SVEU ILI�ŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RA UNARSTVA

Pravopisni savjeti za izradu studentskih radova

v1.2.2

Zagreb, svibanj 2008.

Sastavio: doc. dr. sc. Gordan Gledec

Sura ivala:

Greibachin oblik

Sadr�žaj

Uvod ........................................................................................................................................... 1

1. Naj e�š e pogre�ške .............................................................................................................. 2

1.1. Ije ili je?...................................................................................................................... 2

1.2. ili ? ili ?.............................................................................................................. 3

1.2.1. Ku i�šte ili ku i�šte? ............................................................................................. 3

1.3. S ili sa? ....................................................................................................................... 3

1.4. Mala i velika slova ..................................................................................................... 4

1.4.1. Hrvatska, hrvatski, engleski ............................................................................... 4

1.4.2. Fakultet elektrotehnike i ra unarstva ................................................................. 4

1.4.3. Internet, internet i internetski ............................................................................. 4

1.5. Pisanje brojeva ........................................................................................................... 5

1.5.1. To ka.................................................................................................................. 5

1.5.2. Zarez................................................................................................................... 6

1.5.3. Dvoto ka ............................................................................................................ 6

1.5.4. Crtica .................................................................................................................. 6

1.6. Veznici, zarezi i pleonazmi ........................................................................................ 6

1.6.1. ak �štovi�še, no me utim, zato jer ...................................................................... 6

1.6.2. I, i, i, pa, te, ni, niti ali ve no............................................................................. 7

1.6.3. Ukoliko ... utoliko, ni ... niti ............................................................................... 7

2. Pade�ži i sklanjanje.............................................................................................................. 8

2.1. Imena.......................................................................................................................... 8

2.2. Kratice ........................................................................................................................ 9

3. Strane rije i ...................................................................................................................... 10

3.1. Sklanjanje ................................................................................................................. 10

3.2. Prijevodi ................................................................................................................... 10

3.2.1. Pasiv i aktiv ...................................................................................................... 11

4. Ostale pogre�ške ................................................................................................................ 12

4.1.1. Koji / kojeg....................................................................................................... 12

4.1.2. Zbog / radi ........................................................................................................ 12

4.1.3. Bit e / biti e / e biti ...................................................................................... 13

4.1.4. Glede / s obzirom / budu i da / po�što............................................................... 13

4.1.5. Pomo u / s pomo u, vremenom / s vremenom ................................................ 14

4.1.6. Najoptimalnije, najprioritetnije ........................................................................ 14

4.1.7. Biti u mogu nosti, na na in da, na taj na in, no me utim ............................... 15

4.1.8. Ako / ukoliko.................................................................................................... 16

4.1.9. Dalikanje .......................................................................................................... 16

4.1.10. Dakanje............................................................................................................. 17

4.1.11. Pisanje datuma.................................................................................................. 17

4.1.12. Tok i tijek ......................................................................................................... 17

4.1.13. Video, tele, foto i kino...................................................................................... 17

4.1.14. Naj lak�ši ili najlak�ši.......................................................................................... 18

4.1.15. Visokopozicioniran i visoko obrazovan........................................................... 18

4.1.16. Djetetu dje je, ma ci ma ki ma je................................................................... 18

4.1.17. Negacije............................................................................................................ 18

4.1.18. Ne u, ne u, ne emo, ne emo i ne e mo ....................................................... 19

4.1.19. BiH, bismo, biste.............................................................................................. 19

4.1.20. Brojevi i brojke................................................................................................. 19

4.1.21. Po prvi puta, prvi puta i prvi put ...................................................................... 20

4.1.22. Htio i htjeo........................................................................................................ 20

5. Stilski savjeti .................................................................................................................... 21

5.1. Polo�žaj enklitika....................................................................................................... 21

5.2. Polo�žaj apozicije ...................................................................................................... 21

5.3. Brojevi...................................................................................................................... 22

5.4. Znakovi interpunkcije .............................................................................................. 22

6. Strojna provjera pravopisa ............................................................................................... 24

Umjesto zaklju ka .................................................................................................................... 25

Literatura .................................................................................................................................. 26

1

Uvod

Nastavnici na FER-u gotovo svakodnevno suo eni su sa seminarskim, zavr�šnim, diplomskim,

magistarskim ili doktorskim radovima. Prvi korak u ve ini je slu ajeva ispravljanje

pravopisnih pogre�šaka i tipfelera, a onda i lektoriranje. To ba�š i nije posao koji bi trebao

obavljati nastavnik, zar ne?

Cilj je ovog teksta ukazati na naj e�š e pogre�ške do kojih dolazi prilikom pisanja studentskih

radova. Ovo nije pregled pravopisa i gramatike hrvatskog jezika �– tri su pravopisa sasvim

dovoljna da unesu potpunu zbrku. Ovdje nema teoretiziranja o jotaciji (nekad jotovanje, danas

se javlja i pod nazivom jotiranje; mada, ako je danas rotacija i rotiranje, ne sje am se da je

ikad bilo rotovanje ), sibilarizaciji, palatalizaciji, jedna enju po zvu nosti ili mjestu tvorbe.

Sve je obja�šnjeno primjerima.

Tekst nisu pisali jezikoslovci pa e vam stoga mo�žda i biti itljiv, a vjerojatno e se u njemu i

potkrasti kakva pogre�ška. Molimo da je dojavite autoru.

Savjeti su prikupljeni uglavnom s kvalitetnih izvora na Internetu: tu posebno valja istaknuti

[1], [2] i [3]. Raznovrsni pravopisi nisu izravno kori�šteni, zbog bojazni da bi njihovi autori

mogli do i u sukob sami sa sobom (Babi , Mogu�š i Finka iz sedamdesetih mogli bi se

posva ati s Babi em, Finkom i Mogu�šem iz devedesetih po pitanju ne u �– ne u, strelica �–

strjelica ili bregovi �– brjegovi).

Prvo poglavlje opisuje naj e�š e pogre�ške: ije i je, i , s i sa, pisanje brojeva i upotrebu

veznika.

Drugo poglavlje poja�šnjava kako se sklanjaju kratice i osobna imena i prezimena.

Tre e poglavlje ukazuje na naj e�š e pogre�ške do kojih dolazi pri prevo enju s engleskog

jezika i navodi jezi na zvjerstva koja se naj e�š e ine.

etvrto poglavlje donosi konkretne primjere ostalih pogre�šaka.

Peto poglavlje daje nekoliko stilskih savjeta.

Zaklju ak itatelju donosi izazov.

2

1. Naj e�š e pogre�ške

Za este i te�ške pogre�ške prekr�šitelji obi no nastoje okriviti tipfelere, no mi znamo da krivica

le�ži negdje drugdje. Osjetljivo oko tako e brzo i bez truda uo iti pogre�ške s ije i je, sa i ,

sa s i sa, s brojevima te s malim i velikim slovima.

