Pravilno postupa- nje u slučaju su- sreta sa zmijomizražaja posebno dolaze višestruko nagrañivane klapske pjesme ženske klape “Putalj” iz Kaštel Sućurca. Kaštelanski multimedijalni

Broj 03 _ 26. travanj 2007. _

Zeleni otoci u Kaštelima! Na sastanku kod gradonačelnika dogovoreno je da će grad Kaštela u skoro vrijeme postaviti zelene otoke koji će za početak sadržavati kontejnere za papir, staklo i plastiku .... (Str.11)

Proslavljen Dan škole i Dan Kaštel Sućurca u OŠ 'Knez Mislav' U osnovnoj školi “Knez Mislav” u Kaštel Sućurcu organizirane su brojne aktivnosti u okviru redo-vne nastave… (Str. 15)

Pravilno postupa-nje u slučaju su-sreta sa zmijom U Prvo i osnovno pravilo prilikom susreta sa zmijom u prirodi jest: bez panike. U Hrvatskoj živi 16 različitih vrsta zmija, od kojih su tri vrste ljuti-ce, a samo su dvije vrste, poskok i riñovka, opasne za čovjeka. (Str.18)

Održana proslava '10 godina Orlova gnijezda' U nedjelju 22.04.2007, povodom proslave “10 godina Orlova gnijezda”, u planinarskom sklo-ništu “Orlovo gnijezdo” na stijeni Koludar na Kozjaku, okupio se veliki broj planinara iz Spli-ta, Trogira, Šibenika, Kaštela, Makarske i osta-lih mjesta... (Str.6)

Portal Grada Kaštela www.kastela.org

2

Javna rasprava: TUNEL I CESTA U OVOJ VARIJANTI NIKAD NISU BILI NA JAVNOM UVIDU! JT / Objavljeno: Petak, 20 Travanj 2007

JAVNA RASPRAVA O 'STUDIJI O UTJECAJU NA OKOLIŠ SPOJNE CESTE OD ČVORA VUČEVICA NA AUTOCESTI A1 DO DRŽAVNE CESTE D8/ŽUPANIJSKE CESTE Ž6137 U KAŠTELIMA' „Oporbeni vijećnici nisu znali za promjenu trase tunela; Vijećnici su nezadovoljni jer

tunel i cesta u ovakvoj varijanti nikad nisu bili na javnoj raspravi; U trenutku kada je prostorni plan bio na javnoj raspravi tunel nije bio ucrtan na ovoj trasi; Za grad Kaštela trasa tunela i ceste nije dovoljno važna da bi je dali vijećnicima na glasovanje" – tvrdilo se u Gradsko vijećnici.

SADRŽAJ:

Aktualnosti, marketing …...........……..…...........… 02

Kultura …………………………..............……..…..... 15

Kronika 92 .............................................................. 17

Zanimljivosti …………………………..…….……..… 18

Pisma čitatelja ………………………..…….……..… 22

Sport …………….……………………..…….……..… 23

Najava dogañanja ……………………….………...... 25

Mali oglasi, servisne Informacije ……………..….. 26

Horoskop …………………………………………...... 27

Zabava, vrijeme, tečajna lista ……........................ 28

U prepunoj gradskoj vijećnici raspravu je otvorila gña Marija Vuković iz županijskog povjerenstva uz prisustvo predstavnika Hrvatskih cesta, naručitelja studije, predstavnika izvoñača studije IGH, Miroslava Jakovljevića (projektant grañevinskog dijela trase), predstavnika inicijatora projekta – Županije Splitsko dalmatinske – Župana Ante Sanadera, te gradonačelnika Grada Kaštela Ivana Udovičića.

Miroslav Jakovljević kao predstavnik izvoñača IGH je rekao par riječi o samoj cesti i tunelu te je istaknuo da je tunel od velike važnosti za Dalmaciju i dalmatinsko zaleñe jer skraćuje put Split – Zagreb za 10 km. “Cilj pri odabiru trase je bio zaobići arheološka nalazišta i vrijedne poljoprivredne površine, te je zato izabrana trasa Kaštel Kambelovac!“ – rekao je gosp. Jakovljević.

Lovre Britvić iz Kaštel Kambelovca dao je primjedbu na promjenu trase ceste i tunela koja je prvobitno bila u Kaštel Sučurcu te naglasio da ova, prvobitna trasa još mnogo više skraćuje put Split - Zagreb.

Gosp. Britvić je takoñer istakao nelogičnosti u govoru Gosp. Jakovljevića, naime gosp. Jakovljević je istakao da su uzeta u obzir arheološka nalazišta i vrijedne poljoprivredne površine, a napravili su trasu na mjestu nedirnutog dijela brda Kozjak, upravo gdje postoje arheološka nalazišta i gdje su najvrjednije poljoprivredne površine. Gosp. Dorić – inženjer koji je postavio prvu trasu – preko K. Sućurca, odgovorio je na pitanje Gosp. Britvića na način da ga je uputio arheolozima i ekolozima koji navodno imaju odgovor zašto je trasa promijenjena.


3 Dr.Marijan Tadin iz Kaštel Kambelovca dao je dvije primjedbe na samu javnu raspravu. Naime, po njegovom mišljenju javna rasprava je držana u tajnosti, zadovoljene su samo zakonske obveze oglašavanja rasprave, odnosno rasprava je oglašena u Slobodnoj Dalmaciji prije mjesec dana s jednom rečenicom te na panou Grada Kaštelu u formatu slova koji je prosječnom čovjeku nečitljiv.

Gosp. Tadin je takoñer dao primjedbu na nepostojanje (bar za javnost) nikakve prometne odnosno gospodarske studije koja bi nam u usporednoj analizi pokazala koristi od ove ceste i tunela. Grañani nemaju uvid u cost–benefit analizu i jednostavno rečeno, osim političkih parola, ne znaju što to dobivaju s ovom cestom. Marijan Tadin je citirao nekoliko dijelova studije koji konkretno govore o štetnosti ove ceste, meñu ostalim: „Gradnja ceste, koja uključuje gradnju vijadukata i nasipavanja u većem obimu na južnim padinama, ozbiljno narušava postojeće stanje i devastira krajolik južne padine Kozjaka u cjelini.“ Takoñer je upozorio na presijecanje postojećih putova čime se ugrožavaju obrañene zemlje, na buku koja će u velikom dijelu biti dvostruko veća od dozvoljene, te najbitnije, uništavanje čak 147 ha visoko vrijednog poljoprivrednog tla, što je gosp. Jakovljević naglasio da se želi zaštititi. Odgovor na ovo pitanje dao je Gosp. Jakovljević koji je naglasio da je tunel predviñen Prostornim planom koji je bio na javnoj raspravi. Kako nije bilo primjedbi na takav prostorni plan, više nema rasprave o samoj izvedbi tunela. Marin Bedalov iz ekološke udruge Lijepa Kaštela je dao primjedbu na dio studije koja govori da su ekološke udruge dale suglasnost za cestu. On ističe da su udruge dale suglasnost da cesta bude u Kaštel Sučurcu a da nisu bili upoznati da je cesta izmaknuta u Kaštel Kambelovac te da za takvo rješenje ne bi dali suglasnost.

Župan Ante Sanader je naglasio da je za Kaštela najbitnije povezivanje Kaštela sa planiranom industrijskom zonom u kaštelanskoj zagori, te da je cestovno povezivanje osnova razvitka nekog kraja. Takoñer je naglasio da je cesta bitna za sve aspekte razvoja Kaštela pa i turistički. Ivan Kovač naglasio je da je prije odluke o samoj izgradnji tunela trebalo raditi javnu raspravu o samom tunelu koja nikad nije napravljena!

Sanja Viculin iz udruge Bijači istakla je da udruga želi da se otpadne vode s ceste tretiraju na pravilan način, da se zaštiti poljoprivredno zemljište te je naglasila da želi da cesta bude što ljepša!!! Gosp. Maglica, gradski vijećnik: „Žalosno je što čak ni vijećnici nisu bili obaviješteni o ovoj raspravi“. Gosp. Maglica je takoñer dao primjedbu da nikad nije voñena rasprava o ovom koridoru tunela, a

kad je voñena javna rasprava o prostornom planu, ovaj koridor nije bio ucrtan u prostorni plan! Naglasio je da će opterećenje ceste biti preveliko jer će većina Splićana zbog skraćenja puta na autocestu ići preko Kambelovca. Gosp. Varnica, gradski vijećnik dao je primjedbu kako se svrha ove ceste mijenja od potreba različitih stranaka. Za Hrvatske ceste svrha je skračivanje puta Split – Zagreb a za Župana povezivanje Kaštela i Vučevice. Grañani žele znati što će oni konkretno dobiti s tom cestom. Gosp. Varnica je istakao da nije protiv tunela ali mu nije jasno zašto je izmještena trasa iz Kaštel Sučurca u Kaštel Kambelovac i zašto vijećnici o tome nisu obaviješteni. Gosp. Varnica traži izmještaj trase!

Gradonačelnik Ivan Udovičić naglasio je kako je ova cesta od izuzetne važnosti za razvitak Kaštela u svakom smislu. Istakao je potrebu za razvojem industrijske zone izvan Kaštelanskog bazena, što će tunel omogućiti. Ivan Šoša, predstavnik mjesnog odbora Kaštel Kambelovac rekao je da mjesni odbor prihvaća tunel na navedenoj trasi u potpunosti. Naglasio je da želi da se zaštite visokovrijedna poljoprivredna zemljišta i arheološko nalazište Lažani. Takoñer je istakao da želi da se ovom cestom riješi problem pristupa kambelovskom groblju. Veseljko Andromak, predsjednik mjesnog odbora Kaštel Lukšić, rekao je da podržava projekt u potpunosti te da je najbitnije da se sve plati i da se sve pošteno isposluje. Ivan Kovač replicirao je gosp. Andomaka riječima 'nije sve u novcima'. Petar Boljat, dogradonačelnik, istaknuo je da je tunel od velike važnosti za Kaštela ali da bi s obzirom na primjedbe bilo dobro da se trasa preispita.


4

Iz Sunca: Komentari na tunel i spojnu cestu Udruga Sunce / Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Travanj 2007

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj SUNCE sudjelovala je na javnoj raspravi o „Studiji utjecaja na okoliš spojne ceste od čvora Vučevica na autocesti A1 od državne ceste D8/županijske ceste Ž6137 u Kaštelima“ (u daljnjem tekstu SUO) i dala komentare na istu.

Komentari Udruge SUNCE odnose se općenito na ideju gradnje tunela kroz Kozjak i spojne ceste i njegovu financijsku i gospodarsku opravdanost, te zakonsku osnovu, kao i na sadržaj studije.

Naime, postavlja se pitanje kakva je korist od tunela kroz Kozjak te kakvu gospodarsku i ekonomsku važnost imaju za grad Kaštela? Smatramo da su navedeni aspekti neutemeljeni budući da u SUO nije obrañen ekonomski i gospodarski aspekt ovog projekta te nije izložen njegov značaj za grad Kaštela. Takoñer smatramo da će navedeni projekt u budućnosti biti neopravdan i neizvediv budući da je dolina Vučevice predložena za zaštitu kao područje unutar nacionalne ekološke mreže i potencijalno NATURA 2000 područje. Nacionalna ekološka mreža obuhvaća područja u Hrvatskoj koja su primjenom stručnih kriterija, utvrñena kao područja važna za očuvanje na europskoj i nacionalnoj razini. Radi se dakle o potencijalnim područjima EU ekološke mreže NATURA 2000 koju je Republika Hrvatska obvezna prirediti i podnijeti Europskoj komisiji do dana pristupa Europskoj uniji. Izrada i proglašenje ove mreže u skladu su sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske kao i sa EU direktivama - Direktiva o pticama i Direktiva o staništima, te sa Bernskom konvencijom kojih je Republika Hrvatska potpisnica i dužna ih se pridržavati, u protivnom podlaže sankcijama meñunarodne zajednice. Republika Hrvatska ulaže veliki novac i jako puno rada i energije stručnjaka, znanstvenika, i raznih institucija za proces izrade ove mreže i osiguranje povoljnih uvjeta za opstanak divljih vrsta, što se u potpunosti obezvrjeñuje planiranjem projekata poput ovoga unutar područja predloženih za zaštitu. Najvažniji mehanizam zaštite za ovakve lokalitete je postupak ocjene prihvatljivosti planiranih zahvata za prirodu koji je temeljem članka 36. Zakona o zaštiti prirode obvezan za sve planirane zahvate koji mogu imati bitan utjecaj na područja ekološke mreže. Za planirane zahvate za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš, ocjena prihvatljivosti za prirodu obavlja se u sklopu procjene utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu. Navedena ocjena prihvatljivosti za prirodu nije provedena u SUO za projekt tunela kroz Kozjak i spojne ceste te se nigdje u studiji ne spominje buduća perspektiva zaštite doline Vučevice.

