RR\1095966HR.doc PE582.052v03-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0183/2016

24.5.2016

IZVJEŠĆE

o predloženom imenovanju Rimantasa Šadžiusa za člana Revizorskog suda

(C8-0126/2016 – 2016/0805(NLE))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Bart Staes

PE582.052v03-00 2/19 RR\1095966HR.doc

HR

PR_NLE_MembersECA

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA ........................................................ 3

PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS RIMANTASA ŠADŽIUSA ............................................................. 4

PRILOG 2.: ODGOVORI RIMANTASA ŠADŽIUSA NA UPITNIK ..................................... 5

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU .......................... 19

RR\1095966HR.doc 3/19 PE582.052v03-00

HR

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o predloženom imenovanju Rimantasa Šadžiusa za člana Revizorskog suda

(C8-0126/2016 – 2016/0805(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u

skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0126/2016),

– uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0183/2016),

A. budući da je Odbor Parlamenta za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije

predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1.

Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B. budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor 23. svibnja 2016. održano

saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1. daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Rimantas Šadžius imenuje članom

Revizorskog suda;

2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti,

Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama

država članica.

PE582.052v03-00 4/19 RR\1095966HR.doc

HR

PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS RIMANTASA ŠADŽIUSA

OBRAZOVANJE: Visoko obrazovanje:

2002. diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Vilniusu i stekao

kvalifikacije pravnika i magistra prava.

1983. diplomirao na Kemijskom fakultetu Moskovskog državnog

sveučilišta Lomonosov (cum laude) i stekao kvalifikacije

kemičara.

PROFESIONALNO ISKUSTVO:

od 13. prosinca 2012. Ministar financija Republike Litve

2009. – prosinac 2012. Izdavačko poduzeće za znanstvene publikacije

svibanj 2007. – prosinac 2008. Ministar financija Republike Litve

srpanj 2006. – svibanj 2007. Ministarstvo financija Republike Litve, zamjenik ministra

prosinac 2004. – srpanj 2006. Ministarstvo zdravstva Republike Litve, zamjenik ministra

studeni 2003. – prosinac 2004. Ministarstvo socijalne skrbi i rada, zamjenik ministra

PRETHODNO PROFESIONALNO ISKUSTVO:

Znanstvena istraživanja u području kvantne kemije i fizike

čvrstog stanja, prijevodi, uređivanje i objava znanstvene

literature, također računovodstvo i porezno savjetovanje.

ZNANJE STRANIH JEZIKA:

Engleski, ruski, poljski, njemački – odlično znanje, francuski –

osnovno znanje.

ČLANSTVO U STRANKAMA I NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA:

član Socijaldemokratske stranke Litve (LSDP) (član Odbora

LSDP-a)

Litavska udruga fizičara

INTERESI: Klasična glazba, strani jezici.

RR\1095966HR.doc 5/19 PE582.052v03-00

HR

PRILOG 2.: ODGOVORI RIMANTASA ŠADŽIUSA NA UPITNIK

Profesionalno iskustvo

1. Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama bez obzira je li riječ o

proračunskom planiranju, izvršavanju proračuna, upravljanju proračunom,

proračunskom nadzoru ili reviziji.

Počevši od 2003. moje su profesionalne aktivnosti uvijek bile blisko povezane s javnim

financijama.

Jedno od područja moje odgovornosti kao zamjenika ministra socijalne skrbi i rada bilo je

pitanje proračuna za socijalno osiguranje i socijalnu pomoć. Jedan od značajnih projekata

kojem sam osobno znatno pridonio jest uspostava posebnog sustava državne potpore za

podupiranje zapošljavanja ugroženih skupina radne snage uz pomoć takozvanih socijalnih

poduzeća, odnosno nove vrste privatnih poduzeća posebno osmišljenih tako da zapošljavaju

osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene, bivše zatvorenike itd. Povjerene su mi i

posebne zadaće u vezi s tekućim procesom pristupanja Litve Europske uniji 2004., koje su

obuhvaćale provedbu projekata financiranih pretpristupnim sredstvima EU-a i pripremu za

početak korištenja strukturne pomoći EU-a u programskom razdoblju 2004. – 2006.

U Ministarstvu zdravstva Republike Litve jedno od glavnih područja mojeg profesionalnog

interesa i odgovornosti bilo je osiguranje sredstava za zdravstvenu skrb iz državnog fonda za

zdravstveno osiguranje. To je podrazumijevalo rad na zakonodavstvu kojim je definiran izvor

sredstava, tj. doprinosi za zdravstveno osiguranje koje uplaćuju fizičke i pravne osobe, ali i

proračunsko planiranje za financiranje raznih pružatelja zdravstvene skrbi, pri čemu je bilo

potrebno baviti se i složenim odnosima između dionika javnog i privatnog sektora u tom

području. Zahvaljujući tom iskustvu također sam imao priliku detaljnije proučiti sustave

financiranja zdravstva u nekoliko drugih zemalja.

Ministarstvo zdravstva bilo je nadležno tijelo za provedbu projekata u području zdravstva

financiranih sredstvima EU-a. U to sam vrijeme u Ministarstvu bio predsjednik odbora za

odabir projekata, u kojem se raspravljalo o važnim aspektima planiranja sredstava,

usmjerenosti na rezultate i odgovornog upravljanja proračunom. Za vrijeme mojeg mandata u

Ministarstvu zdravstva također smo započeli s izradom Strategije za korištenje strukturnih

fondova EU-a za sljedeće programsko razdoblje 2007. – 2013., što je za Litvu predstavljalo

posve novu fazu i nove izazove u proračunskom planiranju te je obuhvaćalo pokazatelje

rezultata i međusektorske ocjene učinkovitosti ulaganja EU-a.

S tim sam radom nastavio u Ministarstvu financija, prvo kao zamjenik ministra, a kasnije kao

ministar. Priprema za novo programsko razdoblje EU-a iziskivala je znatne napore u trima

glavnim područjima: prvo, priprema strateških dokumenata (strategija i operativni programi)

koji će institucijama poslužiti kao vodič za proračunsko planiranje sredstava EU-a; drugo,

uspostava novog institucijskog okvira za upravljanje sredstvima EU-a u skladu sa

zakonodavstvom EU-a; i treće, integracija strukturne potpore EU-a u tradicionalan kontekst

nacionalnog proračuna. Ovdje bih posebno istaknuo uspostavu unaprijeđenog sustava revizije

za strukturne fondove EU-a u kojem sudjeluje Nacionalni ured za reviziju, vrhovna revizijska

institucija Litve.

PE582.052v03-00 6/19 RR\1095966HR.doc

HR

Uspješnom pripremom i provedbom programskog razdoblja 2007. – 2013. postavljeni su

izvrsni temelji za sljedeće razdoblje 2014. – 2020.

Još je jedan aspekt mojeg profesionalnog iskustva u području javnih financija bila uspostava

okvira za fiskalnu disciplinu u Litvi. U tom pogledu valja spomenuti pripremu i donošenje

zakona o fiskalnoj disciplini 2007. kao i ustavnog zakona o provedbi Fiskalnog ugovora 2014.

