Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak FEB dd Sarajevo

Aurirano: 07.06.2014.

PRAVILNIK

O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

(Slubene novine Federacije BiH br. 67/08 od 23.10.2008., 4/10 od 27.01.2010., 86/10 od

22.12.2010., 10/11 od 09.03.2011., 53/11 od 17.08.2011., 20/12 od 07.03.2012., 27/13 od

05.3.2013, 71/13 od 13.09.2013., 90/13 od 15.11.2013. i 45/14 od 06.06.2014.)

(NESLUBENI PREIENI TEKST)

I. OSNOVNE ODREDBE

1. Uvodna odredba

lan 1.

(1) Ovim pravilnikom detaljnije se propisuje primjena odredaba Zakona o porezu na dohodak

(u daljnjem tekstu: Zakon), nain utvrivanja oporezivog dohotka, nain utvrivanja godinje

porezne osnovice, nain obraunavanja i plaanja poreza na dohodak, kriteriji plaanja poreza

na dohodak od samostalnih djelatnosti u godinjem paualnom iznosu, oblik i nain voenja

porezne kartice, oblik i nain popunjavanja poreznih prijava i drugih evidencija, oblik i

sadraj poslovnih knjiga i evidencija na osnovu kojih se utvruje dohodak od samostalnih

djelatnosti, nain obrauna ubrzane amortizacije, oblik i sadraj evidencija o dobicima koji se

daju u nagradnim igrama i igrama na sreu.

(2) Sastavni dio ovog pravilnika su obrasci: Zahtjev za izdavanje porezne kartice PK-1001,

Porezna kartica PK-1002, Obraunski list plaa OLP-1021, Godinji izvjetaj o ukupno

isplaenim plaama i drugim linim primanjima GIP-1022, Mjeseni izvjetaj o isplaenim

plaama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne

djelatnosti, plaenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak MIP-1023, Pojedinani

mjeseni izvjetaj o isplaenim plaama, obraunatim i uplaenim doprinosima i porezu na

dohodak od nesamostalne djelatnosti PMIP - 1024, Akontacija poreza po odbitku za

povremene samostalne djelatnosti AUG-1031, Akontacija poreza po odbitku na prihode od

drugih samostalnih djelatnosti ASD-1032, Prijava poreza na dohodak od ulaganja kapitala,

dobitke nagradnih igara i igara na sreu i porez po odbitku nerezidenata na prihode od

povremenog obavljanja samostalne djelatnosti PDN-1033, Prijava poreza na prihod od

imovine i imovinskih prava PIP-1034, Knjiga prihoda i rashoda KPR-1041, Knjiga prometa

KP-1042, Popisna lista dugotrajne imovine PLDI-1043, Evidencija potraivanja i obaveza

EPO-1044, Godinja prijava poreza na dohodak GPD-1051, Godinja prijava dohotka od

zajednikog obavljanja samostalne djelatnosti GPZ-1052, Specifikacija za utvrivanje

dohotka od samostalne djelatnosti SPR-1053, Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja

nepokretne imovine PRIM -1054 i Zahtjev za utvrivanje mjesenog paualnog iznosa ZMP-

1055.

2. Porezni obveznik

lan 2.

(1) Porezni obveznik poreza na dohodak je fiziko lice iz lana 2. Zakona.

(2) Pored rezidenata Federacije iz lana 2. stav (3) Zakona, obveznicima poreza na dohodak u

smislu lana 2. stav (1) taka 1) Zakona, smatraju se i ona fizika lica koja imaju prebivalite

na teritoriji Republike Srpske i/ili Brko Distrikta, ako dohodak od obavljanja nesamostalne

djelatnosti ostvaruju kao zaposlenici kod pravnog ili fizikog lica koje ima sjedite na

podruju Federacije.

(3) Fizika lica - zaposlenici, koji se, u smislu stava (2) ovog lana, smatraju rezidentnim

poreznim obveznicima u Federaciji, obveznici su poreza na dohodak koji ostvare obavljanjem

nesamostalne djelatnosti kod jednog ili vie poslodavaca koji imaju sjedite na podruju

Federacije. Obraunavanje i plaanje mjesenih akontacija poreza na dohodak od

nesamostalne djelatnosti za ova fizika lica vri se na nain propisan odredbama lana 27.

Zakona i odredbama l. 16. i 17. ovog Pravilnika. Za ove porezne obveznike poslodavac je,

shodno odredbama lana 37. stav (2) Zakona odnosno lana 21. stav (4) Pravilnika, duan

mjesene akontacije poreza na dohodak uplaivati na propisane raune za uplatu javnih

prihoda prema mjestu gdje se nalazi sjedite poslodavca odnosno isplatioca prihoda od

nesamostalne djelatnosti.

(4) Fizika lica iz stava (3) ovog lana, shodno odredbama Zakona o porezu na dohodak,

pored poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, obveznici su i poreza na dohodak koji u

toku poreznog perioda ostvare na podruju Federacije obavljanjem samostalnih djelatnosti iz

lana 12. stav (2), ta. 1), 2) i 3), kao i obavljanjem drugih samostalnih djelatnosti iz lana 12.

stav (4) Zakona. Poslodavac odnosno isplatilac duan je za ove porezne obveznike prilikom

isplate prihoda po ovom osnovu, obraunati, obustaviti i na propisane raune uplatiti

akontaciju poreza na dohodak i to prema mjestu gdje se nalazi sjedite poslodavca odnosno

isplatioca prihoda.

(5) U smislu lana 2. Zakona, i lana 3. taka (2) Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne

i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10 i 27/12),

poreznim obveznikom smatra se i lice/a koje(a) iza umrlog poreznog obveznika naslijedi(e)

imovinu umrlog poreznog obveznika i to za neprijavljene i neplaene porezne obaveze koje su

nastale po osnovu oporezivog dohotka koji je umrli ostvario do svoje smrti, i to samo do

vrijednosti naslijeene imovine. Dohodak ostavioca utvruje se na osnovu prijave koju

podnosi nasljednik ili na osnovu procjene Porezne uprave Federacije BiH (u daljnjem tekstu:

Porezna uprava).

3. Predmet oporezivanja

lan 3.

(1) Predmet oporezivanja je dohodak koji fiziko lice iz lana 2. Zakona ostvari u toku

poreznog perioda iz svih izvora utvrenih lanom 4. Zakona, a koji ini razliku izmeu

ostvarenih prihoda koji se, u smislu odredbi Zakona, smatraju oporezivim prihodima i rashoda

koji se kao nuni za ostvarenje tih prihoda, mogu odbiti.

(2) U skladu sa lanom 14. stav (1) Zakona, predmet oporezivanja su i svi prihodi od

nesamostalne i/ili samostalne djelatnosti, kao i po osnovu imovine i imovinskih prava,

ostvareni u novcu i/ili u stvarima i/ili uslugama, po osnovu obavljanja neregistrirane

djelatnosti (radom na crno ili obavljanjem samostalne djelatnosti bez odobrenja nadlenog

organa).

(3) Kod utvrivanja osnovice za oporezivanje prihoda iz stava (2) ovog lana, rashodi koje je

imalo fiziko lice koje je te prihode ostvarilo, ne mogu se odbiti.

II. OPI PRINCIPI UTVRIVANJA DOHOTKA I OPOREZIVOG DOHOTKA

1. Prihodi koji se ne smatraju dohotkom

lan 4.

(1) U skladu sa takom 3) lana 5. Zakona, dohotkom se ne smatraju pomoi i druga

primanja, osim plae, koja se stiu po osnovu:

Zakona o pravima branilaca i lanova njihovih porodica;

Zakona o pravima demobilisanih branilaca i lanova njihovih porodica;

Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i lanova njihovih

porodica;

Zakona o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih rtava rata.

(2) U skladu sa takom 4) lana 5. Zakona, donacija koju pravno i/ili fiziko lice doznai na

poseban, samo za tu priliku otvoren bankovni raun, u korist fizikog lica kao novanu pomo

u svrhu podmirenja trokova njegovog lijeenja odnosno operativnog zahvata, nabavke

lijekova i/ili nabavke ortopedskih pomagala, ukoliko ti trokovi nisu prije ili kasnije

podmireni ili primaocu donacije nadoknaeni iz sredstava osnovnog, dopunskog ili privatnog

zdravstvenog osiguranja, na taj nain prikupljena sredstva za primaoca donacije ne smatraju

se dohotkom koji podlijee obavezi plaanja poreza na dohodak.

(3) U smislu lana 5. taka 8) Zakona, pod nadoknadama teta koje se ne smatraju oporezivim

prihodom odnosno dohotkom fizikog lica, podrazumijevaju se pomoi odnosno donacije u

novcu, stvarima, prehrambenim i drugim artiklima, odjei, obui, graevinskom materijalu i

dr., koje fiziko lice primi od drugih fizikih i/ili pravnih lica, a povodom teta nastalih

elementarnim nepogodama (poplave, odroni zemljita, potresi i dr.)

(4) U skladu sa takom 9) lana 5. Zakona, osigurane sume ili druge naknade teta nainjenih

na imovini, a koje su isplaene u iznosu koji je utroen za zamjenu ili popravku oteene

imovine.

(5) U skladu sa takom 11) lana 5. Zakona, prihodi koje ostvari zaposlenik po osnovu

naknada, pomoi i/ili nagrada koje mu isplati poslodavac na osnovu Opeg ili granskog

kolektivnog ugovora i drugih posebnih propisa ne smatraju se oporezivim dohotkom

zaposlenika do iznosa utvrenih ovim Pravilnikom, a ako su isti isplaeni iznad iznosa

utvrenih u ovom Pravilniku, vie isplaeni iznosi naknada i pomoi, u smislu lana 10. stav

(2) Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom od nesamostalne djelatnosti.

(6) U skladu sa odredbama iz stava (3) ovog lana, vie isplaeni iznosi naknada i pomoi

preraunavaju se u bruto iznos primjenom koeficijenta koji se izraunava po formuli iz lana

17. ovog Pravilnika, a u cilju utvrivanja osnovica za obraun doprinosa za obavezna

osiguranja iz lana 4. Zakona o doprinosima.

2. Prihodi na koje se ne plaa porez na dohodak

lan 5.

(1) U skladu sa takom 5) lana 6. Zakona, porez na dohodak ne plaa se na nagrade koje

primaju lanovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i nagrade koje

fiziko lice dobije po osnovu tehniko-tehnoloke inovacije.

(2) U skladu sa takom 12) lana 6. Zakona, porez na dohodak ne plaa se na zatezne kamate

koje poslodavac isplati zaposleniku ili bivem zaposleniku na osnovu odluke(a) nadlenog(ih)

suda(ova) na naknadno isplaene plae ili razlike plaa.

(3) U skladu sa takom 13) lana 6. Zakona, porez na dohodak ne plaa se na prihod od

premija ivotnog osiguranja koji imaju karakter tednje i/ili dobrovoljnog penzijskog

osiguranja, koji su isplaeni korisniku osiguranja od strane drutva za osiguranje i

reosiguranje sa sjeditem na teritoriji Federacije, pod uslovom da su u toku perioda osiguranja

premije uplaivane od strane korisnika osiguranja od njegovih primanja na koja su prethodno

bili obraunati i plaeni obavezni doprinosi i porez na dohodak.

3. Osnovica poreza na dohodak

lan 6.