Proceduralne pogreške Proceduralne pogreške koje se tiču izgradnje i planiranja tunela i spojne ceste odnose se na nekoliko aspekata:

- tunel je predviñen prostornim planom grada Kaštela prije no što je bio predviñen prostornim planom Županije, dakle GUP Kaštela nije bio usklañen sa GUP-om Županije što je pogrešno

- trasa za koju je rañena ova studija nije bila predviñena u prvoj verziji GUP-a Kaštela već je ucrtana naknadno i izdana u konačnoj verziji GUP-a Kaštela bez javne rasprave

- prostorni plan Županije još uvijek nije donešen, te ne postoji planska osnova za proceduralni početak izrade studije i gradnje tunela i spojne ceste budući da, prema sadašnjem stanju, GUP Kaštela nije usklañen sa GUP-om Županije

- javni uvid na županijski plan bio je u listopadu 2006. godine, Udruga SUNCE dala je komentare na GUP sa posebnim naglaskom na tunel Kozjak i spojnu cestu te još nismo dobili odgovor koji smo po zakonu dužni dobiti. Napominjemo da Republika Hrvatska izgradnjom tunela i pripadajuće ceste krši vlastite zakone i niz meñunarodno preuzetih obaveze te se izlaže mogućim sankcijama meñunarodne zajednice, posebice Europske unije. Kao Udruzi nije nam namjera kočiti ekonomski razvoj Dalmacije već nam je cilj osigurati opstanak okoliša i bioraznolikosti kojom se Hrvatska diči, poštujući hrvatske zakone i meñunarodne konvencije, te omogućiti razvoj na održiv način koji će se voditi javnim potrebama.

Predstavljanje multimedijalnog CD-a 'Naš grad Kaštela' R.Dobrić / Objavljeno: Četvrtak, 26 Travanj 2007

U subotu 28.04.2007. godine u 20.00 sati u atriju Osnovne škole “Knez Mislav” u Kaštel Sućurcu Informatička udruga “7 Kaštela” i “Gea 7” predstaviti će multimedijalni CD pod nazivom “Naš grad Kaštela”.

Najnoviji uradak Informatičke udruge “7 Kaštela” objedinjuje multimedijalni CD-rom i audio CD, na kojem do izražaja posebno dolaze višestruko nagrañivane klapske pjesme ženske klape “Putalj” iz Kaštel Sućurca.

Kaštelanski multimedijalni CD-rom sadrži i interaktivnu kartu na kojoj se nalaze sve važne znamenitosti i lokacije Grada Kaštela, te video zapise ili kratke filmove pod nazivima”Kaštela”, “Kozjak” i “Sajam cvijeća”. U print galeriji nalazi se 120 fotografija raznih kaštelanskih znamenitosti i osobitosti, meñu kojima vrijedi istaknuti razglednice grbova svih sedam Kaštela, koje je naslikala kaštelanska slikarica Viktorija Ban.

Pored najpoznatije kaštelanske ljubavne priče i legende o Miljenku i Dobrili, na CD-u se nalazi i igra puzzle sa kaštelanskim motivima, pa tako ovaj proizvod osim informativne i društvene ima i edukacijsku vrijednost. Pokrovitelji multimedijalnog CD-a su Grad Kaštela, Turistička zajednica grada Kaštela i Zajednica tehničke kulture županije splitsko-dalmatinske.


5

Počeli radovi na staroj kaštelanskoj cesti Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Travanj 2007

Danas(ponedjeljak, 23. travnja) su započeli dugo najavljivani radovi na cesti Dr.Franje Tuñmana u Kaštel Lukšiću. Radovi su krenuli kod Palcea, a odvijat će se prema školi u Lukšiću. Danas su postavljeni i semafori koji su uključeni su oko 14:00 sati. Nadalje promet će se odvijati jednim prometnim

trakom.

Radovi na cesti Dr.Franje Tuñmana obuhvaćaju rekonstrukciju kolnika, izgradnju nogostupa i bujičnih kanala koji se nalaze u trupu ceste te polaganje oborinske odvodnje. Dionica zahvaćena ovim radovima je Kaštel Lukšić - Bilinski put u Kaštel Štafiliću.

Rijeka fekalija teče do mora Jakov Žarko (S.Dalmacija) / Objavljeno: Četvrtak, 26 Travanj 2007

HOROR U KAŠTELIMA NEODGOVORNI GRAðANI SEPTIČKE JAME PRAZNE U POTOK PONIKVICE, A ZARAZA PRIJETI SVIMA Iako je sanacija potoka Ponikvice koji gotovo 20 godina služi kao mjesto pražnjenja septičkih jama počela još u rujnu prošle godine, stanovnici Kaštel Novog upozoravaju

kako se od smrada koji se širi u noćnim satima, uzrokovanog ponovnim ispustima, ne može normalno živjeti. Uz to, samo je pitanje dana kada će se pojaviti zarazne bolesti.

— Iako smo Gradskoj upravi i Odjelu za komunalni sustav na čelu s pročelnikom Antonom Žanićem te šefu gradskih komunalnih redara Josi Škari uputili brojna upozorenja, problemi s ispustima fekalija koje se izlijevaju izravno u more i dalje su aktualni - žali se Kaštelanin Josip Tomašić. Obavijest o tome kako nas nesavjesni grañani svakodnevno truju, uputili smo i Marku Klariću, glavnom nadzornom organu pri sanaciji potoka, Ratku Mustiću, šefu investicija za bujice potoke i drugima. Obećali su da će se potok sanirati u potpunosti, te da će svi divlji nelegalni ispusti biti zatvoreni.

S obzirom na nesnošljivi smrad koji se intenzivno širi u zadnjih mjesec dana otkako je zatoplilo, očito je, kaže Tomašić, kako su nas i ovoga puta izigrali. Dodaje kako je sanacija potoka, iz nepoznatih razloga, zaustavljena, i to u siječnju ove godine. S radovima se stalo upravo na mjestu najvećeg ispušnog fekalnog žarišta, upozorava Tomašić. Kaže nam da je šefa gradilišta Zvonka Knezovića iz splitske Vodoprivrede upozorio da ne ostavljaju otvore za cijevi jer će, u suprotnome, o tomu pisati mediji, na što mu je Knezović odgovorio: "Pa što, pisat će jedan dan i nikom ništa." Zbog takvog bahatog i neodgovornog ponašanja, obitelji Josipa Tomašića, Dragutina Lučića, te predstavnik 13 obitelji stanara susjedne zgrade podnose kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu. Prijave će podnijeti protiv odgovornih osoba u Gradu, te obitelji Joze Marjanovića, Željke Kordić, Ante Vrdoljaka, Marijana Ćosića te Ante i Vinka Peraice, čije se septičke jame, tvrdi Tomašić, i danas ispuštaju u potok Ponikvice. Iako je gradska vlast u suradnji s nadležnim inspekcijama prošle godine krenula u obračun sa zagañivačima prirode i mora, očito je da su gradski potoci, a ima ih čak petnaest, i dalje izvorišta zaraze za cijela Kaštela. Izvor: Slobodna Dalmacija


6

Održana proslava '10 godina Orlova gnijezda' R. Dobrić / Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Travanj 2007

U nedjelju 22.04.2007, povodom proslave “10 godina Orlova gnijezda”, u planinarskom skloništu “Orlovo gnijezdo” na stijeni Koludar na Kozjaku, okupio se veliki broj planinara iz Splita, Trogira, Šibenika, Kaštela, Makarske i ostalih mjesta. Osnivači planinarskog skloništa “Orlovo gnijezdo” Ivo i Ivan Tadin,

zajedno sa mnoštvom prijatelja i ostalih ljubitelja prirode i planinarenja, prisustvovali su Svetoj misi u 11.00 sati koju je predvodio don Josip Periš, a nakon mise svi zajedno su se planinskim stazama spustili do Brca u Kaštel Kambelovcu, gdje je pred Bratskom kućom u 14.00 sati organiziran kulturno zabavni program.

Nakon što su osnivači Orlovog gnijezda pozdravili prisutnog župana Antu Sanadera, kaštelanskog gradonačelnika Ivana Udovičića i sve prisutne goste, proslava je nastavljena uz nastup pučkih pjevača i folklorne skupine KUD-a Ante Zaninović, uz klapu Dalmacija (bivša klapa Vitturi), te uz Trio gušt.

Organizatori su pripremili i pravi planinarski besplatan ručak za sve prisutne, tako da su posjetioci uz dalmatinsku glazbu uživali i u domaćem fažolu. Proslava je završila oko 18.00 sati, kada su se planinari iz ostalih gradova zaputili svojim kućama.

Ivo i Ivan Tadin

Izložba fotografija Marina Bedalova

U sklopu proslave “10 godina Orlova gnijezda” 21. i 22. 04. u Bratskoj kući u Kaštel Kambelovcu održana je i izložba fotografija Marina Bedalova, kambelovskog kroničara i snimatelja svih važnijih dogañaja u Kaštel Kambelovcu. Izložene su fotografije iz dva tematska ciklusa, pod nazivima: “10 godina Orlova gnijezda” i “Iz života Kaštel Kambelovca 1970-1980”.


7 O Orlovom gnijezdu

U nedjelju 28. siječnja 1996. god., dva prijatelja; Ivan Tadin i Ivo Tadin uputili su se prema vrhu Kozjaka, točnije do stijene Koludar, prirodnog fenomena po kojem mještani s podnožja Kozjaka za sunčana dana mogu odrediti točno vrijeme. S ruba stijene Koludar veličanstven je vidik na Split, Kaštela, Trogir i srednjodalmatinske otoke. Prema sjeveru vidici su sve do Dinare i Svilaje.

Za sat vremena bili su na gornjem rubu stijene Koludara i smjestili se na jednu policu s južne strane, izložene suncu. Dok su jeli, Ivan spazi neku česminu i reče: "Drugi put kada doñemo donijeti ćemo kosir, posjeći je i napraviti nadstrešnicu, kako bismo se mogii zakloniti od kiše". Na što mu je Ivo odvratio: "Nećemo drugi put nego sada, jer ja u ruksaku imam kosir."Toga su dana posjekli samo nekoliko grana, kada im se ukazala rupa izmeñu dvije stijene. Rupa je bila zatrpana kamenjem, a na njezinu je kraju bilo savijeno gnijezdo iz prošlog proljeća. Pretpostavili su da je to bilo gnijezdo neke vrste manjih orlova, stoga su kasnije sklonište nazvali "Orlovo gnijezdo".

U nedjelju 4. veljače iste godine, Ivo i Ivan Tadin došli su automobilom požarnom cestom pod samu stijenu Koludara, odakle im je trebalo 35 minuta uspona do njezina ruba. Donijeli su sa sobom zastavu Republike Hrvatske, koja se od toga dana vije, uvijek kada su na Koludaru. Počeli su raščišćavati teren. Kada su iz rupa izbacili kamenje, odredili su da će to biti mjesto za komin, i pritom razmišljali kako se tu može napraviti pravo planinarsko sklonište.

Iduće nedjelje posjekli su nekoliko hrastova i napravili konstrukciju krova. Za svaku pohvalu je neizmjerna upornost koja ih je vodila, kad su počeli u ruksacima donositi svaki po dvije litre vode, po tri kg cementa, nešto dasaka, hranu i piće za jedan dan. Krenuli su s radom. Izvana su slagali kamen, a

iznutra stavljali beton. S obzirom da su u to vrijeme često padale kiše, donijeli su plastičnu kantu i komad plastične folije i sve to stavljali sa sjeverne strane grebena u jednu od rupa. Tako su skupljali vodu, pa je nisu morali više nositi od kuće za potrebe radova.

Slijedeći izum bila je improvizirana žičara dužine 90 metara kojom su podizali pijesak sa sipara pod Koludarom. Njihova volja i rad nisu mogli ostati neprimjećeni, i ubrzo se raširila priča po Kaštelima i Splitu kako se na Koludaru nešto radi.

