koje je Sud dao u odluci od 15. prosinca 1976. u predmetu 3/76 (Simmenthal s.p.a. v. Italian Minister for Finance, [1976] ECR 1871), Pretor je odluio da propisivanje pristojbi o kojima je rije nije u skladu s odredbama prava Zajednice, te je naredio Dravnoj financijskoj upravi da vrati nezakonito ubrane i naplaene pristojbe, zajedno s kamatama. 4. Protiv tog rjeenja Dravna financijska uprava je podnijela albu. 5. Uzimajui u obzir argumente koje su isticale stranke tijekom albenog postupka Pretor je odluio da se u sporu radi o sukobu izmeu odreenih pravila prava Zajednice i naknadno donesenog nacionalnog zakona, odnosno, reenog zakona br. 1239/70. 6. Ukazao je da za rjeenje spora takve vrste, prema nedavno donesenim odlukama talijanskog ustavnog suda (presude br. 232/75 i 205/76), pitanje sukladnosti zakona s l. 11 Ustava mora biti upueno Ustavnom sudu. 7. Uzimajui u obzir dobro utvrenu praksu Europskog suda o primjeni prava Zajednice u pravnim sustavima drava lanica, te probleme koji bi mogli nastati ukoliko bi nacionalni sud, umjesto da na vlastitu inicijativu odlui da zakon koji spreava punu pravnu snagu i uinak prava zajednice nije primjenjiv, morao postaviti pitanje ustavnosti, Pretore je Sudu uputio dva pitanja, kako slijedi: (A) S obzirom da u skladu s l. 189 [sada 234] ugovora o EEZ [sada EZ], te u skladu s utvrenom praksom Suda Europskih zajednica, izravno primjenjive odredbe prava Zajednice moraju imati potpun,

3 cjelovit i jednak uinak u pravnim sustavima drava lanica, kako bi se zatitila subjektivna prava stvorena u korist pojedinaca, bez obzira na bilo kakva nacionalna pravna pravila ili praksu drava lanica, treba li doseg navedenih odredbi interpretirati tako da svaka naknadno donesena nacionalna mjera koja je u sukobu s tim odredbama [prava Zajednice] mora biti zanemarena, bez da se eka na eliminaciju tih mjera od strane nadlenog nacionalnog zakonodavca (derogacija) ili neke druge ustavom odreene vlasti (proglaenje neustavnosti), posebice u sluaju druge alternative gdje, s obzirom da nacionalno pravo ima puni uinak sve dok nije oglaeno neustavnim, nije mogue primjenjivati pravo Zajednice, te posljedino, osigurati da je ono potpuno i jedinstveno primjenjeno, te na taj nain zatititi subjektivna prava stvorena u korist pojedinaca? (B) Nastavno na prvo pitanje, u okolnostima gdje pravo Zajednice priznaje da zatita subjektivnih prava nastalih kao rezultat izravne primjene odredaba prava Zajednice moe biti odgoena dok se od strane nadlenih nacionalnih vlasti ne ukinu odredbe nacionalnog prava koje su mu suprotne, treba li takvo ukidanje u svim sluajevima imati retroaktivne uinke, tako da bi se izbjegli tetni uinci na subjektivna prava? Podnesci sudu 8. Zastupnik talijanske vlade u svojim usmenim primjedbama ukazuje Sudu na odluku Ustavnog suda Italije br. 163/77 od 22. prosinca 1977. donesenu povodom pitanja ustavnosti koja su postavili sudovi u Milanu i Rimu. Tim odlukama je odlueno da odreene odredbe Zakona br. 1239 od 30 prosinca 1970., ukljuujui i one o kojima je rije u postupku koji vodi Pretore iz Suse, nisu u skladu s Ustavom 9. Predlae se da, s obzirom da su sporne odluke ukinute odlukom o neustavnosti, pitanja koja postavlja Pretor vie nisu bitna, te vie nije potrebno na njih davati odgovor. 10. U vezi s tim pitanjem treba imati na umu da, u skladu sa svojom ustaljenom praksom, Europski sud smatra da je zahtjev za prethodno pitanje temeljem l. 177. Ugovora valjano podnesen, tako dugo dok ga ne povue sam sud koji ga je uputio, ili dok njegovu odluku ne ukine vii sud povodom albe. 11. Presuda na koju se upuuje, koja je donesena u postupku koji ni na koji nain nije povezan s postupkom koja je dala povoda za upuivanje prethodnog pitanja ovom sudu ne moe dovesti do takvog

4 rezultata, i Sud ne moe utvrivati njene uinke na tree stranke. 12. Prethodni prigovor koji upuuje Vlada Italije mora stoga biti odbijen. Meritum predmeta 13. Glavna svrha prvog pitanja je da se utvrdi koje posljedice proizlaze iz izravne primjene odredbe prava Zajednice u sluaju njegove nesukladnosti s naknadno donesenom zakonodavnom odredbom drave lanice. 14. Izravna primjena u takvim okolnostima znai da pravna pravila Zajednice moraju biti u potpunosti i jedinstveno primjenjiva u svim dravama lanicama od dana stupanja na snagu i tako dugo dok su na snazi. 15. Te su odredbe stoga izravan izvor prava i obveza za sve na koje se odnose, bez obzira je li rije o dravama lanicama ili pojedincima, ako su stranke pravnih odnosa temeljem prava zajednice. 16. Ta se posljedica isto tako odnosi i na svaki nacionalni sud ija je zadaa da kao dravno tijelo drave lanice titi, u predmetima u okvirima svoje nadlenosti, subjektivna prava koja za pojedince nastaju temeljem prava Zajednice. 17. Nadalje, sukladno s naelom nadreenosti [precedence] prava Zajednice, odnos izmeu odredaba Ugovora i izravno primjenjivih mjera institucija s jedne strane i nacionalnog prava drava lanica, s druge strane je takav da te odredbe i mjere [prava Zajednice] ne samo da stupanjem na snagu ine svaku suprotnu im odredbu nacionalnog prava automatski neprimjenjivom ve, u mjeri u kojoj su one integralni i pravno nadreen dio pravnog poretka koji je primjenjiv na podruju svake drave lanice, takoer spreavaju valjano prihvaanje novih zakonodavnih mjera ukoliko bi one bile u neskladu s odredbama prava Zajednice. 18. Doista, svako priznanje da nacionalne zakonodavne mjere, koje zadiru u podruje u kojem Zajednica ima zakonodavne ovlasti, ili koje su na drugi nain u neskladu s odredbama prava Zajednice, imaju ikakve pravne uinke, bilo bi jednako odricanju uinkovitosti obavezama koje su drave lanice temeljem Ugovora preuzele bezuvjetno i bez mogunosti opoziva, te bi to ugrozilo same temelje Zajednice.