(za vrijeme mojeg drugog mandata kao ministra financija), u čemu sam osobno sudjelovao.

Pametno planiranje nacionalnog proračuna, uključujući uvođenje poticaja za institucije i

općine, bilo je iznimno važno za pristupanje Litve europodručju 2015. godine.

Kao ministar uvijek sam pridavao veliku pozornost učinkovitosti javne potrošnje u određenim

područjima, uspostavi sustava planiranja i evaluacije proračunskih programa usmjerenog na

rezultate te jačanju unutarnje i vanjske kontrole potrošnje. Pod mojim je vodstvom također

došlo do znatnih pozitivnih pomaka u upravljanju državnom imovinom i poslovanju poduzeća

u državnom vlasništvu.

2. Koja su vaša najveća postignuća u profesionalnoj karijeri?

Kao ministar financija pridonio sam odgovornoj fiskalnoj politici u Litvi. Pod mojim je

vodstvom Ministarstvo financija pripremilo novu pravnu osnovu (u okviru koje su najvažniji

zakon Republike Litve o fiskalnoj disciplini i ustavni zakon o provedbi Fiskalnog ugovora) u

cilju jačanja povjerenja u dugoročnu održivost javnih financija i uspostave dugoročnih pravila

fiskalne discipline kako bi se zajamčio održiv gospodarski rast. Glavna novost u

institucionalnom okviru bila je povjeravanje funkcija neovisnog tijela za praćenje proračunske

politike (takozvano fiskalno vijeće) Nacionalnom uredu za reviziju Republike Litve. To tijelo

sastavlja neovisno mišljenje o planu gospodarskog razvoja koji izrađuje Ministarstvo financija

Republike Litve i pregledava nacrte proračunskih planova.

Ubiranje poreza još je jedno važno područje kojem pridajem veliku pozornost. Uzimajući u

obzir praksu koja se primjenjuje u cijelom svijetu te preporuke međunarodnih organizacija,

proveden je niz reformi u poreznoj upravi te je došlo do niza poboljšanja. Takozvani sustav

pametne porezne uprave u Litvi u početku je obuhvaćao automatizirane provjere prijava

PDV-a, da bi s vremenom omogućio procjenu rizika, evaluaciju poslovnog ponašanja u

stvarnom vremenu, provedbu dodatnih provjera, puno učinkovitije prepoznavanje slučajeva

poreznih prijevara i utaje poreza. Uz još neke administrativne mjere to je dovelo do znatnog

pozitivnog strukturnog pomaka u pogledu iznosa ubranog poreza kao dijela BDP-a, tako da je

2015. gotovo postignuta ravnoteža u javnom sektoru.

Također sam pridonio reformi računovodstva i financijskih izvještaja u litavskom javnom

sektoru, uključujući proračunske institucije, javna i općinska poduzeća, institucije i

organizacije. Svrha je reforme u javni sektor uvesti računovodstvo na temelju nastanka

događaja, u skladu sa zakonodavstvom Republike Litve te međunarodnim računovodstvenim

standardima i međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor. Tom se

reformom nastoje izgraditi pouzdaniji i transparentniji temelji za planiranje i izvršenje

proračuna.

Jedan od mojih najvažnijih osobnih ciljeva bio je povećati učinkovitost korištenja sredstava

EU-a u Litvi. Ideja vodilja prema kojoj su ulaganja važnija od bolje potrošnje jasno je

izražena tijekom litavskog predsjedništva Vijećem EU-a te je postala široko prihvaćena.

Tijekom proračunskog razdoblja 2007. – 2013. Litva je bila jedna od prvih zemalja u EU-u

koja je prihvatila izazov provedbe financijskih instrumenata u cilju boljeg pristupa

RR\1095966HR.doc 7/19 PE582.052v03-00

HR

financiranju za MSP-ove i financiranja projekata u području energetske učinkovitosti.

Financijski instrumenti koje smo uveli (tri holding fonda i jedan jamstveni financijski

instrument za pristup MSP-ova financiranju te jedan holding fond za projekte u području

energetske učinkovitosti) već su se pokazali korisnima – u nekim su se instrumentima

sredstva više puta ponovno uplaćivala i ulagala. U razdoblju 2014. – 2020. očekujemo da

ćemo zahvaljujući stečenom iskustvu ostvariti najbolje moguće rezultate od sredstava EU-a,

ali i udvostručiti financiranje financijskih instrumenata te proširiti njihovo područje primjene

na nova područja (npr. promet, ulična rasvjeta, vodna infrastruktura itd.). Nacionalna

ulagačka platforma u vlasništvu države VIPA počela je s radom 2013. pod mojim nadzorom u

cilju učinkovitog upravljanja kapitalnim sredstvima fondova.

Pod mojim je vodstvom također došlo do znatnih pozitivnih pomaka u upravljanju poduzeća u

državnom vlasništvu. Ministarstvo financija dioničar je jednog od najvećih državnih poduzeća

u Litvi, Grupe Lietuvos Energija, koje je ujedno jedan od najvećih proizvođača energije u

baltičkim državama. Struktura i model korporativnog upravljanja Grupe provedeni su u

skladu sa smjernicama za upravljanje koje je izradilo Ministarstvo financija. U tu smo svrhu

primijenili najnapredniju međunarodnu i nacionalnu praksu, preporuke OECD-a, Pravilnik o

korporativnom upravljanju Burze NASDAQ OMX Vilnius. Naše se iskustvo sada proširuje i

na promet i druge sektore.

Od srpnja do prosinca 2013. imao sam čast biti predsjednikom Vijeća Europske unije za

ekonomske i financijske poslove (ECOFIN). Glavni su rezultati litavskog predsjedništva

pravovremeno postizanje dogovora o proračunu EU-a za 2014., o kohezijskoj politici za

razdoblje 2014. – 2020. i o predmetima u vezi s financijskim uslugama i oporezivanjem, te

znatan napredak ostvaren u izgradnji bankovne unije. Sporazum o jedinstvenom sanacijskom

mehanizmu jedno je najznačajnijih postignuća u izgradnji snažne i čvrste bankovne unije.

Spomenuo bih i naša postignuća u području revizije, u kojem smo postigli sporazum o

reformi europskog revizorskog tržišta. Glavne su značajke sporazuma stroža pravila za

revizore i revizorska poduzeća čiji je cilj posebno ojačati neovisnost revizora koji provode

reviziju subjekata od javnog interesa te zajamčiti veću raznolikost na aktualnom

visokokoncentriranom revizorskom tržištu.

Također sam vrlo ponosan jer je za vrijeme mojeg mandata i pod mojim vodstvom 1. siječnja

2015. Litva uspješno pristupila europodručju. Na taj je datum Litva postala 19. punopravna

članica europodručja i počela koristiti euro kao jedinstvenu valutu Europske unije. Uvođenje

eura za Litvu znači dublju integraciju u Europsku uniju, što nam pruža veću zaštitu i sigurnost

kako u gospodarskom tako i u političkom smislu.