Počeli su stizati planinari i znatiželjnici, koji su se rado odazvali pozivu spomenutog dvojca da im pomognu. Na protupožarni put donosili bi automobilom plastične vrećice s po 2 do 3 kg pijeska, gdje

bi ih ostavljali, a oni koji su dolazili u posjetu bi ih donosili. Na taj način su riješili problem donošenja vode i pijeska. Prozore su napravili sami, vrata su dobili s jednog starog skladišta, dok su salonitne ploče za krov kupili.

Tijekom izgradnje gospodin Ivo Tadin je dobio prva dva broja "Ličkog planinara", koje je poslao sada pokojni Ante Vujnović, predsjednik PD "Visočica" iz Gospića. U časopisu je pronašao podatak da i planinari imaju svoga zaštitnika, sv. Bernarda iz Aoste te da u Samoboru već postoji planinarska bratovština sv. Bernarda.

Naravno, s njima su uspostavili kontakt. Dobili su sliku sveca, uz sklonište podigli kapelicu i u nju postavili sliku.

Prije tri-četiri godine, pridružio im si i Tonči Britvić, tako da ih je sada trojica koji skrbe o "Orlovu gnijezdu".

Sklonište je svečano otvoreno 20. travnja 1997. godine uz svetu misu koju je predvodio župnik Kaštel Kambelovca, don Miro Šestan, uz nazočnost 200 planinara.

Takvo priznanje dalo im je još više hrabrosti da ustraju u svom cilju. Sagradili su cisternu kapaciteta 850 litara i proširili plato za nekoliko kvadratnih metara ispred skloništa. Atraktivna lokacija, mir planine i netaknute prirode privlačila je mnogo posjetilaca, te su vani napravili još jedan komin.

No ni na tome nisu stali. Trebalo je osloboditi puteve, stoga su probili i markirali pravce prema vrhu Kozjaka i kapelici sv. Luke, vrhu Debeliću, sv. Ivanu na Birnju i Malačkoj te probili kraći put prema Marica stajama.

U studenom 1997. hrvatska vojska im je helihopterom podigla s protupožarnog puta do skloništa betonske ploče za pod, samotne opeke za vanjski komin te nešto pijeska i cementa za daljnju izgradnju.

Danas je "Orlovo gnijezdo" okupljalište ne samo splitskih i kaštelanskih planinara, nego planinara iz cijele Dalmacije, iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine. Ljeti rado navrate i strani turisti kako bi svjedočili snazi volje dva čovjeka (sada tri), koji su bili spremni odazvati se takvom izazovu.

Fešta na Brcu, K.Kambelovac:


8

4. Kup Svetog Florijana R. Dobrić / Objavljeno: Srijeda, 25 Travanj 2007

Dobrovoljno vatrogasno društvo “Mladost” iz Kaštel Sućurca 28. i 29. travnja 2007. organizira 4. Kup “Svetog Florijana”. Natjecateljski susret prijateljskih vatrogasnih društava započeti će 28.04. u 15.00 sati na igralištu NK “Jadran” u Kaštel Sućurcu, a na ovogodišnjem natjecanju sudjelovati će 28

vatrogasnih društava sa oko 320 takmičara vatrogasaca iz cijele Hrvatske. Ovogodišnji Kup svetog Florijana organizira se pod pokroviteljstvom Grada Kaštela i Zračne luke Split-Kaštela, a supokrovitelj je Sindikat “Dalmacijacementa”. Sve prijavljene vatrogasne ekipe natjecati će se u izvoñenju školskih vježbi 31A bez upotrebe vode, i to u muškoj i ženskoj kategoriji. Po završetku natjecateljskog dijela susreta vatrogasnih ekipa, održati će se svečana dodijela nagrada.

Blagoslov zastave Svetog Florijana

U nedjelju 29.04. 2007. godine u župnoj crkvi Svetog Jurja u Kaštel Sućurcu održati će se Sveta misa povodom nadolazećeg blagdana Svetog Florijana-zaštitnika vatrogasaca, koju će predvoditi don Ante Antunović. Na svečanoj misi župnik će blagosloviti zastavu Svetog Florijana, a zastava će nakon blagoslova i ostati u župnoj crkvi.

Od sada će se svake godine u župnoj crkvi Svetog Jurja u Kaštel Sućurcu oko blagdana Svetog Florijana na nedjelju najbližu ovom blagdanu održavati Sveta misa na kojoj će se moliti za sve žive vatrogasce, kao i za duše preminulih. Nakon mise sućuraćki vatrogasci i njihovi gosti nastaviti će druženje na ručku organiziranom u 12.00 sati u Vatrogasnom domu u Kaštel Sućurcu. (Foto: DVD Mladost)


9

16. Čakavska večer Osnovne škole 'Bijaći' R. Dobrić / Objavljeno: Srijeda, 25 Travanj 2007

U srijedu 25.04.2007. s početkom u 19.30 sati u Pastoralnom centru u Kaštel Lukšiću održati će se 16. čakavska večer Osnovne škole “Bijaći” pod nazivom “Ča bi bilo kad je ne bi bilo...”.

Na ovoj već tradicionalnoj čakavskoj večeri organiziranoj u sklopu Marulićevih dana, dramska grupa “Dračice” OŠ Bijaći predstaviti će se sa scenskom igrom “U trapuli” autorice Marije Meri Bradarić.

Uz pratnju maestra Vladana Vuletina nastupiti će i “Bijaćke meštrovice”, klapa učiteljica OŠ “Bijaći, a kao gosti večeri najavljeni su Zorica Kondža i maestro Joško Banov, te čakavski pjesnik Miki Bratanić i dramski umjetnik Tonči Banov.

Voditelji priredbe biti će Sandra Špika i Tonči Banov.

Humanitarni koncert 'Vanji za bolje sutra' R.Dobrić / Objavljeno: Srijeda, 25 Travanj 2007

Kao što smo već ranije pisali, u četvrtak 26.04.2007. godine u Gradskoj dvorani u Kaštel Starome održati će se humanitarni koncert “Vanji za bolje sutra”, koji organizira KUD “7 Kaštela”.

Naime, osamnaestogodišnja Vanja Pračer iz Kaštel Starog boluje od teške bolesti-sistemskog lupusa, kod koje organizam stvara antitijela i sam sebe uništava. Kod Vanje se ova bolest razvila do tog stupnja da je trenutno vezana za invalidska kolica, a budući da ponovno uči govoriti, za normalnu komunikaciju joj je neophodan laptop.

Osnovna škola “Filip Lukas” iz Kaštel Starog, Ekonomska škola u Splitu i Udruga mladih “Klub”iz Kaštela već su prikupljali sredstva od kojih je Vanji kupljen laptop i krevet.

Organizatori ove humanitarne akcije se nadaju kako će se ovim koncertom na kojemu će nastupiti veliki broj pjevača i klapa, prikupiti dovoljno sredstava za nastavak Vanjinog liječenja , te za poboljšanje njenih životnih uvjeta.

Na humanitarnom koncertu nastupiti će Hari Rončević, Vinko Coce, Nenad Kero, Nedo Kovačev, KUD “Ante Zaninović”, mješovita klapa i folklorna sekcija KUD-a “7 Kaštela”, klape Cambi, Šufit, Putalj, Kamen, Neverin, Vitturi, Kampanel, Fumar, Filip Dević, Tragos, klapa HRM Sveti Juraj, klapa Vokalisti Salone.

Karte će se moći nabaviti u restoranu Baletna škola i u caffe baru Posejdon u Kaštel Kambelovcu, caffe baru Rampada u Kaštel Lukšiću, caffe baru Tin u Kaštel Novome, caffe baru Madera u Kaštel Sućurcu, caffe baru Mexico i caffe baru Balun u Kaštel Gomilici, u caffe baru Gal u Trogiru i u restoranu Spalatin na Prokurativama u Splitu.

Nada u povratak iz sedmogodišnje kome Jakov Žarko (S.Dalmacija) / Objavljeno: Utorak, 24 Travanj 2007

MLADI KAŠTELANIN HRVOJE MOČIĆ JUČER OTPUTOVAO NA TEŠKU OPERACIJU U LJUBLJANU Vozilom splitske Hitne pomoći oko 2.30 sati u noći s nedjelje na ponedjeljak, u pratnji medicinskog osoblja i roditelja, 24-godišnji kaštelanski odbojkaš Hrvoje Močić, koji se

već punih sedam godina nalazi u komatoznom stanju, otputovao je u Sloveniju gdje je tijekom jučerašnjeg dana liječnički konzilij, na čelu s prof. dr. Vinkom Dolencem, nad njim trebao obaviti teški operacijski zahvat.

Podsjetimo, Hrvojeva životna golgota traje sedam godina - na treningu odbojke je pao i ostao bez svijesti, a zbog trajnog oštećenja mozga, iz kome se do dandanas nije probudio. Nakon sedam godina liječenja i rehabilitacije po hrvatskim bolnicama i toplicama, što je rezultiralo minimalnim zdravstvenim napretkom, roditeljima Ani i Peši Močiću nadu za njegovo ozdravljenje dali su slovenski liječnici iz Kliničkog centra u Ljubljani koji su Hrvoju tijekom pregleda prije nekoliko godina ustanovili tumor na trećoj moždanoj kori.

Nadamo se najboljem mogućem ishodu teškog zahvata. Teško je bilo suočiti se s financijskim problemima koji su se, zahvaljujući vama, novinarima i uredništvu "Slobodne Dalmacije", ali i svim humanim donatorima, riješili u iznimno kratkom roku — ističu roditelji Ana i Pešo Močić, dodajući kako jednostavno ne vide načina kojim bi svima zahvalili.

U akciji 'Slobodne' skupljeno 300.000 kn

Iz naše je novinske kuće pokrenuta velika humanitarna akcija u kojoj je u samo nekoliko dana prikupljeno blizu 300.000 kuna. Uz Slobodnu Dalmaciju akciji su se pridružili i drugi hrvatski mediji, a brojni donatori (grañani, tvrtke, udruge i sportski klubovi) ovaj su put pokazali svoje veliko humano djelo i omogućili Hrvoju daljnju borbu za ozdravljenje i život.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Na problem s borovima na Dračiću već upozoravano Objavljeno: Utorak, 24 Travanj 2007

Povodom nedavno objavljenih napisa o problemu borova na plaži Dračić, došlo je do reagiranja gosp. Mirka Oštrića. On, naime, tvrdi da je kao koncesionar plaže Dračić već odavno upozoravao na problem borova koji samo što nisu pali.

„Nakon velike nevere korijenje borova na tome dijelu plaže izašlo je izvan zemlje, te na taj način počelo živote prolaznika dovoditi u opasnost. Da je plaža ureñena, nasuta i sanirana ranije, ovaj problem se ne bi ni pojavio. Odmah sam na problem borova upozorio predsjednika Mjesnog odbora Kaštel Štafilića i ostale nadležne gradske službe, meñutim oni nisu reagirali.“ - kazao nam je gosp. Oštrić.


10

Elitni hotel uz kulu Cipicco gradim legalno Ante Samardžić (S.Dalmacija) / Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Travanj 2007

U Slobodnoj Dalmaciji objavili ste tekstove novinara Jakova Žarka u kojima se, kako se ističe u nadnaslovu, za kulturocid i vandalizam u Kaštelima optužuje poduzetnik Ante Samardžić, direktor tvrtke "Cipicco".

Kako se time naštetilo ugledu i kredibilitetu tvrtke "Cipicco" i mojem osobno, a počinjena je teško nadoknadiva šteta u pokušaju sprječavanja realizacije prenamjene rekonstruiranja devastiranih objekata uz kulu Cipicco u elitni hotelski objekt, demantiram: U Kaštel Novom se nije dogodilo ništa nezakonito, ponajmanje "kulturocid".

Poduzetnik Ante Samardžić nije bagerom sravnio objekte uz ljetnikovac iz 1512. godine, nije "napadnuta kula Cippico". Nije točno da su "Zaustavljeni ilegalni radovi na okolišu ljetnikovca", niti naslov "Stop rušenju Cippica", objavljen 7. ožujka 2007. godine, ima ikakve veze s dogañajima koji su tih dana uslijedili.

Netočno je da su "teškom mehanizacijom gotovo pometeni povijesno vrijedni objekti skladišta vina, jer oni niti su zaštićeni spomenici kulture, niti imaju bilo kakvu spomeničku klasifikaciju, upravo zbog

čega im je i dozvoljena prenamjena, a činjenica je da su desetljećima zapušteni i devastirani gospodarski objekti, točnije ruševine i ruglo, kao stoje nažalost cijeli taj predjel na Rivi u Kaštel Novom.