1.1. Ije ili je?

Ukratko, osnovno je na elo da se u dugome slogu pojavljuje ije, a u kratkome je, no to

pravilo ima podosta iznimaka. Zainteresirani itatelj mazohisti kih sklonosti te e iznimke

prona i na [10], dok od nezainteresiranog o ekujemo da ne pravi sljede e pogre�ške:

nije redosljed, nego redoslijed,

nije promijena, nego promjena,

jest zvijezda, ali je i zvjezdica, nipo�što zvijezdica,

nije uvijet, nego je uvjet,

zadatak ete rije�šiti i dobiti rje�šenje �– zadatak e tada biti rije�šen; ako ne znate

dovoljno, rje�šavat ete ga dugo,

nastavnici se ne e diviti va�šem dijelu, ve va�šem djelu (osim ako im donesete

naro ito lijep komad sebe).

I dakako, o ekujemo da student namjernik zna razliku izme u sljede i i slijede i: sljede i je

pridjev koji zna i: koji slijedi, koji je idu i na redu. Slijede i je glagolski prilog sada�šnji koji

odgovara na pitanje "na koji na in", �„kako�“. Dakle:

Pogre�šno: Tko je slijede i?

To no: Tko je sljede i? (Tko je idu i na redu?)

Pogre�šno: Sljede i link, prona�šao je zanimljivu stranicu.

Ispravno: Slijede i link, prona�šao je zanimljivu stranicu. (na koji na in: prate i)

Slijede i ove savjete nau it ete razliku izme u ove dvije rije i, tako da sljede i put ne ete

pogrije�šiti. Isto vrijedi za par svijetle i i svjetle i, ali koje su �šanse da ete ove rije i koristiti

u svom radu?

3

1.2. ili ? ili ?

Kako ka�že jedan bloger [7], ako izbjegavate to ke i zareze, to je OK, iako nije cool. Neki

ka�žu da je to stil. Ako ne volite zagrade, dvoto ke i sli ne alatke i to je OK, iako nije cool.

Ako ne zna�š ije i je - to jo�š mo�že pro i, mo�žda! Ali ako ne zna�š i - stvarno nisi cool.

Dobar sluh mo�že pomo i, zemljopisno porijeklo isto, kao i kod dobrog vina. Priznat emo,

neki jednostavno ne uju razliku. No, zar je tako te�ško nau iti da:

nije ovjek (niti ovijek), ve ovjek,

nije ve , ve ve ,

nije mogu nost, nego mogu nost,

nije pla anje, nego pla anje,

nije �„mi emo�“, nego �„mi emo�“; ak nije ni �„mi e mo�“ (premda e lijen ine re i

�– �„mi ne emo, oni e�“, dok e jezi ni istunci re i �„mi ne emo, oni e�“)

postoji razlika izme u vra anja i vra anja, zar ne?

mo�že biti i pr enje i pr enje, ali nije svejedno na �što mislite.

Dakako, i ovdje nagla�šavamo laureata:

1.2.1. Ku i�šte ili ku i�šte?

Poku�šajmo ovako [6]. Psi , tj. ku e, jedno je od prirodnih stani�šta za buhu.

Ako buha �živi na psu, mo�že nazivati svoj stan pseti�šte. Ako �živi na psi u, pa prili no je

nezgodno re i - psi i�šte. Nekako uhu bolje zvu i - ku i�šte. Izvedeno od izraza "ku e" za

psi a.

Kakve sad to ima veze?

Stani�šte dolazi od rije i "stan". Od rije i "ku a" mo�že do i samo izraz "ku i�šte".

Za osobno ra unalo, "ku a" je okvir u kojem se nalaze bitni elementi, pa otuda dolazi i izraz

"ku i�šte" za tu kutiju.

Dakle, ku i�šte!

1.3. S ili sa?

Jedna od naj e�š ih pogre�šaka s kojom se studenti bore, pisanje je prijedloga "s" u du�žem

obliku "sa" kada to ne treba initi. Mnogi uop e ne upotrebljavaju kra i oblik dr�že i se stare

narodne �što du�že - to bolje [3], ali u ovome slu aju sigurno nije tako, a pravila su logi na i

4

malobrojna (sva se svode na jedno na elo - te�ško u izgovora) pa se isplati upamtiti barem

jedno:

du�ži oblik sa upotrebljavamo ispred rije i koje po inju suglasnicima s, �š, z, �ž,

sa sestrom, sa �šogoricom, sa zlobnicom, sa �ženom...

Jednostavno, zar ne? Prijedlog s/sa ina e se koristi u instrumentalu, no o njemu e jo�š biti

rije i na drugom mjestu.

1.4. Mala i velika slova

O kori�štenju velikih i malih slova dao bi se napisati ud�žbenik, o njihovom pogre�šnom

kori�štenju i kakav kazneni zakon. Znati�željnici se mogu obratiti na bilo koji od brojnih

pravopisa ili na Wikipediju [8], a mi emo se obrecnuti na pogre�ške koje uni�štavaju duh i

tijelo tanko utnog itatelja.

1.4.1. Hrvatska, hrvatski, engleski

Hrvatska je dr�žava, a ime dr�žave pi�še se velikim slovom. U Hrvatskoj �žive i Hrvati, koji su

narod �– ime naroda pi�še se velikim slovom, odatle H. Hrvatski se pi�še velikim po etnim

slovom samo kad je na po etku re enice, zato �što re enicu valja zapo eti velikim slovom.

Zato se i zove veliko po etno slovo. No, Hrvati govore hrvatski, a ne Hrvatski. To je zato

�što se pridjevi pi�šu malim nepo etnim slovom. Zato je logi no da i Englezi govore engleski,

a ne Engleski. Hm, a je li logi no da Hrvati govore engleski? However, the English (people)

speak English (language).

1.4.2. Fakultet elektrotehnike i ra unarstva

Fakultet na kojem (jo�š uvijek) studirate zove se Fakultet elektrotehnike i ra unarstva.

Nismo Nijemci (a ni Njemci) pa taj naziv ne emo pisati Fakultet Elektrotehnike i

Ra unarstva ("ne emo" mo�žemo pisati i "ne emo", ako ho emo, ali ne emo pisati "ho

emo"). U engleskom se jeziku takav na in pisanja zove Title Case, a jo�š ga nijedan pravopis

nije uveo u hrvatski jezik. Isto na elo vrijedi i za pisanje naziva predmeta (dakle, nisu

Algoritmi i Strukture Podataka, ve su Algoritmi i strukture podataka), naslova knjiga

(Osnovne arhitekture mre�ža, a ne Osnovne Arhitekture Mre�ža) i sli nog.

1.4.3. Internet, internet i internetski

Ako ete se ravnati prema medijima i onome �što ka�žu lektori, naziv ove svjetske mre�že pisat

ete pogre�šno �– malim slovom. Naime, Internet je ime mre�že, a znamo da se imena pi�šu

5

velikim po etnim slovom. Lektori e re i da je Internet poprimio karakteristike medija koje

je donedavno imala npr. televizija, a televiziju pi�šemo malim slovom. Bilo bi to to no, kad ne

bi bilo pogre�šno. Nije svaki internet Internet, ali je Internet internet. Naime, internet je

bilo koja mre�ža koja je sastavljena od me usobno povezanih mre�ža. Internet pisan velikim

slovom to no je odre ena mre�ža (internet) koja je temeljena na jedinstvenom adresnom

prostoru i komunikacijskim protokolima iz skupa protokola TCP/IP. Radi se, dakle, o dva

pojma: otprilike kao Crkva i crkva. Ako u ovo uvjerite bar jednog lektora, bit emo vam

zahvalni. No, onaj koji se odnosi na Internet je internetski, a ne Internetski! Primjerice,

internetski protokoli, nikako internet protokoli ili Internet protokoli.