5

19. Isti zakljuak proizlazi iz strukture l. 177 [234] Ugovora koji propisuje da svaki sud ili sudite drave lanice ima pravo podnijeti zahtjev Sudu, uvijek kada smatra da je odluka o prethodnom pitanju interpretacije ili valjanosti koje se odnosi na pravo Zajednice nuno da bi mu omoguilo da donese presudu. 20. Uinkovitost te odredbe bila bi naruena ukoliko bi nacionalni sud bio sprijeen primjenjivati pravo Zajednice u skladu s odlukom ili praksom [Europskog] Suda. 21. Iz reenoga slijedi da svaki nacionalni sud mora, u predmetima iz svoje nadlenosti, primjenjivati pravo Zajednice u potpunosti, te tititi subjektivna prava koja ono stvara za pojedince, te sukladno tome mora izuzeti iz primjene svaku odredbu nacionalnog prava koja bi mu mogla biti suprotna, bez obzira je li donesena prije ili nakon pravnog pravila Zajednice. 22. Sukladno tome, sve odredbe nacionalnog pravnog sustava i svaka zakonodavna, upravna ili sudska praksa koja bi mogla naruiti uinkovitost prava Zajednice na nain da odrekne nacionalnom sudu koji je nadlean primijeniti takvo pravo, ovlast da u vrijeme primjene uini sve to je nuno da izuzme iz primjene nacionalne zakonske odredbe koje bi mogle sprijeiti pravna pravila Zajednice da imaju punu pravnu snagu i uinak, suprotni su sa zahtjevima koji ine samu bit prava Zajednice. 23. To bi bila situacija u sluaju sukoba odredbe prava Zajednice i naknadno donesenog nacionalnog zakona, ukoliko bi razrjeenje spora bilo rezervirano za tijelo koje ima vlastitu diskreciju, razliito od suda koji je pozvan primijeniti pravo Zajednice, pa ak i u sluaju ako bi takva prepreka punoj uinkovitosti prava Zajednice bila samo privremenog karaktera. 24. Stoga na prvo pitanje treba odgovoriti da nacionalni sud koji je u okvirima svoje nadlenosti pozvan primijeniti odredbe prava Zajednice ima obavezu priznati puni uinak tim odredbama, uskraujui na vlastitu inicijativu, ako je potrebno, primjenu svake suprotne odredbe nacionalnog prava, ak ako je ona donesena i kasnije [od norme prava Zajednice], te nije potrebno da sud trai ili eka prethodno stavljanje izvan snage takve odluke zakonom ili na drugi ustavom propisan nain.

6 25. Bitni dio drugog pitanja je moe li, pod pretpostavkom da se prihvati da zatita subjektivnih prava nastalih temeljem odredaba prava Zajednice moe biti suspendirana dok nacionalne odredbe koje bi mogle biti u suprotnosti s njima ne budu stavljene izvan snage od strane nadlenih vlasti, takvo stavljanje izvan snage u svakom sluaju imati ineogranieni retroaktivni uinak tako da sprijei da subjektivna prava o kojima je rije na bilo koji nain budu ugroena. 26. Iz odgovora na prvo pitanje slijedi da nacionalni sudovi moraju tititi subjektivna prava koja nastaju temeljem odredbi pravnog poretka Zajednice, te da nije potrebno da ti sudovi trae ili ekaju stavljanje nacionalnih mjera izvan snage od strane nacionalnih tijela koja su na to ovlatena, ili bilo kakvih nacionalnih mjera koje bi mogle oteati izravnu i trenutnu primjenu pravila Zajednice. 27. Stoga se ini da drugo pitanje nema svrhe. Odluka o trokovima 28. Trokovi vlade Republike Italije i Komisije Europskih zajednica koje su podnijele svoje primjedbe Sudu ne mogu se nadoknaditi. 29. Budui da je ovaj postupak, u mjeri u kojoj se to odnosi na stranke u glavnom postupku, po svojoj prirodi tek jedan korak u postupku koji vodi Pretor iz Suse, odluku o trokovima donijeti e Pretor. Operativni dio Sud, dajui odgovor na pitanja koja mu je rjeenjem od 28. srpnja 1977. uputio Pretor iz Suse, presuuje: Nacionalni sud koji je pozvan, u okvirima svoje nadlenosti, primijeniti odredbe prava Zajednice, ima obavezu priznati puni uinak tim odredbama, uskraujui na vlastitu inicijativu, ako je potrebno, primjenu svake pravu Zajednice suprotne odredbe nacionalnog prava, ak ako je ona donesena kasnije, i nije potrebno da sud trai ili eka prethodno stavljanje takvih odredaba izvan snage zakonom ili na drugi ustavom propisan nain.