Ne želim isticati da je tvrtku 'Cipicco' Konzervatorski odjel Ministarstva kulture gotovo dvije godine sustavno šikanirao odbijajući izdati prethodnu suglasnost, a što je tolerirao i ministar Biškupić, pa je u četiri navrata podignuta i tužba Upravnom sudu RH zbog nezakonita postupanja. Spomenut ću daje krajem 2006. godine Konzervatorski odjel u Splitu napokon donio Rješenje kojim se izdaje prethodno odobrenje za rekonstrukciju objekta uz kulu Cipicco.

Ured Državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji nakon provedenog upravnog postupka naposljetku je 25. siječnja 2007. godine izdao grañevnu dozvolu za rekonstrukciju objekta uz kulu Cipicco, koja je dostavljena i Grañevnoj inspekciji. Dakle, tvrtka Cipicco je imala sve potrebne dokumente i dozvole prije započete rekonstrukcije i obnove objekata uz kulu Cipicco.

Izvor: Slobodna Dalmacija (tribina)


11

Petkom iz SUNCA: Razgovor sa gradonačelnikom – Zeleni otoci u Kaštelima! Objavljeno: Petak, 20 Travanj 2007

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj SUNCE povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje, zatražila je razgovor sa gradonačelnikom grada Kaštela na temu odvojenog prikupljanja otpada u gradu Kaštela. Na razgovoru su sudjelovali gradonačelnik grada Kaštela – gosp. Ivan

Udovičić, pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo i zaštitu okoliša - gosp. Ivan Čagalj, direktor komunalnog poduzeća Čistoća d.o.o. - gosp. Alen Ćurin te predstavnici Udruge SUNCE – gña. Ivana Carev, gña. Gabrijela Medunić Orlić i gosp.Tomislav Lerotić.

Predstavnici Udruge SUNCE iznijeli su svoje prijedloge zašto i kako organizirati odvojeno prikupljanje otpada u gradu Kaštela. Obveza organiziranja odvojenog prikupljanja otpada proizlazi iz Zakona o otpadu (NN178/04) kao i Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Jedan od strateških ciljeva gospodarenja otpadom predviñen navedenom Strategijom, a u skladu s europskim direktivama je „izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada“. Ovu obvezu mora izvršiti lokalna zajednica te je prijedlog Udruge SUNCE da treba započeti sa postavljanjem zelenih otoka za papir, staklo i plastiku. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost daje gradovima, na njihov zahtjev, financijski poticaj za organiziranje odvojenog prikupljanja otpada.

Osim toga prema Pravilniku o gospodarenju baterija i akumulatora (NN 33/06), svi prodavatelji, što uključuje trgovačke centre, kioske i dr. nespecijalizirane trgovine baterijama i akumulatorima, dužni su postaviti spremnike za odvojeno prikupljanje baterija i akumulatora u svojim poslovnim prostorijama ili u neposrednoj blizini. S obzirom na to kako se radi o opasnom otpadu, spremnici moraju biti postavljeni u zatvorenim prostorijama.

Takoñer stare ljekove dužne su preuzeti ljekarne, te grañani nepotrošene lijekove mogu vratiti u ljekarne. Kako nam je iskustvo pokazalo da sa zadnje dvije zakonske obveze većina vlasnika trgovina baterijama i akumulatorima kao ni ljekarne nisu upoznati, gosp. Čagalj je zamoljen da pošalje obavijest istima i uputi ih u njihove zakonske obveze.

Budući većina grañana Kaštela ima vrtove i okućnice čijom se obradom stvara jako puno organskog otpada koji nažalost završi u kontejnerima za smeće, predloženo je da se u budućnosti organizira odvojeno prikupljanje organskog otpada. Organski otpad čini 30% komunalnog otpada, a od njega se procesom kompostiranja može dobiti vrijedan humus koji se koristi kao gnjojivo. Grañani bi i sami mogli izraditi vlastita kompostišta u svojim vrtovima te na taj način

smanjiti količinu otpada i dobivati korisno gnojivo. Za grañane koji nemaju mogućnost kompostirati, predloženo je da se omogući odvojeno prikupljanje organskog otpada te napravi gradsko kompostište sa kojeg bi kompost opet koristitli grañani Kaštela. Osim toga, odvojenim prikupljanjem otpada i smanjenjem količine otpada koja se svakodnevno odvozi na Karepovac u budućnosti će se smanjit i komunalna naknada grañanima koji stvaraju malo otpada, budući da će se prema novom konceptu ista plaćati prema količini otpada koju ostavimo u kontejneru.

Kako trud oko organizacije odvojenog prikupljanja otpada ne bi bio uzaludan sve navedene aktivnosti trebale bi biti popraćene i edukativno - informativnim aktivnostima, kampanjom, kojom bi se educirali i obavijestili grañani o važnosti odvojenog prikupljanja i mogućnostima za to u gradu Kaštela. Svi navedeni zahtjevi i prijedlozi prihvaćeni su od strane gradonačelnika gosp. Ivana Udovičića i gosp. Ivana Čaglja, koji su bili zainteresirani i otvoreni za prijedloge i suradnju.

Dogovoreno je da će grad Kaštela u skoro vrijeme postaviti zelene otoke koji će za početak sadržavati kontejnere za papir, staklo i plastiku. Takoñer je gosp. Čagalj pruzeo obavezu obavješćivanja trgovina koje prodaju baterije i akumulatore, te ljekarni o njihovim zakonskim obvezama koje se tiču prikupljanja. Obavezao se izvršiti i operacionalizaciju odvojenog prikupljanja otpada u Kaštelima što znači odrediti mjesta gdje će kontejneri biti postavljeni kao, koliko će ih biti postavljeno i druge aktivnosti vezane za uspješnu realizaciju navedenog. Sa Čistoćom je dogovorena suradnja oko odvoženja odvojeno prikupljanog otpada koji je dijelom dogovoren i sa Unijapapirom koja će odvoziti prikupljani papir.

Ovim putem zahvaljujemo se gradonačelniku gosp. Ivanu Udovičiću i gosp. Ivanu Čaglju na prijemu i na otvorenosti za suradnju. Veselimo se postignutim dogovorima te očekujemo skoru realizaciju istih na radost svih grañana!

Važno je napomenuti da, osim što su izloženi prijedlozi dugogodišnja zalaganja Udruge SUNCE na području otpada, realizacija sastanka sa gradonačelnikom rezultat je i reakcije i zahtjeva grañana Kaštela koji su postavljali pitanja i tražili postavljanje zelenih otoka putem Zelenog telefona Udruge SUNCE kao i na ovom portalu.

Pitanja vezana za problematiku zaštite okoliša i dalje možete postavljati putem Zelenog telefona, 062 123 456 (cijena po lokalnoj tarifi), svakodnevno od 9 - 15h telefonski ili ostaviti poruku na telefonskoj sekretarici (0 - 24h), cijena poziva je po lokalnoj tarifi. Takoñer pitanja možete postaviti i putem e-maila [email protected] ili, jednostavno, u komentarima ovog članka. Na nekoliko Vaših pitanja odgovor iz Sunca moći ćete pronaći na ovom portalu svakog petka. Ostale aktivnosti ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje možete pogledati na www.sunce-st.org.


12

Kordon policije rastjerao prosvjednike S. T. (Radio Dalmacija) / Objavljeno: Petak, 20 Travanj 2007

Načelnik Operativno-komunikacijskog centra splitske policije, Ninoslav Ćurić, potvrdio je za Radio Dalmaciju, kako je i jutros na Jadranskoj magistrali kod Vatrogasnog doma u Kaštel Sućurcu, prosvjedovalo 50-ak mještana, nakon što je proširenjem ceste, zemljom zatrpan podhodnik, kojim su

prolazili pješaci i djeca na putu do kuće. Intervenirala je i policija, a privedena su dva prosvjednika.

Mještani nisu ometali promet na Jadranskoj magistrali, no blokirali su sporednu cestu, koja vodi do groblja. Policija ih je kordonom odmaknula 30-ak metara od samog mjesta dogañaja, kako bi se radovi na cesti mogli dalje provoditi.

Policija je tijekom intervencije uklonila i dva vozila u ulici Put groblja, a uhićeni prosvjednici, koji su vrijeñali policijske službenike, nisu se na njihovo traženje htjeli pomaknuti. Privedeni su u poslicijsku postaju i protiv njih će biti podnesena prekršajna prijava. Prosvjed je započeo oko 09,30 sati, a svi prosvjednici povukli su se s mjesta dogañaja u 12,45 sati. Izvor: Radio Dalmacija

SMS postavio mrežu na akumulaciju vode S. Livajić (Poslovni Dnevnik) / Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Travanj 2007

Povodom jučerašnjeg Dana planeta Zemlje splitski SMS, prehrambena industrija, položila je mrežu na dio akumulacije za oborinske vode na padini Kozjaka iznad Kaštela kako bi se žabe, zmije i ostale životinje koje žive u akumulaciji i oko nje mogle popeti na kopno.

SMS-ova akumulacija za oborinske vode podno Kozjaka ukupne zapremnine 1600 metara kubičnih podignuta je radi osiguranja potrebnih količina vode za zalijevanje posañenih maslina.

Djelatnici SMS-a su za ptice u vodu spustili nekoliko debljih grana na koje ptice mogu sletjeti. Polaganjem mreže te grana omogućeno je da se vodom iz akumulacije bez opasnosti mogu služiti različite životinje čime je zaštićena opstojnost ekosustava u okolici akumulacije i maslinika tvrtke. "Realizacijom ovog projekta SMS nastavlja s provedbom programa društveno odgovornog poslovanja koji se oslanja na projekte socijalne odgovornosti prema zajednici", naglasio je Ibrahim Agačević, voditelj Odjela društveno odgovornog poslovanja SMS-a.

Izvor: Poslovni dnevnik

Beba koju je ugrizao poskok umrla Hina, VL / Objavljeno: Nedjelja, 22 Travanj 2007

Beba iz Solina u dobi od mjesec i pol dana, nakon što ju je u subotu oko 14 sati, na izletu s roditeljima na Kozjaku, poskok ugrizao za bradu, preminula je noćas na jedinici intenzivnog liječenja djece, doznaje se u Kliničkoj bolnici Firule.

U bolnici navode i kako ne pamte da su do sada, zbog ugriza zmije, liječili tako malo dijete, a riječ je o trećem slučaju napada poskoka na području Splitsko-dalmatinske županije u posljednjih mjesec dana (u prva dva slučaja radilo se o odraslim osobama). Nesreća na Kozjaku je, kako doznajemo, imala prilično bizaran tijek - roditelji su s bebom i s još nekoliko parova s djecom u subotu prije podne bili na izletu, kada je otac nesretnog dječaka u travi uočio poskoka. U strahu da se otrovnica ne bi približila djeci, udario ga je nogom, ali je poskok "uletio" upravo u kolica u kojima je ležao njegov sin i dječaka ugrizao za bradu.

Dječak je odmah prebačen u splitsku bolnicu, gdje je primljen oko 15 sati, ali je zbog količine otrova Koji je ušao u krvotok njegovo opće stanje prilično loše. Na dječjoj Jedinici intenzivnog liječenja objašnjavaju kako mu, osim specifičnog seruma protiv zmijskog otrova, daju i opću potpornu terapiju za organe čija je funkcija oštećena. O detaljima nisu željeli govoriti.

Oprez sa antiserumom

lako se zmijski antiserum može kupiti u ljekarnama, ubrizgavanje istog bez liječničkog nadzora može biti opasnije od samih simptoma trovanja. U osoba osjetljivih na serum razvija se reakcija brze preosjetljivosti (anafilaktički šok) koji može biti smrtonosan ako se njeni simptomi odmah ne ublaže. Zmijski je antiserum poseban medicinski pripravak kojeg se može dati samo u bolnici pod strogim liječničkim nadzorom.

Ponekad otrovniji od kobre

Poskok je najotrovnija zmija u Europi, a prirodno mu je stanište krš Dinarida. Za čovjeka je smrtonosna doza otrova od 25 do 40 miligrama, ovisno o dobi, zdravlju i mjestu ugriza, što je jače i od otrova nekih kobri, kod kojih je smrtonosna doza od 3O do 50 mg. Poskokov se otrov, koji se smatra meñu najbržima od svih zmija, pretežno sastoji od hemotoksičnih tvari koje zgrušavaju krv i uzrokuju šok organizma, a ugrizenog treba što hitnije odvesti liječniku, po injekciju protuotrova.