1.5. Pisanje brojeva

U brojevima se upotrebljavaju to ka, zarez, dvoto ka (lirski nazvana i dvoto je), crtica i jo�š

neki, ali nije uvijek jasno kada bi trebalo upotrijebiti koji znak. Ne poma�že previ�še ni �što

pravopisi nude razli ita rje�šenja [3].

1.5.1. To ka

To ka se pi�še na kraju rednih brojeva kako bi se razlikovali od glavnih brojeva, a to pravilo

vrijedi i za arapske i za rimske brojke koje imaju oblik velikih latini nih slova pa bi izostanak

to ke mogao stvarati nesporazume [3].

Mato�š je ro en 13. 6. 1873. ili 13. VI. 1878.

Prvi me uispit pisali smo 19. o�žujka.

Posebno je �šokantno pisanje rednog broja s to kom, crticom i pade�žnim nastavkom:

Pogre�šno: Drugi me uispit pisat emo 13-tog travnja.

Jo�š gore: Drugi me uispit pisat emo 13.-tog travnja.

Ispravno: Drugi me uispit, predvi en za 13. travnja, otkazan je.

To ka se iza rednih brojeva pi�še i kada slijedi koji drugi pravopisni znak (zarez, spojnica,

zagrada i sl.)

René Descartes (31. o�žujka 1596. �– 11. velja e 1650.) [11] volio je dobru kapljicu,

ali lo�šu nije [12].

To ka se pi�še iza brojeva koji zna e koli inu vremena u satima, minutama i sekundama.

Njegov je rezultat na toj dionici bio 2.45.03. (2 sata, 45 minuta i 3 sekunde)

U takvim se situacijama umjesto to ke mo�že pisati i dvoto ka. (2:45:03)

6

Ako se vrijeme mjeri u desetinkama, sekunde i desetinke odvajaju se zarezom bez razmaka.

Neko je 10,9 bilo dobro vrijeme na 100 metara. (10 sekundi i 9 desetinki)

1.5.2. Zarez

Zarez se pi�še u decimalnim brojevima i to bez razmaka. (35,4°, 22,14%)

1.5.3. Dvoto ka

Dvoto ka se upotrebljava kad se �želi izraziti omjer.

FER je pobijedio rezultatom 4 : 1. ( etiri prema jedan)

Izgledi da pro e�š ispit su ti 1 : 1000. (jedan prema tisu u)

Jedan pravopis u tom slu aju ostavlja razmak ispred i iza dvoto ke, a drugi ne (4:1, 1:1000)

pa imate pokri e u svakom slu aju.

1.5.4. Crtica

Crtica se upotrebljava kao zamjena za prijedlog do.

Svakoga dana u im 4 �– 5 sati. (4 do 5 sati �– svakako premalo!)

Crtica se tu ne smije zamijeniti zarezom jer se mijenja zna enje:

Svakoga dana u im 4,5 sati. (4 sata i 30 minuta)

Ako se ispred broja napi�še od, onda se izme u brojeva treba napisati i do.

Pogre�šno: Studirala je na FER-u od 1999. �– 2007.

Ispravno: Studirala je na FER-u od 2003. do 2007.

1.6. Veznici, zarezi i pleonazmi

Kao �što im samo ime govori, veznici slu�že me usobnom povezivanju pojedinih rije i, skupina

rije i i re enica. Ima ih sastavnih (i, pa, te, ni, niti), suprotnih (a, ali, nego, ve , no),

isklju nih (samo, samo �što, jedino, jedino �što, tek, tek �što), zaklju nih (dakle, zato, stoga),

a tu je i jedan rastavni (ili) [9].

1.6.1. ak �štovi�še, no me utim, zato jer

Ne koristite dva veznika s istim zna enjem [9]:

No, me utim, ipak je odlu io pristupiti me uispitu.

Nije pro�šao prag, ak �štovi�še dobio je negativne bodove.

7

Do�šao je zato jer je mislio da e uspjeti prepisati.

Veznici no i me utim imaju isto zna enje, samo se stilski razlikuje njihova uporaba.

Veznici ak i �štovi�še tako er imaju jednako zna enje.

Veznici zato �što i jer imaju isto zna enje, nemojte stvarati nov i suvi�šan skup rije i.

1.6.2. I i i, pa, te, ni, niti ali ve no

Zarezi se uvijek mogu pisati radi isticanja, no budu i da niste Krle�ža, nemojte to raditi. U

pravilu kod sastavnih i rastavnih re enica ne dolaze zarezi, ali su oni po�željni ako se koriste

pri nabrajanju ili se ne�što �želi istaknuti [1].

Ni na prvom, ni na drugom, niti na tre em blicu nisam dobio vi�še od jednog boda.

I Neven i Marko i Marina i Iva i Ivica bili su u ku i Velikog brata.

Kod suprotnih re enica (a, ali, nego, ve , no) zarez ne mora uvijek do i.

1.6.3. Ukoliko ... utoliko, ni ... niti

Veznici koji dolaze u paru nazivaju se vezni ki parovi [9]. Primjeri su:

ukoliko i utoliko

Ukoliko bude�š vi�še u io, utoliko e�š lak�še pro i ispit.

ne samo i nego (ispred nego ne dolazi zarez!)

Ne samo da je prepisao zada u nego ju je i zaboravio predati!

ni i niti (ispred niti ne dolazi zarez!)

On nije ni mu�ško niti �žensko.

Pogre�šno je veznik ukoliko koristiti umjesto ako (o ovom ne�što kasnije!).

Veznik niti ne mo�že sam stajati kao jedina negacija u re enici:

Pogre�šno: Nije niti pogledao zadatke za doma u zada u.

Ispravno: Nije ni pomislio prepisati zadatke!

8

2. Pade�ži i sklanjanje

2.1. Imena

Jedan od ve ih u�žasa u pisanim djelima dekliniranje je stranih imena dodavanjem spojnice

ispred pade�žnoga nastavka [3]. Sadisti e pritom ime ostaviti u nominativu pa e tako World

Wide Web nakaradno postati �životno djelo Tim Berners-Lee-a.

Pravila, istina, jesu brojna i donekle slo�žena jer se ponekad stapaju strana i na�ša jezi na

obilje�žja, a esto je potrebno i poznavanje izgovora i rasporeda naglasaka, ali svaka je

pogre�ška bolja (ili bar manje lo�ša) od dekliniranja imena spojnicom ispred pade�žnog nastavka

ili dekliniranja samo pola imena [3].