3. Koje je vaše profesionalno iskustvo u međunarodnim multikulturnim i višejezičnim

organizacijama ili institucijama sa sjedištem izvan vaše domovine?

Kao član Vijeća ECOFIN i posebno tijekom litavskog predsjedništva Vijećem EU-a u drugoj

polovici 2013. u svojstvu predsjednika tog sastava Vijeća intenzivno sam surađivao s

državama članicama, Europskim parlamentom, Europskom komisijom i drugim dionicima u

nastojanjima da se zaštite interesi Europe i njezinih građana u važnim područjima kao što su

gospodarstvo i financije, što je posebno obuhvaćalo kohezijsku politiku i proračun EU-a.

Predsjedništvo je za mene u isto vrijeme bilo izazov i prilika; na temelju tog iskustva

zaključujem da značajne rezultate koje europski građani očekuju možemo ostvariti samo ako

svi, države članice i europske institucije, radimo zajedno.

PE582.052v03-00 8/19 RR\1095966HR.doc

HR

Od 2012. bio sam i guverner mnogih međunarodnih financijskih institucija: Grupe Svjetske

banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke, Nordijske

investicijske banke, te zamjenik guvernera Međunarodnog monetarnog fonda.

Osim toga sudjelujem i u aktivnostima Euroskupine te obnašam funkciju guvernera

Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Sve mi je to omogućilo da steknem široko iskustvo u području međunarodne i međukulturne

suradnje.

4. Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste prethodno izvršavali, ako

se takav postupak primjenjuje?

Postupak davanja razrješnice predviđen litavskim zakonodavstvom donekle se razlikuje od

postupka koji se primjenjuje u Europskom parlamentu. Reviziju godišnjih financijskih

izvještaja o izvršenju proračuna, koje u ime Vlade predstavlja ministar financija, provodi

vrhovna revizijska institucija i zatim provjerava Seimas (parlament) Republike Litve.

Parlament je odobrio te financijske izvještaje usvajanjem odgovarajućih rješenja u svim

slučajevima u kojima sam u svojstvu ministra predstavljao i branio te izvještaje.

5. Na koje ste profesionalne položaje došli političkim imenovanjem?

Imenovan sam na položaj potpredsjednika u Ministarstvu socijalne skrbi i rada, Ministarstvu

zdravstva i Ministarstvu financija, što je formalno rezultat političkog imenovanja odlukom

ministara dotičnih ministarstava. Godine 2007. predsjednik vlade predložio me za ministra

financija nakon ostavke prethodnog ministra, a predsjednik Republike imenovao me na taj

položaj. Smatram, međutim, da su u svim tim slučajevima glavni argumenti u prilog mojoj

kandidaturi bile moje kvalifikacije i profesionalne vještine, a ne politička pripadnost.

U prosincu 2012. imenovan sam u drugi mandat kao ministar financija. Na postupak

sastavljanja Kabineta ministara nakon parlamentarnih izbora 2012. snažno je utjecalo

predstojeće predsjedništvo EU-om i cilj nove vlade da se dobro pripremi za prihvaćanje

jedinstvene valute EU-a. Moj ugled kao nepristrane, učinkovite i dobro upućene osobe

navodno je bio ključan preduvjet za odobrenje budućeg ministra.

Treba istaknuti da nikad nisam bio zastupnik u parlamentu niti sam se uz obnašanje svojih

funkcija u vladi bavio bilo kakvim parlamentarnim aktivnostima.

6. Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu u čijem ste donošenju

sudjelovali.

Kao tri područja u kojima su se moj osobni doprinos i rad pokazali ključnima naveo bih

sljedeće:

Uvođenje eura u Litvi. To je iziskivalo ne samo ogroman praktičan rad na pripremi za

promjenu valute, pri čemu sam predvodio proces uspostave sustava za upravljanje tim

procesom i osobno predsjedao operativnoj skupini na visokoj razini koja je vodila proces, već

je podrazumijevalo i uspostavu odgovarajućih fiskalnih i pravnih uvjeta. Uvođenje i provedba

okvira fiskalne discipline, počevši sa zakonom o fiskalnoj disciplini iz 2007., uvijek su bili

među mojim glavnim prioritetima. Litva je uspjela postići trend smanjenja fiskalnog deficita i

RR\1095966HR.doc 9/19 PE582.052v03-00

HR

stabilizaciju javnog duga, povećavši istodobno učinkovitost potrošnje i prihode od državnih

poduzeća.

Uspostava bankovne unije. Kao predsjednik Vijeća ECOFIN morao sam odigrati središnju

ulogu u postizanju dugo očekivanog sporazuma o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu,

ključnom stupu bankovne unije. Taj je sporazum vrhunac litavskog predsjedništva 2013., koje

se ustrajno i svim snagama trudilo izgraditi vjerodostojnu Europu. Za vrijeme mojeg

predsjedanja također smo postigli sporazum s Europskim parlamentom o dvjema zasebnim

komponentama bankovne unije: Direktivi o oporavku i sanaciji banaka, kojom se uspostavlja

okvir za oporavak i sanaciju banaka i investicijskih društava štiteći pritom novac poreznih

obveznika, i Direktivi o sustavima osiguranja depozita, čiji je cilj osigurati dostatna

financijska sredstva u fondovima sustava i brze isplate deponentima u propalim financijskim

institucijama.

Povećanje učinkovitosti upravljanja sredstvima EU-a i revizije tih sredstava u Litvi.

Upravljačko tijelo za sredstva Europske unije u Litvi jest Ministarstvo financija, koje je

odgovorno za učinkovito i transparentno izvršenje sredstava EU-a u skladu s načelima

dobrog financijskog upravljanja. Kao ministar imao sam aktivnu ulogu u uspostavi

učinkovitijeg institucionalnog okvira za upravljanje sredstvima EU-a u razdoblju 2007. –

2013. u skladu s uvjetima i najboljim praksama EU-a. Na primjer: kako bismo poboljšali

nadzor nad revizorskim aktivnostima i zajamčili pridržavanje načela i najboljih praksi

funkcionalne odvojenosti revizora i subjekta pod revizijom (upravljačko tijelo, posrednička

tijela, tijelo za ovjeravanje), odlučili smo prebaciti odgovornost za postupak revizije nad

izvršenjem sredstava EU-a s relevantnog odjela u Ministarstvu financija na Nacionalni ured

za reviziju Republike Litve. U to je vrijeme Ured već imao široko iskustvo u području

revizije nad sredstvima EU-a i u godišnjoj evaluaciji funkcioniranja sustava upravljanja i

kontrole. Ta konkretna promjena i niz drugih poboljšanja u institucionalnom okviru za

upravljanje sredstvima EU-a u razdoblju 2007. – 2013. uvelike su unaprijedili reviziju

sredstava EU-a i kulturu dobrog financijskog upravljanja u Litvi, a očit je dokaz tome jedna

od najnižih stopa pogreške među svim državama članicama. Taj se sustav i dalje koristi u

programskom razdoblju 2014. – 2020.

