30
PRAVILNIK O POSEBNIM MJERAMA ZAŠTITE NA RADU PRI PROIZVODNJI I PRERADI OBOJENIH METALA (Objavljen u "Sl. listu RCG" br. 31/86, 1/87) I OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se posebne mjere zaštite na radu koje se odnose na projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje investicionih objekata kao i na tehnološke procese u organizacijama koje proizvode i prerađuju obojene metale (u daljem tekstu: obojena metalurgija). Pod posebnim mjerama zaštite na radu u smislu stava 1. ovog člana, podrazumijevaju se mjere zaštite na radu u obojenoj metalurgiji koje su zajedničke za sve objekte, oruđa za rad i tehnološke procese i mjere zaštite na radu za pojedine faze i vrste tehnološkog procesa u obojenoj metalurgiji. Član 2. Mjere zaštite na radu za pojedine faze i vrste tehnološkog procesa u obojenoj metalurgiji obuhvataju: - uskladištenje sirovina; - pripremu sirovina; - prženje koncentrata i proizvodnju sintera; - proizvodnju glinice; - proizvodnju anoda; - topljenje; - konvertovanje i plamenu refinaciju;

Pravilnik o posebnim mjerama zaštitite na radu pri proizvodnji i preradi obojenih metala.docx

  • Upload
    emsudin

  • View
    13

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

PRAVILNIK

O POSEBNIM MJERAMA ZATITE NA RADU PRI PROIZVODNJI I PRERADI OBOJENIH METALA

(Objavljen u "Sl. listu RCG" br. 31/86, 1/87)

I OPTE ODREDBE

lan 1.

Ovim pravilnikom utvruju se posebne mjere zatite na radu koje se odnose na projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i odravanje investicionih objekata kao i na tehnoloke procese u organizacijama koje proizvode i prerauju obojene metale (u daljem tekstu: obojena metalurgija).

Pod posebnim mjerama zatite na radu u smislu stava 1. ovog lana, podrazumijevaju se mjere zatite na radu u obojenoj metalurgiji koje su zajednike za sve objekte, orua za rad i tehnoloke procese i mjere zatite na radu za pojedine faze i vrste tehnolokog procesa u obojenoj metalurgiji.

lan 2.

Mjere zatite na radu za pojedine faze i vrste tehnolokog procesa u obojenoj metalurgiji obuhvataju:

- uskladitenje sirovina;

- pripremu sirovina;

- prenje koncentrata i proizvodnju sintera;

- proizvodnju glinice;

- proizvodnju anoda;

- topljenje;

- konvertovanje i plamenu refinaciju;

- elektrolizu; i

- preradu obojenih metala.

II ZAJEDNIKE MJERE ZATITE NA RADU U OBOJENOJ METALURGIJI

1. Graevinski objekti

lan 3.

Pri izgradnji graevinskih objekata metalurkog kompleksa obojene metalurgije lokacija se odreuje u skladu sa geografskim i klimatskim karakteristikama podruja kako bi se izbjeglo ugroavanje radne sredine u susjednim objektima, a takoe i ovjekove okoline.

lan 4.

Unutranje povrine prostorija objekata, u kojima se obavljaju procesi metalurgije ive, moraju da budu obraene specijalnim premazima radi kompaktnosti i izbjegavanja upravnih povrina.

lan 5.

U pomonim i sanitarnim prostorijama u metalurgiji ive obezbeuje se:

- odvojen izlaz i ulaz radnika u fabriki krug;

- smjetaj pomonih prostorija van proizvodnih pogona;

- odvajanje garderobe za civilnu i radnu odjeu predprostorom i tu kabinom; i

- zatvaranje garderobnih ormara za civilno odijelo dvostrukim vratima, a za garderobne ormane za radno odijelo ugrauje se vjetaka ventilacija.

lan 6.

Investicioni objekti pogona elektrolize moraju da ispunjavaju sljedee uslove:

- unutranje povrine zidova moraju da budu elektroizolovane;

- podzemni ventilacioni kanali moraju da budu zatieni od prodora atmosferskih podzemnih voda;

- metalni pokrivai poprenih inskih kanala u objektima elektrolize moraju da budu elektrino izolovani od kanala i da imaju meu redovima elektrolitskih elija izolacione umetke irine 60 - 100 mm. i

- metalni pokrivai uzdunih otvora ili inskih kanala moraju biti izolovani od kanala otvora i na sektorima meu susjednim elektrolitskim elijama moraju da imaju izolacione umetke najmanje irine 30 mm, a otpor mora biti vei od 50 kr.

2. Razvod fluida

lan 7.

Sve instalacije fluida i elektro-instalacije u pogonima za proizvodnju ive smjetaju se van pogona ili se uzidaju.

lan 8.

