1

N e d j e l j n i l i t u r g i j s k i l i s t i ć

ŽUPA SVETOG ROKA- DRAŠKOVEC

Godina XIII - B Broj 31. 29.07.2018. 17.NEDJELJA KROZ GODINU

PROŠTENJE U ČUKOVCU

Godina I Broj 15 15.lipanj 2003.

Pon. 30.07.2018.

Petar Krizolog

1.

Ut.-31.07.

Ignacije Lojolski 1.Na nakanu u 20,00 (Donji Kraljevec)

Sr. 01.08.

Alfonz Liguori

1.Zajednička u 20,00 (Draškovec)

Čet. 02.08.

Gospa od AnĎela

Porcijunkula

1.Proštenje u Čakovcu sv.Nikola 2. Zajednička u 20,00 (Donji Kraljevec)

Pet.-03.08.

Augustin Kaţotić

prvi petak

1.preč. Stjepan Slaviček g. u 20,00(Draškovec) /Zdenka i Roko Pigac 50. god. braka/

Sub.-04.08. Sv.Ivan Marija Vianney

prva subota

1. TRSAT –polazak u 4,00

NED. 05.08.2018.

18.NEDJELJA

KROZ GODINU GOSPA SNJEŢNA Proštenje u OPOROVCU

1.Na nakanu u 7,30 (Oporovec)

2. ŢUPNA sv. MISA u 9,00-(Draškovec)

(Za sve župljane žive i mrtve) 3.Na čast sv. Blaţene Djevice Marije 10,30-(Oporovec)

4.VEČERNJICA U 15,00(Oporovec)

RRR AAA SSS PPP OOO RRR EEE DDD SSS VVV EEE TTT III HHH MMM III SSS AAA

Evanđelje Iv6,1-15

Čitanje svetog EvanĎelja po Ivanu U ono vrijeme: Ode Isus na drugu

stranu Galilejskog, Tiberijadskog mora. Slijedilo ga silno mnoštvo jer su gledali znamenja što ih je činio na bolesnicima. A Isus uziĎe na goru i ondje sjedaše sa

svojim učenicima. Bijaše blizu Pasha, ţidovski blagdan. Isus podigne oči i ugleda kako silan svijet dolazi k njemu pa upita Filipa: »Gdje da kupimo kruha da ovi blaguju?« To reče kušajući ga; jer znao je što će učiniti. Odgovori mu Filip: »Za dvjesta denara kruha ne bi

bilo dosta da svaki nešto malo dobije.« Kaţe mu jedan od njegovih učenika,

Andrija, brat Šimuna Petra: »Ovdje je dječak koji ima pet ječmenih kruhova i dvije ribice! Ali što je to za tolike?« Reče Isus: »Neka ljudi posjedaju!« A bilo je

mnogo trave na tome mjestu. Posjedaše dakle muškarci, njih oko pet tisuća. Isus uze kruhove, izreče zahvalnicu pa razdijeli onima koji su posjedali. A tako i od ribica - koliko su god htjeli. A kad se nasitiše, reče svojim učenicima: »Skupite preostale ulomke da ništa ne

propadne!« Skupili su dakle i napunili

dvanaest košara ulomaka što od pet ječmenih kruhova pretekoše onima koji su blagovali. Kad su ljudi vidjeli znamenje što ga Isus učini, rekoše: »Ovo je uistinu Prorok koji ima doći na svijet!« Kad Isus spozna da kane doći,

pograbiti ga i zakraljiti, povuče se ponovno u goru, posve sam. Riječ Gospodnja.

Rij

Zborna molitva

Boţe, zaštito i uzdanje

naše, bez tebe ništa nije

valjano, ništa sveto.

Umnoţi nad nama svoje

milosrĎe, da se po tvom

promislu i vodstvu tako

sluţimo zemaljskim

dobrima te srcem

prionemo za nebeska.

Po Gospodinu.

Nedjeljni liturgijski Listić župe sv.Rok, Draškovec (za internu upotrebu) IZDAJE:Župa sv.Rok, Draškovićeva 45.; tel.643007

e-mail; zupni.ured.draskovec@ck.t-com.hr Web stranica župe; zupa-sveti-rok.hr/hr_HR/

IBAN: PBZ HR8223400091116008876 /za donacije/

2

EvanĎelje nije politički udţbenik

EvanĎelist Ivan govori u ključu snaţnih simbola.