Još jedna novost koju smo uveli bila je izravna integracija nekoliko drugih institucija u sustav

upravljanja sredstvima EU-a u razdoblju 2014. – 2020. u cilju jačanja konkretnih kontrola i

smanjenja neprimjerene upotrebe sredstava EU-a. Te su institucije konkretno bile Državni

ured za javnu nabavu, Služba za istragu financijskog kriminala i Vijeće za konkurentnost. Taj

se institucionalni sustav doista pokazuje učinkovitim.

Neovisnost

7. Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti „potpuno neovisni”

u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate poštovati tu obvezu pri obavljanju

svojih budućih dužnosti?

Načelo neovisnosti jedno je od temeljnih načela za revizore i revizorske institucije. Vrhovne

revizorske institucije svoje zadaće mogu izvršavati objektivno i učinkovito samo ako su

neovisne od subjekta pod revizijom i zaštićene od vanjskog utjecaja. Revizori bi trebali ostati

neovisni kako bi njihova izvješća bila nepristrana i kako bi ih i oni kojima su namijenjena

tako doživljavali. Poštujući načelo neovisnosti kao član Revizorskog suda djelovao bih u

skladu sa zahtjevima koji su utvrđeni Ugovorom, etičkim smjernicama Europskog

PE582.052v03-00 10/19 RR\1095966HR.doc

HR

revizorskog suda, kodeksom ponašanja za članove Suda, Poslovnikom Revizorskog suda i

provedbenim odredbama Poslovnika.

Pri izvršavanju dužnosti člana Revizorskog suda izbjegavao bih svako djelovanje koje bi

dovelo do gubitka neovisnosti i svaku situaciju koja bi mogla dovesti do sukoba interesa te

bih poduzeo sve odgovarajuće mjere kako bi uklonio prijetnje mojoj neovisnosti. Pri

obavljanju dužnosti postupao bih objektivno i konstruktivno, ne bih primao naloge od vlada i

drugih tijela te bih se suzdržao od bilo kakvih drugih profesionalnih aktivnosti, a posebno ne

bih obnašao nikakve političke funkcije.

8. Imate li Vi ili članovi Vaše bliže rodbine (roditelji, braća i sestre, zakoniti partner i

djeca) ikakve poslovne ili financijske udjele ili ikakve druge obveze koje bi Vas

mogle dovesti u sukob s Vašim budućim dužnostima?

Ne, nemam spoznaja ni o kakvim činjenicama koje bi me mogle dovesti u sukob s mojim

budućim dužnostima.

9. Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku

Suda i javno ih obznaniti?

Da, spreman sam ispuniti sve obveze u vezi s objavljivanjem informacija koje se primjenjuju

na članove Suda. Otkrit ću sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku

Revizorskog suda i, ako to bude potrebno, javno ih obznaniti. Zbog svojih prijašnjih i

trenutačnih funkcija u državnoj službi svoje zemlje, u skladu s mjerodavnim zakonima

Republike Litve kojima je regulirano otkrivanje financijskih interesa i drugih obveza državnih

službenika, od 2003. redovito otkrivam i javno obznanjujem svoje financijske interese i druge

obveze te financijske interese i druge obveze svoje obitelji.

10. Sudjelujete li trenutačno u nekom sudskom postupku? Ako da, navedite pojedinosti.

Ne, trenutačno nisam uključen ni u kakav tekući sudski postupak.

11. Imate li ikakvu aktivnu ulogu u politici ili položaj u izvršnoj vlasti? Ako imate, na

kojoj razini? Jeste li u proteklih 18 mjeseci obnašali ikakve političke dužnosti? Ako

jeste, navedite pojedinosti.

Od 1990., nakon ponovne uspostave neovisnosti Litve, član sam Socijaldemokratske stranke

Litve. Kao ministar financija u koalicijskoj vladi Litve također sam član Vijeća Stranke.

Međutim, nikad nisam obnašao nikakvu izvršnu funkciju ni na kojoj razini, ni u toj Stranci ni

u nekoj drugoj političkoj organizaciji. Nikad nisam izabran u parlament i nikada nisam

pripadao nekom od parlamentarnih klubova zastupnika niti sam sudjelovao u njihovim

aktivnostima. Sve funkcije na koje sam imenovan obnašao sam na temelju profesionalnosti.

12. Hoćete li odstupiti s dužnosti na koju ste izabrani i odustati od aktivne funkcije

povezane s odgovornostima u političkoj stranci ako budete imenovani članom Suda?

Da, odstupit ću sa svake dužnosti na koju sam izabran i odustati od aktivne funkcije u slučaju

da budem imenovan članom Suda. Neću prihvatiti takvu dužnost ni funkciju za vrijeme

mandata kao člana Suda.

RR\1095966HR.doc 11/19 PE582.052v03-00

HR

13. Kako biste postupili u slučaju ozbiljne nepravilnosti ili čak prijevare i/ili korupcije u

koju su upletene osobe iz Vaše matične države članice?

Proračun EU-a novac je poreznih obveznika koji se mora koristiti samo za provedbu politika

koje je odobrio zakonodavac EU-a. Čvrsto vjerujem da nijedna javna služba ne može u

potpunosti ostvariti svoje ciljeve ako je obilježena korupcijom, prijevarom ili

nepravilnostima. Kada bih se susreo s korupcijom, prijevarom ili drugim ozbiljnim

nepravilnostima koji bi mogli imati negativan učinak na javna sredstva EU-a, bilo da je riječ o

prihodima EU-a, rashodima EU-a ili imovini u posjedu institucija EU-a, postupio bih vrlo

strogo i pobrinuo se za to da se slučaj prijavi OLAF-u ili drugim mjerodavnim tijelima, ali

naravno u potpunosti u skladu s pravilima i postupcima Suda. Svakako bih to učinio neovisno

o osobi ili državi članici o kojoj je riječ, bilo da se radi o Litvi ili nekoj drugoj državi. Jednako

postupanje također u ovom pogledu jest i ostat će jedan od mojih najjačih osobnih imperativa.

Izvršavanje dužnosti

14. Koje bi trebale biti glavne značajke kulture dobrog financijskog upravljanja u

svakoj javnoj službi? Kako bi Revizorski sud mogao pridonijeti njezinoj primjeni?

Dobro financijsko upravljanje temeljna je sastavnica pojma dobrog upravljanja. Odgovornost,

transparentnost, vladavina prava u jednakoj su mjeri ključni za dobro upravljanje u javnoj

službi. Kultura dobrog financijskog upravljanja u javnoj organizaciji trebala bi postaviti

temelje za najbolje moguće ponašanje i stalno napredovanje. Mora sadržavati četiri ključna

elementa: vodstvo (vrijednosti, jasna vizija, misija i ciljevi), odlučivanje i strukturu (jasne

uloge i zadaće te struktura koja podupire ciljeve), ljude (učinkovito upravljanje ljudskim

resursima, uključujući upravljanje osposobljavanjem i znanjem) te radne procese i sustave

(učinkoviti i djelotvorni radni procesi te sustav upravljanja rizikom).