Evo osnovnih kratkih pravila:

1. imena i prezimena ljudi nikada se ne dekliniraju dodavanjem spojnice ispred

pade�žnoga nastavka. (John John-a, Maurice Maurice-a, Tim Tim-a); tako

se dekliniraju samo slo�žene kratice (FER FER-a, ZPR ZPR-a) koje ete

prepoznati po tome �što su im svi dijelovi ispisani velikim slovima, dakle:

nije Mealy-jev automat, niti je Mealy-ev, nego je Mealyjev automat,

2. ako skupa stoje mu�ško ime i prezime, deklinira se i ime i prezime (osim u slu aju

kineskih, korejskih i sli nih imena),

teorija relativnosti nije djelo Albert Einsteina, niti Albert-a Einstein-a, nego je

djelo Alberta Einsteina, isto kao �što je Bolonja na FER-u djelo Vedrana

Mornara, a ne Vedrana Mornar ili Vedran-a Mornar-a,

3. kod �ženskih se imena sklanja samo ime, prezime tek iznimno:

Bio je to jo�š jedan odli an skok Blanke Vla�ši .

Svakog petka gledamo spektakularni nastup Antonije �Šola.

Svakog petka gledamo spektakularni nastup Antonije �Šole.

Zadnja dva pravila uglavnom masakriraju pravnici i od studenata FER-a do sada im nije

prijetila ve a opasnost. �Želite li biti poput pravnika?

Ostala pravila odre uju kako se sklanjaju imena Mario, Charles, Henry, Nagy, Dante,

Spinoza, de Luca, Laplace, Tasso, Hugo, Dumas, Kim Il Sung, Gina, Oprah, Sofia, Ingrid,

9

Jeannette, Utah, Kennedy, Boccaccio ili Hemingway. No, budimo realni �– kad ete o njima

pisati?1

Kao sa�žetak: ako katkad i proma�šite pa zaboravite ubaciti j gdje treba ili napi�šete "Tima

Berners-Leea" umjesto "Tima Berners-Leeja", bit e to daleko manja pogre�ška nego da u

papir utisnete grozotu od "Tim Berners-Lee-a". Jer, sigurno tako ne biste napisali ime Vedran-

a Mornar-a.

2.2. Kratice

HTTP se na transportnom sloju oslanja na TCP, na mre�žnom na IP, a za pretvaranje imena u

IP-adresu koristi DNS-sustav. HTTP, TCP, IP, DNS... UDP, SMS, SGSS, SGSN, NGN, PGP,

GPG, GNU... Kako ih sklanjati? Va�žno je znati da kratica mo�že ozna avati ne�što �ženskoga

roda (u "stvarnosti"), ali sama je mu�škoga roda i tako se u re enici pona�ša.

Bez pretjerane teorije, evo ispravno napisanih primjera [15]:

slo�žene kratice pi�šu se svim velikim slovima bez to ke:

FER, ASP, PIPI;

kad se takve kratice dekliniraju, pade�žni nastavak odvaja se spojnicom (dakle, radi

se ono �što se smatra zvjerstvom nad imenima i stranim rije ima):

FER FER-a FER-u,

ASP ASP-a ASP-u;

kratice sa zavr�šnim samoglasnikom i ili e (ZARI, OE) mogu se deklinirati (s

umetnutim -j- po potrebi), ali ne moraju:

ZARI ZARI-ja ZARI-ju,

OE OE-a OE-u;

izvedenice od kratica mogu se pisati sa spojnicom, ali stru njaci preferiraju pisanje

po izgovoru:

FER-ovac ferovac,

PMF-ovac peemefovac.

Toliko o kr.

1 Rje�šenje za nadobudne: Marija, Charlesa, Henryja, Nagya, Dantea, Spinoze, de Luce, Laplacea, Tassoa, Hugoa, Dumasa, Kim Il Sunga, Gine, Opre, Sofije, Ingrid, Jeanette, Ute, Kennedyja, Boccaccia i Hemingwaya.

10

3. Strane rije i

Izrazito veliki kamen spoticanja strane su rije i. Neki studenti previ�še su revni pri poku�šaju

prevo enja pa im se dogodi da pretjeraju (ultimate nije ultimativan, ba�š kao �što ni eventually

nije eventualno), drugi zaziru od hrvatskih rije i (zar bookmark da strani nikom

nazovem?!), tre i se izgube u milijardama i bilijunima (billion je milijarda, a ne bilijun, ako

koristite ameri ku literaturu), etvrti se izgube u strukturi re enice jer prijevod prepu�štaju

Babelfishu (was done by nije bio je u injen od strane) [17]. Pogledajmo �što je ispravno!

3.1. Sklanjanje

Pisanje svega mogu eg i nemogu eg s crticom postalo je nacionalni sport. A stvar je tako

jasna: strane se rije i pri sklanjanju pona�šaju kao i doma e, a ne pona�šaju se kao kratice.

Staviti crticu iza rije i u nominativu i na nju nalijepiti pade�žni nastavak jednako je grozno kao

gledati film s Tom-om Cruise-om [3]. Dakle:

surfate webom i Internetom, a ne web-om i Internet-om,

programirate Java-applete, a ne Java applet-e,

koristite Microsoftovu programsku podr�šku ili programsku podr�šku Microsofta, a

ne Microsoft-a ili Microsoft-ovu; nipo�što ne koristite Microsoft podr�šku,

rje�šenje svog problema ne ete prona i na Google-u, nego na Googleu, premda vam

i Yahoov pretra�živa ki mehanizam mo�že pomo i (Yahoo-ov ili Yahooov ne e!),

s prijateljima razgovarate putem Facebooka, a ne Facebook-a,

ako ne volite Microsoft, mo�žda ste ljubitelj Linuxa, nikako Linux-a, ali mo�žda

Mac OS-a.

3.2. Prijevodi

S obzirom na to da su gotovo sve strane rije i u podru ju u kojem radite zavr�šni rad

engleskog podrijetla, one se u tekstu koriste ovako:

Ure aj koji povezuje lokalne mre�že na fizi kom sloju je obnavlja (engl. repeater).

U lokalnim mre�žama koje koriste pari no kabliranje za tu se svrhu koristi pari ni

obnavlja (engl. hub). Umjesto hubova sve se e�š e koriste komutacijski LAN-

vorovi (engl. LAN switch).

11

Dakle, rije koju student ne mo�že odgovaraju e prevesti s engleskog na hrvatskog jezik

dopu�šteno je ostaviti u izvornom obliku, ali tada rije valja pisati kurzivom (italic). Naravno,

obaveza je studenta da u suradnji s mentorom, odnosno voditeljem, prevede �što je mogu e

vi�še izraza:

U nekim se LAN-ovima koristi asinkroni na in prijenosa (engl. Asynchronous

Transfer Mode, skra eno ATM). Tre i sloj ATM mre�že je prilagodbeni sloj ATM-a

(engl. ATM Adaptation Layer, skra eno AAL).

Ako student �želi istaknuti neki dio teksta, mo�že proizvoljno koristiti masno otiskivanje slova

(opcija Bold). Tako er, ako autor �želi naglasiti da odre eni skup rije i ini cjelinu, mo�že te

rije i pisati nako�šeno (npr. asinkroni na in prijenosa).

Ako stranu rije ne mo�žete ili ne znate prevesti, pi�šite je uko�šeno. Nikako je, zaboga, ne

prevodite koriste i �„Englezko-hrvatski i hrvatsko-englezki rje nik obavjèstnî kôga nazivlja�“

[16].

3.2.1. Pasiv i aktiv

Kad autor nakani prevoditi s izvora na engleskom jeziku, prona enih na Internetu, a nevi an

je materinjem jeziku, itatelj mora biti spreman na jednu od ve ih grozota:

Grozno: Be�ži ni prijenos energije otkriven je od strane Marconija.