Prikljuivanje crijeva pneumatskih alata za cijevne izvode vazdunih vodova i njihovo skidanje moe se vriti samo posle obustavljanja dovoenje vazduha. Privrivanje crijeva na prikljuke cjevovoda i alata vri se odgovarajuim stezaima koji iskljuuju njihovo kidanje. Zabranjeno je koristiti icu za privrivanje.

lan 9.

Elektro instalacije, cjevovodi i crijeva za dovod prirodnog gasa, kiseonika, vazduha i ulja moraju da budu zatieni ili ugraeni na mjestima koja iskljuuju mogunost da se na njih razlije tean metal ili ljaka.

lan 10.

Ugraivanje cjevovoda koncentrovanih kiselina na radnim mjestima i prolazima nije dozvoljeno.

Ugraivanje cjevovoda za transport zapaljivih, otrovnih i nagrizajuih materijala nije dozvoljeno preko pomonih i administrativnih prostorija, razvodnih ureaja, elektroenergetskih prostorija i sistema za ventilaciju.

lan 11.

Na prikljucima cjevovoda za pogone postavljaju se armature za regulisanje protoka fluida.

lan 12.

Regulaciona armatura cjevovoda postavlja se na bezbjedna i dostupna mjesta za opsluivanje ili se obezbjeuje njihovo daljinsko upravljanje.

Na mjestima gdje su postavljene armature sa stalnim opsluivanjem obezbjeuje se odgovarajue osvjetljenje.

lan 13.

U prostorijama gdje se proizvode i skladite aluminijske, magnezijumove i druge egzotermne smjee kao i metalni natrijum, kalijum i druge materije koje se u kontaktu sa vodom ili vodenom parom razlau uz eksploziju ili dolazi do paljenja ne mogu se ugraditi sistemi vodenog ili parnog grijanja.

lan 14.

U pogonima za proizvodnju ive koriste se glatki grejai (grejna tijela). Korienje rebrastih grejnih tijela za grijanje prostorija nije dozvoljeno.

3. Komandni ureaji

lan 15.

Komandni pultovi, gdje se javljaju poveane tetnosti i opasnosti, smjetaju se u posebne kabine u kojima su obezbijeeni uslovi utvreni tehnikim propisima i normativima, jugoslovenskim standardima kao i propisanim mjerama zatite na radu.

lan 16.

Komandni mehanizmi ureaja i sistema transporta moraju imati sigurnosne ureaje za blokiranje kojima se obezbjeuju propisani redosled operacija.

4. Ventilacija

lan 17.

Radi spreavanja zagaivanja radne sredine u susjednim pogonima, vazduh koji se odstranjuje iz pogona pomou sistema za ventilaciju, a koji sadri prainu ili tetne materije, prije izbacivanja u atmosferu mora da bude preien u skladu sa vaeim JUS standardima za odreenu vrstu praine i tetnih materija.

lan 18.

U proizvodnim i skladinim prostorijama gdje se nalaze otrovne materije, kao i materije koje stvaraju eksplozivne koncentracije gasova, para ili praina mora da se vri stalna kontrola stanja vazdune sredine, ili povremeno ako u radnim prostorijama postoje tehniki ureaji za spreavanje nastanka njihove koncentracije.

5. Unutranji transport

lan 19.

Nije dozvoljen prevoz ljudi na elektrokarama, autokarama, teretnim prikolicama i viljukarima namijenjenim za prevoz materijala.

III POSEBNE MJERE ZATITE NA RADU U OBOJENOJ METALURGIJI

1. Skladitenje sirovina

lan 20.

Mjesto gdje se nalazi otvoreno skladite sirovina treba da bude takvo da ne ugroava radnu sredinu u drugim objektima radi ouvanja ivota i zdravlja u tim objektima.

Skladita raznih otpadaka koji se javljaju u metalurgiji ive lociraju se najmanje 200 metara od susjednih graevinskih objekata vodei rauna o tzv: "rui vetrova".

lan 21.

Materijali koji su uskladiteni na otvorenim skladitima (ugalj, ruda, koks, pijesak i drugi sipkavi materijali) treba da imaju kose stranice sa kosinom koja odgovara uglu prirodnog iskoenja za datu vrstu materijala, uzimajui u obzir i meteoroloke uslove.

Zabranjeno je uzimati sipkave materijale iz naslage potkopavanjem.

lan 22.

Radnicima koji rade ili se kreu u skladitu nije dozvoljeno da stoje ili da se kreu po nasutom, uskladitenom materijalu.

lan 23.

Zabranjeno je da radnici pri istovaru materijala stoje na reetki bunkera. Istovar materijala mora da se vri pod kontrolom odgovornog radnika.

lan 24.

Bunkeri za skladitenje materijala moraju da imaju propisane zatitne ograde na mjestima gdje se radnici kreu u toku rada.

lan 25.

Ureaj za zatvaranje otvora za isputanje materijala iz bunkera mora da bude tako izveden da iskljui mogunost ispadanja materijala pri zatvorenom poloaju.