Demokratski nadzor nad izvršenjem proračuna trebao bi biti ključni element odgovornosti

zahvaljujući kojem bi porezni obveznici bili obaviješteni o tome kako se troši njihov novac,

troši li se u skladu s mjerodavnim pravilima i odredbama i, još važnije, jesu li tim novcem

postignuti željeni rezultati.

Sve to također vrijedi i za europski kontekst. U EU-u pojam dobrog financijskog upravljanja

uveden je u primarnom zakonodavstvu, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, u čijem se

članku 317. navodi da „Komisija izvršava proračun u suradnji s državama članicama [...]

vodeći pritom računa o načelima dobrog financijskog upravljanja” i da „države članice

surađuju s Komisijom kako bi osigurale da se proračunska sredstva koriste u skladu s

načelima dobrog financijskog upravljanja”.

Financijska uredba, koja je mjerodavna za opći proračun EU-a, dodatno opisuje načela dobrog

financijskog upravljanja uz pomoć tri pojma: ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost.

Načelo ekonomičnosti ovdje podrazumijeva da su instituciji potrebna sredstva dostupna

pravodobno, u primjerenoj količini i primjerene kvalitete te po najboljoj cijeni. Načelo

učinkovitosti odnosi se na postizanje najboljeg odnosa između upotrijebljenih sredstava i

postignutih rezultata, a djelotvornost se odnosi na postizanje postavljenih ciljeva i željenih

rezultata.

Uz navedena zakonodavstvom propisana načela dobrog financijskog upravljanja aktualne

globalne promjene dovele su do drugih značajki dobrog upravljanja koje bi svaka suvremena

PE582.052v03-00 12/19 RR\1095966HR.doc

HR

javna služba trebala poštovati, kao što su primjerice dodatna tri načela okoliša, jednakosti i

etike.

Moje je mišljenje da unatoč priličnoj ograničenosti dogovorenog proračuna EU-a izgradnja

snažne kulture dobrog financijskog upravljanja u području financija EU-a može biti ključna

za uspjeh same europske ideje. No da bi se to postiglo, potrošnjom iz proračuna EU-a prvo bi

trebalo ponuditi jasnu i vidljivu korist za Europsku uniju i njezine građane, koju ne bi bilo

moguće ostvariti potrošnjom samo nacionalnih sredstava, u potpunosti poštujući načelo

supsidijarnosti. Upravo je to ideja europske vrijednosti za novac. Nažalost, sredstvima EU-a

prečesto se samo povećavaju ukupna sredstva koja neka zemlja ima na raspolaganju, bez

dodavanja posebne europske vrijednosti. Ponekad se pak sredstva EU-a koriste za aktivnosti

koje bi države članice i korisnici ionako proveli (učinak mrtvog tereta). Osim toga, još se

uvijek u mnogo slučajeva stavlja prevelik naglasak na trošenje sredstava EU-a (pristup

usmjeren na uložena sredstva), pri čemu se pozornost pridaje ponajprije na usklađenost

potrošnje s pravilima, neovisno o relevantnosti postignutih rezultata.

U programskom razdoblju 2014. – 2020. već je došlo do znatnih promjena te je to postalo

izazov i za države članice i za europske institucije, uključujući Europski revizorski sud.

Posebne značajke dobrog financijskog upravljanja, kao što su makroekonomska uvjetovanost,

pričuve za uspješnost, više mogućnosti za pojednostavljenje, sinergija sredstava i raširenija

upotreba financijskih instrumenata, uvedene su u aktualnom višegodišnjem financijskom

okviru za razdoblje 2014. – 2020. (uz važan doprinos litavskog predsjedništva tom procesu).

Međutim, potrebno je učiniti još više. Uspostava postupka izrade proračuna EU-a temeljenog

na rezultatima bit će prioritet Komisije, i smatram da i Sud može kao partner sudjelovati u

tom procesu, naravno ne dovodeći u pitanje svoju neovisnost.

U Litvi sredstva EU-a iznose gotovo 15 % ukupne opće državne potrošnje te su stoga ključna

za postizanje političkih ciljeva. Kao ministar financija sudjelovao sam u uspostavi sustava

upravljanja sredstvima EU- i nadzora na njima koji je usmjeren na rezultate. Litva je među

najuspješnijim državama članicama, ako ne i najuspješnija, kada je riječ o kapacitetu

apsorpcije sredstava EU-a. Moji su prioriteti u području dobrog financijskog upravljanja za

programsko razdoblje 2014. – 2020. sprečavanje prijevara, ali i razmjerne kontrole,

pojednostavljenje i smanjenje administrativnog opterećenja te, ništa manje važno,

usmjerenost primarno na ishod i rezultate koji će dovesti do dugoročnog pozitivnog učinka na

gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva. Pozitivni su rezultati već

ostvareni: prema revizorskom tijelu Nacionalnog ureda za reviziju stopa preostalih pogrešaka

za kohezijsku politiku u Litvi (npr. 0,42 % 2014.) sustavno je daleko niža čak i od praga

značajnosti od 2 %, što je izvanredno postignuće u usporedbi s ukupnom brojkom na razini

cijelog EU-a, s obzirom na to da je prema Sudu procijenjena razina pogreške za kohezijsku

politiku u EU-u 2014. bila 5,7 %. Osim toga, ex post evaluacijama utvrđen je snažan pozitivni

učinak sredstava EU-a na litavsko gospodarstvo i društveni život.

Očigledno je da Europski revizorski sud zahvaljujući svojem revizorskom i drugom radu ima

jedinstvenu ulogu u jačanju demokratskog legitimiteta i održivosti cijelog EU-a. U potpunosti

se slažem s odlukom Suda da u prošlogodišnjem Godišnjem izvješću pozove na zauzimanje

„potpuno novog pristupa” boljim ulaganjem sredstava EU-a (i nacionalnih sredstava) kako bi

se uzeli u obzir globalni izazovi s kojima se Europa suočava. S druge strane, donositeljima

odluka u EU-u trebalo bi dostaviti pravodobne i relevantne rezultate revizija Suda, a sve bi se

strane zatim trebale pobrinuti za bolju provedbu preporuka iz revizija.

RR\1095966HR.doc 13/19 PE582.052v03-00

HR

I na kraju, pozdravljam nedavnu reformu Suda izloženu u strategiji Suda za razdoblje 2013. –

2017., kojom će se daljnjim poboljšanjem dobrog upravljanja u okviru samog Suda on

pretvoriti u moderniju organizaciju. Nadam se da će se time Sudu omogućiti da se

fleksibilnije koristi vlastitim resursima i da pojednostavi svoje procedure u svrhu relevantnijih

i pravodobnijih izvješća. Promjena bi trebala biti dio stalnog razvoja, uz sudjelovanje svih

članova Suda, koji bi trebali nastojati proaktivno promicati kulturu dobrog financijskog

upravljanja kako unutar same organizacije tako i u cijeloj Europskoj uniji. Spreman sam

osobno doprinijeti postizanju tog cilja.