(1) Osnovicu poreza na dohodak iz lana 7. stav (1) Zakona ine svi oporezivi dohoci, osim

onih iz stava (2) ovog lana, koje rezidentni porezni obveznik ostvari u toku poreznog perioda

iz jednog ili vie izvora utvrenih lanom 4. Zakona, i to:

1. dohodak od nesamostalne djelatnosti

+

2. dohodak od samostalne djelatnosti

+

3. dohodak od imovine i imovinskih prava

=

ukupan dohodak

-

1. preneseni porezni gubitak iz lana 26. Zakona

-

2. lini odbitak u skladu sa lanom 24. Zakona

=

porezna osnovica

(2) U poreznu osnovicu ne ukljuuju se oporezivi dohoci na koje je porez na dohodak

obraunat i naplaen po odbitku u toku poreznog perioda, a koji se u smislu lana 27. stav (7),

lana 32. st. (2) i

(3), lana 33. stav (3) i lana 34. stav (2) Zakona, smatraju konanom poreznom obavezom,

kao ni dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti na koji se, u skladu sa lanom

31. Zakona, porez plaa u paualnom iznosu.

4. Princip blagajne

lan 7.

(1) Pri utvrivanju oporezivog dohotka prihodi i rashodi utvruju se prema principu blagajne.

(2) Prema principu blagajne u obzir se uzimaju samo oni prihodi i rashodi koji su doveli do

promjene stanja u blagajni (iznos gotovine, stanje na bankovnom raunu i sl.).

Prihodi se smatraju primljenim kada porezni obveznik njima moe raspolagati. Rashodi se

smatraju nastalim u trenutku kada su umanjili prihod obveznika.

(3) Novani iznos prihoda i rashoda u stvarima utvruje se prema trinoj vrijednosti. Trina

vrijednost je cijena koja bi se ostvarila pri prodaji uobiajenom poslovnom prometu.

(4) Izuzetno, princip blagajne ne odnosi se na:

1. rashode za nabavku dugotrajnih privrednih dobara koji su uneseni u popis dugotrajne

imovine i isti se ne odbijaju odmah, ve putem godinjih otpisa (amortizacije);

2. rashode za sticanje kapitalnih potraivanja (potraivanja po osnovu zajmova, vrijednosni

papiri i dr.) koji se kod utvrivanja dohotka ne mogu odbiti;

3. rashode nastale otplatom kredita, a koji se u ovom sluaju mogu odbiti samo u visini

plaenih kamata;

4. prihode i rashode koji su nainjeni za raun i u ime treeg lica (prolazne stavke i sl.).

III. UTVRIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. Nesamostalna djelatnost

lan 8.

(1) Nesamostalnom djelatnou po osnovu koje se ostvaruju prihodi u smislu lana 10.

Zakona, smatra se djelatnost u kojoj zaposlenik obavlja djelatnost po uputama poslodavca.

(2) Za odluivanje o tome da li se radi o nesamostalnoj ili samostalnoj djelatnosti odluujua

je cjelovita slika meusobnih odnosa, s tim da nesamostalnu djelatnost karakteriu slijedee

injenice:

poslodavac odreuje vrstu, mjesto i vrijeme rada,

poslodavac stavlja na raspolaganje zaposleniku sredstva za rad (npr. poslovni prostor sa

opremom, radnu odjeu, potreban materijal i dr.),

poslodavac snosi poslovne izdatke za zaposlenika (putne trokove, dnevnice, terenski

dodatak, naknada za odvojeni ivot i dr.),

poslodavac zaposleniku isplauje redovnu plau,

poslodavac snosi isplate naknada za obavljanje nesamostalne djelatnosti i za vrijeme

odmora i bolesti zaposlenika,

zaposlenik pri obavljanju djelatnosti koristi samo svoju sposobnost (fiziku ili umnu) a ne i

kapital,

zaposlenik je obavezan da ima odreeni uinak ali ne i odreeni uspjeh.

2. Poslodavac

lan 9.

(1) Poslodavci su pravna ili fizika lica koja zapoljavaju fizika lica i koja im za rad

isplauju naknadu.

(2) Obaveze poslodavca imaju i:

isplatioci dohotka od druge samostalne djelatnosti iz lana 12. stav (4) taka 1) Zakona,

porezni obveznici rezidenti koji su zaposleni u diplomatskom ili konzularnom

predstavnitvu strane drave ili meunarodnoj organizaciji koja ima diplomatski imunitet,

porezni obveznici koji dohodak direktno ostvaruju iz inostranstva.

3. Zaposlenik

lan 10.

(1) Zaposlenici su fizika lica koja obavljaju nesamostalnu djelatnost i koja po tom osnovu

ostvaruju prihode.

(2) lanovi predstavnikih organa svih nivoa vlasti i lokalne samouprave u Federaciji Bosne i

Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u dijelu dohotka koji ostvaruju po osnovu tih

djelatnosti, oporezuju se kao zaposlenici.

4. Prihodi od nesamostalne djelatnosti

lan 11.

(1) Prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se sva primanja zaposlenika koja on

ostvari po osnovu rada, bez obzira pod kojim nazivom ili u kojem obliku su isplaena.

(2) Prihodima od nesamostalne djelatnosti u smislu lana 10. stav (2) Zakona smatraju se i:

1. prihodi za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena (prekovremeni rad,

noni rad deurstvo i sl.),

2. prihodi koje zaposleniku isplati tree lice sa ili bez dogovora sa poslodavcem (provizije,

popusti, napojnice, nagrade i sl.) i svi drugi prihodi koje zaposlenik ostvari od treeg lica po

osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti za poslodavca,

3. prihodi koje poslodavac isplati zaposleniku ili bivem zaposleniku na osnovu pravosnane

sudske presude, a koji se odnose na naknadnu isplatu plae(a) ili razlike(a) plae(a) iz

proteklih poreznih perioda, osim iznosa koji se odnose na obraunate i isplaene zatezne

kamate.

4. naknade isplaene za rad koji kod poslodavca u toku mjeseca ne traje due od 10 dana ili

80 sati i koje iznose najvie 250,00 KM.

lan 12.

(1) Koristima iz lana 10. stav (3) Zakona smatraju se primanja zaposlenika u stvarima i

uslugama koja se mogu izraziti novano.

(2) Vrijednost primanja u stvarima i uslugama iz stava (1) ovog lana utvruje se prema

trinoj vrijednosti sa uraunatim porezom na dodatu vrijednost u mjestu davanja stvari,

odnosno izvrenja usluga.

(3) Koristima u smislu stava (1) ovog lana smatra se i preuzimanje i izmirivanje porezne

obaveze zaposlenika od strane poslodavca.

(4) Kod sluaja primanja stvari ili usluga po cijeni nioj od trine, poslodavac mora utvrditi

razliku izmeu trine cijene i cijene koju je platio zaposlenik. Razlika izmeu trine cijene i

cijene koju je platio zaposlenik smatra se prihodom od nesamostalne djelatnosti.

lan 13.

(1) Kod koritenja nekretnina vrijednost prihoda ini iznos zakupnine prema trinim

cijenama u mjestu gdje se nekretnine nalaze.

(2) Kod koritenja vozila prihod se utvruje prema obimu stvarnog koritenja vozila u

privatne svrhe prema evidenciji o preenoj kilometrai na nain da se preena kilometraa

mnoi sa 20% prosjene cijene naftnih derivata po preenom kilometru.

(3) Kod koritenja kredita uz kamatnu stopu ispod visine prosjene godinje kamatne stope

koje daju banke, vrijednost prihoda se utvruje u visini razlike kamata obraunatih primjenom

prosjene kamatne stope i ugovorene beneficirane kamatne stope.

(4) Kod ugoavanja, vrijednost prihoda se utvruje prema trinim cijenama u mjestu

ugoavanja.

(5) Podaci o prihodima po osnovu koristi unose se u obraunski list plaa zaposlenika i druge

propisane evidencije koje je duan voditi poslodavac.

5. Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti

lan 14.

Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podlijeu oporezivanju

su:

1) naknade trokova slubenog putovanja i naknade zarad na terenu

a) naknade trokova slubenog putovanja obuhvataju: naknadu za smjetaj, ishranu i

prijevozne i druge trokove utvrene Uredbom o naknadama trokova za slubena putovanja

("Slubene novine Federacije BiH", br. 63/10, 9/11 i 80/11) i posebnom Odlukom o visini

dnevnica za slubena putovanja u inostranstvo koju donosi Vlada Federacije.

Ove naknade se smatraju neoporezivim prihodom poreznog obveznika ako su isplaene

fizikom licu koje kod isplatioca ima status zaposlenika i ako su utvrene po kriterijima i

isplaene pod uslovima, na nain i najvie do iznosa propisanih u skladu sa zadnjim

izmjenama i dopunama Uredbe odnosno Odluke koja vai u momentu isplate naknade.

Prema lanu 10. stav (2) taka 1) Zakona o porezu na dohodak, neoporezivi iznos naknade

trokova slubenog putovanja, utvren spomenutim propisima za budetske korisnike, vai i

za druge porezne obveznike.

Ako se trokovi slubenog putovanja iz ove take isplate zaposleniku u iznosima veim od

propisanih, smatrat e se, shodno lanu 10. stav (2) Zakona, oporezivim prihodom primaoca

naknade po osnovu nesamostalne djelatnosti.

Ako se navedeni trokovi slubenog puta isplate fizikom licu koje kod isplatioca naknade

nema status zaposlenika, smatrat e se prihodima primaoca naknade po osnovu drugih

samostalnih djelatnosti odnosno naknadom isplaenom po osnovu ugovora o djelu ili

autorskim honorarom.

b) naknade za rad na terenu (terenski dodatak) pod uslovom da se rad obavlja van mjesta

zaposlenja i da traje due od 30 dana neprekidno

- 20% od iznosa propisane dnevnice, ako su na terenu osigurani smjetaj i ishrana od strane

poslodavca,

- do 70% iznosa propisane dnevnice, ako je na terenu osigurana samo ishrana,

- do visine propisane dnevnice ako je na terenu zaposleniku osiguran samo smjetaj.

2) naknade ostalih trokova zaposlenicima i to:

a) naknada trokova prevoza na posao i sa posla u visini kotanja cijene karte gradskog,

prigradskog ili meugradskog prevoza, a u sluaju koritenja vlastitog automobila saglasno

unutranjim aktima u visini od 20% od cijene 1l benzina po preenom kilometru na odobrenoj

relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada, a najvie do iznosa cijene jedne i po mjesene

karte u javnom saobraaju na odobrenoj relaciji,

b) naknada za ishranu u toku rada (topli obrok) u visini do 2% od prosjene neto plae u

Federaciji prema posljednjem statistikom objavljenom podatku,

c) naknada za smjetaj rukovodeih dravnih slubenika pod uslovima iz lana 23. Uredbe o

naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plae ("Slubene novine

Federacija BiH", br. 34/04, 56/04, 68/05 i 33/06), u visini 300,00 KM mjeseno, i na ime

trokova odvojenog ivota 50% od prosjene mjesene plae ostvarene u Federaciji, prema

posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku,

d) naknada za smjetaj rukovodilaca federalnog organa izvrne vlasti (premijera, zamjenika

premijera i ministara Vlade Federacije BiH), pod uslovima iz l. 27. i 28. Uredbe iz prethodne

take, u visini od 500 KM mjeseno, i na ime trokova odvojenog ivota 70% od prosjene

mjesene plae ostvarene u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog

zavoda za statistiku,

e) regres za godinji odmor u visini prosjene neto plae u Federaciji u posljednja tri mjeseca

prije isplate ili u visini 70% plae zaposlenika utvrene rjeenjem o plai, isplaene u

posljednja tri mjeseca,

f) otpremnina prilikom odlaska u penziju u visini est neto plaa zaposlenika koje su mu

isplaene u prethodnih est mjeseci ili est prosjenih neto plaa u Federaciji prema

posljednjem statistikom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika.

g) otpremnina u sluaju otkaza ugovora o radu, shodno lanu 10. stav (4), taka 6) Zakona, ne

podlijee obavezi plaanja poreza na dohodak ukoliko je isplaena zaposleniku do iznosa koji

ini 70% prosjene mjesene plae u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za

svaku navrenu godinu rada kod poslodavca - isplatioca otpremnine,

h) naknade trokova lijeenja teko oboljelih zaposlenika i lanova njegove ue porodice,

shodno lanu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak, u visini stvarnih trokova prema

dokumentaciji,

i) naknada trokova sahrane u sluaju smrti zaposlenika ili lanova njegove ue porodice, kao

i smrti penzionisanog zaposlenika, u visini stvarnih trokova sahrane, a najvie etiri

prosjene mjesene plae isplaene u Federaciji za prethodna etiri mjeseca prije donoenja

rjeenja o isplati naknade.

j) jubilarne nagrade za navreni odreeni broj godina neprekidnog radnog staa zaposlenika

kod istog poslodavca i to:

- za navrenih pet godina...0,5 prosjene mjesene neto plae

- za navrenih deset godina........1 prosjene mjesene neto plae

- za navrenih petnaest godina...1,25 prosjene mjesene neto plae

- za navrenih dvadeset godina......1,50 prosjene mjesene neto plae

- za navrenih dvadesetpet godina.....1,75 prosjene mjesene neto plae

- za navrenih trideset godina........... 2 prosjene mjesene neto plae

- za navrenih tridesetpet godina.......2,50 prosjene mjesene neto plae

Osnovica za utvrivanje visine jubilarne nagrade je prosjena plaa ostvarena u Federaciji

BiH u prethodna tri mjeseca, u momentu isplate iste, a prema posljednjem statistikom

podatku,

3) novane pomoi zaposlenicima i to:

a) novane pomoi u sluaju:

- teke invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta),

- teke bolesti zaposlenika ili lanova njegove ue porodice i

- hirurkih intervencija na zaposleniku izvrenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci

ljekara, jednokratno u visini tri prosjene plae zaposlenika isplaene u prethodna tri mjeseca

ili u visini tri prosjene neto plae u Federaciji prema posljednjem statistikom podatku, ako

je to povoljnije za zaposlenika.