13

Otvoren laboratorij za analizu vina i mošta Emil Novak / Objavljeno: Srijeda, 25 Travanj 2007

U prostorijama PZ Kaštelacoop u Kaštel Starome, obala Kralja Tomislava 55, započeo je sa radom Laboratorij za analizu vina i mošta. Laboratorij će voditi iskusni diplomirani inženjer agronomije Snježana Dajak. Gospoña Dajak je osoba sa dugogodišnjim iskustvom u ovakovom tipu

posla. Osim analitičkih parametara koji se mogu izmjeriti u laboratoriju (alkoholi, ukupne kiseline, hlapive kiseline i sumpori) naši vinari mogu dobiti savjet što i kako sa vinom. Svaki uzorak dobiva potvrdu o izmjerenim parametrima kao i organoleptičku ocjenu samog vina. Laboratorij će raditi povremeno (većinom utorkom i četvrtkom iza 1730h). Cijene analize će biti vrlo prihvatljive sa dodatnim popustima na veći broj uzoraka. Vjerujemo da je ovo bitan iskorak prema podizanju kvalitete kaštelanskih vina i nadamo se da će naši vinari prepoznati ovu pogodnost. Telefon na koji se mogu dobiti dodatne informacije je 091/2122230 Snježana Dajak.

Kaštelanski staklenici srezani 17,1 posto Poslovni Dnevnik / Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Travanj 2007

Intenzivan rast već ih je učinio izglednom metom za akumulaciju profita, a prošlotjednim provalama pesimizma Kaštelanski staklenici (KSST-R-A) su se od nekoć istaknutog dobitnika prometnuli u jednog od najvećih gubitnika, "zablistavši" intenzitetom korekcije u doista žestokoj

konkurenciji makar i u uvjetima mizernog obujma trgovina.

Naime, u tjedan dana prikupljeno je manje od pola milijuna kuna prometa pri čemu je cijena otklizala daleko od rekordnih 1980 kuna, zaustavivši se na zaključnih 1460 kuna, čime je na tjednoj razini zabilježen pad vrijednosti od čak 17,1 posto. To svakako i ne bi trebalo previše brinuti jer su tjedan ranije porasli 66,2 posto.

Izvor: Poslovni dnevnik

'Bomba' iz Adriavinila još prijeti Kaštelima J. Žarko (S.Dalmacija) / Objavljeno: Petak, 20 Travanj 2007

EKOUZBUNA NAKON FJASKA JAVNE RASPRAVE O SANACIJI BIVŠEG KEMIJSKOG DIVA Nedavno održana javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš u vezi uklanjanja postrojenja i objekata na lokaciji bivšeg Adriavinila u Kaštel Sućurcu, izazvala je žestoka reagiranja kaštelanske javnosti, a

posebice predstavnika ekoloških udruga.

Kritike Gradu

Iako Hrvatska potpisuje Arhušku konvenciju prema kojoj javnosti moraju biti dostupne sve informacije vezane uz zaštitu okoliša, rasprava o dugo očekivanom ureñenju prostora bivšeg Adriavinila doživjela je potpuni fijasko s obzirom na to da joj je nazočio tek jedan stanovnik.

Ekolozi sada traže novu debatu jer žele znati kako će se odvijati sanacija postrojenja tvornice za koju svi znaju da je najveći kemijski proizvoñač na ovim prostorima.

Istaknuta kaštelanska ekologinja prof. Ivna Bučan zbog toga je podnijela ostavku na dužnost predsjednice udruge "Lijepa naša Kaštela". Niz kritika uputila je na račun Gradske uprave, jer smatra kako su upravo iz Grada trebali detaljno obavijestiti javnost koja s podozrenjem iščekuje demontažu "ekološke bombe" Adriavinila s kaštelanskog područja.

Ekolozi se pitaju kako će se obaviti sanacija radioaktivne šljake, te velikih količina teških kemikalija koje se nalaze pod tlom postrojenja tvornice.

Pored toga nitko ne zna kako će se zbrinuti kompletni otpad starih objekata kada je javnosti poznato da na području Splitsko-dalmatinske županije takva lokacija gotovo ne postoji.

Nova debata

Iz nadležnog Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva zasad nemaju odgovora na ta "vruća" pitanja, a u priopćenju nam je dostavljen tek sastav članova komisije u kojoj se nalaze predstavnici ministarstva, Zavoda za zaštitu od zračenja, Interkonzaltinga, Hrvatskih voda, Županijskog zavoda za prostorno ureñenje, te predstavnik Grada Kaštela. Čekajući novu javnu raspravu, i Kaštelani i ekološki stručnjaci izražavaju javnu bojazan kako će demontaža ekološke bombe iz Adriavinila donijeti još mnogo glavobolje cijelom gradu. Izvor: Slobodna Dalmacija


14

Moralića u Adriachemu neće ni HFP ni sindikati Marija Brnić (Poslovni Dnevnik) / Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Travanj 2007

Ponuda zagrebačkog Kemokompleksa u vlasništvu Envera Moralića, iako jedina pristigla na javni natječaj Hrvatskog fonda za privatizaciju za kupnju većinskog udjela u kaštelanskom Adriachemu, nije zadovoljila ni očekivanja sindikata ni HFP-a, pa je vrlo izgledno da se Moralića odbije i raspiše novi

natječaj uz iste uvjete. Moralić je, naime, svjestan činjenice da se osim njega posljednje tri godine zapravo i nije netko ozbiljnije zainteresirao za kaštelanskog proizvoñača plastičnih masa državi dostavio prilično "tanku" ponudu.

Za paket od 86,37 posto Adriachemovih dionica nudi minimalnu cijenu istaknutu u natječaju, 1 kunu, te najavljuje ulaganje 40,75 milijuna kuna u idućih pet godina, no od toga se iznosa gotovo polovina odnosi na podmirenje obveza tvrtke prema zaposlenicima, a taj je dug prema podacima Uprave potkraj prošle godine iznosio 18,5 milijuna kuna. Glavnina najavljenih ulaganja planirana je na teret Adriachema, odnosno iz njegova redovnog poslovanja. Nadalje, Moralić od države očekuje otpis potraživanja koja su do studenog prošle godine prema njoj iznosila 65,5 milijuna kuna, odnosno za taj iznos nudi koliko i za dionice, 1 kunu. Gradu Kaštelima nudi namirenje duga komunalnom naknadom njegovim pretvaranjem u temeljni kapital, a osim duga zaposlenicima spreman je podmiriti i obveze prema ostalim vjerovnicima, koja premašuju 20 milijuna kuna. Nezadovoljavajućom ovu ponudu čine instrumenti osiguranja koje Moralić nudi HFP-u, a riječ je o dvije mjenice, od kojih jedna pokriva ponudbeno jamstvo. U tom bi segmentu, da su ostali detalji ponude bolji, HFP mogao još i naknadno pregovarati s Moralićem jer je riječ o tvrtki koju se prodaje u trećem krugu i za koju zapravo nema više interesenata.

U slučaju Adriachema, meñutim, evidentno je i nezadovoljstvo sindikata Moralićevom ponudom jer oni u prvom redu ponudu sagledavaju kroz činjenicu da ponuñač najavljuje smanjenje broja radnih mjesta sa sadašnjih 256 na 200 u idućim godinama. Upravni odbor HFP-a razmatrat će daljnje korake u ovom privatizacijskom procesu vrlo skoro zato što se očekuje sjednica zbog donošenja odluke o privatizaciji sisačke željezare.

Moralić jedini kandidat za Adriachem Poslovni dnevnik, Business.hr / Objavljeno: Petak, 20 Travanj 2007 Na današnjem otvaranju ponuda u Hrvatskom fondu za privatizaciju za prodaju kaštelanskog proizvoñača plastičnih masa Adriachema očekuje se samo jedna ponuda, i to od poduzetnika Envera Moralića, koji se posljednjih mjeseci jedini ozbiljnije interesirao za kupnju te tvrtke. Adriachem se u ovom, trećem krugu nudi pod posebnim uvjetima, odnosno po cijeni od 1 kune za dionice, te uz obvezu podmirenja najmanje 104 milijuna kuna obveza prema državi i ostalim vjerovnicima.

Kako je navedeno u natječaju, državnim vjerovnicima Adriachem duguje 65,4 milijuna kuna do konca studenoga prošle godine, obveze prema zaposlenicima iznose 18,4 milijuna kuna, a kupac treba preuzeti i 20,2 milijuna kuna nepodmirenih obveza prema ostalim vjerovnicima. Što se prava zaposlenika tiče, investitor treba prihvatiti postojeći kolektivni ugovor, a jedna od ključnih odredbi koje investitor mora zadovoljiti na ovom natječaju odnosi se na zadržavanje osnovne djelatnosti tvrtke.

Moralić, naime, u razgovorima koje je u Kaštelima vodio o Adriachemu nije skrivao da ga tvrtka zanima prvenstveno zbog zemljišta budući da je već u neposrednoj blizini kupio nekretnine Adriavinila pa bi na tom području gradio veliki turističko-hotelski kompleks. Lokalnim je vlastima i zaposlenicima najavio kako će s proizvodnjom folija i cijevi nastaviti na postojećoj lokaciji još najmanje tri godine, a potom bi samo Adriachemovo postrojenje preselio na novu lokaciju, koju će on sam osigurati, a na sadašnjem terenu počeo gradnju hotela i kockarnica.

Piše: Marija Brnić, Izvor: Poslovni dnevnik

Njemački Kemokomplex u stečaju Danijela Jozić/Hina

Kako je još u prosincu prošle godine pisao Business.hr, njemački Kemokomplex, koji je prije više od 30 godina u Frankfurtu osnovao Enver Moralić, završio je u stečaju. Zagrebački Kemokomplex osnovao je Moralić osobno, a kao vlasnik ovog u Njemačkoj vodi se Moralićeva suproga Rozwita.

Stečaj je otovren još 2005. godine, no u domaćoj se javnosti o tome gotovo ništa ne zna, iako je riječ o dubiozama od nekoliko stotina milijuna eura koje potražuju banke, dobavljači, ali i država zbog neplaćenog poreza. Stečajni upravitelj iz odvjetničkog ureda Hermann iz Frankfurta pokušavao je naći pravnu „poveznicu“ s Moralićevom imovinom u Hrvatskoj, no zasad Moralić može jedino odgovarati zbog nesavjesna poslovanja u njemačkom Kemokomplexu, gdje je obnašao funkciju direktora.

Kako piše Business.hr u posljednjem broju tiskanog izdanja, u stečajnu masu, meñutim, mogla bi ući i Moralićeva tvornica Kemiplas u Kopru, u Sloveniji, čiji je osnivač takoñer Kemokomplex iz Njemačke. Bez obzira na cijeli slučaj, Moralić i dalje neometano posluje u Hrvatskoj.

Izvor: Business.hr


15

Proslavljen Dan škole i Dan Kaštel Sućurca u OŠ 'Knez Mislav' R. Dobrić / Objavljeno: Utorak, 24 Travanj 2007

Tijekom cijelog prošlog tjedna, tj. od 16.04.2007. pa sve do 23.04. 2007., u Osnovnoj školi “Knez Mislav” u Kaštel Sućurcu organizirane su brojne aktivnosti u okviru redovne nastave. Povodom proslave Dana škole, Dana Kaštel Sućurca i povodom proslave blagdana svetog

Jurja, (koji se slave 23.04.) učenici svih razreda Osnovne škole kneza Mislava kroz učioničku i terensku nastavu iskazali su svoje znanje na temu kneza Mislava, svetog Jurja, Putalja i Kaštel Sućurca.

O knezu Mislavu

Sučuraćka osnovna škola nosi naziv “Knez Mislav”od 1992. godine, što proizlazi iz činjenice kako je knez Mislav veoma važna osoba za Kaštel Sućurac jer je sagradio crkvu svetog Jurja na brijegu Putalj na obroncima Kozjaka iznad današnjeg Kaštel Sućurca, te joj darovao zemljišni posjed i kmetove. Knez Mislav je donio odluku prema kojoj splitska nadbiskupija na čelu sa tadašnjim biskupom Justinom mora dobivati desetinu od plodova i životinja s njegovog kneževskog posjeda u susjednom Klisu. To je bio prvi dar što ga je splitska crkva dobila od hrvatskog vladara na hrvatskom zemljištu, što se pokazalo kao mudar politički potez, jer je splitska crkva tada bila na bizantskom teritoriju pod carigradskim patrijarhom. Od tada su uspostavljeni dobri odnosi sa ostalim dalmatinskim gradovima koji su kasnije postali dijelom Dalmatinske Hrvatske.