Ponajprije, Isus je uzišao na goru. To je

poveznica sa svetom gorom ponad doline ljud-

ske povijesti, s Gorom objave na kojoj će se

ispuniti očekivanja ljudi. Silno mnoštvo koje je

posjedalo na travu i, s udivljenjem i zahval-

nošću, jelo umnoţeni kruh slika je čovječanstva

u zajedništvu i solidarnosti. Blagovanje je

simbol velikodušnosti i bratsko-sestrinske

ljubavi koja nije spiritualizirana, nego zbiljska;

koja zahvaća tijelo i duh, hranjenje i razgovor.

Gozba je slika ostvarene ljudskosti.

Ipak, pitanje ostaje: Kako je moguće ostvariti

čovječanstvo oslobođeno gladi i sebičnosti?

Opasno je prepustiti se ljepoti snatrenja. Danas

nam je jasno da stvarni siromasi, prije negoli su

neka vrsta nuţne posljedice razvoja društva,

ostaju posljedicom nepravednih odnosa,

nošenih ‘kulturom odbacivanja’. Siromasi,

premda Isus kaţe da ćemo ih uvijek imati uza

se, nisu siromasi po Boţjoj volji, nego su

posljedica ljudske sebičnosti. To je očitost pred

kojom ne smijemo zatvoriti oči, jer inače ne će-

mo razumjeti Boţju riječ. Štoviše, postat će be-

splodnom, a naše liturgije bogohulnima. Pro-

blem gladi u svijetu istodobno je i jednostavan i

sloţen. Istina je u tome da skupina zemaljski

moćnih ljudi drţi u svojim rukama hranu kojom

se mogu prehraniti drugi; drţe i put do nje te

ne ţele dati na raspolaganje niti ostatke.

Iz kršćanske osjetljivosti raĎa se problem

sredstava kojima je moguće doći do solidarno-

sti.

Sredstva se javljaju i razlikuju u povijesnome

hodu, ali Isus ne daje sredstva, baš zbog

njihove povijesne promjenjivosti. EvanĎelje nije

politički udţbenik, kršćanstvo nije politika, nego

rasvjetljuje obzorje i pokazuje konačne kriterije.

Politika je ljudsko djelovanje koje treba biti

nastojanje da se promjene okolnosti

nepravednosti, neosloboĎenosti, uvijek u svjetlu

konačnih kriterija koje nam Bog objavljuje. Ivan Šaško

IZ ŢIVOTA NAŠE ŢUPE Redovni godišnji doprinos za župne potrebe 2018

1.Ivan Slaviček,Čukovec 66 c 2.Franjo Slaviček,Oporovec 58 3.Anđela Fileš,Oporovec 148 4.Katarina Mikec,T.M.Gospe 23,Hemuševec

Hvala svima koji svoje obaveze prema Crkvi ispunjavaju. ******************************************************

HODOČAŠĆA NAŠE ŢUPE U 2018. 1.Ljepote Like- 06.10.

2.Sveta Zemlja 10.-17.10. -9000 kuna.(Popunjeno) Sva Hodočašća i izlete vodi Mijo Rak. =====================================

Zaručnički tečajevi 2018.

1.Čakovec 17,18,19 i 20. IX od 19-21 sati

Prijaviti se ţupniku šest mjeseci prije vjenčanja ***********************************************

„ROKOVO U MEĐIMURJU 2018“ Polako nam se približava blagdan svetog Roka. Naši zvonari de podijeliti po selima letke za Rokovo. Pokušajte animirati sve naše župljane da se uključe u događanja. Ovo Rokovo je u znaku - SVECI,PRIRODA I ŽIVOTINJE. Cvijede je znak DOBRODOŠLICE za sve naše goste i hodočasnike. Budite dobri domadini svima koji dođu u naš Draškovec. „Zdravlja zdravlja dat de Bog kad izmoli sveti Rok.“ Sveti Rok, zaštitniče Međimurja,moli za nas. =====================================