4) pokloni, shodno lanu 10. stav (4) taka 5. Zakona, koje poslodavci daju zaposleniku u

novcu stvarima, uslugama ili pravima, povodom dravnih i vjerskih praznika i/ili jubileja

firme i sl., ne podlijeu obraunavanju i plaanju poreza na dohodak ako njihova ukupna

vrijednost na godinjem nivou nije vea od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosjene

mjesene plae koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon.

lan 15.

Prihodima od nesamostalne djelatnosti ne smatraju se koristi koje poslodavac daje

zaposleniku, a koje su u interesu obavljanja djelatnosti i to:

1) posebna radna odjea sa znakom poslodavca,

2) posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa,

3) sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene,

4) razni oblici obrazovanja i strunog usavravanja u vezi sa djelatnosti koji su neophodni za

ostvarivanje prihoda poslodavca i sl.

5) premije kolektivnog osiguranja koje za svoje uposlenike uplauje poslodavac za sluajeve

povreda na radnom mjestu i/ili pri dolasku i povratku sa posla.

6. Utvrivanje i plaanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti

lan 16.

(1) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti za zaposlenike - rezidente iz

lana 2. st. (3) i (4) Zakona, obraunava se mjeseno primjenom stope iz lana 9. Zakona, na

poreznu osnovicu koju ine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je

zaposlenik ostvario kod svog poslodavca u tom mjesecu, umanjeni za obraunate i uplaene

obavezne doprinose iz osnovice i za mjeseni iznos linog odbitka utvrenog na osnovu

odredbi lana 24. st. (1) do (5) Zakona, a na osnovu utvrenog faktora linog odbitka iz

porezne kartice poreznog obveznika, ako je ista pribavljena od federalne Porezne uprave i

dostavljena poslodavcu.

(2) Pri utvrivanju mjesene akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti lini

odbici utvruju se na osnovu porezne kartice (obrazac PK-1002) koju zaposlenik dostavi

poslodavcu pri zasnivanju ili u toku radnog odnosa. Iznos linog odbitka se utvruje

mnoenjem ukupnog faktora linog odbitka iz porezne kartice sa mjesenim iznosom

osnovnog linog odbitka (300,00 KM).

(3) Mjesena akontacija poreza na dohodak zaposlenika, shodno lanu 27. stav (3) Zakona,

obraunava se na sve oporezive prihode od nesamostalne djelatnosti koje poslodavac isplati

zaposleniku u toku jednog mjeseca po stopi od 10% od osnovice koju ini dohodak od

nesamostalne djelatnosti koji je zaposlenik ostvario u tom mjesecu kao razliku izmeu

isplaenih prihoda po osnovu nesamostalne djelatnosti i obraunatih i uplaenih rashoda iz

lana 11. Zakona, umanjen za mjeseni iznos linog odbitka utvrenog kao proizvod faktora

linog odbitka iz porezne kartice zaposlenika i mjesenog iznosa osnovnog linog odbitka.

Izuzetno, ako se u toku poreznog perioda u jednom mjesecu zaposleniku izvri isplata plae

za dva ili vie mjeseci iz istog poreznog perioda, za koje su sainjeni i Poreznoj upravi

dostavljeni pojedinani obrauni plaa i pojedinane specifikacije za svaku plau (obrazac

2001), osnovica za obraun mjesenih akontacija poreza za svaku pojedinanu isplaenu

plau moe umanjuje se za odgovarajui mjeseni iznos linog odbitka prema odgovarajuem

faktoru iz porezne kartice.

Zaposleniku se kod utvrivanja mjesenih akontacija poreza na dohodak od nesamostalne

djelatnosti u toku jednog poreznog perioda moe odbiti najvie 12. mjesenih linih odbitaka.

(4) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog lana, pri utvrivanju akontacije poreza na dohodak od

nesamostalne djelatnosti bez porezne kartice, osnovica poreza na dohodak od nesamostalne

djelatnosti utvruje se kao razlika izmeu oporezivih prihoda od nesamostalne djelatnosti i

obaveznih doprinosa iz osnovice.

(5) Lini odbici koji se rezidentnom poreznom obvezniku mogu priznati na osnovu porezne

kartice kod utvrivanja osnovice za obraun mjesene akontacije poreza na dohodak od

nesamostalne djelatnosti, iznose:

a) 300,00 KM - osnovni lini odbitak poreznog obveznika

b) 150,00 KM - za izdravanog branog druga,

c) 150,00 KM - za prvo dijete,

d) 210,00 KM - za drugo dijete,

e) 270,00 KM - za tree izdravano dijete i svako dalje izdravano dijete,

f) 90,00 KM - za svakog drugog izdravanog lana ue porodice,

g) 90,00 KM - za vlastitu invalidnost i invalidnost svakog lana ue porodice koje porezni

obveznik izdrava.

(6) Izdravanim licima u smislu lana 24. st. (3) i (5) Zakona, smatraju se i bivi brani drug i

djeca rastavljenih roditelja za koje jedan od roditelja - porezni obveznik plaa alimentaciju. S

tim u vezi, porezni obveznik koji plaa alimentaciju stie pravo na line odbitke iz stava (5)

taka b) za izdravanje branog druga koji nema vlastitih prihoda ili ima ali isti su nii od

300,00 KM mjeseno, odnosno na odbitke iz ta. c), d) i/ili e) za izdravanje djece koja ne

ive sa njim u zajednikom domainstvu.

(7) Prema odredbi lana 24. stav (3) Zakona, dijete(ca) rastavljenih roditelja se ne mogu

smatrati izdravanim lanovima ue porodice roditelja ili staratelja sa kojim ivi(e) u

zajednikom domainstvu, ukoliko mjesena lina primanja svakog od njih (alimentacija i

eventualni drugi lini prihodi) iznose vie od 300,00 KM mjeseno.

(8) Ukoliko je mjeseni iznos alimentacije, raunajui i eventualne druge vlastite prihode

djeteta, manji od 300,00 KM tada se, shodno odredbama lana 24. stav (4) Zakona, lini

odbitak ravnomjerno rasporeuje na oba roditelja koja izdravaju dijete(cu), ukoliko se ne

dogovore drugaije.

(9) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti na prihode ostvarene u

stvarima i uslugama obraunava se na trinu vrijednost tih koristi sa uraunatim porezom na

dodatu vrijednost.

(10) Akontacija poreza na prihode koje ostvare uenici i studenti preko uenikih i

studentskih zadruga obraunava se na razliku izmeu stvarno isplaenih prihoda i

neoporezivog dijela utvrenog na osnovu lana 6. taka 8. Zakona. Ako je mjeseni iznos

prihoda koji premauje neoporezivi dio prihoda manji od 250,00 KM porez se obraunava na

nain iz lana 27. stav 5. Zakona, a ako je taj iznos vei od 250,00 KM, na razliku koja

premauje iznos od 250,00 KM porez se obraunava na nain utvren lanom 27. stav 3. i/ili

4. Zakona i u tom sluaju uenici i studenti mogu koristiti line odbitke iz lana 24. Zakona.

7. Utvrivanje osnovice za obraun akontacije poreza na dohodak od nesamostalne

djelatnosti kod naknada za rad ugovorenih u iznosu koji ne sadri obavezne doprinose

iz naknade

lan 17.

(1) U sluaju da poslodavac sa zaposlenikom ugovori isplatu naknade za rad u iznosu koji ini

razliku izmeu bruto naknade i obaveznih doprinosa iz te naknade, tada e poslodavac biti

duan, shodno lanu 10. stav (1) Zakona, da ugovoreni iznos naknade prerauna u bruto

iznos. Bruto iznos naknade moe se utvrditi mnoenjem ugovorenog iznosa naknade sa

koeficijentom zbirne stope obaveznih doprinosa iz plae:

zbirna stopa doprinosa x 100

----------------------------------------- : 100 + 1 = koeficijent

100 - zbirna stopa doprinosa

(2) U sluaju da poslodavac umjesto u novcu plau zaposleniku nadoknadi u materijalnim

dobrima i/ili uslugama, prema lanu 12. stav (2) i lanu 16. stav (5) ovog pravilnika, trina

vrijednost tih stvari i/ili usluga sa uraunatim PDV-om, smatra se neto naknadom u kojoj je

sadran porez, koja se radi utvrivanja osnovice za obraun akontacije poreza na dohodak

mora preraunati u bruto iznos primjenom koeficijenta iz stava (1) ovog lana.

(3) Isto tako, koristi koje se, prema lanu 12. ovog pravilnika, smatraju prihodima od

nesamostalnih djelatnosti ija se vrijednost utvruje prema trinoj vrijednosti, tretira se kao

neto prihod zaposlenika, koji se radi utvrivanja osnovice za obraun akontacije poreza na

dohodak mora preraunati u bruto iznos primjenom koeficijenta iz stava (1) ovog lana.

8. Porezna kartica

8.1. Izdavanje porezne kartice

lan 18.

(1) Porezna kartica (obrazac PK-1002) je evidencija sa podacima o ukupnom faktoru linog

odbitka poreznog obveznika - rezidenta iz lana 2. st. (3) i (4) Zakona na osnovu kojeg on

ostvaruje svoje pravo na osnovni lini odbitak i umanjenje porezne osnovice po osnovu

izdravanja lanova ue porodice i/ili po osnovu eventualne invalidnosti tih lanova ili samog

poreznog obveznika. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava na pismeni

dokumentovani zahtjev poreznog obveznika.

(2) Obveznici poreza na dohodak po osnovu nesamostalne djelatnosti (zaposlenici) na osnovu

porezne kartice stiu pravo na umanjenje porezne osnovice ve kod utvrivanja i plaanja

mjesene akontacije poreza, ukoliko su svoju poreznu karticu dostavili svom poslodavcu

odnosno isplatiocu dohotka po osnovu nesamostalne djelatnosti.