Knez Mislav je na prijestolje došao nakon Borne i Vladislava oko 835. godine, a poznat je po ratovanju sa Mlečanima o čemu postoje i zapisi. Naime, mletački dužd Petar Tradonik je 839. godine sa svojim ratnom mornaricom krenuo osvojiti hrvatsko primorje, meñutim, nakon teškog poraza od strane vojske i mornarice kneza Mislava kod primorskog dvorca Sveti Martin, ugovoren je mir sa hrvatskim knezom. Knez Mislav je poznat i po dobroj organizaciji vojske na

kopnu i moru, te po jakoj pomorskoj floti, tako da je hrvatska kneževina u doba njegove vladavine sve više jačala. Naslijedio ga je knez Trpimir oko 845. godine.

Posjet učenika i učitelja trećih razreda lokalitetu Putalj

U sklopu proslave Dana škole i proslave blagdana svetog Jurja, učenici trećih razreda Osnovne škole “Knez Mislav” zajedno sa učiteljicama posjetili su lokalitet Putalj, gdje su se na licu mjesta upoznali sa počecima hrvatske i kaštelanske povijesti.Učiteljice su im kroz priču i pripovijedanje o knezu Mislavu koji je dao sagraditi crkvicu svetog Jurja, a oko koje je poslije formirano naselje, pokušale dočarati prošlost Kaštel Sućurca.


16

Sveta misa i športske aktivnosti

U ponedjeljak, 23.04. 2007. godine, na blagdan Svetog Jurja, a koji je ujedno i Dan škole “Knez Mislav”, u crkvici Svetog Jurja na Putalju u 10.00 sati održana je misa uz blagoslov polja, a oko 12.00 sati na školskom igralištu organizirano je natjecanje u nogometu, odbojci i graničarima za učenike petih, šestih, sedmih i osmih razreda. Svečana priredba povodom Dana škole

Povodom blagdana Svetog Jurja, zaštitnika Kaštel Sućurca, te povodom proslave Dana škole 23.04.2007. godine u 18.30 sati u kino dvorani Svetog Jurja u Kaštel Sućurcu održana je svečana priredba.

Na prigodno ureñenoj pozornici, pred mnoštvom roditelja i djece nastupili su mladi glumci iz raznih dramskih skupina koje vode učiteljice Osnovne škole “Knez Mislav”. Sve dramske točke bile su poučne, zanimljive i raznolike, a publici su se posebno svidjele točke “U desetom selu živi Antuntun”, “Mobitel”, te točka sa dječjim pitanjima i odgovorima. Dramska skupina “Dramoleta” prisutne je oduševila odigranim plesnim vjenčanjem na Šajetinu pjesmu “Evergrin”, a veliki pljesak pobrala je i mala dječja klapa “Rispekt” izvedbom pjesme “Kaleto moja”.

Brojne dalmatinske, klapske i zborne pjesme izveo je i školski zbor pod vodstvom Nede Mandić, a priredbu su uveselile i uvijek rado viñene pripadnice plesne skupine “Spin” koje su izvele dvije plesne točke. Ovom priredbom privedeni su kraju dani proslave Dana škole i blagdana Svetog Jurja u Kaštel Sućurcu.


17

Udario šezdesetogodišnjaka Pu-st / Objavljeno: Četvrtak, 26 Travanj 2007

PP KAŠTELA 24.04.2007.g. provedena je kriminalistička obrada nad šezdesetjedno-godišnjakom. Utvrñeno je da je dana 22.04.2007.g. u večernjim satima u caffe baru nanio nekoliko udaraca u glavu šezdesetogodišnjaku. Konstatitane su mu teške tjelesne ozljede. Protiv počinitelja

slijedi KP po čl. 99/Nanošenje TTO/ KZ.

Izvor: Pu-st.mup.hr

Magarac ugrizao staricu Radio Dalmacija / Objavljeno: Srijeda, 25 Travanj 2007

Iva Topić (82) iz Kaštel Kambelovca, nedaleko od Splita, zatražila je liječničku pomoć u splitskoj bolnci nakon što ju je u utorak oko 17,00 sati, dok je prolazila susjedovom livadom, ugrizao magarac u vlasništvu Jakova Mule.

Liječnici su joj konstatirali teške tjelesne ozljede, napuknuće 8. i 9. rebra, ugriznu ranu na desnoj nadlaktici, a lijeva nadlaktica joj je slomljena. Nesretna žena je zadržana na Odjelu plastične kirurgije KB Križine. Slijede daljnji policijski izvidi.Izvor: Radio Dalmacija

Na Kozjaku pronañeno žensko tijelo Radio Dalmacija / Objavljeno: Utorak, 24 Travanj 2007

Iznad Kaštela na Malačkoj na planini Kozjak, kod tamošnjeg planinarskog doma, pronañeno je jutros, oko 10,45 sati, tijelo 52-godišnje žene R.T. čiji je nestanak policiji prijavljen u ponedjeljak. Žena je pronañena u zaključanom osobnom vozilu, a njezino tijelo prevezeno je na Odjel patologije splitske

bolnice kako bi se utvrdio uzrok smrti.

Neslužbeno doznajemo kako je riječ o psihički oboljeloj osobi. Na njezinom tijelu nisu pronañeni tragovi nasilne smrt pa se pretpostavlja kako je najvjerojatnije riječ o samoubojstvu. Neslužbeno doznajemo da je žena iz Kaštel Kambelovca, a njezina kćerka navodno je pokušala mobitelom stupiti u kontakt s nesretnom ženom. Žena je navodno ostavila i oproštajno pismo. Očevid je u tijeku. (s.t.) Izvor: Radio Dalmacija

Požar na Pantani Vatrene kacige, JK / Objavljeno: Utorak, 24 Travanj 2007

Danas(ponedjeljak) poslije podne oko 15:30 sati izbio je požar na predjelu Pantane. Gorila je trstika i raslinje uz plažu. Alarmirani su vatrogasci trogirskog i kaštelanskog područja kao i JVP Splita. Požar su gasili DVD Trogir, DVD Slatine, DVD Marina, DVD Kaštela, DVD Kaštel Gomilica, DVD Mladost i JVP Splita

sa ukupno 12 vozila i 40 vatrogasaca.

Požar je ugašen nešto iza 17:00 sati Opožarena površina duga je gotovo kilometar, a široka 15-20 metara. Rezervat ptica Pantana je spašen kao i vrlo vrijedni privatni maslinici te ostali nasadi s tog područja! Izvor:Vatrene Kacige/Vatrogasni portal

Ponedjeljak 19:30

Koristio krivotvorenu putovnicu 19.04.2007. g., na graničnom prijelazu Zračna luka Split-Kaštela, zapriječen je ulaz u RH tridesetdvogodišnjem državljaninu BiH, koji se koristio krivotvorenom putovnicom RH. Krim. obradom je utvrñeno da je putovnicu kupio u Rimu, za iznos od 350 eura.

Zrakoplovu blokirao kotač

19.04.2007. g., oko 10,25 sati, na relaciji Beograd (Srbija) - ZL Split-Kaštela, sletio je zrakoplov sa 7 putnika i 2 člana posade, reg. oznake YU BSM, kojom prilikom je došlo do blokiranja desnog kotača na zadnjem stajnom trapu. Zračna luke je bila zatvorena do 11,00 sati. Izvor: Pu-st.mup.hr


18

Pravilno postupanje u slučaju susreta sa zmijom Hrvatsko Herpetološko Društvo / Objavljeno: Srijeda, 25 Travanj 2007

Prvo i osnovno pravilo prilikom susreta sa zmijom u prirodi jest: bez panike. U Hrvatskoj živi 16 različitih vrsta zmija, od kojih su tri vrste ljutice, a samo su dvije vrste, poskok i riñovka, opasne za čovjeka. Prema tome, ako ste naišli na zmiju, dobre su šanse da uopće nije otrovna.

Otrovne zmije najlakše je prepoznati po obliku glave i tijela: tijelo je kratko i zdepasto, a glava široka i trokutasta, zjenica vertikalna. Ljutice na leñima imaju tamni cik-cak ili rombasti uzorak na svijetloj podlozi (crno na sivom ili tamnosmeñe na svijetlosmeñem do riñem), a riñovke mogu biti i potpuno crne. No, sve zmije koje imaju uzorak nalik na cik-cak liniju ili rombove nisu nužno ljutice (smukulja), a svaka crna zmija nije riñovka (bjelica). Zato je dobro proučiti nekoliko slika otrovnica i neotrovnica kako biste usporedili opći oblik tijela i uočili razliku, koju nije teško naučiti. Fotografije svih vrsta koje žive u Hrvatskoj dostupne su na ovoj internetskoj stranici, a velik broj slika svih europskih vodozemaca i gmazova može se naći na ovoj stranici. Dobra literatura je i jedina knjiga o zmijama u Hrvatskoj: ''Zmije Hrvatske- Priručnik za odreñivanje vrsta'' B. Janev-Hutinec i S. Lupret-Obradović (može se naručiti e-mailom na [email protected]).

Najveći broj ugriza zmija dešava se kada ljudi uñu u direktni fizički kontakt sa zmijom, bilo namjerno ili nenamjerno.

Spriječite slučajne ugrize

Za šetanja pirodom najbolje je biti odjeven u zatvorene cipele i duge hlače i uvijek prvo pogledati mjesto za koje se namjeravate prihvatiti rukom te gledati gdje stajete.

Ljutice se mogu naći na kamenju, gdje se često sunčaju ili griju upijajući toplinu kamena te ispod kamenja gdje imaju skrovišta. Mogu se naći i na drveću, gdje vrebaju ptice, ili se griju na granama.

Ako se prihvatite za zmiju, ili stanete na nju, vrlo vjerovatno će vas ugristi - zbog toga treba uvijek biti oprezan i svjestan ukoliko šećete područjem na kojem ima zmija.

Ako naiñete na zmiju

Bez panike. Ako ste zmiju uočili na vrijeme (a to je prije nego što ste stali na nju ili se primili za nju rukom), ne bi trebalo biti nikakvih problema. Izbjegavajte kontakt sa životinjom i sve će biti u redu. Nikako ne pokušavajte ubiti, uhvatiti ili odgurnuti zmiju. Na taj način višestruko povečavate vjerojatnost da ćete biti ugriženi!

Otrovnice su svakako opasne za čovjeka, ali je i čovjek itekako opasan za njih

Ljutice nisu osobito brze zmije, a pri susretu sa opasnošću (za njih to je bilo koja velika životinja koja ih može nagaziti, to može biti krava, a možete biti i vi) obično se ponašaju tromo (neće brzinski odjuriti poput nekih drugih vrsta), već najčešće zauzimaju prijeteći stav, upozoravaju na svoju prisutnost siktanjem i polagano se povlače. Svrha ovakvog ponašanja je upozoravajuća, kako bi se potencijalna opasnost održala na odstojanju dok se ljutica povlači na sigurno. Ono što vi trebate u tom slučaju napraviti je:

o nikako se ne približavati zmiji o održati udaljenost izmeñu zmije i sebe od barem 50 cm o držati zmiju na oku o zaobići zmiju ako je to moguće o ako ne, pričekati da se zmija skloni

Zmije ne mogu skakati, a ljutice ne mogu niti puzati brže nego vi možete trčati. Domet ugriza koji ljutica može doseći izbacivanjem prednjeg dijela tijela je najviše 40 cm. Prema tome, ako ste udaljeni pola metra od najopakijeg poskoka, on vam nikako ne može nauditi ako mu se ne približite. Osim toga, da bi zmija odapela prednji dio tijela, mora ga prvo napeti, približavanjem glave tijelu i savijanjem prednjeg djela tijela u obliku slova s. Ako uočite ovakvo ponašanje kod zmije, može vam biti jasno da je to krajnje upozorenje i pogrešan trenutak da joj se pokušate približiti. Ako se zmija počela odmicati, pričekajte da ode. Ako se zmija ne miče, a ne možete je zaobići, pokušajte lupati nogom ili


19 štapom po tlu. Naime, zmije su gluhe, ali osjećaju vrlo dobro vibracije tla.

