Embed Size (px)
Citation preview
PRAVO ŽIGA
Pojam žiga i stjecanje žiga;
Pravna priroda prava na žig;
Raspolaganje pravom na žig;
Trajanje i prestanak prava na žig;
Podjela žigova prema različitim kriterijima;
Postupak za zaštitu prava na žig;
Povreda prava na žig.
Pojam žiga(u odnosu na proizvod/uslugu i vlasnika)
• Sa stajališta funkcije žiga, a s obzirom na proizvod/uslugu koji/koju
označava i vlasnika toga žiga može se reći da je žig:
sredstvo identifikacije i priopćavanja;
sredstvo klasifikacije i kvalifikacije;
sredstvo monopolizacije;
u odreĎenim slučajevima simbol poslovne reputacije.
Cilj je, putem žiga, prenijeti u svijest potencijalnih potrošača
poželjnost robe na kojoj se on pojavljuje.
Definicija žiga
(čl. 2. Zakona o žigu Republike Hrvatske)
• Kao žig može se zaštiti svaki znak koji se može grafički prikazati,
osobito riječi, uključujući osobna imena, crteže, slova, brojke, oblike
proizvoda ili njihova pakiranja, trodimenzijske oblike, boje kao i
kombinacije svih naprijed navedenih znakova, pod uvjetom da su
prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzetnika od
proizvoda ili usluga drugoga poduzetnika.
Stjecanje žiga
• U svijetu su poznata dva sustava stjecanja žiga:
• 1. Žig i isključivo pravo njegove uporabe stječe se konstitutivnim
upisom u registar žigova, koji vodi nadležno administrativno tijelo
(danas uglavnom prihvaćeni način stjecanja žiga u većini europskih
zemalja, pa i kod nas);
• 2. Žig se stječe samom uporabom u poslovnom prometu, pa eventualna
prijava žiga i s prijavom povezana registracija ima samo deklaratorni
karakter (karakterističan za američki pravni sustav- primjena takva
načela na sve žigove, kako domaće tako i inozemne, ima za posljedicu
da američko pravo ne priznaje ni strani žig ako nije upotrebljavan).
Pravna priroda prava na žig
• Pravo na žig je jedno subjektivno, apsolutno, pravo na nematerijalnom dobru, čiji se predmet odnosi na jednu posve nematerijalnu i neopipljivu stvar, odnosno dobro. Simbolizira reputaciju koju je ostvario proizvoĎač ili trgovac, te stoga predstavlja imovinsku vrijednost koja se nalazi u imovini poduzeća, odnosno nositelja prava na žig.
• Suština prava na žig kao apsolutnog prava sadrži:
- pozitivnu komponentu (isključiva uporaba svojeg prava)
- negativnu komponentu (zabrana zlouporabe ili imitacija žiga od neovlaštenih osoba)
• Cilj je osigurati nositelju prava na žig ostvarivanje koristi u prometu koje su posljedica značaja i svojstava njegovog žiga.
Raspolaganje pravom na žig
1. Prijenos prava na žig
- princip neovisnosti žiga (pravo na žig ostvaruje se slobodno i neovisno od poduzeća; žig predstavlja vlasništvo koje je odvojeno od predmeta na koje se može stavljati);
- princip ovisnosti žiga (prijenos žiga može se ostvariti samo uz prijenos poduzeća, ili bar dijela poduzeća iz kojega potječe roba za koju je žig zaštićen).
2. Licencija žiga
- oblik raspolaganja pravom na žig
- meĎusobne obveze i prava davatelja licencije i korisnika licencije, u pravilu se ureĎuju ugovorom.
3. Zalog i ovrha
Trajanje prava na žig
• Pravo na žig u načelu je neprekidno, pod uvjetom plaćanja propisanih
pristojbi.
• Po našem zakonu razdoblje zaštite registriranog žiga traje deset godina
računajući od datuma podnošenja prijave.
• Registracija žiga može se produžavati neograničeni broj puta, i to za
razdoblja od po deset godina, pod uvjetom da se zahtjev za produženje
podnese do isteka roka važenja žiga, ili najkasnije šest mjeseci nakon
isteka toga roka (dodatni rok), uplati upravna pristojba i naknada
troškova postupka.
Prestanak prava na žig
• Odricanje od prava na žig
- nositelj žiga može se pisanom izjavom odreći žiga u odnosu na neke ili
u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je registriran.
• Opoziv žiga
- ako se u neprekinutom razdoblju od pet godina nije stvarno rabio u
odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, a ne postoje
opravdani razlozi za neuporabu.
• Proglašavanje žiga ništavim
- može biti pokrenut po službenoj dužnosti, na zahtjev državnog odvjetnika ili
na zahtjev zainteresirane osobe.