(3) Fiziko lice koje zasniva radni odnos sa poslodavcem koji ima sjedite na podruju

Federacije, kako bi ostvarilo pravo na lini odbitak prilikom utvrivanja osnovice za obraun

akontacije poreza na plau, duno je prije zasnivanja ili odmah po zasnivanju radnog odnosa

Poreznoj upravi podnijeti popunjeni pismeni zahtjev i odgovarajuu vjerodostojnu

dokumentaciju o izdravanim lanovima ue porodice i/ili invaliditetu, na osnovu koje e

Porezna uprava utvrditi ukupan faktor linog odbitka koji e iskazati u poreznoj kartici

poreznog obveznika. Na osnovu utvrenog faktora poslodavac, kojem je zaposlenik dostavio

svoju poreznu karticu, duan je pri svakoj isplati oporezivih prihoda po osnovu nesamostalne

djelatnosti poreznu osnovicu za obraun akontacije poreza na dohodak umanjiti za iznos

linog odbitka koji se izraunava mnoenjem ukupnog faktora iz porezne kartice sa

mjesenim iznosom osnovnog linog odbitka.

(4) Poslodavac je duan poreznu karticu zaposlenika uvati do prestanka radnog odnosa.

(5) Zaposlenik moe imati samo jednu poreznu karticu, a ukoliko istovremeno ima vie

poslodavaca, zaposlenik moe izabrati kojem e poslodavcu predati svoju poreznu karticu.

(6) U sluaju otuenja, gubitka, unitenja ili nestanka porezne kartice, nadlena Porezna

uprava duna je na zahtjev zaposlenika izdati novu poreznu karticu, s tim da se na poreznoj

kartici mora oznaiti i ovjeriti da se radi o duplikatu porezne kartice.

(7) Pri raskidu radnog odnosa poslodavac je duan zaposleniku predati poreznu karticu radi

dostave iste novom poslodavcu, a fotokopiju ili ovjereni prepis iste zadrati za svoje potrebe

odnosno radi inspekcijskog nadzora.

(8) Porezna uprava e po saznanju proglasiti nevaeim porezne kartice fizikih lica koja su:

a) umrla;

b) u smislu odredbi lana 2. st. (3) i/ili (4) Zakona, prestala biti rezidenti Federacije;

c) upuena na viegodinje odsluenje zatvorske kazne.

(9) Kada u toku ili po isteku poreznog perioda rezidentu iz lana 2. stav (4) Zakona, prestane

radni odnos kod poslodavca koji ima sjedite na podruju Federacije, od prvog dana u

mjesecu koji slijedi nakon prestanka radnog odnosa to fiziko lice gubi status rezidenta

Federacije, a time i pravo na daljnje koritenje prava na line odbitke po osnovu porezne

kartice. Poslodavac kod kojeg je to lice bilo u radnom odnosu, duan je o prestanku radnog

odnosa tog lica obavijestiti Poreznu upravu u roku 5 dana od dana prestanka radnog odnosa

radi ponitavanja porezne kartice. Ukoliko je fiziko lice kome je prestao radni odnos

zasnovalo novi radni odnos kod drugog poslodavca sa sjeditem na podruju Federacije, tada

taj porezni obveznik o tome moe obavijestiti nadlenu organizacionu jedinicu Porezne

uprave radi produenja vanosti porezne kartice odnosno nastavka koritenja prava na lini

odbitak i evidentiranja podataka o novom poslodavcu.

(10) Fiziko lice koje ima poreznu karticu, a u toku poreznog perioda prestane trajno sticati

oporezive prihode, moe se, ukoliko ispunjava uslove iz lana 24. stav (3) Zakona, u

narednom poreznom periodu prijaviti kao izdravano lice od strane lana ue porodice sa

kojim ivi u zajednikom domainstvu. U tom sluaju porezni obveznik - rezident, koji

prijavljuje to lice za izdravanje, uz podnoenje Zahtjeva za izdavanje nove porezne kartice

mora priloiti originalni primjerak porezne kartice lica koje prijavljuje za izdravanje.

8.2. Sadraj zahtjeva za izdavanje porezne kartice i sadraj porezne kartice

lan 19.

(1) Zahtjev za izdavanje porezne kartice rezidenti Federacije iz lana 2. st. (3) i (4) Zakona,

podnose na obrascu PK-1001, koji sadri slijedee podatke:

1) podatke o poreznom obvezniku,

2) podatke o poslodavcu,

3) podatke o osnovnom linom odbitku poreznog obveznika,

4) podatke o izdravanom branom drugu,

5) podatke o izdravanoj djeci,

6) podatke o ostalim izdravanim lanovima ue porodice,

7) podatke o izdravanim licima za koja porezni obveznik plaa alimentaciju,

8) podatke o izdravanim lanovima ue porodice sa invaliditetom ukljuujui i poreznog

obveznika,

9) podatke o ukupnom koeficijentu (faktoru) linog odbitka i periodu vaenja istog,

10) izjavu poreznog obveznika,

11) potpis poreznog obveznika (zaposlenika), potpis ovlatenog lica kod poslodavca i datum

podnoenja.

U polje 4) Zahtjeva za izdavanje porezne kartice ("JMB") za rezidentnog poreznog obveznika

unosi se trinaestocifreni jedinstveni matini broj, a za poreznog obveznika - stranca sa

statusom rezidenta u ovo polje unosi se broj koji e dodijeliti Porezna uprava nakon

registracije tog stranog lica. Isto tako, u kolonu a) ("JMB") u dijelu 4. do 8. Zahtjeva unosi se

trinaestocifreni jedinstveni matini broj izdravanih lica, a za izdravana lica - strance u ovu

kolonu unosi se broj koji e dodijeliti Porezna uprava nakon registracije tih stranih lica.

(2) Porezna kartica (obrazac PK-1002) sadri slijedee podatke:

1) podaci o poreznom obvezniku (ime i prezime, JMB, datum roenja, adresa prebivalita, i

dr.),

2) podaci o pojedinanim i ukupnom faktoru linog odbitka shodno lanu 24. st. (1) i (2)

Zakona, kao i oznaka mjeseca od kojeg vrijedi podatak o ukupnom faktoru iskazanom u

poreznoj kartici,

3) potpis ovlatenog slubenika Porezne uprave, peat i datum izdavanja porezne kartice.

8.3. Unos podataka u poreznu karticu

lan 20.

(1) Podatke u poreznu karticu unosi Porezna uprava. Pri utvrivanju prava na line odbitke u

obzir se uzimaju posljednji uneseni podaci s tim da prethodno iskazani podatak naelno vai

do kraja mjeseca koji prethodi mjesecu od kojeg vai sljedei iskazani podatak.

(2) Utvrivanje faktora linog odbitka i unos u poreznu karticu vri se na osnovu

odgovarajue dokumentacije (vjenani list, rodni list, dokaz o visini prihoda izdravanog lica,

dokaz o postojanju invaliditeta, uvjerenje o zajednikom domainstvu i sl.)

(3) Lini odbici iz lana 24. stav 2. Zakona rezidentnim poreznim obveznicima iz lana 2. st.

(3) i (4) Zakona, priznaju se samo za lica koja se u smislu lana 24. st. (3) - (5) Zakona

smatraju izdravanim lanovima ue porodice.

(4) Kod obraunavanja linih odbitaka za izdravana lica zapoeti mjesec priznaje se kao puni

mjesec za priznavanje linih odbitaka.

(5) Izmjene u porodinom stanju koje utiu na smanjenje faktora linog odbitka odnosno na

poveanje osnovice za obraun mjesenih akontacija poreza, porezni obveznik je duan

prijaviti Poreznoj upravi u roku od 15 dana od dana nastanka izmjene.

(6) Na zahtjev zaposlenika poslodavac je duan da mu privremeno preda poreznu karticu radi

upisa promjene linih podataka i podataka o linom odbitku kod nadlene organizacione

jedinice Porezne uprave.

(7) Promjene iz stava (5) ovog lana, Porezna uprava upisuje na osnovu podnesenog zahtjeva,

priloene odgovarajue vjerodostojne dokumentacije i ranije izdate porezne kartice, shodno

slijedeoj proceduri:

1) podneseni zahtjev obrauje se elektronskim putem;

2) upis promjena u vezi sa novim koeficijentom linog odbitka unosi se u novu poreznu

karticu;

3) nadlena organizaciona jedinica Porezne uprave (ispostava) ponovo izdaje ovjerenu i

potpisanu poreznu karticu sa svim elementima i periodima vaenja linih odbitaka, zakljuno

sa novom vrijednou koeficijenta linog odbitka;

4) na taj nain izdata porezna kartica ima tretman originala, koji zaposlenik predaje

poslodavcu radi ostvarivanja prava za umanjenje osnovice pri obraunu poreza na dohodak, a

dotadanja porezna kartica zadrava se u dosjeu poreznog obveznika;

5) isti postupak kod promjene koeficijenta linog odbitka primjenjuje se i za posjednike

poreznih kartica koji obavljaju samostalnu djelatnost, kao i za posjednike poreznih kartica

koji nemaju status zaposlenika, s tim da oni zadravaju novu poreznu karticu kod sebe.

(8) Porezna uprava moe u toku poreznog perioda i bez prijave poreznog obveznika izmijeniti

odnosno umanjiti faktor linog odbitka u poreznoj kartici ili istu ponititi, ako utvrdi da je

faktor linog odbitka koji je iskazan u poreznoj kartici utvren na osnovu netanih odnosno

lanih podataka. Porezna uprava o izvrenoj ispravci faktora linog odbitka bez prijave

poreznog obveznika, duna je obavijestiti zaposlenika i njegovog poslodavca i izdati nalog za

ispravku odnosno obraun i uplatu razlike manje obraunatih mjesenih akontacija poreza na

dohodak na isplaene prihode od nesamostalne djelatnosti u periodu od nastanka okolnosti

koje su dovele do smanjenja faktora linog odbitka do dana izvrene ispravke u poreznoj

kartici, sa obavezom obrauna i uplate zateznih kamata za isti period.

(9) Izmjene okolnosti koje utiu na uveanje faktora linog odbitka odnosno na smanjenje

osnovice za obraun mjesenih akontacija poreza, porezni obveznik moe prijaviti Poreznoj

upravi kada to eli, ali u tom sluaju novi uveani faktor linog odbitka moe se primjenjivati

samo za utvrivanje osnovica za obraun mjesenih akontacija poreza na plae isplaene

nakon prijavljivanja novih okolnosti.

9. Obaveze poslodavca u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti

9.1. Obaveza obraunavanja, obustave i uplate poreza

lan 21.

(1) Poslodavac i isplatilac dohotka koji ima obaveze poslodavca duni su obraunati,

obustaviti i na propisani raun uplatiti akontaciju poreza na dohodak od nesamostalne

djelatnosti. Pri isplati prihoda od nesamostalne djelatnosti u novcu, plaanje poreza dospijeva

istovremeno sa isplatom, odnosno isplata dohotka i uplata poreza na dohodak vri se istog

dana ili narednog dana po izvrenoj isplati.

(2) Kod sticanja prihoda od nesamostalne djelatnosti u stvarima, obraun poreza na dohodak i

uplata poreza dospijevaju istovremeno sa preuzimanjem stvari, odnosno preuzimanje stvari i

uplata poreza na dohodak vri se istog dana ili narednog dana po izvrenom preuzimanju.

(3) Uplata akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti i dohotka od druge

samostalne djelatnosti lanova predstavnikih organa vlasti vri se prema opini prebivalita

poreznog obveznika.

(4) Ako porezni obveznik nema prebivalite u Federaciji, uplata akontacije poreza na dohodak

od nesamostalne djelatnosti vri se prema sjeditu poslodavca.

(5) Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti iz inostranstva

duni su, shodno lanu 27. st. (8) i (9) Zakona, obraunati i uplatiti akontaciju poreza na

dohodak od nesamostalne djelatnosti u roku pet dana od dana prijema dohotka. U istom roku i

na isti nain duan je obraunati i uplatiti porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti i

porezni obveznik zaposlen u diplomatskim ili konzularnim predstavnitvima ili

meunarodnim organizacijama sa diplomatskim imunitetom.

lan 22.