Otvaranje i zatvaranje otvora bunkera obavlja se mehanizovano.

lan 26.

ienje bunkera (silosa) od raznih naslaga i naljepaka uvijek vre najmanje tri radnika, pri emu se dva radnika nalaze na nadbunkerskom dijelu iji je zadatak da obezbjeuju siguran rad treeg radnika koji vri ienje.

lan 27.

Prije poetka rada na ienju bunkera svaki radnik mora da bude upoznat sa svim mjerama zatite na radu uz obavezno korienje zatitne odjee, obue, naoara, respiratora, sigurnosnog pojasa i dr.

2. Priprema sirovina

lan 28.

Trakasti transporteri ija duina nije vidljiva sa mjesta ukljuivanja, u pogon, mora da budu snabdijeveni sigurnosnom sajlom za iskljuivanje koja je postavljena cijelom duinom transportera.

Prije stavljanja u pogon transportera iz stava 1. ovog lana, poetak rada se objavljuje zvunim ili svjetlosnim signalom.

lan 29.

U cilju spreavanja prodiranja praine iz prijemnih bunkera u drobilicu neophodno je da se u bunkerima nalazi jedan osnovni sloj rude.

lan 30.

Dodavanje materijala u drobilicu i ureaj za mljevenje kao i transport usitnjenog materijala obavlja se mehanizovano.

lan 31.

Ukljuivanje drobilice i ureaja za mljevenje u rad mora da bude blokirano startnim ureajima napajaa kojima se onemoguava dovoenje materijala u ove ureaje.

lan 32.

Ureaji za vlaenje materijala ili vlano otpraivanje pri drobljenju ili mljevenju moraju da budu blokirani sa ureajima za drobljenje ili mljevenje.

lan 33.

Prije ulaska radnika u drobilicu ili ureaj za mljevenje, radi ienja, pregleda ili opravki, elektromotorni pogon mora da bude iskljuen, osigurai izvaeni i postavljene opomenske tablice sa naznakom zabrane ukljuivanja zbog opravke.

lan 34.

Ukljuivanje ureaja za drobljenje ili mljevenje moe da vri samo rukovaoc ovog ureaja.

lan 35.

Iskljuivanje drobilice iz pogona (osim havarijskih sluajeva) dozvoljeno je samo onda kada je cjelokupan materijal preraen a dodava materijala prethodno ispranjen i iskljuen.

lan 36.

Radnici koji ulaze u drobilicu moraju da koriste sigurnosne pojaseve i odgovarajua sredstva line zatite.

Pregled i opravke unutranjih djelova drobilice vre najmanje dva radnika, od kojih se jedan nalazi na otvoru za punjenje drobilice, iji je zadatak da obezbjeuju siguran rad radnika u drobilici.

Pri obavljanju radova iz stava 2. ovog lana postavljaju se privremeni drveni poklopci nad otvorom za punjenje drobilice radi spreavanja sluajnog upadanja stranih predmeta.

lan 37.

Kod drobljenja materijala pri ijem se mljevenju stvara ekskplozivna smjea praine, moraju se preduzeti mjere zatite od eksplozije.

lan 38.

Razmak izmeu osa rotacionih suara ne moe da bude manji od tri prenika najveeg bubnja, a razmak od eone strane loita suare do zidova zgrade ne moe da iznosi manje od 5 metara.

lan 39.

Nije dozvoljeno uzimanje uzoraka iz mlina kada je u radu.

lan 40.

Rotacione suare moraju da budu snabdjevene ureajima za isisavanje gasova i hvatanje praine.

Svi otpadni gasovi prije putanja u atmosferu podvrgavaju se preiavanju.

3. Prenje koncentrata i proizvodnja sintera

lan 41.

Koliina materijala za prenje na transportnoj traci kontrolie se obavezno automatskom ili runom regulacijom.

lan 42.

Prije putanja postrojenja za prenje u rad vri se prethodno provjeravanje:

- sistema za hlaenje vodom; i

- ispravnosti merno-regulacionih instrumenata i sigurnosne instalacije.

lan 43.

Zbog mogunosti pojave poveanih koncentracija sumpor dioksida u pogonima prionice svaki radnik mora da ima kod sebe sredstvo za zatitu respiratornih organa.

lan 44.

Za vrijeme rada ureaja za sinterovanje (aglomeraciono prenje) nije dozvoljen prilaz u njegovu opasnu zonu.

lan 45.

Prije obavljanja bilo kakvih radova na elektrofilterskom postrojenju, postrojenje se mora iskljuiti, uzemljiti i obezbijediti od neeljenog stavljanja pod napon.

lan 46.

ienje, pregled i odravanje sistema transporta gasova i praine od topionikih agregata vri se prema uputstvima koje propisuju organizacije obojene metalurgije radi zatite i bezbjednosti radnika.

4. Proizvodnja glinice

lan 47.