Razumljivo: Nikola Tesla otkrio je be�ži ni prijenos energije.

Grozno: Napad uskra ivanjem usluge pokrenut je od strane hackera.

Razumljivo: Hackeri su pokrenuli napad uskra ivanjem usluge.

Ne koristite pasiv, on je svojstven engleskom jeziku, premda se i tamo nastoji izbje i u

pisanom formalnom obliku. U hrvatskom je jeziku prirodnije koristiti aktiv. Sre om, ne

koristimo njema ku literaturu pa se ne emo suo avati s rije ima kao �što je

Donaudampfschiffahrtgesellschaftskapitänwitwenrentengesetzzusatzparagraph2.

2 Dodatni paragraf zakona koji regulira mirovine udovica kapetana parnih brodova na Dunavu. Ili tako ne�što.

12

4. Ostale pogre�ške

Dakako, popis estih pogre�šaka neograni en je. Evo jo�š nekih, bez posebnog redoslijeda:

4.1.1. Koji / kojeg

Odnosna zamjenica koji u akuzativu (odgovara na pitanja koga, �što?) ima dva oblika [3]. Kad

se odnosi na ne�što �živo ( ovjeka ili �životinju), akuzativ glasi kojeg, a kad se odnosi na ne�što

ne�živo (ili biljku), akuzativ glasi koji.

Ne�živo:

Pogre�šno: Rije�šio je zadatak kojeg mu je zadao nastavnik.

Ispravno: Rije�šio je zadatak koji mu je zadao nastavnik.

�Živo

Pogre�šno: Zapamtio je studenta koji je vidio.

Ispravno: Zapamtio je studenta kojeg je vidio.

4.1.2. Zbog / radi

Mije�šanje prijedloga "zbog" i "radi" jedna je od naj e�š ih pogre�šaka, ali bar nije nerazumljiva

jer postoje slu ajevi kada doista nije jasno koji bi gdje trebalo upotrijebiti [3]. Pravilo je

jednostavno:

Prijedlogom zbog izri emo uzrok.

Zakasnio je na spoj zbog me uispita. (zato �što je pisao me uispit)

Prijedlogom radi izri emo namjeru (�želju, cilj, svrhu).

Do�šao je radi pisanja me uispita. (da bi pisao me uispit)

Pogre�šnom upotrebom mo�žemo dobiti sulude re enice:

ovjek je uhi en radi ubojstva. (uhi en je da bi nekoga ubio!)

ovjek je uhi en zbog ubojstva. (zato �što je nekoga ubio)

Ili, ako emo jednim udarcem ubijati dvije muhe [1]:

Zubaru sam oti�šao zbog zubobolje, a radi lije enja.

Ali, nipo�što:

Zubaru sam oti�šao zbog radi zubobolje.

13

4.1.3. Bit e / biti e / e biti

Kako bismo izbjegli duga ku pri u o tvorbi futura prvog (ja u pro i, ti e�š pasti), poslu�žit

emo se ilustrativnim primjerima:

Pogre�šno: Sutra u pisat ispit. Poku�šati u prepisivati, ali u to init tako lo�še, da

e me asistenti odmah otkrit. Pasti u kao kru�ška.

Ispravno: Sutra u pisati ispit. Poku�šat u prepisivati, ali u to initi tako dobro,

da me asistenti ne e otkriti. Pro i u bez problema! (Samo probajte!)

Sjetite se da niste Tanja Torbarina i da je ispravno:

�„ u gledati�“ i �„gledat u�“, nipo�što �„ u gledat�“, �„gledati u�“ ili �„gleda u�“,

�„ e�š do i�“ i �„do i e�š�“, nipo�što �„ e�š do �“, �„do e�š�“ (poku�šajte to izgovoriti!) ili

�„do e�š�“.

4.1.4. Glede / s obzirom / budu i da / po�što

Uzro ni veznik budu i da ne smije se upotrebljavati bez drugoga dijela, a tako oklja�štren

mo�že i izazvati zabunu [3].

Pogre�šno: Budu i je zabrljao, pao je na usmenom ispitu. (budu i mu�ž?)

Ispravno: Budu i da je zabrljao, pao je na usmenom ispitu.

Kada zavisna re enica dolazi iza glavne, veznik budu i da bolje je zamijeniti veznicima zato

�što ili jer (ali ne zato jer).

Ispravno: Pao je na ispitu zato �što je zabrljao.

Ispravno: Pao je na ispitu jer je zabrljao.

Pogre�šno: Pao je na ispitu zato jer je zabrljao.

Izraz obzirom da uvijek treba zamijeniti punim izrazom s obzirom na to da koji slu�ži kao

veznik u uzro nim re enicama.

Pogre�šno: Obzirom da u dvorani nema kisika, otvorit u prozor.

Ispravno: S obzirom na to da u dvorani nema kisika, otvorit u prozor.

Izraz suprotan izrazu s obzirom na to je bez obzira na to, a ne bez obzira �što:

Pogre�šno: Bez obzira �što niste u ili, pisat emo blic.

Ispravno: Bez obzira na to �što niste u ili, pisat emo blic.

Ispravno: Iako niste u ili, pisat emo blic.

Ispravno: Premda niste u ili, pisat emo blic.

14

4.1.5. Pomo u / s pomo u, vremenom / s vremenom

Instrumental s prijedlogom s/sa upotrebljava se kad se izri e:

na in,

S u�žitkom u im Algoritme i strukture podataka.

vrijeme,

S godinama studiranja postao sam imun na hranu u menzi.

dru�štvo,

Dru�žim se isklju ivo s virtualnim likovima.

Instrumental s prijedlogom s/sa ne upotrebljava se kad se izri e:

sredstvo,

Pogre�šno: Na faks sam do�šao s tramvajem.

Ispravno: Na faks sam do�šao tramvajem.

indirektni objekt,

Pogre�šno: Bavio sam se s izradom �šalabahtera.

Ispravno: Bavio sam se izradom �šalabahtera dok me nisu uhvatili.

Dakle, vrijeme, pomo i obzir nisu sredstvo pa ih ne mo�žete uzeti i njima raditi ne�što:

Pogre�šno: Danas ne znam ni�šta, ali vremenom u nau iti.

Pogre�šno: Nisam u io, ali u pro i pomo u �šalabahtera.

Ispravno: Danas sam pao, ali u s vremenom nau iti i pro i.

Ispravno: S pomo u genetskog in�ženjeringa do�živjet u stotu.

Pazite i na jezi nu ekonomi nost:

Pogre�šno: Rije�šit u problem s pomo u ra unala.

Ispravno: Rije�šit u problem ra unalom.

Pogre�šno: Ispit iz C-a pi�šemo s pomo u olovke.

Ispravno: Ispit iz C-a pi�šemo olovkom.

4.1.6. Najoptimalnije, najprioritetnije

Problem je pridjeva optimalno to da u svom zna enju ve ima superlativ. Naime, optimus na

latinskom zna i najbolji. �Što je onda najoptimalniji? Najnajbolji? Isto vrijedi za rije

15

najprioritetniji. Prioritet je samo jedan. I alternativa je samo jedna. Nema nekoliko

alternativa, to su mogu nosti!