9.2. Odgovornost poslodavca i zaposlenika za obraun i uplatu poreza

(1) Obveznik i dunik poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti je zaposlenik, ali

poslodavac kao porezni agent (i druga lica koja se u smislu ovog pravilnika smatraju

poslodavcem), je odgovoran:

za porez koji je duan da obrauna, obustavi i uplati na propisani raun u skladu sa

odredbama l. 27. i 37. Zakona;

za pravilno voenje evidencija propisanih lanom 28. stav 2. Zakona;

- za dostavljanje godinjih izvjetaja o oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti

(obrazac GIP-1022) poreznom obvezniku - zaposleniku i Poreznoj upravi u skladu sa lanom

28. stav (3) Zakona.

(2) Za manje obraunate i uplaene iznose poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti

dunicima se smatraju i poslodavac i zaposlenik ali i pravno i fiziko lice koje se, u smislu

ovog pravilnika, smatra poslodavcem.

(3) Ako poslodavac nije obustavio porez na dohodak u punom iznosu, Porezna uprava je

duna naplatu manje obustavljenog i uplaenog poreza prioritetno naplatiti od poslodavca, a

ako se ni provedenim postupkom prinudne naplate duni iznos nije mogao naplatiti od

poslodavca, Porezna uprava e naplatu izvriti neposredno od zaposlenika.

(4) Ukoliko je Porezna uprava od poslodavca naplatila porez na dohodak od nesamostalne

djelatnosti koji on nije obustavio od plae zaposlenika, poslodavac ima pravo da se refundira

od poreznog obveznika-zaposlenika.

(5) Poslodavac nije odgovoran ako je zbog greaka u poreznoj kartici obraunao, zadrao i

uplatio porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti u manjem iznosu.

(6) Ukoliko poslodavac uz naknadu prepusti zaposlenike treem licu, tree lice supsidijarno

odgovara za porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti u sluaju da se potraivanje nije

moglo naplatiti od poslodavca.

9.3. Obaveza voenja evidencija o dohotku od nesamostalne djelatnosti

lan 23.

(1) Na osnovu lana 28. stav (2) Zakona, poslodavac je duan evidentirati isplaene plae i

druge oporezive naknade po osnovu radnog odnosa na obrascu OLP-1021 Obraunski list

plaa.

(2) Obraunski list plaa duna su voditi i lica koja u smislu ovog pravilnika imaju obaveze

poslodavca, ukljuujui i lica koja vre isplate poslanikih pauala i drugih prihoda po osnovu

obavljanja drugih samostalnih djelatnosti iz lana 12. stav (4) taka 1) Zakona.

9.3. (1) Obraunski list

lan 24.

(1) Obraunski list je evidencija o isplati plaa i drugih oporezivih naknada po osnovu

nesamostalne djelatnosti koju je poslodavac odnosno isplatilac duan da vodi za svakog

zaposlenika posebno, i u koju unosi podatke o svakoj isplaenoj plai i/ili oporezivoj naknadi,

kao i podatke o obraunatim i uplaenim obaveznim doprinosima iz plae, poreznim

osnovicama i obraunatoj i uplaenoj mjesenoj akontaciji poreza na dohodak.

(2) U obraunski list podaci se unose na osnovu analitikih evidencija plaa i druge pratee

dokumentacije (isplatne liste, knjiga blagajne, izvodi iro-rauna, nalozi za uplatu ili isplatu i

sl.) i to najkasnije u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem su izvrene isplate plaa i

drugih naknada po osnovu nesamostalne djelatnosti. Podaci o isplaenim primanjima,

utvrenim osnovicama i obraunatim i obustavljenim iznosima obaveznih doprinosa i poreza

moraju odgovarati podacima iskazanim u isplatnim listama koje je poslodavac odnosno

isplatilac plaa i drugih primanja duan da dostavi zaposleniku, shodno lanu 11. stav (2)

Zakona o doprinosima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01,

1/02, 17/06 i 14/08).

(3) Ako je u toku jednog mjeseca bilo vie isplata plaa, svaka isplata se posebno hronoloki

unosi u obrazac, a po isteku mjeseca se svi pojedinani iznosi sabiraju i unose u obrazac.

(4) Podaci o obraunatim i uplaenim obaveznim doprinosima iz plae nee se unositi u

obraunski list ukoliko za taj mjesec zaposleniku nije isplaena plaa. Unos podataka o

plaenim obaveznim doprinosima izvrit e se u mjesecu kada se izvri isplata plae.

(5) Ako je zaposlenik u istom poreznom periodu radio kod dva ili vie poslodavaca,

obraunski list je bio duan voditi svaki poslodavac na posebnom obrascu OLP-1021 i to za

onaj period dok je to lice kod njega bilo zaposleno.

lan 25.

Obraunski list plaa - obrazac OLP-1021 sastoji se iz tri dijela i sadri:

1) Podatke o poslodavcu - isplatiocu plaa i drugih linih primanja (naziv pravnog lica

odnosno ime i prezime fizikog lica - poslodavca, adresu i sjedite, odnosno prebivalite,

identifikacioni broj poslodavca odnosno isplatioca i naziv i adresu organizacione jedinice

Porezne uprave prema prebivalitu zaposlenika),

2) Podatke o poreznom obvezniku zaposleniku (prezime i ime, adresa prebivalita, JMB i

adresu

organizacione jedinice Porezne uprave prema sjeditu poslodavca),

3) Podatke o isplaenim plaama i drugim oporezivim naknadama, obraunatim,

obustavljenim i uplaenim doprinosima iz osnovice i obraunatoj, obustavljenoj i uplaenoj

akontaciji poreza.

lan 26.

(1) Poslodavac je duan obraunski list plaa zakljuiti po isteku kalendarske godine, odnosno

u toku poreznog perioda ukoliko doe do prestanka radnog odnosa.

(2) Poslodavac je duan uvati obraunske listove plaa u skladu sa zakonskim rokovima, i to

najmanje pet (5) godina od dana kada je obraunski list plaa zakljuen.

(3) Obraunski list plaa moe se popunjavati runo ili putem raunala. Uneseni podaci ne

smiju se brisati ni ispravljati. Ako se prilikom unosa naini greka istu treba precrtati

vodoravnom linijom i ovjeriti potpisom i peatom odgovornog lica.

9.3.(1)a. Mjeseni izvjetaj o isplaenim plaama, ostvarenim koristima i drugim

oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaenim doprinosima i

akontaciji poreza na dohodak

lan 26a.

(1) U skladu sa lanom 28. stav (2) Zakona, poslodavac odnosno lice koje ima obaveze

poslodavca duan je podatke o isplaenim mjesenim plaama i drugim oporezivim

prihodima od nesamostalne djelatnosti kao i podatke o obraunatim obaveznim doprinosima

iz osnovice i na osnovicu i obraunatim i uplaenim iznosima mjesene akontacije poreza na

dohodak od nesamostalne djelatnosti, duno je dostavljati Poreznoj upravi na Obrascu MIP-

1023 Mjeseni izvjetaj o isplaenim plaama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim

prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaenim doprinosima i akontaciji poreza

na dohodak.

(2) Mjeseni izvjetaj iz stava (1) ovog Pravilnika poslodavac je duan dostavljati nadlenoj

organizacionoj jedinici Porezne uprave prema sjeditu poslodavca odnosno isplatioca do 15. u

mjesecu za protekli mjesec.

(3) Podatke iz stava (1) ovog lana poslodavac osigurava iz evidencija o isplaenim

plaama i drugim oporezivim naknadama po osnovu radnog odnosa (Obrazac OLP -1021)

koje je duan voditi pojedinano za svakog zaposlenika u skladu sa odredbama l. 23. do 26.

ovog Pravilnika.

(4) Podaci koji se iskazuju u obrascu MIP- 1023 odnose se na obaveze doprinosa propisanih

lanom 4. Zakona o doprinosima i na mjesene akontacije poreza na dohodak od

nesamostalne djelatnosti, obraunate i uplaene na prihode od nesamostalne djelatnosti iz

lana 10. st. (1), (2) i (3) Zakona o porezu na dohodak, ostvarene u periodu (mjesec i godina)

koji je naznaen u polju "Porezni period" u zaglavlju obrasca.

(5) Poslodavci koji imaju vie od 5 zaposlenika duni su Poreznoj upravi podatke iz obrasca

MIP -1023 dostavljati u elektronskoj formi na mediju ili putem Interneta.

(6) Obrazac MIP -1023 sadri slijedee podatke:

1) podatke o poslodavcu - isplatiocu plaa i drugih oporezivih prihoda od nesamostalne

djelatnosti;

2) podatke o isplaenim plaama i drugim oporezivim naknadama, obraunatim,

obustavljenim i uplaenim doprinosima iz osnovice, faktoru i iznosu linog odbitka, poreznoj

osnovici, obraunatom i uplaenom iznosu mjesene akontacije poreza na dohodak i to

pojedinano za svakog zaposlenika;

3) podatke o plaenim doprinosima na teret poslodavca.

9.3.(1)b. Pojedinani mjeseni izvjetaj o isplaenim plaama, obraunatim i uplaenim

doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti

lan 26b.

(1) Za izvjetavanje Porezne uprave o izvrenim pojedinanim uplatama, doplatama i/ili

ispravkama podataka iskazanih u mjesenom izvjetaju koji je poslodavac ve dostavio ili

koji e tek dostaviti Poreznoj upravi (obrazac MIP-1023) a koji se odnose na samo jednog

zaposlenika, koristi se obrazac PMIP-1024 "Pojedinani mjeseni izvjetaj o isplaenim

plaama, obraunatim i uplaenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne

djelatnosti".

(2) Putem obrasca PMIP-1024 omoguava se izmjena podataka za postojeeg zaposlenika,

dodavanje za novog ili brisanje podataka za postojeeg zaposlenika za ve predate izvjetaje

MIP-1023.

(3) U sluaju odlaska zaposlenika u penziju, poslodavac moe putem obrasca PMIP-1024

Poreznoj upravi dostaviti podatke o uplaenim doprinosima samo za tog zaposlenika prije

dostavljanja obrasca MIP-1023, ali e iste podatke poslodavac biti duan ukljuiti i u

mjeseni izvjetaj (obrazac MIP-1023), koji e biti naknadno dostavljen Poreznoj upravi. Za

ove potrebe e se koristiti vrijednost polja 4). Operacija iz dijela 1. PMIP-1024 obrasca

oznaena je sa: "Prijava zaposlenika prije predavanja kompletnog izvjetaja MIP-1023.

(4) Putem obrasca PMIP - 1024 omoguava se prijava uplate doprinosa za pojedinanog

zaposlenika za jedan porezni period (mjesec/godina) na osnovu ifarnika vrste uplate

doprinosa navedenog u stavu (12) ovog lana.

(5) Ukoliko se poslodavcu ukae potreba za ispravkom odnosno izmjenom podataka o

uplaenim doprinosima i poreza za vie zaposlenika, potrebno je sainiti i predati Poreznoj

upravi vie obrazaca PMIP-1024, tj. za svakog zaposlenika posebno.

(6) Putem obrasca PMIP - 1024 Poreznoj upravi se mogu naknadno dostaviti izmijenjeni i/ili

dopunjeni podaci o isplaenim prihodima, obraunatim i uplaenim doprinosima i porezu na

prihode od nesamostalne djelatnosti za pojedine zaposlenike, a koji se odnose na period za

koji je poslodavac Poreznoj upravi ve dostavio obrazac MIP-1023.

(7) Obrazac PMIP-1024 sainjava se prema "Uputstvu za popunjavanje i podnoenje

pojedinanog mjesenog izvjetaja" koji je sastavni dio obrasca PMIP-1024.

(8) Popunjavanje poreznog perioda iz zaglavlja PMIP -1024 obrasca, kao i prva tri polja u

dijelu 1. istog, vri se na isti nain kao i kod obrasca MIP-1023.