Svi djelovi instalirani u pogonu moraju biti opremljeni sa sigurnosnim tuevima sa vodom radi ukazivanja pomoi prilikom prskanja luine. Na svim pogonima obezbijediti ormari i pribor za ukazivanje prve pomoi (koji mora imati rastvor borne kisjeline 3% za ispiranje oiju).

lan 48.

Obezbijediti propisno pokrivanje svih kanala, sabirnih jama, rezervoara i ivinjaka u svim tehnolokim pogonima.

lan 49.

Za vrijeme remonta ureaja izvriti propisane pripreme sigurnosti (pravilno izolovanje dovoda svih fluida, vaenje energetskih osiguraa, postavljanje upozoravajuih tabli da je ureaj na opravci).

lan 50.

Obiljeiti sva servisna mjesta (dovod sode, vode, vazduha radi lakeg raspoznavanja kako bi se izbjegle mogue povrede, ofarbati odgovarajuim bojama karakteristine ventile).

lan 51.

Prostoriju za uskladitenje natrijum sulfida dobro pokriti tako da se onemogui ulaz vode. Obezbijediti pravilno uskladitenje natrijum sulfida, sloiti dakove na palete, a palete postaviti tako da se dakovi sa susjednih paleta ne dodiruju.

lan 52.

Obezbijediti propisno i efikasno zaptivanje svih prirubnikih spojeva. U sluaju da ovaj uslov nije ispunjen obavezno bezbjedno zaustaviti cirkulaciju da bi se otklonio kvar.

lan 53.

Zabranjuje se:

- istovar mazuta i luine iz neispravnih vagona - cisterni,

- utovar i istovar, kalcinisane glinice u neispravno auto ili vagon - cisterna.

5. Proizvodnja anoda

Proizvodnja sirovih anoda

lan 54.

Prilikom startovanja linije anodnog ostatka, petrol koksa, smole kao i linijom finog mljevenja neophodno je aktivirati sirenu za start kao i centralni sistem odpraivanja u skladu sa tehnolokim uputstvom.

lan 55.

Pranjenje instalacije "Bertrams" vriti slobodnim padom samo ukoliko temperatura fluida nije vea od 1000 S a da su pri tom pumpe za cirkulaciju prehodno ugaene.

a) Pe za peenje anoda

lan 56.

Obavezna je vrsta ograda na "Siprim" transporteru, a nije dozvoljena upotreba krana bez komande za iskljuivanje "Siprim" transportera.

lan 57.

Obavezno je obezbijediti propisano otpraivanje na kranovima.

lan 58.

Za vrijeme remonta pregrada* obavezno je radno mjesto oznaiti kako bi rukovaoci* kranom bili obavijeteni o prisustvu radnika za vrenje remonta u alveolama.

b) Zalivanje anoda

lan 59.

Obezbijediti prolaze na djelovima preko kojih prolaze monorej kolica.

lan 60.

Zabranjena je bilo kakva ugradnja pomonih montanih baraka u dijelu pogona ili oko njega.

6. TOPLJENJE

a) ahtne pei

lan 61.

Transport i ariranje materijala u pei obavlja se mehanizovano.

lan 62.

Platforma za ariranje i platforma kod ispusta tenog metala iz pei mora da bude uzajamno povezana sredstvima veza i signalizacije.

lan 63.

Radi spreavanja moguih havarija kojima se ugroava bezbjednost radnika, sistemi za hlaenje pei moraju da imaju kontrolno-mernu instrumentaciju sa blokadom i signalizacijom.

lan 64.

Pei moraju da imaju rezervne bone otvore radi isputanja tenog metala u vanrednim situacijama.

lan 65.

U cilju bezbjednog dovoenja vazduha u pei instalacija mora da bude snabdjevena zvunom i svjetlosnom signalizacijom.

lan 66.

Cjevovod za dovoenje vazduha u pe mora da ima sigurnosni ureaj kojim se spreava prodiranje gasa iz pei u sluaju prestanka uduvavanja.

lan 67.

Prije putanja pei u rad treba provjeriti dovod vode u komore za hlaenje i njihovo stanje zaptivenosti.

lan 68.

ienje duvnica od ljake treba da se vri redovno metalnom ipkom. Ako se duvnice probijaju u grafitnim elektrodama (progrevanjem) postupak se vodi tako da se ne otete komore za hlaenje, odnosno da tean metal ne doe u dodir s vodom.

b) Plamene pei

lan 69.

Iznad kanala ili na svodu pei za ispust tenog metala i ljake mora da se postavi ureaj za odvoenje tetnih para i gasova.

lan 70.

Alat za isputanje tenog metala ili uzimanje uzoraka mora da bude zagrijan.

lan 71.

Tean metal i ljaka mora da se izlivaju u potpuno osuene i premazane lonce, a premazivanje se vri odgovarajuim sredstvima.

Izolovani kanali iz pei mora da se pripreme tako da budu suvi i premazani odgovarajuim vatrostalnim sredstvima.

lan 72.

ariranje pei obavlja se mehanizovano, a zatkrivanje mora da bude izvedeno tako da onemogui oslobaanje praine i gasova.

lan 73.