4.1.7. Biti u mogu nosti, na na in da, na taj na in, no me utim

Vi�še nije uvijek i bolje! Kao �što tekstove ne ete pisati slovima veli ine 18 piksela zato da

biste napisali vi�še stranica teksta, nemojte podlijegati ni administrativno-poslovnom stilu

pisanja. Vodite ra una o jezi noj ekonomi nosti i zamijenite sve izraze s lijeve strane onima s

desne strane [1]:

Lo�še Dobro

imati mogu nost mo i

biti u mogu nosti mo i

biti u stanju mo i

ukazati pomo pomo i

dati do znanja upozoriti

staviti do znanja upozoriti

biti suglasan slagati se

donositi zaklju ke zaklju ivati

rije�šiti pomo u ra unala rije�šiti ra unalom

na na in da tako da

na taj na in tako

na na in kako onako kako

druga alternativa alternativa

tre a alternativa tre a mogu nost

na sljede i na in ovako

potrebno je treba

U isti ko�š spadaju i pleonazmi (izra�žavanje istog sadr�žaja dvjema ili s vi�še rije i):

Lo�še Dobro Za�što

no me utim no ili me utim no = me utim

kako i na koji na in kako kako = na koji na in

oko stotinjak stotinjak -ak = oko

neophodno potrebno neophodno ili potrebno neophodan = prijeko potreban

zato jer zato �što zato = jer

16

Lo�še Dobro Za�što

cirka oko oko ili otprilike cirka = oko

esto puta esto, mnogo puta esto = mnogo puta

iz razloga �što zato �što razlog = zato �što

ja osobno ja ili osobno ja = osobno

javno objaviti objaviti objava je javna

i/ili ili i je ve uklju eno u ili

iza njega slijedi iza njega dolazi / slijedi iza = slijedi

servisi i usluge usluge servisi = usluge

u mjesecu rujnu u rujnu rujan = mjesec

u lipnju mjesecu u lipnju lipanj = mjesec

4.1.8. Ako / ukoliko

U posljednje se vrijeme veznik ukoliko pogre�šno po eo koristiti umjesto veznika ako. Naime,

kako je spomenuto u [1], za veznik ukoliko vrijedi da se ne mo�že koristiti bez svog vezni kog

para utoliko. Dakle:

Pogre�šno: Ukoliko uz stalni napon pove amo otpor, struja e porasti.

Ispravno: Ako uz stalni napon pove amo otpor, struja e se smanjiti.

Pravilna je uporaba para ukoliko-utoliko, primjerice, ovakva:

Ukoliko vi�še u i�š, utoliko e�š vi�še nau iti.

4.1.9. Dalikanje

est je problem u hrvatskom jeziku tzv. dalikanje. O emu se radi? Kod nas se pitanja

postavljaju ovako:

Je li vam jasan tekst zadatka?

�Želite li dodatne bodove iz aktivnosti na nastavi?

Biste li iza�šli iz predavaonice?

a ne ovako:

Da li vam je jasan tekst zadatka?

Da li �želite dodatne bodove iz aktivnosti na nastavi?

Je li vam je jasan tekst zadatka?

O ito je da gore nijednom nije upotrijebljeno notorno da li.

17

4.1.10. Dakanje

Sli an je problem s tzv. dakanjem:

Pogre�šno: Idem da u im. Kad nau im, i i u da se igram.

Pogre�šno: Ulogirao sam se na ra unalo bez da sam morao upisati lozinku.

Ispravno: Idem u iti. Kad nau im, i i u se igrati.

Ispravno: Ulogirao sam se na ra unalo bez upisivanja lozinke.

4.1.11. Pisanje datuma

Ne vjerujte Windowsima! Oni koji su lokalizirali taj operacijski sustav ne razmi�šljaju o

finesama hrvatskoga jezika pa ispada da se neki mjesec ponavlja vi�še puta u godini. Tako ete

tamo, primjerice, vidjeti datum 12. o�žujak 2008. �– kao da o�žujaka u godini ima u izobilju, a

ovaj je 12. po redu. Dakle:

12. o�žujka, a ne 12. o�žujak!

I ako ve datum pi�šete broj ano, ne pi�šite vode e nule - 12. 03. 2008. �– nismo vojska, ali

pazite na razmak iza to ke: ispravno je 12. 3. 2008.

4.1.12. Tok i tijek

Tok je kretanje u prostoru (vodeni tok, rije ni tok, potok, krvotok, kru�žni tok, dijagram

toka, tok novca, pritok kapitala, tok podataka ili informacija, proto nost ceste, magnetski tok,

tok elektri ne struje). Tijek je kretanje u vremenu (The Beat Fleet: "I ludilo uvik promijeni

tijek povijesti, i ispi�še novu krvavu stranu...") [5].

Dakle:

Do�šlo je do prekida u toku prijenosa podataka tijekom spajanja na Internet.

4.1.13. Video, tele, foto i kino

Slo�ženice kojima su tvorbene osnove potekle iz latinskih i gr kih rije i (i nekih na�ših, dodu�še

nastalih iz pridjeva, npr. brodo-, poljo-, vodo-) pi�šu se zajedno, bez crtice ili razmaka.

Pojednostavljeno, sve �što po inje s audio-, elektro-, euro-, fono-, foto-, geo-, kino-, meta-,

mikro-, mini-, mono-, radio-, samo-, tele-, termo-, ili npr. video- pi�še se zajedno [1]:

videokonferencija, metafizika, radiokomunikacije, telekomunikacije,

fotoaparat, kinoprojektor, mikroskop, antiteza, teletina.

Isto vrijedi za rije i koje po inju s me u-, iznad-, ispred-, samo-, protu- i sli nima:

18

me uspremnik, me uispit, protute�ža, samopomocija...

4.1.14. Naj lak�ši ili pre lagan

Superlativ se tvori dodavanjem prijedloga naj na komparativ pridjeva [11]. Dakle:

Pogre�šno: Ovo je naj lak�ši blic dosad.

Ispravno: Ovo je najte�ži blic dosad.

Isto vrijedi za pisanje prijedloga pre i nad ispred pridjeva:

Pogre�šno: Ovaj ispit bio je pre te�žak.

Ispravno: Ovaj ispit bio je prelagan.

Pogre�šno: Osje am se tako nad mo no.

Ispravno: Osje am se tako nadmo no.

4.1.15. Visokopozicioniran i visoko obrazovan

Slo�ženice u kojima je prvi dio pridjevska oznaka koli ine ili mjesta ponekad zbuni autore

nevi ne jeziku. Stoga se esto mogu pro itati re enice:

Pogre�šno: Kandidat je visoko obrazovan. (Poha ao je nastavu na 12. katu?)

Ispravno: Kandidat je visokoobrazovan.

Takve rije i treba pisati zajedno: visokopozicioniran, gorepotpisan ili ni�žepotpisan (premda

je dovoljno napisati potpisan), visokooptimiziran, visokoobrazovan. To �što se u engleskom

pi�še highly qualified ili highly educated nikako ne utje e na hrvatski jezik.

4.1.16. Djetetu dje je, ma ci ma ki ma je

Posvojni pridjevi (oni koji odgovaraju na pitanje ije je �što) esto se iskasape do granica

podno�šljivosti:

Pogre�šno: Ovaj zadatak za mene je ma iji ka�šalj. Sve je to dje ija igra.