15. U skladu s Ugovorom Revizorski sud obvezan je pomagati Parlamentu u izvršavanju

ovlasti nadzora nad izvršavanjem proračuna. Na koji biste način dodatno

unaprijedili suradnju između Revizorskog suda i Europskog parlamenta (osobito

njegova Odbora za proračunski nadzor) radi poboljšanja javnog nadzora nad općom

potrošnjom i vrijednosti koja se za taj novac dobiva?

Od ključne je važnosti da između parlamentarnog nadzora i javne revizije postoji sustav

kontrole uz punu suradnju. Čvrsto vjerujem da je suradnja između Odbora Parlamenta za

proračunski nadzor (CONT) i Suda ključan element u provedbi javnog nadzora nad novcem

poreznih obveznika EU-a. Dugogodišnja međusobna suradnja između dviju institucija

rezultirala je dobrom praksom: redovni sastanci na kojima se izlažu rezultati revizija,

savjetovanja u procesu odabira visokoprioritetnih područja revizije, priprema godišnjeg

programa rada. Međutim, budući da se globalno okruženje neprestano mijenja, treba tražiti

bolje načine suradnje i sinergije koji će biti od koristi za obje strane pri izvršavanju njihovih

nadležnosti unutar okvira odgovornosti.

Parlament svoju osnovnu funkciju parlamentarnog nadzora nad tijelom izvršne vlasti,

Komisijom, obavlja u okviru postupka davanja razrješnice, pri čemu Parlament, nakon

preporuke Vijeća, odlučuje je li Komisija na zadovoljavajući način obavila svoje zadaće

izvršenja proračuna. Godišnje izvješće Suda, zajedno s tematskim izvješćima, ključni su

dokumenti na temelju kojih se taj postupak provodi.

Primjerena logistika za sastavljanje godišnjeg izvješća ključna je da bi se izvješće dostavilo

Parlamentu i odboru CONT pravodobno i odgovarajuće kvalitete. Kada bi se godišnja

izvješća ranije sastavljala, odbor CONT imao bi više vremena za njihovo pregledavanje. Za to

bi mogla biti korisna dodatna pomoć i sustavnija interakcija s imenovanim izvjestiteljima

Parlamenta pri sastavljanju izvješća o razrješnici, a isto vrijedi i za tematska izvješća.

Vrijednost rada na reviziji uspješnosti u velikoj mjeri ovisi o relevantnosti i pravodobnosti

tematskih izvješća. Obje grane proračunskog tijela moraju dobiti rezultate revizije u pravo

vrijeme u višegodišnjem proračunskom ciklusu kako bi učinkovito doprinijele zakonodavnom

procesu. U suprotnome izvješća Suda ne bi proizvela željeni učinak te bi se uzalud potrošili

oskudni resursi. U tom je pogledu nova odredba prema kojoj se tematska izvješća usvajaju u

primjerenom vremenskom razdoblju koje nije duže od 13 mjeseci dobrodošla promjena koja

doprinosi pravodobnosti rezultata revizije, ali i većoj učinkovitosti unutar Suda.

Važan su međusektorski dokument Suda panoramski pregledi, koji se sastavljaju na temelju

istraživanja i stečenog revizorskog iskustva Suda. Te preglede smatram dodatnim izvorom

dokaza za zakonodavni i nadzorni proces Parlamenta. Sud bi uključivanjem po potrebi i

drugih istraživačkih kapaciteta, kao što je istraživačka služba Parlamenta, mogao izgraditi

snažan neovisan evaluacijski instrument.

PE582.052v03-00 14/19 RR\1095966HR.doc

HR

Osim toga, uz suradnju s odborom CONT i uz njegovu pomoć, intenzivnija suradnja sa

specijaliziranim odborima Parlamenta mogla bi biti važna i korisna. Mjerodavni bi odbori

mogli poslužiti kao dodatna platforma u procesu odlučivanja tako što bi razmatrali izvješća

Suda i raspravljali o drugim pitanjima od zajedničkog interesa sa Sudom.

I konačno, zajedno s odborom CONT Sud bi trebao održavati čvršće veze s Vijećem i

nacionalnim parlamentima, koji su također politička tijela koja nadziru sredstva EU-a. Jedan

od mojih prioriteta kao člana Suda bila bi aktivna uključenost u radne odnose s nacionalnim

parlamentima država članica i s Vijećem. Smatram da bi se time doprinijelo boljoj

odgovornosti te većoj osviještenosti i vjerodostojnosti EU-a.

16. Prema Vašem mišljenju, kakvu dodanu vrijednost ima revizija uspješnosti i kako bi

njezine zaključke trebalo uvrstiti u upravljačke postupke?

Sud ima jasnu zadaću provoditi revizije uspješnosti. Člankom 287. stavkom 2. Ugovora

propisano je da „Revizorski sud ispituje [...] ispravnost financijskog upravljanja”.

Međunarodni standardi vrhovnih revizijskih institucija pružaju vrhovnim revizijskim

institucijama vrlo detaljne smjernice za reviziju uspješnosti, a Priručnik Suda za reviziju

uspješnosti ispravno se temelji na tim standardima.

Revizija učinkovitosti neovisno je, objektivno i pouzdano ispitivanje kojim se utvrđuje djeluju

li poduzeća, sustavi, operacije, programi, aktivnosti ili organizacije u skladu s načelima

ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti i ima li prostora za napredak.

Kao što se može zaključiti iz navedene definicije, revizija uspješnosti povećava javnu

odgovornost i omogućuje vrhovnim revizijskim institucijama da daju svoj važan doprinos

poboljšanju uspješnosti javne službe. Revizija uspješnosti mora ispuniti važne funkcije, kako

u odnosu na građane tako i u odnosu na zakonodavna i izvršna tijela pod revizijom.

Demokratsko načelo temelji se na pravu građana da svoje predstavnike smatraju odgovornima

za njihove odluke i postupke. Kako bi se to načelo realiziralo, građani EU-a očekuju da ih se

obavještava o korištenju javnih resursa i uspješnosti javnih službi. Pružajući objektivne i

pouzdane informacije o tim pitanjima revizija uspješnosti doprinosi transparentnosti i

odgovornosti čitave Europske unije.

Revizija uspješnosti također ima važnu ulogu u obavještavanju tvoraca politike o postupcima

izvršne vlasti te o rezultatima i ishodima odluka. Obama zakonodavnim tijelima EU-a,

Europskom parlamentu i Vijeću EU-a, potrebne su pouzdane i neovisne informacije o

rezultatima i učincima programa i odluka. Revizije uspješnosti jedinstven su izvor informacija

s obzirom na to da su neovisne i objektivne te da ih ne priprema političko tijelo, i time

neizravno doprinose političkom procesu odlučivanja pružajući ozbiljne dokaze.