Dovod vazduha, kiseonika i goriva mora da ima automatsku blokadu koja iskljuuje prodor kiseonika i goriva pei u sluaju kvara davaa i mlaznica.

lan 74.

Pei moraju da budu snabdjevene automatskom regulacijom izvlaenja gasova koja omoguava konstantan potpritisak u pei.

lan 75.

irina slobodnih prolaza oko pei ne moe da bude manja od 3 metra.

lan 76.

Uklanjanje nalepaka, promena zida i popravke pei mogu se vriti ako temperatura pri radu nije vea od 40 S.

U sluajevima kada je potrebno obavljati radove iz stava 1. ovog lana pri temperaturi veoj od 40 S preduzimaju se dodatne mjere zatite na radu koje obezbjeuju bezbjedan rad.

c) Elektro pei

lan 77.

Ukljuivanju elektro-pei u rad treba da prethodi zvuna signalizacija kojom se upozoravaju radnici na svim radnim mjestima.

Na platformama oko pei mogu se nalaziti samo neposredni izvrioci.

lan 78.

Nije dozvoljeno unoenje vlanog i nauljenog materijala u pei.

lan 79.

Elektro-pei se moraju odmah iskljuiti u sledeim sluajevima:

- pri kratkom spoju provodnika razliitih faza ili pri spoju sa metalnom konstrukcijom;

- pri nestanku vode za hlaenje u sistemu za dovod ili prodiranje vode u tean metal;

- pri prodoru tenog metala kroz vatrostalnu oblogu pei;

- kod loma elektrode; i

- u svim sluajevima kada dalji rad pei moe da utie na bezbjednost radnika.

Dodatna ariranja mogu se obavljati kada je pe iskljuena.

lan 80.

Sistem za hlaenje elektro-pei vodom mora da bude hermetian i bezbjedan za rad, kao i snabdjeven automatskom kontrolom i signalizacijom.

lan 81.

Svi otvori na pei pokrivaju se poklopcima.

Pod oko pei ureuje se tako da bude ravan, bez rupa i pukotina i izraen od materijala prema vaeem JUS standardu za odreenu vrstu pei.

lan 82.

Rukovanje (podizanje i sputanje) elektrodama kroz poklopac elektro-lune pei obavlja se mehanizovano sistemom daljinskog upravljanja.

Mehanizam za podizanje i sputanje elektroda mora da bude obezbijeen krajnjim iskljuivanjem.

lan 83.

Metalne konstrukcije i platforme elektro-pei moraju da budu zatiene od previsokog napona dodira.

7. Konvertovanje i plamena rafinacija

a) Konvertori

lan 84.

Pri ariranju konvertora nije dozvoljeno stajanje na platformi konvertora.

lan 85.

Nije dozvoljeno unoenje vlanog i eksplozivnog materijala u konvertor kao i ubacivanje ovakvog materijala u lonce koji se koriste za transport tenog metala.

lan 86.

Prije okretanja (rotacije) konvertora rukovaoc je duan da zvunim signalom upozori buaa konvertora i ostale radnike u hali.

lan 87.

ienje otvora ("usta") konvertora vri se na nain predvien posebnim uputstvima organizacije obojene metalurgije.

lan 88.

Radne povrine za opsluivanje konvertora odravaju se tako da budu uvijek iste i pribori za rad i materijali ne mogu se drati na platformama.

lan 89.

Za radnike koji opsluuju konvertore obezbjeuju se odgovarajue kabine u kojim su radni uslovi u skladu sa tehnikim propisima i propisanim mjerama zatite na radu.

lan 90.

Prije uvoenja kiseonika u konvertor obezbjeuje se ispravnost duvnica za vazduh kao i dovoda vazduha.

lan 91.

Hlaenje pregrijanog omotaa konvertora moe da se vri samo komprimovanim vazduhom.

lan 92.

Alat za uzimanje uzoraka mora da bude suv i zagrijan.

lan 93.

Pri izlivanju tenog metala ili ljake iz konvertora u lonac za transport zabranjuje se prisustvo radnika.

U vrijeme izlivanja tenog metala lonac ne smije da bude okaen za dizalicu ve postavljen na odreeno mjesto u hali, a dizalica udaljena od mjesta izlivanja.

lan 94.

ienje i popravka otvora ("usta") konvertora vri se samo na pokretnoj platformi koja je ograena zatitnom ogradom.

lan 95.

Svi elementi konvertora koji se hlade vodom moraju da imaju signalizaciju koja regulie pritisak vode ili prekid cirkulacije.

b) Plamena rafinacija

lan 96.

Za vrijeme ulivanja tenog metala u anodu pei na platformi pei moe da se nalazi samo neposredni rukovalac agregata.

lan 97.

Drva koja se koriste za polovanje (redukciju) bakra pri plamenoj rafinaciji ne smiju da budu vlana, trula ili pokrivena snijegom ili ledom.

lan 98.