Ispravno: Ovaj zadatak za mene je ma ji ka�šalj. Sve je to dje ja igra.

4.1.17. Negacije

Neznam. Ne mogu e. Ne dostaje�š mi. Ne, ne i ne!

Negacija se pi�še odvojeno od glagola. Osim kod nemam, nemoj, nedostaje�š. Mla i nara�štaji

pisat e i ne u. Stariji e pisati ne u. Va�že i pravopisi svima daju za pravo.

Prilozi i pridjevi koji se tvore od negacije i obi nog pridjeva i priloga, pi�šu se zajedno:

19

Pogre�šno: Pao sam?! Ma, to je ne mogu e!

Ispravno: Pro�šao sam! To je nevjerojatno!

Dakle: ne znam, nemogu e, nedostaje�š mi.

4.1.18. Ne u, ne u, ne emo, ne emo i ne e mo

Petljanje s ne u i ne u u kombinaciji s neznanjem i nepoznavanjem vlastitog jezika

prouzro ilo je kroni nu nesigurnost u pisanju glagola htjeti:

Pogre�šno: Ako zakasnite, ne e mo vas ekati!

Ispravno: Ako zakasnite, ne emo oti i bez vas!

Hm, ispravno: Ako zakasnite, ne emo oti i bez vas!

Pogre�šno: Ako zakasnim, ne moj te me ekati.

4.1.19. BiH, bismo, biste

Pogodbeni na in (kondicional) tvori se s pomo u aorista pomo noga glagola biti, a on ne glasi bi u svim licima [3]:

Pogre�šno: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi,

Ispravno: ja bih, ti bi, on bi, mi bismo, vi biste, oni bi.

Dakle:

Kad bi znao iznos otpora, mogao bi izra unati napon. (Ti ili on?)

Kad bih znao iznos otpora, mogao bih izra unati napon. (Ja!)

Kad bi znali iznos otpora, mogli bi izra unati napon. (Oni!)

Kad bismo znali iznos otpora, mogli bismo izra unati napon. (Mi!)

Kad biste znali iznos otpora, mogli biste izra unati napon. (Vi!)

4.1.20. Brojevi i brojke

Broj je rije ili simbol za izra�žavanje koli ine jedinica, odnosno neke vrijednosti [1]. Ka�žemo

cijeli broj, neparan broj, decimalan broj; broj tramvaja, ku ni broj. Brojka je znak za tu

koli inu, grafem; brojeve mo�žemo pisati arapskim ili rimskim brojkama: broj pet

ozna avamo brojkama 5 i V.

Nepravilno je stoga re i da emo ne�što oduzeti od neke brojke ili da toj brojci treba ne�što

dodati. Zbrajati i oduzimati mo�žemo samo brojeve, zna i konkretnu vrijednost, koli inu. �Što

zna i da smo smanjili brojku studenata na ASP-u, ako ih je bilo 650? Samo ovo:

20

650 650 650 650 650 650 650 650 650 650

I ne ka�že se brojati nego brojiti, pa tako i izbrojiti, nabrojiti, ubrojiti, prebrojiti, pribrojiti,

zbrojiti...

4.1.21. Po prvi puta, prvi puta i prvi put

Jedna je od estih pogre�šaka u na�šem jeziku sintagma po prvi puta [1]. Najprije, ako se ne�što

dogodilo prvi put, jasno je da je prijedlog vi�šak, jer nije rije o ponavljanju. Osim toga, nije

puta nego put: prvi put, (po) drugi put, (po) tre i put... (po) stoti put.

Tako je i u slo�ženicama (prilozima) kojima izri emo koli inu: jedanput ( ita se kao

jedamput), dvaput, triput... stoput, ali: jedan puta, dva puta, tri puta... sto puta.

Tako er, pogre�šno je re i esto puta, jer to je pleonazam. esto, naime, zna i mnogo puta pa

posljednja rije nije potrebna, dovoljno je kazati (samo) esto.

4.1.22. Htio i htjeo

Zar ima sumnje? Isklju ivo:

Ja sam htio!

I:

Ti si htjela.

Pa za�što nismo?

21

5. Stilski savjeti

ak i kad pomno pazite na pravopis i zatipke (tipfelere), mo�že vam se potkrasti kakva stilska

pogre�ška. Evo estih, bez nekog posebnog reda.

5.1. Polo�žaj enklitika

O proklitikama i enklitikama mo�žda do sada niste ni uli i zacijelo sad nije trenutak da se s

njima pobli�že upoznate. Vjerujemo da e nekoliko primjera ilustrirati o emu se radi i �što

valja, a �što mo�že i bolje:

Mo�že pro i: Zavr�šni rad je napokon gotov.

Uhu ugodnije: Zavr�šni rad napokon je gotov.

Uhu ugodnije: Zavr�šni je rad napokon gotov.

Mo�že pro i: Profesor Vedran Mornar je dekan FER-a.

Uhu ugodnije: Profesor Vedran Mornar dekan je FER-a.

Bit svega je da nenagla�šena rije ne smije stajati na nagla�šenom ili istaknutom mjestu u

re enici. Pro itajte naglas gornje primjere i ut ete kako je neke re enice prirodnije itati.

No, nitko ne e klonuti duhom ako ovdje �„pogrije�šite�“.

5.2. Polo�žaj apozicije

Otvorimo novine i pro itajmo �što pi�še: Apple kompjutori, Renault automobili, PEZ bomboni,

GEO magazin, Zippo upalja , 095 mobilna mre�ža, VIP mre�ža, T-Com Internet korisnici,

Internet mre�ža, plazma televizor... [2]

�Što se dogodilo s pridjevima, �što se dogodilo s poretkom rije i u re enici �– prvo apozicija pa

subjekt?

Treba: ra unala Apple (ili Appleova ra unala), automobili Renault (Renaultovi automobili),

bomboni PEZ, magazin GEO, upalja Zippo (Zippov upalja ), mobilna mre�ža 095 (ili Tele2

kao tvrtka), VIP-ova mre�ža (ili mre�ža VIP-a), T-Comovi internetski korisnici (ili internetski

korisnici T-Coma), internetska mre�ža, plazmatski televizor!

Govorite li da ljetujete na Cres otoku? �Živite u Zagreb gradu? Likovi iz bajke su Ivica dje ak i

Marica djevoj ica? Gradski prijevoz pla ate ZET kartom ili tramvaj kartom? E, pa onda

nemojte pisati HTTP protokol, Internet korisnik. Protokol HTTP, internetski korisnik ili

22

korisnik Interneta! Ako ba�š morate pisati o adresi koja identificira ra unala na Internetu,

stavite izme u spojnicu (crticu): IP-adresa, DNS-poslu�žitelj, web-poslu�žitelj, web-stranica.

Evo jo�š jednog primjera: u internetskom izdanju (ne Internet izdanju) jednih dnevnih novina

osvanuo je naslov: �„�Školu ga ali jajima i toalet papirom�“. �Što ne valja? Iz ovako sro enog

teksta proizlazi da su �školu ga ali jajima i da su toalet ga ali papirom. Rje�šenje?