Revizijom uspješnosti potiču se razvoj i promjene u javnom sektoru tako što se pružaju nove

informacije i skreće pozornost na razne izazove. U okviru revizije uspješnosti moguće je

također dotaknuti se problema koji ponekad izlaze iz mandata subjekta pod revizijom i

povezani su isključivo s političkim pitanjima. Revizija uspješnosti stoga doprinosi napretku i

reformi u javnom sektoru. Na taj se način njome može ostvariti dodana vrijednost koja

podrazumijeva puno više od puke kontrole.

Dodana vrijednost revizija uspješnosti koje provodi Sud sastoji se u sposobnosti sagledavanja

RR\1095966HR.doc 15/19 PE582.052v03-00

HR

šire slike te prikupljanja i širenja primjera najbolje prakse, čime se doprinosi javnom nadzoru

nad izvršenjem proračuna EU-a i donošenju informiranih odluka o mehanizmima upravljanja,

izradi politika i programa te raspodjeli sredstava iz proračuna EU-a. Nalazi, zaključci i

preporuke najvažniji su elementi izvješća o reviziji uspješnosti. Nalazi i zaključci revizije

moraju rezultirati posljedicama. Stoga preporuke u izvješću moraju biti provedive i pružati

dodanu vrijednost kako bi se doprinijelo poboljšanju financijskog upravljanja u postupcima

subjekta pod revizijom ili u javnom sektoru kao cjelini: ostvarenje financijskih ušteda,

uvođenje boljih metoda rada, izbjegavanje rasipanja, postizanje troškovno učinkovitih ciljeva

i stvaranje dugoročnih pozitivnih učinaka. Međutim, snažan okvir odgovornosti trebalo bi

dopuniti daljnjim praćenjem nakon revizije te pravilnim praćenjem i provedbom preporuka iz

revizije.

Ocjenjivanje i mjerenje učinka izvješća Suda o revizijama uspješnosti nužna je karika u lancu

odgovornosti. Preporuke iznesene u tematskim izvješćima Suda treba naknadno pratiti kako bi

se utvrdile i ocijenile poduzete mjere i ostvaren napredak. Vjerujem da će Sud povećati

učinkovitost svojih izvješća o reviziji ako dodatno ojača praćenje provedbe preporuka Suda.

Konkretno, Sud bi mogao uvesti postupak u okviru kojeg subjekt pod revizijom, Komisija,

sastavlja detaljne planove provedbe preporuka Suda, a Sud nadzire i prati (koristeći se

vlastitom sofisticiranom bazom podataka) kako se Komisija i države članice pridržavaju svoje

obveze provedbe tih planova.

17. Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda, nacionalnih

revizijskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri

reviziji proračuna EU-a?

Sud surađuje s drugim vrhovnim revizijskim institucijama ponajprije preko Međunarodne

organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) i njezine europske regionalne grupe

(EUROSAI).

Na razini EU-a Ugovorom su postavljeni temelji za suradnju s nacionalnim revizorskim

tijelima. Člankom 287. stavkom 3. Ugovora propisano je da se „[u] državama članicama

revizija provodi u suradnji s revizorskim tijelima pojedine države” i da „Revizorski sud i

nacionalna revizijska tijela država članica surađuju u duhu povjerenja, zadržavajući pritom

svoju nezavisnost.”

Države članice dijele odgovornost za izvršenje oko 80 % proračuna EU-a. Vrhovne revizijske

institucije trebale bi, naravno, sudjelovati u reviziji sredstava EU-a u državi i tako biti dio

revizorskog lanca koji završava u odboru CONT u Parlamentu. U idealnoj situaciji i u skladu

s pojmom jedinstvene revizije vrhovne revizijske institucije mogle bi provoditi reviziju

nacionalnih financijskih izvještaja svojih država i drugih izvještaja o upotrebi sredstava EU-a

u državi. Sud bi se tada mogao osloniti na rad vrhovnih revizijskih institucija i iskoristiti dio

jamstva kako bi donio mišljenje o konsolidiranim financijskim izvještajima EU-a. Međutim, u

praksi su vrhovne revizijske institucije neovisna nacionalna tijela koja su odgovorna

nacionalnim parlamentima i koja djeluju u skladu s nacionalnim okvirima koji se znatno

razlikuju među državama članicama EU-a. Stoga ne postoji jedinstveni model prema kojem

vrhovne revizijske institucije provode reviziju sredstava EU-a i vjerojatno nije niti ostvariv,

osim ako se ne postignu politički dogovori i uspostavi pravna osnova. Neke vrhovne

revizijske institucije dobrovoljno provode reviziju nacionalnih izvještaja o upotrebi sredstava

EU-a u svojim zemljama. Neke djeluju kao dio okvira unutarnje kontrole za sredstva EU-a i

PE582.052v03-00 16/19 RR\1095966HR.doc

HR

podnose izvješća Komisiji (npr. litavski Nacionalni ured za reviziju u ulozi revizorskog tijela

za kohezijsku politiku). Druge provode nacionalne revizije usklađenosti ili uspješnosti s

posebnim naglaskom na sredstvima EU-a.

Nedavni razvoj događaja u EU-u i državama članicama općenito, a posebno kao rezultat

financijske krize, i trenutna razina gospodarske, proračunske i monetarne integracije jasno

ukazuju na potrebu za boljom suradnjom između Suda i vrhovnih revizijskih institucija država

članica, na bilateralnoj ili široj osnovi, ovisno o pitanjima koja se razmatra. Aktualni okvir

Kontaktnog odbora, u kojemu Sud ima ključnu ulogu, otvara mogućnost za bezbroj načina i

oblika suradnje. Smatram da bi uz razne aktivnosti u sklopu radnih i stručnih skupina

Kontaktni odbor mogao preuzeti proaktivniju ulogu u poticanju zajedničkih revizija u

područjima od zajedničkog interesa, kao što su npr. provedba strategije Europa 2020.,

prijevara unutar Zajednice u području PDV-a, infrastruktura cestovnih mreža EU-a, borba

protiv korupcije. Odbor CONT u tom bi pogledu mogao biti krajnji korisnik tih rezultata

revizije s mogućnošću da na sveobuhvatniji način raspravlja o pitanjima koja se tiču cijelog

EU-a i razmatra ih. Kao dobar primjer te suradnje istaknuo bih zajednički revizorski rad na

poglavlju 3. Godišnjeg izvješća za 2014. pri čemu je ocijenjeno kako je strategija Europa

2020. odražena u sporazumima o partnerstvu i programima financiranja dogovorenim između

Komisije i država članica.

Smanjenje skupih preklapanja revizija sredstava EU-a još je jedan dobar razlog za suradnju.

Sud i nacionalne vrhovne revizijske institucije EU-a trebali bi istražiti svaku priliku da se

izbjegnu skupa preklapanja revizija, ponajprije na način da osiguraju da se revizori na svakoj

razini mogu primjereno osloniti na rad drugih revizora. Sud i vrhovne revizijske institucije u

državama članicama trebali bi poboljšati suradnju kako bi ostvarili taj cilj.