Razlikovanje žigova prema formi
• Žigovi u riječi
- zaštita obuhvaća te riječi, ispisane bilo kojim tipom slova, u bilo kojoj boji;
• Žigovi u slici
- svaki površinski oblik koji je odreĎen pomoću linija ili boja i predstavlja cjelinu;
• Kombinacija riječi i slike
- trebaju imati sposobnost za razlikovanje proizvoda ili usluga;
• Slova i brojevi
- sastoje se od slova i/ili brojeva postavljenih jedni pored drugih;
• Trodimenzionalni žigovi
- približavaju se modelima i teško je povući preciznu granicu izmeĎu njih;
• Telle-quelle žigovi
- u cijelosti odgovaraju žigu koji je registriran u zemlji podrijetla;
• Žigovi u zvuku ili mirisu
- auditivni znakovi koji se sastoje od tonova koji slijede jedan za drugim;
Razlikovanje žigova prema funkciji
• Proizvodni žigovi
- služe za razlikovanje istih ili sličnih proizvoda kod različitih proizvoĎača;
• Uslužni žigovi
- služe za razlikovanje raznih činidbi odnosno usluga u pravnom prometu;
• Čuveni žigovi
- postali su u tolikoj mjeri poznati da se kod njih izgubila načelna veza izmeĎu
žiga i odreĎene vrste proizvoda za koju je takav žig prijavljen ili registriran,
- “jedan kvalitetni simbol apsolutan a ne samo u vezi s odreĎenim proizvodom”
• Općepoznati (notorni) žigovi
- ne izlaze iz okvira opće i principijelne povezanosti s odreĎenim proizvodom,
- predstavlja izniman slučaj kad se prednost daje neregistriranom žigu u
odnosu na registrirani.
Razlikovanje žigova prema nositelju
• Individualni žigovi
- žig je, u pravilu , zaštićeni znak jedne pravne ili fizičke osobe kojoj pripada isključivo pravo da proizvode koji su označeni žigom stavlja u promet ili da se žigom koristi pri obavljanju uslužne djelatnosti
• Zajednički žigovi
- nositelj je pravna osoba s odreĎenim brojem samostalnih članica,
- namijenjen je za zajedničko označavanje proizvoda ili usluga stavljenih na tržište od strane članova ili partnera te pravne osobe,
- neprenosiv je i nije dopuštena licencija.
Jamstveni žigovi
- namijenjeni su za označavanje kakvoće, podrijetla, načina proizvodnje ili drugih zajedničkih obilježja proizvoda ili usluga i koji su pod nadzorom nositelja žiga.
Zaštita prava na žig
(postupak registracije žiga)
• Postupak za priznanje prava na žig pokreće se prijavom.
• Jednom prijavom može se zahtijevati registracija samo jednog znaka koji se želi zaštiti kao žig.
• Prijava za registraciju žiga mora sadržavati:
- zahtjev za registraciju žiga,
- podatke o podnositelju prijave,
- popis proizvoda ili usluga za koje se traži registracija,
- izgled znaka koji se želi registrirati.
• Upravne poslove koji se odnose na registraciju žigova u Republici Hrvatskoj obavlja Državni zavod za intelektualno vlasništvo.
Povreda prava na žig
• Pravo na žig daje njegovu nositelju isključivo pravo stavljanja žiga na
proizvode za koje je žig registriran (uključujući uporabu žiga u oglasima,
katalozima, reklamama, prospektima i sl.).
• Svako neovlašteno korištenje žiga za odreĎeni proizvod ili uslugu od
strane trećih osoba, zabranjeno je i predstavlja povredu prava, pod
uvjetom da to korištenje ima gospodarski karakter.
• Da bi se povreda prava na žigu mogla dogoditi, potrebno je da to pravo
postoji u trenutku kad je izvršena radnja koja ima sva obilježja povrede
prava na žig.
Uporaba tuĎeg žiga
• Predstavlja povredu prava na žig:
– kada ja ta uporaba neovlaštena,
– kada se vrši u gospodarskom prometu,
– kada se taj žig upotrebljava za istu ili sličnu vrstu proizvoda ili usluga.
• Ako se žig upotrijebi za označavanje proizvoda ili usluge druge vrste,
nema povrede prava na žig u smislu koji tom pojmu daje specijalno
zakonodavstvo o žigovima, izuzev ako se ne radi o čuvenom žigu
(čuveni žig ne predstavlja samo oznaku proizvoda za koji je registriran, već
istovremeno i cijelo tvrtku, odnosno u nekim slučajevima i cijelu vrstu
proizvoda)
Povreda žiga oponašanjem (imitacijom)
• Predstavlja povredu prava na žig pod uvjetom da postoji sličnost izmeĎu žigova, odnosno izmeĎu registriranog žiga i znaka u dostatnoj mjeri i da je ona prouzročila ili je mogla prouzročiti zabunu na tržištu, bilo u pogledu samih proizvoda ili tvrtki čiji proizvodi nose taj žig.