Malo bolje: �Školu ga ali jajima i toalet-papirom;

Najbolje: �Školu ga ali jajima i toaletnim papirom.

Ovo nasilje toliko je sveprisutno da se lektori na nj vi�še i ne obaziru; engleski je jezik sa

svojom analiti kom konstrukcijom re enice uzeo prvu �žrtvu.

5.3. Brojevi

Re enice nikada ne bi trebalo po injati brojevima ispisanim brojkama:

Lo�še: 10 bodova je minimum za prolaz na ispitu.

Bolje: Deset bodova minimum je za prolaz na ispitu.

Lo�še: 2005. je bila povijesna godina za FER.

Bolje: Godina 2005. bila je povijesna za FER.

Brojeve do deset trebalo bi ispisivati slovima, ali ako ne�što izra�žavamo mjernim jedinicama,

osobito kad je mjerna jedinica izra�žena kraticom, broj treba pisati brojkama.

Lo�še: Pje�ša io je �šest km.

Zdravije: Pje�ša io je devet kilometara.

Dobro: Pje�ša io je 9 km.

5.4. Znakovi interpunkcije

Ispred interpunkcijskih znakova (to ka, dvoto ka, zarez, to ka-zarez, upitnik, uskli nik...) ne

dolazi razmak, dok nakon njih dolazi. Ispred otvorene zagrade dolazi razmak, iza zatvorene

zagrade dolazi razmak. Iza otvorene i ispred zatvorene zagrade razmaka nema:

Pogre�šno: Ovo je re enica . Ovo je druga re enica ( ima i zagrade ) .

Ispravno: Ovo je re enica. Ovo je druga re enica (ima i zagrade).

To va�ži i za titule �– iza to ke dolazi razmak:

Pogre�šno: Bista prof.dr.sc. Josipa Lon ara nalazi se u auli FER-a.

Ispravno: Bista prof. dr. sc. Josipa Lon ara nalazi se u auli FER-a.

23

Ako vi�še znakova interpunkcije dolaze jedan za drugim, bolje je pisati sve:

U redu: Diplomirao je godine 1996, magistrirao 2000, a doktorirao 2004.

Bolje: Diplomirao je godine 1996., magistrirao 2000., a doktorirao 2004.

Jedan je uskli nik dovoljan, tri su izuzetna sre a. Dva su zatipak, jer kao znak interpunkcije

ne postoje. etiri ili vi�še su besprizorno urlanje:

Pogre�šno: Pao sam ispit!! Ubit u se!!!!!!!!!!!!!!!!

Ispravno: Pro�šao sam ispit! Dobio sam 2!!!

Jedan je upitnik dovoljan, tri su veliko iznena enje, dva su zatipak, etiri ili vi�še su �šok:

Ispravno: Pao sam??? Kako to misli�š?

Pogre�šno: Za�što me ne voli????????????????

Ispravno: Za�što sam pao?!

24

6. Strojna provjera pravopisa

Ne zaboravite da (gotovo) svaki ure iva teksta ima ugra en mehanizam provjere pravopisa,

a neki su u stanju provjeriti i gramatiku. Na ove potonje ba�š se i nemojte oslanjati. Primijetite

da spell checker ne e otkriti pogre�ške kao �što su slijede i i sljede i, vra anje i vra anje i

sli ne (ali bi trebao otkriti da ste pogrije�šili napisav�ši slijede e), s obzirom na to da su sve ove

rije i dopu�štene, ali ovise o zna enju i kontekstu.

Ako ne �želite koristiti provjeru pravopisa koju nude ure iva i teksta (Word, OpenOffice),

svoj tekst mo�žete dati na provjeru Haschecku [4], prvom (i jedinom) hrvatskom akademskom

spell checkeru. Njegovo se su elje nalazi na adresi http://hascheck.tel.fer.hr/.

Ako niste sigurni kako se koja rije pi�še ili �što koja rije zna i, pogledajte Hrvatski jezi ni

portal [13] �– odnedavno je opet svima dostupan na adresi http://hjp.srce.hr/.

I ne predajte neprovjeren tekst nastavniku, jer nastavnik nije lektor! Ako vam tekst bude

ne itljiv i prepun pogre�šaka, lako je mogu e da e vam ga nastavnik vratiti dok ga ne

popravite i da uop e ne e sadr�žajno procijeniti rad.

25

Umjesto zaklju ka

Sad kad ste savladali sve zamke koje su nesebi no postavljale generacije jezikoslovaca,

prona ite pogre�šku u ovoj re enici:

"Kada funkcija napisana u programskom jeziku C vra a rezultat, ini to preko stoga."3

3 Funkcija pozivaju em programu ne vra a rezultat preko stoga, nego preko registra.

26

Literatura

[1] BLOG �“JEZI NI SAVJETNIK 1�”, http://stitch.blog.hr/, o�žujak 2008.

[2] BLOG �“JEZI NI SAVJETNIK�”, http://jezicnisavjetnik.mojblog.hr/, o�žujak 2008.

[3] BLOG �“KORININA KLITOTEKA�” �– RUBRIKA �“SAVJETI�”, http://kawai.bloger.hr/, o�žujak 2008.

[4] HRVATSKI AKADEMSKI SPELLING CHECKER, http://hascheck.tel.fer.hr/, o�žujak 2008.

[5] BLOG �“CHOMSKY UPA KOSU OD JADA�”, http://greibachin_oblik.bloger.hr/, o�žujak 2008.

[6] BLOG �“MINISTARSTVO SMIJE�ŠNOG HODA�”, http://www.cell.bloger.hr/blog_23829.aspx, o�žujak 2008.

[7] FORUM.HR: Ku i�šte ili ku i�šte, http://forum.hr/archive/index.php/t-51857.html, o�žujak 2008.

[8] WIKIPEDIA: Pravopis hrvatskoga jezika, http://hr.wikipedia.org/wiki/Pravopisna_pravila, o�žujak 2008.

[9] WIKIPEDIA: Veznici, http://hr.wikipedia.org/wiki/Veznici, o�žujak 2008.

[10] WIKIPEDIA: Refleksi jata, http://hr.wikipedia.org/wiki/Refleksi_jata, o�žujak 2008.

[11] WIKIPEDIA: Pridjevi, http://hr.wikipedia.org/wiki/Pridjev, o�žujak 2008.

[12] WIKIPEDIA: René Descartes, http://hr.wikipedia.org/wiki/René_Descartes, o�žujak 2008.

[13] NOVI LIBER, SRCE: Hrvatski jezi ni portal, http://hjp.srce.hr/, o�žujak 2008.

[14] MONTY PYTHON: Bruce�’s Philosophers Song, http://www.lyricsdepot.com/monty-python/bruces-philosophers-song.html, o�žujak 2008.

[15] BLOG �“KORININA KLITOTEKA�”, http://kawai.bloger.hr/post/queer-dnk-sdpovca-u-fbiu/294819.aspx, o�žujak 2008.

[16] �ŠKILJAN, ZDENKO: Englezko-hrvatski i hrvatsko-englezki rje nik obavjèstnî kôga nazivlja, http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm, o�žujak 2008.

[17] ALTAVISTA: Babel Fish Translation, http://babelfish.altavista.com/, o�žujak 2008.