Biološka zaštita bilja U našem biološkom vrtu nastanjuju se mnogobrojne korisne životinje. Za biološku zaštitu bilja osobito su važne ptice. Npr. jedan par sjenica može u vrijeme dok hrani svoje mlade skupiti i do 30 kg gusjenica i drugih nepoželjnih “gostiju” u vrtu. Zato za ptice treba postavljati gnjezdilišta u vodnjaku (sa okruglim otvorom okrenutim prema jugoistoku). Mnoge vrste ptica (češljugar, zeba, crvenperka) “uselit” de u kudice i brinuti da u našem vrtu bude (to manje nepoželjnih gostiju. Na polju su posebno korisne trčke koje se hrane sjemenjem korova, ličinkama insekata, jedu čak i krumpirovu zlaticu i njezinu ličinke, što malo koja životinja hode. Ako ptice hranimo zimi, one de i ljeti dolaziti u naš vrt tražiti hranu. Zato treba posaditi suncokret i ostavljati vodu u plitkim posudama u vrtu. Jež, i žabe krastače uništavaju puževe, crve i razne insekte. Dobro je za njih usred vrta napraviti “biotop” – malu baru s vodenim biljem i žabama, pa de opasnost od puževa biti mnogo manja. Bubamare, uholaže, pauci, grinje i mnogi drugi kukci također doprinose uspostavljanju prirodne ravnoteže, bududi da se hrane štetnim kukcima. Zato – nemojmo ih uništavati.

PAPA FRANJO O DJEDOVIMA I

BAKAMA: BRINITE SE O NJIMA, VOLITE

IH I DAJTE IM DA SE IGRAJU S VAŠOM

DJECOM. (Unucima)

Na jučerašnji spomendan svetih Joakima i Ane, papa

Franjo je preko svojega Twitter računa podsjetio da su bake i djedovi blago u obitelji. Molim vas, brinite se za bake i djedove – potiče Papa – volite ih i dajte da razgovaraju s djecom!

Sveti Joakim i Ana daju snažno svjedočanstvo i poziv na razmišljanje o liku roditelja i o djedovima i bakama danas, u ovom nesigurnom vremenu kojemu su potrebni oslonci. Istaknuo je to i Benedikt XVI., 2012. godine, kada je rekao da se kvaliteta društva, odnosno civilizacije, procjenjuje i po tomu kako se ono odnosi prema starijim osobama, kao i po mjestu koje im je dodijeljeno u zajedničkom životu.

Poput stabala koja još donose plod

I papa Franjo je više puta, s mnogo pozornosti i poštovanja, svoje misli upravio na osobe koje žive to razdoblje života koje zacijelo nije lagano, ali je još uvijek bogato. U govoru starijim osobama na njima posvećenom susretu, 28. rujna 2014. godine, opisao ih je kao drveće koje i dalje donosi plod. Iako pod teretom godina, mogu dati svoj poseban prinos poradi društva bogatoga vrijednostima, i za potvrđivanje kulture života – rekao je tada papa Franjo.

Suzbijati kulturu odbacivanja

S jedne strane čini se da ritam i zahtjevi današnjega društva žure bez kočnica u smjeru kulture odbacivanja, koja uklanja one koji nisu u stanju biti produktivni, s druge strane papa Franjo daje da se čuje njegov glas u korist najslabijih, djece i baka i djedova, kao što je, primjerice, rekao u prigodi apostolskoga pohoda Pietrelcini, povodom 100. obljetnice stigmi patra Pija i 50. obljetnice njegova preminuća. Neka ne nedostaje brižne pozornosti i nježnosti prema starijim osobama koje su neusporediva baština naših zajednica (…) Volio bih da se Nobelova nagrada jednom dodijeli starima koji su sjećanje čovječanstva – istaknuo je papa Franjo.

Molitva starijih osoba – dar za Crkvu

One koji su rastreseni, prezauzeti i koji nemaju vremena papa Franjo je više puta podsjetio da je molitva starijih ljudi, i bakā i djedovā, dar za Crkvu, pravo bogatstvo! Oni su velika doza mudrosti za cijelo ljudsko društvo; ponajviše za ono koje je prezauzeto, previše obuzeto svime, previše rastreseno – istaknuo je Papa te dodao – Netko treba i za njih pjevati o Božjim znakovima, naviještati Božje znakove, moliti za njih!