• Metode i sredstva za oponašanje mogu biti različiti (sličan izgled, zvuk tj. izgovor, boja, motiv, smisao i bilo koji drugi način koji je pogodan za izazivanje zabune na tržištu).
• Povreda se obično čini stavljanjem nekog sličnog žiga na proizvode, njihovo pakiranje ili stavljanje proizvoda koji nose jedan žig u ambalažu koja nosi drugi žig.
Sličnost žigova
• UsporeĎivanje žigova vrši se uglavnom korištenjem osjetila vida i
sluha, a rjeĎe i analizom motiva zaštite ili misaone asocijacije koju
usporeĎivani žigovi izazivaju kod onoga tko ih promatra.
• Opće primjenjivo pravilo je da postoji sličnosti žigova ako (ranije)
prosječni kupac (danas) relevantna javnost, primjenjujući uobičajenu
pažnju ne mogu uočiti razliku izmeĎu žigova koji se usporeĎuju.
• Pravilo je da ukupni dojam koji žig ostavlja na potrošača je odlučujući
za ocjenu njegove originalnosti, jer kupac u pravilu nema mogućnost
za pažljivo usporeĎivanje žigova, jer ih vidi (u pravilu) u različito
vrijeme i na različitim mjestima.
Slabi i jaki žigovi
• Slabi žigovi su oni koji posjeduju manje distinktivni karakter od normalnog, dok se jaki žig veoma oštro razlikuje od ostalih žigova zaštićenih za istu vrstu proizvoda ili usluga.
• U načelu, nema žigova koji su sami po sebi jaki ili slabi, ali žigovi mogu postati takvi tijekom uporabe u pravnom prometu.
• Normalni distinktivni karakter jednog žiga može biti oslabljen pod sljedećim uvjetima:
- ako u trenutku registracije žiga postoji veći broj registriranih sličnih žigova koji se koriste na tržištu za proizvode iste vrste,
- ako, nakon nastanka gore opisane situacije, vlasnik žiga koji je prioritetno najstariji tolerira pojavu i uporabu sličnih žigova.
Ukupni dojam
• Ukupni dojam koji žig ostavlja na relevantnu javnost (potrošače) je
vrhovno načelo usporeĎivanja žigova, jer se žig promatra kao cjelina.
• Imitacija se prosuĎuje vodeći računa o žigovima na osnovu njihove
ukupnosti i bez razlaganja na različite elemente iz kojih su sastavljeni.
• Postoji mogućnost da u slučaju kad su pojedini sastavni dijelovi nekog
žiga ili znaka isti ili bitno slični s dijelovima nekog drugog žiga ili
znaka, nije samim tim njihova sličnost uvijek takve kvalitete da izaziva
opasnost zamjene proizvoda označenih tim žigovima ili da stvara
zabunu na tržištu.
GraĎanskopravna zaštita prava na žig
• Obuhvaća posebna zakonska sredstva za obranu nositelja prava na žig protiv sadašnjih i budućih povreda prava (ugrožavanje prava) kao i sredstva za otklanjanje posljedica već izvršenih nedozvoljenih radnji.
• Naše pravo u okviru građansko pravne zaštite osigurava nositelju prava na žig:
- utvrĎivanje povrede prava,
- zabranu vršenja daljnje povrede prava,
- uklanjanje stanja nastaloga izvršenom povredom prava,
- nalaganje tuženiku davanja obavijesti o identitetu trećih osoba uključenih u proizvodnju i distribuciju robe ili usluga koje povreĎuju žig te o njihovim distribucijskim kanalima,
- naknadu štete,
- objavljivanje presude na trošak tuženika.
Kaznenopravna zaštita prava na žig
• Kaznenopravna zaštita se može ostvariti samo onda kad postoje
odreĎeni subjektivni uvjeti, kao što su namjera odnosno umišljaj ili
nehat počinitelja, a to znači u načelu svijest o značenju svojega djela i
volja da se to djelo izvrši.
• U području žigovnog prava eventualni umišljaj je češći slučaj nego u
kaznenom pravu.
• Pored kazni koje mogu biti novčane ili zatvor, mogu se izreći i
sporedne odnosno dopunske kazne kao što su konfiskacija, uništenje ili
oduzimanje predmeta odnosno imovinske koristi, objavljivanje kazne.