Livni kanal, sabirna olja i kalupi za livenje anoda uvijek moraju da budu, osueni, zagrijani i premazani.

Premazivanje kalupa za livenje anoda kao i manipulacija izlivenih anoda (vaenje iz kalupa, prenoenje, skladitenje i utovar), obavlja se mehanizovano.

lan 99.

Podizanje i sputanje zatvaraa otvora za punjenje anodne pei obavlja se mehanizovano.

lan 100.

Ulivanje tenog metala u anodnu pe mora da se obavlja pomou dizalice, a kabina dizalice zatiuje se od prskanja tenog metala i toplotnog zraenja.

lan 101.

Transport lonca sa tenim metalom do pei za rafinaciju vri se pomou dizalice uz korienje odgovarajuih ureaja za hvatanje i prenos lonca.

lan 102.

Kanali za isputanje tenog metala moraju da se oslanjaju na samostalne konstrukcije koje nijesu vezane za platformu pei.

8. ELEKTROLIZA

Elektroliza aluminijuma

lan 103.

Prostor koji zauzima jedna serija elektrolize svrstava se u pet zona koje su elektrini odvojene i to:

1) Zgrade, spoljanje tlo, djelovi drenanog uzemljenja i baterije prikljuaka u hali;

2) elije sa provodnicima i oprema koja se nalazi na potencionalu elije;

3) Metalni djelovi i sklopovi poslunih maina koje dolaze u kontakt sa elijom;

4) Izolacioni djelovi koji odvajaju zonu jedan od zone dva (betonski prelazi izmeu stubova zgrade, obloge stubova, prolazi uzdu hale izmeu redova elija i prolazi na treinama hale); i

5) Izolacioni djelovi maina koji prenose razne fluide (cjevovodi za gasove iz elija, cijev za hidrauliku i izolacija kablova i provodnika koji odvajaju sklopove na raznim zonama).

lan 104.

Kran u elektrolizi moe se nai u galvanskoj vezi sa bilo kojom od pet zona jedne serije elektrolize.

Na kranu su definisane tri zone opasnosti i to:

- crvena zona (konstrukcija krana sa tokovima);

- zelena zona (bunker glinice i pomona kolica za kuku); i

- uta zona (djelovi kruna ukljuujui u kabinu koji funkcionalno dolaze u kontakt sa elijom elektrolize).

lan 105.

Radnik ne smije imati mogunost da doe jednovremeno u kontakt sa dva provodna dijela na razliitim potencijalima.

lan 106.

S obzirom da je izolacija izmeu zona na kranu izloena oteenju obavezna je redovna provjera ispravnosti o emu se vodi uredna evidencija. Vrijednost otpora izolacije izmeu susjednih zona mora biti vea od 20 KR.

lan 107.

Kada je neki dio krana u kontaktu sa elijom, zabranjeno je dodirivati utu zonu i neku drugu zonu na bilo koji nain, iskljuujui zonu dva elektrolize.

lan 108.

Zabranjeno je:

- penjanje na kran i jednovremeno dodirivanje ute i zelene, zelene i crvene, i ute i crvene zone;

- penjanje na kran (osim sa drvenim ljestvicama) prije nego se kran udalji od elije, iskljui kljuem i iskljui glavni prekida uetom koje visi na glavnoj sklopki na mostu krana;

- pribliavanje zelenoj zoni kada je kran u galvanskoj vezi sa elijom;

- izvoditi bilo kakve radove na zelenoj zoni prije nego se instrumentom provjeri ispravnost izolacije izmeu zelene i crvene zone;

- ostvarivanje galvanske veze izmeu zelene zone i elije elektrolize;

- da voza krana naputa kabinu krana dok se ova nalazi u galvanskoj vezi sa elijom elektrolize;

- penjanje na orman elije i dodirivanje sa istog djelova krana; i

- unoenje metalnih (provodnih) materijala u prostor elektrolize koji mogu da prespoje dvije take na visokoj razlici potencijala (preko 50 V).

lan 109.

Radna organizacija je duna da izradi tehnika uputstva u rukovanju i odravanju kranom i elektrolitikih elija.

lan 110.

Kod elektrolitikih elija sa predpeenim anodama treba obezbijediti izolovanosti:

- katodnog plata od temelja ili oslanjajuih elinih konstrukcija,

- metalne konstrukcije anodnog dijela od katodnog plata,

- mehanizma za podizanje anoda od anodnog rama,

- poklopca elija od katode i anodnih provodnika,

- svi elektrini ureaji koji su vezani za elektrolizu elija moraju imati dvostruku izolaciju.

lan 111.

Nije dozvoljen postupak elektrolize aluminijuma metodom sorderbega (samozapaljujua anoda).

lan 112.