Ako zmija ugrize U slučaju da do ugriza doñe, takoñer ne treba paničariti. Zdrava odrasla osoba u dobroj formi čak i bez protuotrova ima dobre šanse da preživi ugriz ljutice. Težina i opasnost ugriza varira ovisno o količini ubrizganog otrova, temperaturi, masi i zdravstvenom stanju ugrižene osobe te mjestu i dubini ugriza. Najgori su ugrizi u blizini glave, te oni koji pogañaju veću žilu. Djeca, bolesne i stare osobe takoñer su u povećanoj opasnosti.

Poskok

Ako vas ili nekog u vašem društvu ugrize zmija, a mislite da bi to mogla biti ljutica, napravite slijedeće:

o smirite ugriženu osobu o imobilizirajte ugriženo mjesto u položaju ispod razine tijela o odpremite ugriženu osobu čim prije u bolnicu o ako ste daleko od automobila, zovite GSS o ako je ikako moguće, ugrižena osoba se ne smije kretati

Bjelouška

Bilo kakva rezanja rane i pokušaji isisavanja otrova su uglavnom kontraproduktivni, a najkorisnija stvar koju možete učiniti jest smanjivanje cirkulacije na ugriženom dijelu, ali i općenito kako bi se što više usporilo širenje otrova.

Podvezivanje uda je dobro samo ako ga izvodi stručna osoba, jer prejako povezivanje može izazvati gubitak uda. Simptomi koji se javljaju unutar 5 do najviše 10 minuta su bol, oteklina i promjena boje ugriženog mjesta (koji se šire prema tijelu), vrtoglavica, mučnina, povraćanje, lupanje srca, pad tlaka i opća slabost. Ako vas je ugrizla zmija, a nakon 10 minuta još uvijek ne osjećate ništa od ovoga, ne radi se o ljutici ili nije došlo do uštrcavanja otrova. Ako osjećate ove simptome, nemojte se odmah opraštati sa životom: najvjerojatnije nećete umrijeti.

Na splitskom području u razdoblju od 1982. do 2002. godine zabilježeno je 542 ugriza ljutice (srednja godišnja učestalost ugriza bila je 5,2 na 100 000 stanovnika). Od tih, samo su dva slučaja završila smrću, a oba su se desila tokom vojnih operacija, te žtrve nisu dobile pravovremenu liječničku pomoć (iz znanstvenog rada Borisa lukšića i suradnika iz 2006.). Ako dospijete u bolnicu u roku od 6 do 8 sati, imate najveće šanse da ćete se potpuno oporaviti od ovog nemilog dogañaja.

Na kraju vas molimo da zmijama pristupate sa realnim oprezom umjesto paničnog straha, te da ne ubijate zmije dovodeći pritom sebe i ljude oko sebe u vrlo stvarnu opasnost. I nemojte se bojati izaći u prirodu: većina izleta završava bez susreta sa zmijom.

Majur

Riñovka


20

Dani planinara Hrvatske Malačka 2007 Planinarenje.com / Objavljeno: Utorak, 24 Travanj 2007

Hrvatsko planinarsko društvo "Malačka-Donja Kaštela" organizira Dane planinara Hrvatske, a ujedno slavi desetu obljetnicu postojanja Društva, što će se održati na Malačkoj 5. i 6. svibnja 2007. g. Informacije o smještaju, planinarskim pohodima, programu i načinu kako doći do planinarskog doma Malačka

pogledajte u nastavku članka.

Program obilježavanja Dana planinara Hrvatske

Subota, 5 svibnja 14:00 Svečano otvaranje (intoniranje državne himne, pozdravni govor, kulturno umjetnicki program). 15:00 Planinarski pohodi. - Malačka - Kamenica - Malačka: traje 2 sata. Pješači se jednim dijelom Planinarskim putem Dalmacije zapadno, staza nije zahtjevna. - Malačka - Birnjača - Malačka: traje 2 sata. Pješaći se sjevero istočno prema omiljenom izletištu Kaštelana i Splićana. 20:00 Druženje uz logorsku vatru i glazbu uživo.

nedjelja, 6 svibnja 7:00 Planinarski pohodi. - Malačka - Crni krug - Žestinica - Nevijani - Malačka: traje 5 sati. Pješaći se prema zapadu, rubnim dijelom Kozjaka. Putem se pruža predivan pogled na Kaštelansko polje i srednjo-dalmatinsko otočje. - Malačka - Sv. Ivan - Orlovo gnijezdo - Malačka: traje 6 sati. Pješaći se smjerom do crkvice sv. Ivana i dalje istočno prema skloništu Orlovo gnijezdo. Povratak požarnim putem. 11:00 Pokazna vježba GSS. 12:00 Služenje sv. mise u kapelici blaženog Alojza Stepinca. 13:00 Zajednički ručak. 14:00 Podjela priznanja, zahvalnica i završetak smotre Dana planinara.

Žene su veći voajeri Net.hr / Objavljeno: Nedjelja, 22 Travanj 2007

Muškarci i žene imaju različitu moždanu aktivnost kad gledaju seksi sličice. Zanimljivo je da muškarci duže gledaju lica žena, dok se žene brže bacaju na ono bitno: muške genitalije u spolnom odnosu.

Nasuprot uvriježenom mišljenju da žene manje zanima vizualni seksualni podražaj, istraživači su otkrili da dame imaju jako prodoran pogled.

U studiji provedenoj u SAD-u heteroseksualnim muškarcima i ženama pokazivane su seksi fotografije osoba suprotnog spola i istovremeno su praćeni pokreti njihovih očiju. Otkriveno je da muškarci u odnosu na žene duže gledaju lica osoba suprotnog spola i tek se onda prepuštaju proučavanju drugih dijelova tijela, dok žene više pažnje posvećuju fotografijama muškaraca u spolnom činu sa ženama.

Iako su i muškarci i žene približno isto vrijeme posvetili genitalijama, istraživači kažu da su ženske oči s lica puno brže odlepršale dolje.

"Podaci o pokretima očiju ukazuju da žene najviše pažnje posvećuju onome što ovisi o njihovom hormonalnom stanju", rekla je voditeljica istraživanja Heather Rupp s Instituta Kinsey za istraživanje seksualnosti, rodova i reprodukcije Sveučilišta Indiana.

"Žene koje koriste hormonalnu kontracepciju više su gledale genitalije, dok su žene koje je ne koriste više pažnje posvećivale kontekstualnim elementima fotografija", rekla je Rupp.

"Općenito se smatra da muškarci pokazuju više interesa za vizualne seksualne podražaje, ali istraživači i dalje rade na tome da otkriju koje su karakteristike važne muškarcima i ženama u njihovoj evaluaciji seksualnih podražaja", rekla je.

Kako su se žene duže fokusirale na fotografije muškaraca u spolnom činu sa ženama, znanstvenici pretpostavljaju da je to zbog toga što su muškarci i žene neprestano bombardirani slikama ženskog tijela i zato je potpuna novost muškog tijela uzbudljivija za gledanje i privlači puno više pažnje. "Žensko tijelo je tako svakodnevna pojava da je sada zanimljivije proučavati njihova lica i izražajnost", zaključila je Rupp u članku objavljenom u magazinu Hormones and Behavior. Izvor: Net.hr

Porez na pse, kuće, dividende i kamate Vidi.hr / Objavljeno: Utorak, 24 Travanj 2007

Hrvatska se treba priključiti grupi zemalja koje imaju porez na pse, ali i na dionice i ostale oblike imovine. Istakli su to jučer porezni stručnjaci okupljeni oko Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja ih je pozvala da u izbornoj godini stave na stol svoje viñenje poreznog sustava i porezne

politike kako bi političkoj opciji koja dobije izbore olakšali posao.

Oporezivanje pasa samo je jedan od brojnih prijedloga koje je istaknulo desetak poreznih stručnjaka, a meñu njima je svakako najjači prijedlog da se ide na oporezivanje imovine i drugih oblika zarade koje sada izmiču poreznim škarama. Premda je riječ o radikalnoj promjeni porezne politike, organizator skupa dr. Božidar Jelčić, pročelnik Sekcije za javne financije pri HAZU, naveo je u pisanom obliku (iz zdravstvenih razloga nije mogao sudjelovati) da prijedlozi promjena nisu usmjereni na povećanje poreznog opterećenja, već na ravnomjerniju raspodjelu i pravednije oporezivanje.

Pravednost bi se ponajprije postigla jačim poreznim zahvaćanjem u imovinu grañana i prihode na dionicama, kamatama, porastu vrijednosti rente, što je na tragu SDP-ova gospodarskog programa koji potpisuje dr. Ljubo Jurčić. Meñu prisutnima nije bilo predstavnika vlade ili oporbe. Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ferdo Spajić predložio je da se vrati porez na dividendu te da se ona oporezuje sa 12 posto, jer Hrvatska svojom poreznom politikom potiče izvoz dividende. Dr. Spajić predlaže da se uvede od 12 do 15 posto poreza na dionice te je siguran da takav porez neće smanjiti ionako mala ulaganja u tvornice niti će odmoći razvoju financijskog tržišta.

Grañanima su možda zanimljiviji prijedlozi dr. Jelčića ili Nataše Žunić Kovačević (Pravni fakultet Rijeka) da se uvede porez na nepokretnu imovinu koji bi obuhvatio sve stambene objekte, poduzetničke nekretnine i zemlju, ali i stambeni prostor koji služi za stanovanje do odreñene kvadrature. Izvor: Vidi


21

Obiilježen Dan planeta zemlje 2007. Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Travanj 2007

22. travnja 2007., centralnim obilježavanjem Dana planeta Zemlje na splitskoj Pjaci završilo je jednotjedno obilježavanje ovog datuma. Ovogodišnji organizacijski odbor okupio je komunalno poduzeće Čistoća d.o.o., zatim Parkove i nasade d.d., Unijupapir d.o.o., splitske udruge „SUNCE“,

„Split zdravi grad“ i „Radost stvaranja“ te osnovne –eko škole Žrnovnicu, Mejaši i Gripe. Program obilježavanja sastojao se od brojnih aktivnosti kojima se grañanima pokušalo ukazati na probleme koji postoje u okolišu te kako grañani mogu pomoći u rješavanju istih.

Brojne edukativne aktivnosti koje su provedene u osnovnim i srednjim školama Splitsko – dalmatinske županije kao i za sve grañane Splita i okolice, ukazivale su na gorući problem današnjice – otpad, te na njegovo rješavanje organiziranjem odvojenog prikupljanja otpadom.

Aktivnosti vezane za zaštiu prirode provedene su na zelenim površinama grada Splita poput parka ðardin u kojem je posañeno stablo lipe te na Marjanu gdje su djeca splitskih osnovnih škola provela edukativne aktivnosti u prirodi kao i kreativnu radionicu.

Centralno obilježavanje održano je na splitskoj Pjaci uz bogat glazbeno – scenski nastup pri čemu su članovi udruga „SUNCE“, „Split zdravi grad“, „Radost stvaranja“ i „Roda“ kao i poduzeća Čistoća d.o.o i trgovine svježom ručno izrañenom kozmetikom LUSH, dijelili edukativno - informativne materijale i pozivali grañane da se aktivno uključe u brigu o okolišu nošenjem platnenih vrećica umjesto plastičnih, odlaganjem baterija – opasnog otpada u adekvatne spremnike, nošenjem platnenih pelena umjesto plastičnih, korištenjem kozmetike pakirane u vrlo malo ili ništa ambalaže kao i na druge načine.

Ovaj dan je prilika da se prisjetimo svega što smo učinili za naš okoliš te da se aktivno počinjemo baviti i rješavati probleme u okolišu kako bi budućim generacijam imali što ostaviti na korištenje.

Grofovi, baruni i markizi na dvoru 'kralja' Puljića D. Perić (S. Dalmacija) / Objavljeno: Nedjelja, 22 Travanj 2007

PLAVA KRV NA PJACI U SPLITU SE OKUPILO VIŠE OD 80 ČLANOVA PLEMIĆKIH OBITELJI IZ HRVATSKE Više od 80 plemića iz svih krajeva Hrvatske, meñu kojima su bili i zadnji hrvatski grofovi, baruni i markizi, jučer su se družili u Splitu, u staroj gradskoj vijećnici na Pjaci, pod

pokroviteljstvom gradonačelnika Zvonimira Puljića.

— Prema podacima s početka 20. stoljeća u Hrvatskoj je postojalo više od 20 tisuća plemića, no danas nas je, prema gruboj procjeni, ostalo samo oko 500-600, odnosno nekih 50-ak obitelji s pedigreom: Antoniazzo, Grisogono, Bartolovich, Cambi, Mladineo, Prelogović, Vučetić, Tartaglia, Draganić-Vrančić, Kallav, Cipci, Barabaš, Pavlović...