(9) Popunjavanje dijela 1. - polje 4) "Operacija", se vri na nain da se izabere samo jedna od

ponuenih vrijednosti sa obrasca PMIP-1024, a u skladu sa stavovima (2), (3) i (4). ovog

lana.

(10) Popunjavanje dijela 1 - polje 5) "Vrsta uplate doprinosa se vri samo u sluaju da je na

prethodnom polju 4) "Operacija" izabrana opcija "Prijava uplate doprinosa". Ako je ispunjen

ovaj preduslov, onda se izabire jedna od vrijednosti iz ifarnika vrsta uplate doprinosa

navedenih u stavu (12) ovog lana.

(11) Popunjavanje dijela 2. i dijela 3. PMIP - 1024 obrasca ostaje nepromijenjeno u skladu sa

lanom 7. ovog pravilnika, s tim da se dio 3. - "Doprinosi na teret poslodavca" odnosi na

samog zaposlenika navedenog u dijelu 2. obrasca PMIP-1024.

(12) Vrste uplate doprinosa oznaavaju se sljedeim iframa:

1) obraun i uplata doprinosa po posebnim odlukama Vlade Federacije BiH;

2) obraun i uplata doprinosa (sa ili bez isplate plae) po osnovu sudskih presuda;

3) obraun i uplata doprinosa na osnovu zapisnika inspektora Porezne uprave i izdatog

rjeenja na osnovu naloga za plaanje obaveza;

4) obraun i uplata doprinosa na osnovu sporazuma koje je poslodavac potpisao sa Poreznom

upravom ili sa nekim od nadlenih vanbudetskih fondova;

5) ostali sluajevi.

(13) Za navedene ifre vrste uplate doprinosa iz dijela 1. Obrasca PMIP - 1024, popunjavanje

polja 2) "Vrsta isplate" u dijelu 2. istog obrasca, nije relevantno.

9.3. (2) Izvjetaj o godinjem odbitku poreza na dohodak od nesamostalnih djelatnosti

lan 27.

(1) Po isteku poreznog perioda, ili u sluaju prekida radnog odnosa, poslodavac je duan

zaposleniku i Poreznoj upravi dostaviti izvjetaj o izvrenim poreznim odbicima na obrascu

GIP-1022 - Godinji izvjetaj o ukupno isplaenim plaama i drugim linim primanjima.

(2) Obrazac GIP-1022 sadri slijedee:

1) podatke o poslodavcu - isplatiocu,

2) podatke o zaposleniku - poreznom obvezniku,

3) podatke o isplaenim prihodima, obraunatim doprinosima iz plae, linim odbicima,

poreznim osnovicama i obraunatom, obustavljenom i uplaenom porezu na plau za svaki

mjesec posebno i zbirno za cijeli porezni period.

4) podatke o neto iznosima plae / naknade koja je isplaena zaposleniku za svaki mjesec

posebno i zbirno za cijeli porezni period.

5) ovjeru poslodavca - isplatioca dohotka.

(3) Obrazac GIP - 1022 sadri podatke o mjesenim prihodima koji su isplaeni zaposleniku i

za koje su uplaeni doprinosi iz osnovice i akontacija poreza na dohodak od nesamostalne

djelatnosti. U ovaj obrazac se ne unose podaci o plaenim doprinosima koji su obraunati na

plau koja nije isplaena. Kada doe do isplate plae tada se unose u obrazac svi traeni

podaci iz obrauna raunajui i podatke o obraunatom i plaenom iznosu akontacije poreza

na dohodak i podatke o ranije uplaenim doprinosima iz osnovice.

(4) U kolonu 1) obrasca unose se hronoloki oznake mjeseca i godine isplate prihoda na koje

se odnose podaci o obraunatim i uplaenim doprinosima i akontaciji poreza, a u kolonu 2)

unose se oznake mjeseca i godine na koje se isplaeni prihodi odnose.

(5) Svaki red obrasca GIP-1022 odnosi se na sumirane podatke o oporezivim prihodima po

osnovu nesamostalne djelatnosti isplaenim u toku jednog mjeseca, a ti se podaci evidentiraju

i zbrajaju iz obraunskih listova (obrazac OLP-1021) koje poslodavac u toku poreznog

perioda mora voditi za svakog zaposlenika pojedinano.

(6) Mjeseno sumirani podaci o isplaenim prihodima, obraunatim i uplaenim doprinosima

iz osnovice i akontaciji poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, koji se unose u

obrazac GIP-1022, moraju odgovarati broju zbirnih mjesenih specifikacija dostavljenih

Poreznoj upravi i zbirnim podacima iz mjesenih izvjetaja (obrazac MIP-1023).

10. Porez na dohodak od samostalnog vrenja djelatnosti lanova predstavnikih organa

vlasti koji se oporezuje kao dohodak od nesamostalne djelatnosti

lan 28.

(1) Dohodak lanova predstavnikih organa vlasti po osnovu djelatnosti iz lana 12. stav (2)

take 4) Zakona, oporezuje se na nain i po postupku kao i dohodak od nesamostalne

djelatnosti.

(2) Isplatilac dohotka iz stava (1) ovog lana, u smislu odredaba Zakona, smatra se

poslodavcem.

(3) Isplatilac dohotka od samostalnog vrenja djelatnosti lanova predstavnikih organa vlasti

duan je pri svakoj isplati dohotka obraunati, obustaviti i uplatiti akontaciju poreza.

10.1. Porezna osnovica

lan 29.

(1) Poreznu osnovicu za obraun mjesene akontacije poreza na dohodak od samostalnog

vrenja djelatnosti lanova predstavnikih organa vlasti ine svi prihodi po osnovu djelatnosti

ostvareni tokom mjeseca umanjeni za obavezni doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje

na teret osiguranika.

(2) Kod obrauna mjesene akontacije poreza na dohodak od samostalnog vrenja djelatnosti

lanova predstavnikih organa vlasti koji su isplatiocu dostavili poreznu karticu, poreznu

osnovicu ine svi prihodi po osnovu djelatnosti ostvareni tokom mjeseca umanjeni za

obavezni doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje na teret osiguranika i za lini odbitak

utvren na osnovu faktora iskazanog u poreznoj kartici.

10.2. Obaveze isplatioca

lan 30.

(1)Isplatilac dohotka od samostalnog obavljanja djelatnosti lanova predstavnikih organa

vlasti duan je za svakog poreznog obveznika voditi obraunski list plaa obrazac OLP-

1021, a po isteku godine, i to najkasnije do kraja februara tekue godine, svakom od njih

uruiti jedan primjerak godinjeg izvjetaja o ukupno isplaenim plaama i drugim linim

primanjima na (obrazac GIP-1022).

(2) Poslodavci i drugi isplatioci oporezivih prihoda po osnovu drugih samostalnih djelatnosti

iz lana 12. stav (4) ta. 2) i 3) Zakona, duni su, po isteku poreznog perioda za svako fiziko

lice kojem je u proteklom poreznom periodu vrena isplata(e) naknade(a) po osnovu ugovora

o djelu i autorskih honorara i dr., sainiti zbirni godinji pregled sa podacima o bruto i neto

iznosima naknada, kao i podacima o obraunatoj, obustavljenoj i uplaenoj akontaciji poreza

na dohodak i doprinosu za zdravstveno osiguranje i isti dostaviti svakom primaocu naknade

najdue do 28. februara tekue godine.

IV. UTVRIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. Osnovne karakteristike samostalne djelatnosti

lan 31.

(1) Samostalnom djelatnou u smislu lana 12. st. 2., 3. i 4. ta. 2) i 3) Zakona, smatra se

djelatnost koja se obavlja samostalno, trajno i sa namjerom sticanja dohotka, izuzev drugih

samostalnih djelatnosti iz lana 12. stav (4) take 3), koje se mogu obavljati i povremeno.

(2) Samostalnost u obavljanju djelatnosti znai da fiziko lice djelatnost obavlja za vlastiti

raun i na vlastitu odgovornost.

Bitna obiljeja samostalne djelatnosti su: ulaganje kapitala, poslovni rizik, slobodno

odluivanje o vremenu, mjestu i nainu obavljanja djelatnosti, rad za vie korisnika,

obavljanje djelatnosti lino ili preko zaposlenika.

(3) Trajno obavljanje djelatnosti pretpostavlja postojanje namjere da se obavljanje djelatnosti

ponavlja s ciljem stvaranja dohotka a karakterizira ga vrenje djelatnosti u duem

vremenskom periodu, a ne jednokratno, u cilju ostvarenja stalnog izvora dohotka.

(4) Karakter trajnosti postoji i kod viestruke prodaje nekretnina i imovinskih prava, ako se u

roku od pet godina otui vie od tri nekretnine ili imovinskih prava iste vrste, te se tako

ostvareni dohodak oporezuje kao dohodak iz lana 12. stav (2) taka 1) Zakona. Ako je na

dohodak od otuenja plaen porez na od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune

uslovi za oporezivanje tog dohotka kao dohotka od obrtnike djelatnosti, plaeni porez na

dohodak od imovine uraunat e se kao plaena akontacija.

(5) Namjera ostvarenja dohotka postoji kada se na osnovu vrste djelatnosti i naina njenog

obavljanja moe zakljuiti da e se ta djelatnost trajno obavljati u cilju ostvarenja dohotka.

2. Vrste samostalnih djelatnosti

lan 32.

(1) Pored djelatnosti koje se u smislu lana 2. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima

("Slubene novine Federacije BiH", br. 35/09 i 42/11), smatraju obrtom, u smislu Zakona,

obrtnikom djelatnou i djelatnostima srodnim obrtnikim smatraju se i druge djelatnosti

regulisane posebnim propisima (trgovake, ugostiteljske, transportne, turistike,

posredovanje pri davanju stvari i prava u zakup ili podzakup i sl.)

(2) Poljoprivredna i umarska djelatnost su djelatnosti iskoritavanja prirodnih bogatstava

zemlje i prodaja ili zamjena nepreraenih proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti. U

poljoprivrednu djelatnost i djelatnost umarstva spadaju i vinogradarstvo, povrtlarstvo i sve

djelatnosti u proizvodnji biljaka, kao i tov i dranje stoke kao sporedna djelatnost u

poljoprivredi.

(3) Djelatnosti slobodnih zanimanja su samostalno obavljanje naune, umjetnike,

nastavnike, odgojne djelatnosti, djelatnosti zdravstvenih radnika, fizioterapeuta, veterinara,

advokata, notara, inenjera, arhitekata, prevodilaca, novinara, izvjetaa-fotografa,

prevodilaca, tumaa i sl.

(4) Drugim samostalnim djelatnostima u smislu lana 12. Stav (4) ta. 1), 2), i 3) Zakona,

smatra se djelatnost lanova predstavnikih organa vlasti na dravnom, entitetskom,

kantonalnom i lokalnom nivou, djelatnost lanova skuptina i nadzornih odbora privrednih

drutava, upravnih vijea i njima odgovarajuih organa, steajnih upravnika, kao i dohodak od

drugih povremenih djelatnosti. Povremena samostalna djelatnost je djelatnost koja se ne

obavlja u okviru nesamostalne djelatnosti, a obavlja se neredovno u veim prekidima ili

kratkotrajno.

3. Utvrivanje dohotka od obrtnike djelatnosti i djelatnosti srodnih obrtnikim

djelatnostima

3.1. Poslovni prihodi

lan 33.

(1) Poslovnim prihodima smatraju se i prihodi od otuenja ili likvidacije djelatnosti (radnje,

obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti), kao i otuenje dugotrajne imovine.

(2) Poslovnim prihodima smatraju se sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje,

obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe ili druge potrebe koje nisu u

vezi sa obavljanjem djelatnosti. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema trinoj

vrijednosti.

(3) Poslovnim prihodima smatraju se i manjkovi (kalo, rastur, kvar i lom) iznad visine

utvrene aktom Federalne privredne komore.