18. Kako biste dodatno poboljšali izvješća Revizorskog suda kako bi Europski

parlament dobivao sve potrebne informacije o točnosti podataka koje države članice

pružaju Europskoj komisiji?

Sud u okviru svojeg mandata, kako je navedeno u Ugovoru i u Financijskoj uredbi, objavljuje

tri glavne vrste dokumenata: godišnja izvješća, tematska izvješća i mišljenja, te kao novi

četvrti dokument panoramske preglede. Ti su dokumenti Suda važna karika u lancu

odgovornosti EU-a jer Parlamentu i drugim dionicima pružaju neophodne informacije koje im

pomažu pri nadzoru nad javnom potrošnjom.

Godišnja izvješća uglavnom sadrže rezultate financijske revizije i revizije usklađenosti nad

proračunom EU-a i europskim razvojnim fondovima. U posebnim godišnjim izvješćima

iznosi se financijska revizija i revizija usklađenosti nad agencijama, decentraliziranim tijelima

i drugim institucijama EU-a.

Pozdravljam činjenicu da Sud stalno razvija godišnje izvješće uvrštavajući u njega više

informacija kako bi bilo od veće pomoći odboru CONT u njegovu postupku davanja

razrješnice: više ocjena kvalitete potrošnje i uspješnosti, stanje nadzornih i kontrolnih sustava

u pojedinačnim državama članicama, upravljanje proračunom u Komisiji. Te dodatne

informacije zajedno sa stopom pogreške za proračunske prihode i rashode, uključujući stopu

pogreške glavnih područja politike EU-a, dopunjuju izjavu o jamstvu više kvalitativnim, a ne

samo kvantitativnim podacima.

Ako Komisija izvršava proračun podijeljenim upravljanjem, zadaće izvršenja prenose se na

RR\1095966HR.doc 17/19 PE582.052v03-00

HR

države članice. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere, uključujući zakonodavne,

regulatorne i administrativne mjere, kako bi zaštitile financijske interese Unije, jamčeći da se

aktivnosti koje se financiraju iz proračuna provode ispravno i učinkovito te u skladu s

pravilima. Države članice dijele odgovornost za izvršenje oko 80 % proračuna EU-a.

Činjenica da u plaćanjima iz proračuna EU-a 21 godinu zaredom postoje značajne pogreške

pokazuje da su nadzorni i kontrolni sustavi nedovoljno učinkoviti, s obzirom na to da se ni

Komisija ni države članice nisu uspjele zadržati na prihvatljivoj razini pogreške od ispod 2 %.

Kako bi odgovarale za financijsko upravljanje sredstvima EU-a, države članice moraju

dostavljati izvješća o kontroli, godišnje financijske izvještaje, izjave o upravljanju, godišnje

sažetke provedenih revizija i kontrola zakonitosti i regularnosti sredstava EU-a koje je država

primila te revizorska mišljenja. Međutim, i sama Komisija u svojem objedinjenom izvješću

priznaje da je pouzdanost izvješća o kontroli država članica i dalje izazov. Komisija stoga

mora poboljšati sustav sankcija ako država članica u izvješću o kontroli, ali i u drugim

izvješćima iznese netočne informacije. U skladu s Financijskom uredbom Komisija mora

provesti analizu kontinuirano visoke razine pogreške te zatim utvrditi slabosti u kontrolnim

sustavima, analizirati troškove i koristi mogućih korektivnih mjera te poduzeti ili predložiti

odgovarajuće mjere u smislu pojednostavljenja i unapređenja kontrolnih sustava te revizije

programa odnosno sustava isporuke kada su dostupni odgovarajući podaci.

S tim u vezi Sud treba staviti naglasak na ocjenu pouzdanosti informacija i jamstva Komisije

na temelju okvira unutarnje kontrole, čija se učinkovitost temelji ponajprije na kvaliteti

sustava država članica. Sud mora intenzivirati ocjenjivanje rada Komisije na točnosti

podataka koje dostavljaju države članice i odboru CONT pružiti konkretnije informacije o

temeljnim uzrocima pogrešaka i konkretnim mjerama za ispravljanje utvrđenih nedostataka (u

obliku preporuka u sklopu revizije i provedbenih planova koje sastavlja Komisija i u kojima

se navode aktivnosti povezane s povećanjem preventivnih i korektivnih sposobnosti

nadzornih i kontrolnih sustava). Osim toga, Sud treba nastaviti s radom na ocjeni uspješnosti

Eurostata u utvrđivanju kako se podaci prikupljaju u državama članicama i kako se

osiguravaju visokokvalitetni pouzdani statistički podaci kojima se doprinosi utemeljenom

odlučivanju o politikama EU-a.

Ostala pitanja

19. Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o vašem imenovanju

za člana Revizorskog suda bude negativno?

Moja kandidatura za člana Europskog revizorskog suda bila je u skladu s demokratskim i

transparentnim postupkom koji je obuhvaćao: (jednoglasan) prijedlog koalicijske vlade

Republike Litve, suglasnost predsjednika Republike i, na kraju, odobrenje većinom glasova

na plenarnoj sjednici u Seimasu (parlament) Republike Litve. Vjerujem da je tim postupkom

posebno zajamčena moja neovisnost od bilo kakvog političkog utjecaja iz moje zemlje.

Smatram da je konstruktivna i iskrena suradnja s Europskim parlamentom od ključne važnosti

za svakog člana Revizorskog suda. Stoga bi negativno mišljenje Parlamenta o predloženom

članu Suda očito onemogućilo suradnju tog člana s Parlamentom i njegovim odborima kada bi

ga se unatoč tome imenovalo.

No, što je još važnije, smatram da Europski revizorski sud kao institucija također mora imati

PE582.052v03-00 18/19 RR\1095966HR.doc

HR

jasan demokratski legitimitet, koji može biti puno snažniji ako Europski parlament, čije

zastupnike izravno izabiru europski građani, izdaje pozitivna mišljenja o imenovanju članova

Suda. Stoga ću, bude li Parlament imao značajne prigovore na prijedlog mojeg imenovanja za

člana Revizorskog suda, svojoj vladi podnijeti odluku o povlačenju kandidature.

Smatram da zaslužujem povjerenje Europskog parlamenta i vjerno ću obavljati svoju dužnost

pri Europskom revizorskom sudu. Stoga se nadam da će Parlament izdati pozitivno mišljenje

o mojoj kandidaturi.

RR\1095966HR.doc 19/19 PE582.052v03-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 23.5.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

16

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Ryszard

Czarnecki, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle,

Georgi Pirinski, Claudia Schmidt, Bart Staes, Derek Vaughan, Tomáš

Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Brian Hayes, Benedek Jávor, Marian-Jean Marinescu, Julia Pitera,

Miroslav Poche, Patricija Šulin

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniela Aiuto, Claudiu Ciprian Tănăsescu