U procesu rada elektrolitskih elija mora se proveravati izolovanost:

- elektrolitikih elija i ina za napajanje;

- pokrivaa inskih kanala i podova pored elektrolitikih elija;

- metalnih ureaja dovodne ventilacije;

- svih cevovoda, konzola i drugih metalnih konstrukcija koje se nalaze u zgradi;

- metalnih poklopaca; i

- mosnih i drugih dizalica.

lan 113.

Provjera izolacije elektrolitikih elija obavezno se vri prije generalnog remonta, putanja u rad, i poslije montae i generalnih remonta.

lan 114.

Periodina provjera izolacije metalnih konstrukcija objekta elektrolize i ureaja nabrojanih u lanu 112. ovog pravilnika kao i provjera ispravnosti kola naizmenine struje vri se najmanje jednom mjeseno. Provjera izolovanosti vri se i posle svake utvrene neispravnosti.

Provjera izolovanosti kuke mosne dizalice i klipa mehanizma za izvlaenje anode vri se u svakoj smjeni.

O rezultatima mjerenja otpora izolacije i razlike potencijala iz st. 1 i 2. ovog lana, kao i o preduzetim mjerama, organizacija vodi evidenciju.

lan 115.

Sve elektrolitske elije obezbjeuju se ventilacijom radi odstranjivanja gasova i praine.

lan 116.

Poklopci na elektrolitikim elijama mogu se otvarati samo za vrijeme opsluenja elije.

Operacija zatvaranja i otvaranja poklopca obavlja se mehanizovano, pojedini segmenti poklopca mogu se otvarati runo.

lan 117.

Za vrijeme rada sistema za isisavanje gasova svi otvori na prikljunim i glavnim cevovodima do filterskog postrojenja moraju da budu zatvoreni.

Prikljuni cevovodi moraju imati zasune koji se aktiviraju u sluaju kvara pojedinih elija.

lan 118.

Odravanje i ienje cevovoda i filterskog postrojenja vri se na nain predvien posebnim uputstvima organizacije obojene metalurgije.

lan 119.

Pri opsluivanju elektrolitikih elija zamjena anoda, dodavanje sirovina, probijanje kore elektrolita, izvlaenje i transport aluminijuma mora biti mehanizovano.

9. PRERADA OBOJENIH METALA

lan 120.

Lokacija ureaja linijskog tipa za plastinu deformaciju metala mora biti takva da postoji potrebno rastojanje izmeu pojedinih linija a u vezi bezbjednog kretanja radnika kao i prolaska transportnih sredstava.

Podovi hale valjaoninih pogona izrauju se od materijala kojim se obezbjeuje sigurno kretanje radnika i otpornost na agresivnost naftinih derivata.

lan 121.

Radi prelaza preko transportnih linija valjaoninih i drugih ureaja postavljaju se prelazni mostii po potrebi.

Transportne linije valjaonikih ureaja moraju biti ograene kompaktnim stranicama ija visina obezbjeuje zatitu od eventualnog izbacivanja materijala sa transportne linije.

lan 122.

Komandni pultovi i upravljaka mjesta lociraju se tako da je omoguena puna vidljivost linije opsluivanja.

lan 123.

Transport tekih komada i profila metala od ureaja (valjakih stanova, presa, ravnalica i dr.) i skladita obavlja se mehanizovano.

lan 124.

Konstrukcijom uvodnica i uvrivaa profila metala na ureajima za plastinu deformaciju i namotavanje iskljuuje se mogunost povrede pri opsluivanju.

lan 125.

Za uvoenje bloka meu valjke sa obe strane se postavljaju uvodnici sa linealima, koji se automatski podeavaju.

lan 126.

Krajevi valjake pruge se sa obe strane valjakog stana ograniavaju sa jakim elinim odbojnicima radi spreavanja ispadanja toplo valjanog proizvoda u zadnje prolaze.

lan 127.

Promjena alata na valjaonikim ureajima moe da se vri kada je temperatura alata u propisanim granicama.

Nije dozvoljeno podeavanje alata dok je ureaj u radu.

lan 128.

Na mjestima gdje dolazi do odvijanja (pucanja) oksidnog sloja sa povrine metala preduzimaju se odgovarajue mjere zatite na radu.

lan 129.

Otpadno ulje poda mora da se uklanja brisanjem ili prikupljanjem preko nagibnog kanala u sabirni bazen.

lan 130.

Nije dozvoljeno ienje limova i alata za profilisanje dok je ureaj u radu.

lan 131.

Sistem za hlaenje valjaonikih stanova emulzijama mora da bude takva da onemogui prisutnost kapljica i isparavanja na radnim mjestima.

Okolina i radni prostor oko rezervoara sa emulzijom mora se odravati u istom stanju.

lan 132.

Za sjeenje poetka i krajeva predtrake na poprenim makazama postavljaju se metalne korpe za prihvatanje otpadaka koje na bonim stranama imaju zavarene kuke.

lan 133.

Prostor oko postrojenja noeva za sitnjenje ivinog dijela trake kao i prostor oko trakastog transporta za odvod otpadaka u korpu odrava se u istom stanju.

lan 134.