3.2. Poslovni rashodi

lan 34.

(1) Poslovnim rashodima smatraju se i izdaci za nabavku dugotrajne imovine (zemljita) koji

se mogu kao rashod odbiti samo u onom poreznom periodu u kojem je dolo do otuenja i/ili

izuzimanja te imovine i/ili likvidacije djelatnosti.

(2) Poslovnim rashodima smatraju se i sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u

djelatnost a koja ne potiu od obavljanja djelatnosti. Ulaganje obrtne imovine procjenjuje se

prema nabavnoj vrijednosti a ulaganje dugotrajne imovine prema trinoj vrijednosti.

(3) Poslovnim rashodima smatraju se i plaeni obavezni doprinosi preduzetnika iz lana 5.

stav (3) al. 2., 3. i 4. Zakona o doprinosima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 35/98,

54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08).

(4) Poslovnim rashodima smatraju se i bruto plae zaposlenika isplaene u poreznom periodu,

kao i plaeni obavezni doprinosi na osnovicu na teret preduzetnika poslodavca koji se

plaaju po stopama iz lana 10. stav 1. taka 2. Zakona o doprinosima.

(5) Kao poslovni rashodi mogu se priznati samo oni rashodi za koje postoji uredna

dokumentacija i koji su u direktnoj vezi sa ostvarenjem prihoda. Kod utvrivanja povezanost i

prihoda sa rashodima polazi se od odgovarajuih normativa (npr. utroka materijala i energije

i sl.) uzimajui u obzir specifinost djelatnosti.

(6) Kod utvrivanja oporezivog dohotka od obrtnike djelatnosti i djelatnosti srodnih

obrtnikim djelatnostima poslovni rashodi, shodno lanu 7. stav (3) Zakona, utvruju se po

principu blagajne, to znai da se kod utvrivanja poslovnih rashoda za jedan porezni period

mogu uzeti u obzir oni poslovni rashodi utvreni odredbama lana 15. st. (1), (2) i (3), koji su

stvarno nastali i plaeni u tom poreznom periodu.

3.3. Amortizacija dugotrajne imovine

3.3. (1) Najvie stope amortizacije

lan 35.

(1) Najvie stope amortizacije iz lana 16. stav (1) Zakona, koje se priznaju kao porezno

dopustiv rashod, po grupama su:

1. Graevine 10%, izuzev:

1.1. upravnih, administrativnih, uredskih i ostalih zgrada za obavljanje uslunih djelatnosti

3,0%,

1.2. stambenih zgrada, hotela, restorana 5,0%,

1.3. cesta, komunalnih objekata, gornjeg stroja eljeznikih pruga 14,3%.

2. Oprema, vozila, mehanizacija 20%, izuzev

2.1. opreme za vodoprivredu, vodovod i kanalizaciju 14,3%

2.2. opreme za zatitu okolia 33,3%

3. Viegodinji zasadi 14,3%

4. Osnovna stada 40,0%

5. Nematerijalna stalna sredstva 20,0%

(2) Jednom amortizovana sredstva ne mogu se ponovo ukljuivati u obraun amortizacije ni

kada su ista i dalje u upotrebi, osim za naknadna ulaganja u takvo sredstvo.

3.3. (2) Priznavanje amortizacije

lan 36.

(1) Stvari i prava koji slue za sticanje dohotka ija je pojedinana nabavna vrijednost vea od

1.000,00 KM unose se u popis dugotrajne imovine. Popis dugotrajne imovine slui za

utvrivanje trokova poslovanja po osnovu amortizacije dugotrajne imovine.

(2) Porezno priznavanje amortizacije stalnih sredstava poinje prvog dana mjeseca koji slijedi

iza mjeseca u kojem je stalno sredstvo stavljeno u upotrebu.

(3) Amortizacija za prodata, unitena, rashodovana ili na drugi nain otuena stalna sredstva

priznaje se do kraja mjeseca u kojem su ta stalna sredstva bila u upotrebi.

(4) Neotpisani dio vrijednosti i drugi rashodi od otuenja stalnih sredstava iz stava (2) ovog

lana u cijelosti se priznaje kao porezno dopustiv rashod.

lan 37.

(1) Vrijednost stalnih sredstava ija je pojedinana nabavna vrijednost manja od 1.000,00 KM

moe se u cjelini odbiti od osnovice poreza na dohodak u godini njihove nabavke i stavljanja

u upotrebu.

(2) Vrijednost raunarske opreme (hardvera i softvera) moe se u cjelini odbiti osnovice

poreza na dohodak u godini nabavke i stavljanja u upotrebu.

3.3. (3) Ubrzana amortizacija

lan 38.

(1) Ubrzana amortizacija doputena je za slijedea stalna sredstva:

sredstva za spreavanje zagaivanje zraka, vode i zemljita,

sredstva za ublaavanje buke.

(2) Osim za stalna sredstva iz stava (1) ovog lana, koritenje uveanih stopa amortizacije

(ubrzana amortizacija) je doputeno i u sluaju koritenja stalnih sredstava veim intenzitetom

od intenziteta koji odgovara radu u jednoj smjeni.

(3) Uveane stope u smislu stava (1) ovog lana utvruju se na nain da se stope iz lana 35.

ovog pravilnika poveavaju za 50%.

3.4. Utvrivanje dohotka u sluaju otuenja djelatnosti

lan 39.

U sluaju otuenja (prodaje) samostalne djelatnosti, fiziko lice koje je otuilo i lice koje je

nastavilo sa obavljanjem djelatnosti utvruju svako svoj dohodak za odgovarajui period krai

od poreznog perioda, s tim da je lice koje je otuilo djelatnost porezni obveznik sa zadnjim

danom mjeseca u kojem je otuenje izvreno, a sljedbenik je porezni obveznik poev od

prvog dana narednog mjeseca kada je otuenje izvreno.

3.5. Utvrivanje dohotka u sluaju prestanka poslovanja

lan 40.

(1) U sluaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti, porezni

obveznik duan je utvrditi dohodak na nain da poslovne prihode ine:

trina vrijednost dugotrajne imovine;

trina vrijednost zaliha proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog materijala;

nenaplaena potraivanja od kupaca.

(2) Poslovne rashode ine:

knjigovodstvena vrijednost dugotrajne imovine u trenutku likvidacije;

neplaene obaveze dobavljaima i druge neplaene obaveze u vezi sa djelatnou;

drugi izdaci u vezi sa likvidacijom.

(3) Porezni obveznik je duan utvrditi poslovne prihode i

poslovne rashode na nain iz stava (1) ovog lana i u sluaju prelaska na paualno utvrivanje

poreza.

3.6. Utvrivanje osnovice za oporezivanje prihoda ostvarenih obavljanjem samostalne

djelatnosti bez odobrenja nadlenog organa (bespravan rad)

lan 41.

Prihodi ostvareni obavljanjem samostalnih djelatnosti "na crno" tj. bez odobrenja nadlenog

organa podlijeu oporezivanju prema odredbama Zakona s tim da poreznu osnovicu ini

ukupan ostvareni prihod, odnosno kod utvrivanja osnovice ne mogu se odbiti rashodi koje je

imalo fiziko lice koje je te prihode ostvarilo.

3.7. Poslovne knjige i evidencije

lan 42.

(1) Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnosti iz lana 12. stav (2) ta. 1), 2)

i 3) Zakona, dohodak se utvruje na osnovu poslovnih knjiga i drugih evidencija propisanih

lanom 19. Zakona.

(2) Izuzetno, od stava (1) ovog lana, porezni obveznici iz lana 12. stav (2), taka 3) Zakona,

koji djelatnost obavljaju u skladu sa lanom 12. stav (4), a poslovne rashode utvruju u

procentu u skladu sa lanom 15. st. (4) i (5) Zakona, i porezni obveznici koji porez na

dohodak od samostalne djelatnosti plaaju u paualnom iznosu, ne utvruju dohodak na

osnovu poslovnih knjiga.

(3) Poslovne knjige i evidencije iz stava (1) ovog lana su:

1) knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR -1041),

2) knjiga prometa (obrazac KP-1042),

3) popisna lista dugotrajne imovine (obrazac PLDI-1043),

4) evidencija o potraivanjima i obavezama (obrazac EPO -1044).

(4) Knjiga prihoda i rashoda (KPR-1041) i knjiga prometa (KP-1042) vode se u papirnoj

formi i shodno lanu 42. stav (3) Zakona, moraju se prije upotrebe ovjeriti u Poreznoj upravi.

(5) Evidencije iz stava 3) i 4) ovog lana ne podlijeu ovjeri od strane Porezne uprave i mogu

se voditi i u elektronskom obliku.

(6) Porezni obveznici koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaaju u paualnom

iznosu nisu duni voditi poslovne knjige, osim poreznih obveznika iz lana 50. Stav (3) ovog

pravilnika, koji su duni voditi knjigu prometa (obrazac KP-1042).

lan 43.

(1) Poslovne knjige se moraju voditi uredno, tano i aurno.

(2) Poslovne knjige se vode odvojeno za svaki porezni period.

(3) Po isteku godine porezni obveznik je duan poslovne knjige zakljuiti i potpisati.

(4) Ako porezni obveznik obavlja vie samostalnih djelatnosti, poslovne knjige i evidencije

duan je voditi za svaku samostalnu djelatnost odvojeno.

(5) Poslovne knjige i evidencije, ukljuujui i pratee kompjuterske evidencije i

dokumentaciju na osnovu koje se vri knjienje, moraju se uvati pet godina od dana predaje

porezne prijave sainjene na osnovu tih poslovnih knjiga.

lan 44.

(1) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, porezni obveznik je duan izdati raun koji

mora sadravati najmanje slijedee podatke:

podatke o izdavaocu rauna (naziv radnje, podatke o vlasniku, odnosno nosiocu zajednike

aktivnosti),

podatke o izdvojenom/im poslovnim prostorima (ako je promet obavljen putem takvih

prostora),

datum izdavanja rauna,

naziv robe ili usluge,

jedininu cijenu i ukupan iznos rauna.

(2) Raun se izdaje u najmanje dva primjerka s tim da se jedan primjerak daje kupcu a drugi

slui za knjienje u poslovnim knjigama.

(3) Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji promet roba i

usluga naplauju gotovinski u prometu na malo duhana, duhanskih preraevina, dnevne

tampe, lota i sportske prognoze u kioscima, pri prodaji robe i usluga na trnicama i drugim

otvorenim prostorima, nisu duni izdavati raune. Ovi obveznici duni su sainiti dokument

za unos podataka o ukupnom dnevnom prometu u poslovne knjige u vidu dnevnog izvjetaja

koji sadri podatke o ukupnom dnevnom prometu sa PDV-om i bez PDV-a.

(4) Trnicama i otvorenim prostorima u smislu ovog pravilnika smatraju se mjesta

registrovana od strane nadlenog organa kao mjesta na kojima se moe vriti prodaja robe i

usluga krajnjim potroaima. Pod prodajom na otvorenim prostorima smatra se i prodaja

karata javnog prevoza putnika, prodaja karata i ostalih proizvoda putem automata.

3.7. (1) Knjiga prihoda i rashoda

lan 45.

(1) Knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR-1041) je evidencija o dnevnim i ukupnim

poslovnim prihodima i rashodima u poreznom periodu.

(2) U knjigu prihoda i rashoda unose se opi podaci o poreznom obvezniku i to: ime i prezime

poreznog obveznika, odnosno nosioca zajednike djelatnosti, naziv radnje, jedinstveni

identifikacioni broj (statistiki odnosno jedinstveni matini broj graana -JMB), adresa.