Utjecaj smo izgubili još 1918. godine iako smo do tada bili vrlo dominantni u svim sferama društvenog života. Unatoč plemenitoj krvi, nije nam cilj nikakva restauracija monarhije, naprotiv, želja nam je jedino druženje i prijateljstvo te ustrajanje u borbi da nam se dozvoli nošenje titule plemeniti, no bez ikakvih privilegija — tumači Ivo Durbešić, predsjednik Hrvatskog plemićkog zbora.

Hrvatski plemići danas su tek udruženje koje, kako kaže Durbešić, ima odlike masonske organizacije, i broji oko 160 članova iz Zagreba, Splita, Zadra, Dubrovnika, Opatije, Senja...

— Jedan od naših ciljeva je i skidanje ljage s plemstva koje je od 1918. godine, pa sve do kraja komunističkog režima, marginalizirano, a svjedoci smo bili i masovnih likvidacija članova hrvatskih plemićkih obitelji od 1945. godine pa do kraja prošlog stoljeća — kazuje Durbešić, istaknuvši kako Hrvatski plemićki zbor uskoro očekuje i primanje u članstvo CILANE-a, europsko udruženje plemićkih obitelji.

Pet splitskih aristokrata

Od splitskih "plemenitaša", koji imaju krvni i plemićki kontinuitet, danas u Splitu žive tek članovi pet plemićkih obitelji — Cindro, Cambi, Grisogono, Pavlović i Tartaglia. Drugi su izumrli ili se iselili.

Pogled u povijest dovest će nas u godinu 1553., do izvornih splitskih plemića. Te godine prezimena poprimaju konačni oblik, a poslanik Venecije Gustiniani navodi 17 plemićkih obitelji u Splitu: Papali, Maruli, Cipci, Martini, Geremia, Petrachi, Alberti, Martinušević, Tartaglia, Balci, Grisogono, Cindro, Giudici, Ćomuli, Lucari, Bubanić i Nadali.

U drugoj polovici 17. stoljeća preostat će Papali, Maruli, Cipci, Geremia, Alberti, Tartaglia, Grisogono, Cindro, Comuli i Nadali. U18. stoljeću izumrli su Papali i Nadali, Comuli se sele u Trogir, dok Maruli i Cipci gube plemićki kontinuitet. Od izvornog plemstva u Splitu danas žive Cindro, Grisogono i Tartaglia.

Drugu skupinu čine agregirani plemići, pridruženi praplemstvu. Splitski plemići su se odupirali novim agregacijama do 1671., kad je u plemstvo primljeno 15 novih obitelji, od kojih su za Split naročito važni Cambi i Pavlović. Zanimljivo je da je bogata obitelj Cambi za obranu svojih posjeda podigla kaštel Cambi (današnji Kaštel Kambelovac).



22

Osvrt na javnu raspravu te spoj magistrale i tunela Vučevica

Marin Bedalov / Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Travanj 2007 Na javnoj raspravi o tunelu i prilaznoj cesti na kojoj je sudjelovalo stotinjak osoba, razotkriveni su proceduralni propusti državnih upravnih tijela koji ekološki ugrožavaju središnji dio Kaštela, mišljenja je Marin Bedalov iz Kaštel Kambelovca koji nam je poslao ovaj tekst za rubriku pisma čitatelja.

1. Prijedlogom za GUP Kaštela 2004. godine trasa ceste od tunela Kozjak išla je direktno na most Stinice – Split. Grañani Kaštela izmjenu toga prijedloga mogli su vidjeti u studiji o utjecaju na okoliš u travnju 2007. 2. U županijski plan GUP-a bez uvida javnosti i bez javne rasprave (prema riječima odbornika i govornika na javnoj raspravi 19.04. u Kaštelima) promijenjen je plan i cesta vijuga na zapad kroz kaštelanko polje.

3. Zacrtana cesta produžava transvezalu ceste Zageb – Split (čvor Dugobabe) za 5 do 6 km. 4. Zacrtana cesta nepotrebno provodi stotine tisuća kamiona i automobila kroz Kaštela, najprije kroz kaštelansko polje a zatim ih vraća magistralom prema Splitu. 5. Ispušne plinove tisuća kamiona na usponu prema tunelu trebalo bi konzumirati još jedini sačuvati dio kaštelanskog polja i sredina grada Kaštela od Kaštel Lukšića do Kaštel Sućurca. 6. Zacrtana cesta je bez funkcije za Grad Kaštela a uništila bi tisuće kvadrata najplodnije zemlje. 7. O izmjenama predloženog plana za GUP nisu bili upoznati ni stanovnici ni Mjesni odbori grada kroz kojega bi cesta trebala proći. (vidljivo iz rasprave od 19.04.) 8. Zacrtana cesta ugrožava povijesne lokalitete kako gradske tako i državne na padinama Kozjaka. 9. Izlažući u prostorijama grada studiju za okoliš prikazali ste sramotnih 100 metara dužine magistrale kroz Kaštela. Na istom dijelu magistrale postoje već planirane i ucrtane a nikad javno prezentirane petlje Kaštel Lukšić i Kaštel Kambelovac, spoj želježničke pruge i magistrale, i najavljena, još neosmišljena petlja metroa prema aerodromu. 10. Zahvaljujem Mjesnom odboru Kaštel Kambelovac na zauzetom stavu o ovom predmetu. Od koga se skriva istina o devastaciji, zagañenju i upropaštavanju budućih Kaštela? Zamišljeni zapadni dio ceste od tunela do magistrale dira (prolazi uz) nedavno kupljeni kompleks od 20-30 tisuća m2 kaštelanskog polja. Gospodo, u gradu Kaštelima, u Županiji Splitsko-dalmatinskoj, u Ministrastvu okoliša, u Ministarstvu prometa i veza i Zavodu za

zaštitu spomenika, PREISPITAJTE I PROMIJENITE TRASU OD TUNELA VUČEVICA DIREKTNO PREMA SUĆURAČKOJ PETLJI U IZGRADNJI PA DALJE PREMA MOSTU STINICE – SPLIT. Šest kilometara autoceste i jedna petlja manje uštedjet će ogromne novce. Izmjenom plana bit će vam zahvalne buduće generacije mladih kaštelana jer im stotine tisuća automobila neće ugrožavati životni prostor.

Marin Bedalov


23

Nogomet: 3. HNL jug Slobodna Dalmacija / Objavljeno: Nedjelja, 22 Travanj 2007

Konavljanin - GOŠK AC 1:0 Jadran KS - Val 2:0 Meñimurje – Hajduk 2:4

Konavljanin - GOŠK AC 1:0

Igralište Gnjila. Gledatelja 100. Konavljanin -GOŠK AC 1:0 (1:0). Sudac: Marin Paleka (Zadar) - 6,5.

Strijelac: 1:0 Šmanjak (5).

Najbolji igrač: Antun Šmanjak (Konavljanin).

KONAVLJANIN: Vezilić (-), Emerson (6) (od 73. Daničić 6,5), Čikato (6,5), Volarević (7), Grbešić (7) (od 68. Rukavina 6), Žižić (6,5), Marić (6,5), Šmanjak (7), Zrilić (6,5), Veraja (7), Tiago (6) (od 46. Stipišić 6,5).

GOŠK (AC): Vidović (7), Bonacin (6), Močić (6) (od 85. Smoljko -), Zec (6), Vujić (6), Tomić (6), Šarić (6,5), Jelić (6,5), Jurić (6) (od 72. Dukaj 6), Povijač (6), Škalic (6) (od 62.' Botica 6).

Konavljanin je minimalnim rezultatom došao do još tri boda na domaćem travnjaku, a prema prikazanoj Igri rezultat trebao biti uvjerljiviji. Gomiličani su se pojavili u okrnjenom sastavu, zapravo predstavili su se s nekolicinom mlañih igrača, usprkos dopadljivoj igri statistika im otkriva nulu u udarcima prema vratima. Konavljanin je poveo odmah na početku spretnim pogotkom Šmanjka, a zapravo je najveći dio posla odradio Veraja oštrim prizemnim centaršutom.

U 80. minuti najstrožu kaznu za domaćina promašio je vratar Vezilić pucajući visoko preko gola.

Perica Pušić

Jadran KS - Val 2:0

Igralište Zrinjski. Gledatelja 200. Jadran (KS) - Val 2:0 (1:0). Sudac: Denis Raguž (Split) — 7,5. Strijelci: 1:0 Alfirević (21), 2:0 Elez (51-11m).

Najbolji igrač: Željko Elez Jadran (KS). JADRAN (KS): Blažević (7), Kurtović (6,5) (od 61. M. Bašić 6), Marić-Arić (6,5), Šimunović (6,5), Delić (7), Elez (7,5), Alfirević (7) (od 72. -, Škalic -), Poljak (7), Ergo (6,5), Zadro (6,5), Novačić (6,5) (od 52. Barišić 6).

VAL: Milin (-) (od 16. Malenica 6), : Nuić (6), Samardžić (6), Crnjak (6), Odak (6,5) (od 65. Petrušić -), Grbeša (6,5), Jakus (7), Vrtlar (6,5), Komar (6), Škorput (6,5) (od 78. J. Bašić -), Jadrić (6,5).

Gradski derbi pripao je zasluženo Jadranu. U mirnoj i korektnoj utakmici Sućurani su osvojili tri za opstanak supervažna boda. Jurica Alfirević načeo je mrežu Vala u 21. minuti, a konačnih 2:0 postavio je Željko Elez s bijele točke.

Mario Mornar

Meñimurje – Hajduk 2:4

Igralište Sportskog rekreacijskog centra Mladost. Gledatelja oko 3500. Meñimurje - Hajduk 2:4 (2:1). Sudac: Marin Mlinar (Zagreb) - 6. Žuti kartoni: Celišćak (Meñimurje), te Pelaić, I. Gal, Pandža i Gabrić (Hajduk).

STRIJELCI: 1:0 Peraica (13), 2:0 Piškor (15), 2:1 Jela-vic (45), 2:2 Gabrić (57), 2:3 Jelavić (71), 2:4 Munhoz (85).

NAJBOLJI IGRAČ: Drago Gabrić (Hajduk).

MEðIMURJE: Tomić (6), Darmopil (6), Celišćak (5) (od 88. Pintarić -), Bratković (5,5), Vitas (5,5), Štefulj (5), Rac (5,5) (od 77. Andre Silva -), Cicero Lima (5), Peraica (6) (od 63. Štefančić -), S. ðuro (5,5), Piškor (5,5).

HAJDUK: Balić (6), Pelaić (5) (od 46. Munhoz 7), Gabrić (7), Pandža (6), Živković (6,5), I. Gal. (6), Musa (6,5), Ljubičić (5) (od 53. J. Buljat 6), Jelavić (7) (od 77. Marčić -), Carević (6), Bartolović (6).



24

Kaštela - Mandarinko 34:28 Rkkastela.com / Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Travanj 2007

KAŠTEL STARI, Gradska dvorana, 21.04. 2007. Gledatelja:100. Suci Čubrić i Dujić (Zadar) Iako oslabljeni, gosti iz Opuzena i ovog puta pokazali su se kao tvrd orah za domaće rukometaše premda konačni rezultat možda ne govori tome u prilog. Od početka utakmice poveli smo sa gol ili dva

razlike i takav rezultat održavali, meñutim tek pred kraj prvog poluvremena stekli smo malo opipljivije vodstvo i poveli sa osam razlike.

Kako je bilo i za očekivati u nastavku utakmice gosti se nisu predali, dapače pokazali su veliko htijenje, smanjili su zaostatak na tri razlike i nisu dopustili nikakvo opuštanje, meñutim više od toga ipak nije išlo i utakmica je na kraju završila sa 6 razlike u našu korist. Inače utakmica je odigrana u ranim popodnevnim satima tako da je vrućina u dvorani u Kaštel Starom bila nepodnošljiva. Čestitke gostima na borbenosti i želji, kao i na korektnoj igri. U slijedećem kolu nas očekuje utakmica u Sinju protiv R.K. "Kamička". R.K. "KAŠTELA ADRIACHEM" - R.K. "MANDARINKO OPUZEN" 34:28

R

Documents

Pravilno postupa- nje u slučaju su- sreta sa zmijomizražaja posebno dolaze višestruko nagrañivane klapske pjesme ženske klape “Putalj” iz Kaštel Sućurca. Kaštelanski multimedijalni