Zabranjeno je zaustavljanje u podrumu ispred vertikalnih hidraulinih presa dok su one u radu.

lan 135.

Kod poprenog sjeenja trake u limove koji idu da profilisanje nije dozvoljeno nikakvo podeavanje poprenog noa rukama dok je ureaj u radu.

Sjeiva noa poprenih makaza obezbjeuju se zatitnim graninicima.

lan 136.

Rotirajui noevi za sitnjenje otpadaka koji se odsijeca sa ivica moraju da budu zatieni poklopcem.

lan 137.

Sjeenje polaznih poluproizvoda ili gotovih proizvoda na odreenu dimenziju kao i uputanje povrine proizvoda za dalju preradu vri se testerama za sjeenje. List testere mora da bude zatien vrstim oklopom.

lan 138.

Opiljci nastali rezanjem na testeri pneumatski se odvode sa mjesta rezanja do posebnih korpi.

lan 139.

Ureaji i maine za finalizaciju, kao to su linije za bojenje i lakiranje hladno valjanih traka i folija, ureaji i kada za anodnu oksidaciju, moraju da budu smjeteni u posebnim odjeljenjima i halama, gdje se zahtijeva poveana istoa i dodatna ventilacija.

lan 140.

Kada i instalacije za luenje lociraju se u posebnim halama uz obezbjeenje pojaane ventilacije, na nain da ne ugroavaju uslove radne sredine u susjednim radnim prostorijama.

Kada za luenje mora da se postavi tako da obezbijedi najlaki prilaz materijala kao i manipulaciju prilikom luenja.

lan 141.

Kade za odmaiivanje moraju da budu tako konstruisane da iskljuuju mogunost prskanja vrelih rastvora.

lan 142.

Nije dozvoljeno pretakanje hemikalija upotrebom crijeva za pretakanje.

lan 143.

Zagrijani rastvori elektrolita isparavanjem* zagauju radnu atmosferu pa se iznad kada mora da postavi ventilacija za usisavanje isparenja uz obezbjeenje odgovarajue prirodne ventilacije.

lan 144.

U peima za vrijeme suenja i peenja lakova isparavanje solvenata sprovodi se usisivanjem do komora za sagorevanje.

Sve pare koje nastaju od isparavanja solvenata moraju da se eliminiu sagorijevanjem.

lan 145.

Pei za arenje metala razmjetaju se tako da se omogui normalan dovod svakog vazduha do svake pei.

Pei za arenje obezbjeuju se toplotnom izolacijom tako da temperatura na radnim mjestima ne prelazi 40? S.

lan 146.

Instalacije visokog pritiska pojedinih tehnolokih linija moraju imati mogunost bezbjednog razdvajanja od ostalog dijela instalacija za potrebe intervencije u toku rada.

Ureaji za regulaciju pritiska obezbjeuju se od prekoraenja dozvoljenog pritiska preko sigurnosnih ventila.

lan 147.

Cjevovodi tene faze snabdijevaju se sigurnosnim ventilima, a cjevovodi gasne faze sigurnosnim ventilima samo na mjestima gdje se javlja kondenzacija gasa.

lan 148.

Materijal i predmeti prilikom transporta slau se tako, da ne prelaze dozvoljenu irinu transportnih puteva, uz osiguranje od pomjeranja i ispadanja.

lan 149.

Najvie doputena visina utovara, mjereno od puta do* najvie take tereta, iznosi 2,8 m.

Transportno sredstvo se ne smije opteretiti veom masom od dozvoljene nosivosti.

lan 150.

Transportna sredstva se svakodnevno podvrgavaju provjeri ispravnosti koionog, upravljakog i signalizacionog sistema.

lan 151.

Pri kretanju transportnog sredstva dozvoljeno je rastojanje izmeu ureaja i tereta od 0,5 m.

lan 152.

Nije dozvoljen utovar tereta u kamione ukoliko teret nije dobro uvezan, a podloan je rasipanju pri transportu.

lan 153.

Prilikom prenosa, dizanja ili sputanja materijala sa viljukarom, ispod tereta se postavljaju odgovarajui podmetai.

lan 154.

Zabranjena je upotreba otvorenih kabina mostnih dizalica. Kabine se snabdijevaju ureajima za grijanje i klimatizaciju.

lan 155.

Skladitenje trupaca koturova traka i drugih profila vri se na odreenim mjestima (meufazna skladita ili skladita gotove robe). Skladitenje na transportnim putevima je strogo zabranjeno.

lan 156.

Blokovi i trake ne smiju se skladititi u blizini elektrinih razvodnih ormana na rastojanju manjem od 2 m. Razvodni elektrini ormani ograuju se propisanom zatitnom ogradom.

IV PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 157.

Organizacije iz lana 1. ovog pravilnika dune su da usaglase stanje izgraenih investicionih objekata sa odredbama ovog pravilnika u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

lan 158.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Socijalistike Republike Crne Gore".