(3) U knjigu prihoda i rashoda unose se podaci o poslovnim prihodima i rashodima i to:

kolone 1. do 6. opi podaci,

kolona 7. - redni broj promjene,

kolona 8. - datum nastanka poslovne promjene (ostvarenja prihoda i ili rashoda),

kolona 9. - broj dokumenta odnosno naloga za knjienje,

kolona 10.- opis dokumenta za knjienje (raun, izvod iro rauna, popis ekova, zapisnik o

izuzimanju i ulaganju, obraun i dr.) na osnovu kojeg se sastavlja nalog za knjienje,

kolona 11.- iznos prihoda naplaenih u gotovini i ekovima. Ako se naknadno utvrdi da

primljeni ek nije naplativ, vri se ispravka (storno) iskazanih prihoda,

kolona 12. - iznos prihoda naplaenih putem iro rauna,

kolona 13. - iznos prihoda naplaenih u stvarima, uslugama ili na drugi nain, u skladu sa

Zakonom,

kolona 14.- porez na dodatu vrijednost koji je sadran u prihodima registrovanog PDV

obveznika, naplaenim naknadama te primljenim stvarima i uslugama,

kolona 15. - ukupan prihod - zbir iznosa iz kolona 11, 12. i 13. umanjen za iznos poreza na

dodatu vrijednost,

kolona 16.- iznos rashoda u vezi nabavke robe /materijala,

kolona 17.- iznos uplaen na ime bruto plaa zaposlenika,

kolona 18.- iznos koji je preduzetnik uplatio na ime svojih obaveznih doprinosa za sebe i na

isplaene plae svojih zaposlenika,

kolona 19.- iznos ostalih porezno priznatih rashoda izvrenih u stvarima, uslugama,

ulaganjima i drugih rashoda u skladu sa Zakonom,

kolona 20.- porez na dodatu vrijednost sadran u rashodima - registrovanog PDV obveznika

plaenim u novcu, stvarima i / ili uslugama,

kolona 21.- ukupno porezno dopustivi rashodi zbir iznosa iz kolona 16, 17, 18. i 19

umanjen za iznos poreza na dodatu vrijednost koji je sadran u rashodima iz kolone 16.

(4) Porezni obveznik je duan u knjizi prihoda i rashoda ili drugim evidencijama osigurati

podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

(5) Izuzetno, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, a prema propisima o

porezu na dodatu vrijednost vode evidenciju o dnevnom gotovinskom prometu, mogu u

kolonu 11. knjige prihoda i rashoda gotovinski promet unositi u jednom iznosu za cijeli

obraunski period, i to u rokovima propisanim za utvrivanje obaveze poreza na dodatu

vrijednost.

(6) U kolone 11, 12 i 13. knjige prihoda i rashoda unose se podaci o ukupnim prihodima sa

naplaenim porezom na dodatu vrijednost, a u kolone 16., 17., 18. i 19. unose se podaci o

ukupnim porezno dopustivim rashodima ukljuujui i plaeni porez na dodatu vrijednost.

(7) Unos podataka u knjigu prihoda i rashoda mora se izvriti najkasnije do 15-og u mjesecu

za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodatu vrijednost duni su unos podataka u knjigu

prihoda i rashoda izvriti u roku propisanom za uplatu poreza na dodatu vrijednost.

(8) Porezni obveznik duan je voditi jednu knjigu prihoda i rashoda bez obzira na broj

izdvojenih poslovnih prostora.

(9) Za zajedniku djelatnost vodi se jedna knjiga prihoda i rashoda bez obzira na broj

izdvojenih poslovnih prostora i broj supreduzetnika.

(10) Na kraju poreznog perioda (kalendarske godine) prihodi i rashodi se sabiraju. Utvrenim

iznosima ukupnih prihoda i porezno dopustivih rashoda u sluaju otuenja ili likvidacije,

dodaju se poslovni prihodi i rashodi prema l. 33. i 34. ovog pravilnika. Radi utvrivanja

ukupnih poslovnih rashoda ovako utvrenim rashodima dodaju se rashodi otpisa dugotrajne

imovine utvreni u skladu sa l. 35. do 37. ovog pravilnika.

(11) Izuzetno od odredbe lana 74., poev od 01. januara 2010. godine, u kolonu 16. knjige

prihoda i rashoda (KPR-1041), ne prenosi se i ne iskazuje kao poetno stanje niti nabavne niti

prodajne vrijednosti roba, sirovina i repromaterijala, kao i sirovina i materijala sadranih u

gotovim proizvodima, koje su utvrene popisom zadnjeg dana proteklog poreznog perioda.

3.7. (2) Knjiga prometa

lan 46.

(1) Porezni obveznici koji vre prodaju robe na malo ili pruaju usluge graanima na vie

prodajnih mjesta, pored knjige prihoda i rashoda, duni su za svako prodajno mjesto, radnju i

sl. voditi knjigu prometa (obrazac KP-1042), ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu

za svako takvo mjesto ne osiguravaju putem drugih evidencija propisanih posebnim

zakonima.

(2) Podaci o ostvarenom dnevnom prihodu naplaenom u gotovom novcu ili ekovima unose

se u knjigu prometa na kraju radnog dana, a najkasnije prije poetka slijedeeg radnog dana.

(3) U knjigu prometa unose se opi podaci o poreznom obvezniku (ime i prezime poreznog

obveznika, odnosno nosioca zajednike djelatnosti, naziv radnje, jedinstveni identifikacioni

broj odnosno jedinstveni matini broj graana - JMB, adresa, podaci o izdvojenim poslovnim

prostorima i slijedei podaci:

kolone 1. do 7. - opi podaci,

kolona 8. - redni broj,

kolona 9. - datum ostvarenja gotovinskog prihoda,

kolona 10. - broj dokumenta odnosno naloga za knjienje,

kolona 11. - opis dokumenta o prihodima u gotovini (raun, izvod iz iro rauna, popis

ekova, total dnevnog prometa iz registar kase i sl.)

kolona 12. - iznos naplaen u gotovini i/ili u ekovima,

kolona 13 - prihodi naplaeni bezgotovinski na osnovu ispostavljene fakture,

kolona 14. - zbir iznosa iz kolona 12. i 13.

(4) Iznos iz kolone 14. knjige prometa sabira se sa iznosima dnevnog/ih prometa ostvarenog

istog dana u drugoj/im izdvojenim poslovnim prostorima odnosno sjeditu preduzetnika i

zbirni iznos se unosi u kolonu 11. Knjige prihoda i rashoda.

3.7. (3) Popisna lista dugotrajne imovine

lan 47.

(1) Porezni obveznik je duan izvriti popis i sainiti popisnu listu dugotrajne imovine na

poetku obavljanja samostalne djelatnosti i voditi je za cijelo vrijeme obavljanja djelatnosti.

(2) Popis dugotrajne imovine slui za utvrivanje poslovnih rashoda po osnovu otpisa

(amortizacije) dugotrajne imovine.

(3) Popis dugotrajne imovine vri se na obrascu PLDI-1043 koji sadri slijedee podatke:

1) kolone 1. do 3.- podaci o poreznom obvezniku odnosno nosiocu zajednike djelatnosti

(jedinstveni matini broj - JMB, prezime i ime poreznog obveznika odnosno nosioca

zajednike djelatnosti i adresa prebivalita),

2) kolone 4. do 7. - podaci o registrovanoj djelatnosti (jedinstveni identifikacioni broj - JIB,

naziv pod kojim je djelatnost registrovana, adresa sjedita djelatnosti i oznaka osnovne

djelatnosti kojom se obveznik bavi),

3) podaci o dugotrajnoj imovini (kolone od 8. do 17.), i to:

kolona 8. - redni broj za svaku pojedinano nabavljenu ili unesenu stvar ili pravo. Ako se

radi o prenosu stvari i prava iz prologodinjeg popisa redni se brojevi unose prema novom

popisu,

kolona 9. - naziv stvari ili prava,

kolona 10. - dan, mjesec i godina nabavke ili unosa stvari i/ili prava,

kolona 11. - broj dokumenta,

kolona 12. - nabavna vrijednost ili trokovi proizvodnje stvari ili prava. Izuzetno, u sluaju

unosa za koji nema vjerodostojnog dokumenta o nabavci unosi se procijenjena trina

vrijednost, o emu je potrebno sainiti zapisnik sa elementima na osnovu kojih je izvrena

procjena,

kolona 13. - knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz kolone 17.

prologodinjeg popisa dugotrajne imovine. Za stvari ili prava koja se nabavljaju u toku

godine u ovu kolonu unosi se nabavna vrijednost iz kolone 12,

kolona 14. - vijek trajanja dugotrajne imovine u koju je imovina svrstana prema grupi iz

lana 35. ovog pravilnika,

kolona 15. - stopa amortizacije stvari ili prava do najvie stope amortizacije utvrene

lanom 35. ovog pravilnika,

kolona 16. - zbir otpisa (amortizacije) stvari ili prava koji se izraunava tako to se nabavna

vrijednost iz kolone 12. pomnoi stopom amortizacije iz kolone 15. i podijeli sa 100, ili se

zbir jednokratnog otpisa u godini nabavke opreme i poslovnog objekta koji je jednak iznosu

iskazanom u koloni 12. ili zbir ubrzanog djeliminog otpisa samo u godini nabavke opreme i

poslovnog objekta, kao dio iznosa iskazanog u koloni 12. Za stvari i prava koji su nabavljeni

odnosno otueni tokom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih u lanu 35.

Ovog pravilnika, iznos otpisa priznaje se srazmjerno broju mjeseci koritenja, a izraunava se

na slijedei nain:

(Iznos iz kolone 12 x stopa iz kolone 15 x broj mjeseci koritenja) / 12

Kao prvi mjesec koritenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stvar odnosno

pravo stavljeno u upotrebu. Kao zadnji mjesec koritenja uzima se mjesec u kojem je dolo do

otuenja.

kolona 17. - knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili

mjeseca otuenja ili unitenja, koja se izraunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti iz

kolone 13. oduzme iznos otpisa iz kolone 16.

(4) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zakljuuje sa stanjem

na dan 31. decembra tekue godine. Zakljuno stanje iz kolone 17. za svaku stvar pojedinano

prepisuje se kao poetno stanje u kolonu 13. popisa dugotrajne imovine za slijedeu godinu.

3.7. (4) Evidencija potraivanja i obaveza

lan 48.

(1) Potraivanja po osnovu isporuka robe ili usluga, te potraivanja od kapitala koje se

zasnivaju na obavljanju samostalne djelatnosti moraju se iskazati u popisu potraivanja.

(2) Obaveze po osnovu isporuka robe i usluga, te obaveze po osnovu kapitala iskazuju se u

popisu obaveza. Kod bankovnih kredita popisom obaveza smatraju se mjeseni izvodi sa

rauna o uzimanju i vraanju kredita.

(3) U popisu potraivanja moraju se iskazati sva potraivanja poreznog perioda najkasnije 30

dana po isteku poreznog perioda.

(4) Evidencija potraivanja i obaveza vodi se na obrascu EPO -1044 koji sadri podatke o

poreznom obvezniku (ime i prezime poreznog obveznika, odnosno nosioca zajednike

djelatnosti, adresa prebivalita, naziv i adresa sjedita radnje, jedinstveni identifikacioni broj

odnosno jedinstveni matini broj graana - JMB, adresa, kao i slijedee:

kolone 1. do 6. - opi podaci,

kolona 7. - redni broj,

kolona 8. - naziv kupca ili dobavljaa

kolone 9. do 13. pregled izdatih rauna (broj rauna, datum izdavanja i iznos rauna u KM,

datum i iznos naplate rauna),

kolone 14. do 18. pregled primljenih rauna (broj rauna, datum prijema i iznos rauna za

uplatu, datum i iznos uplate rauna),

kolona 19. - redni broj pod kojim je raun evidentiran u knjizi prihoda i rashoda.

4. Utvrivanje i plaanje poreza na dohodak od obrtnike djelatnosti i djelatnosti

srodnih obrtnikim djelatnostima u paualnom iznosu

lan 49.

(1) Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti srodnih

obrtnikim, odobrie se plaanje poreza na dohodak u paualnom iznos