Embed Size (px)
Citation preview
04/06/2010 11:31:00
Hadžifejzović: Uradi i ti nešto
Polazna | Događaji | Iz minute u minutu | Poziv vlastodršcima da izuju svoje cipele za žrtve
genocida u Srebrenici
Poziv vlastodršcima da izuju svoje cipele
za žrtve genocida u Srebrenici
"Srebrenica je jedna od najtamnijih mrlja modernog
svijeta. Ne ponovilo se nikad!“, riječi su Denisa Latina •
"Neka Stub srama posrami sve one koji su činili zlo",
kazao je reis-ul-Ulema dr. Mustafa Cerić
Veličina slova:
Redakcija
“Ujedinjene nacije su osnovane
kao reakcija na užase koji su se desili tokom Drugog
svjetskog rata. I pored toga, međunarodna zajednica
je često podbacila protiv masovnih ubijanja.” Koffi
Anan
Centar za političku ljepotu i Društvo za ugrožene
narode obavještavaju medije i javnost da je u toku prve
faze projekta, tokom prikupljanja cipela za izgradnju
Stuba srama, dobio veliku podršku uglednih umjetnika,
vjerskih predstavnika, sportista, novinara, i mnogih
drugih u zemlji i regionu, od kojih je napravio
kampanju koja će pratiti cijeli projekat pod sloganom „Ujedinjeni protiv zaborava“.
Zaista sam ohrabren činjenicom da se ugledni i uspješni ljudi širom svijeta javljaju da podrže projekat Stub
srama, i to će nam zaista pomoći da uložimo još više truda u njegovoj realizaciji“, rekao je Philipp Ruch,
direktor Centra za političku ljepotu.
Želimo s vama da podijelimo poruke mira i poruke sjećanja, koje će nadamo se poslati svijetu poruku da
Bosna i Hercegovina ne zaboravlja svoju prošlost, niti nepravdu koja joj je nanesena, ali da u isto vrijeme BiH
ni njene žrtve nisu same, niti su zaboravljene, riječi su organizatora projekta.
„Ja sam sportista, njegujem disciplinu i moral na putu ka uspjehu. U tom smislu ne mogu da shvatim da su
ljudi u Srebrenici ubijani na najgori način. Njih više nema, ali mi smo još uvijek tu i možemo ih sačuvati od
zaborava i opominjati naše mlade generacije da uspjeti znači raditi naporno, ulagati mnogo truda i uvažavati
druge ljude, a ne nanositi im zlo“, poruka je kapitena fudbalske reprezentacije BiH, Emira Spahića.
„Novinar sam već trideset godina. Na žalost najveći dio karijere višom silom morao sam posvetiti
izvještavanju o ratu, postizanju dogovora o miru, i sada se posvetiti procesu pomirenja. Da nisam bio u sve
dobro upućen nikada ne bi bio toliko protivnik rata kao rješenja bilo kojeg problema među narodima. Na
žalost, u pojedinim trenucima naše povijesti dopustili smo da zlo pobijedi dobro, mržnja ljubav, tama svjetlo.
Srebrenica je jedna od najtamnijih mrlja modernog svijeta. Nužno je stalno opominjati svjetsku javnost na
greške koje je počinila. Iskreno se nadam da je Hrvatska, predsjednik Josipović, i ja moja malenkost dala
značajan doprinos da se zločini ne zaborave i da u budućnost koračamo svjesni da jedino mir i suradnja mogu
svim narodima svijeta osigurati napredak i život dostojan čovjeka. Ne ponovilo se nikad!“, riječi su Denisa
Latina.
„Pridružujem se ovoj akciji na svaki mogući način, jer smatram da treba koristiti svaku priliku da se podsjeti
na zločin koji se u BiH desio. Vrlo je važno da se svi okupimo oko ove ideje, i da Centar za političku ljepotu
dobije prostor da objasni šta je to Stub srama, kako bi i naj taj način mobilizirali što veći broj ljudi, posebno
mlade, i one koji žive u Evropi i koji sutra trebaju da kreiraju jedno novo evropsko ozračje u odnosima među
kulturama, narodima i vjerama koje nastanjuju to područje. Ne smijemo zaboraviti univerzalno načelo, da
borba za drugoga znači borbu za samoga sebe. Moja poruka je da bi svi mi kroz ovaj projekat trebali da vidimo
zajedničku bolju budućnost, nego što nam je to bila prošlost. Neka Stub srama posrami sve one koji su činili
zlo, i neka bude opomena da se to zlo nikada više nigdje ne ponovi, rekao je reis-ul-Ulema dr. Mustafa Cerić.
„Ne znam šta više da kažem o Srebrenici...Petanest godina iz mene izlaze iskrene emocije i rečenice o toj
tragediji ne samo bošnjačkog, već i svih evropskih naroda. Da, to je tragedija i sramota svih nas. Za
Srebrenicu treba nešto uraditi a ne samo o njoj pričati. Ja sam sa prijateljima i onima koji razumiju kako se
zlo pobjeđuje, osnovao fondaciju Djeca Srebrenice, i evo šest godina školujemo djecu koja su u ratu ostala bez
oba roditelja, bez babe i majke, bez amidža, daidža, djedova..Ja o Srebrenici govorim tako što za nju nešto
radim. Uradi i ti nešto.“, kazao je Senad Hadžifejzović.
Koristimo ovu priliku da pozovemo naše predstavnike vlasti da izuju svoje cipele za žrtve genocida u
Srebrenici, jer je to najmanje što za njih mogu uraditi.
Više informacija o ovom projektu možete naći na web stranici www.stubsrama.ba ili www.pillarofshame.eu
dijaspora 17Dnevni avaz, subota i nedjelja, 19. i 20. juni/lipanj 2010.
Na Ist Riveru (East Riveru),ispred zgrade Ujedinjenih naro-da u Njujorku, pro{log petka u 11sati ~lanovi Misije BiH pri UN-una ~elu s ambasadorom IvanomBarbali}em i njegovom zamjeni-com Mirsadom ^olakovi} iskaza-li su solidarnost prema `rtvamagenocida u Srebrenici. Donira-njem cipela podr`ali su projekt„Stub srama“ koji je pokrenuoCentar za politi~ku ljepotu („DasZentrum für Politische Schönhe-it“).
Tom prilikom ambasador Bar-bali} je za Bo{njaci.net izjavio:
- Na{a je trajna obaveza da se`rtve genocida u Srebrenici nika-da ne zaborave. To isto mora dava`i i za me|unarodnu zajednicu!
Podr{ka diplomataOva podr{ka bosanskih diplo-
mata sa Ist Rivera mjesec danapred obilje`avanje
petnaestogodi{njice genocidau Srebrenici puno }e zna~itipre`ivjelim `rtvama genocida,
majkama i `enama Srebrenice
i @epe, ali i projektu „Stub sra-ma“.
Pored ambasadora Barbali}a injegove zamjenice ^olakovi}, ci-pele su donirali ~lanovi
Misije BiH pri UN-u: prvi se-kretari Adi Durmi} i [ejla \ur-buzovi}, te asistenti Azra Ruda-novi}, Vlado Sesar, Maja Vukmir-ovi} i Emir ^engi}...
Nakon ~lanova stalne MisijeBiH pri UN-u ispred zgrade UN-a, projekt su podr`ale
pre`ivjele `rtve genocida, pre-dstavnici bh. i bo{nja~kih organi-zacija.
Solidariziraju}i se sa `rtvamaSrebrenice, osu|uju}i UN koji jeizdao za{ti}ene zone @epu i Sre-brenicu, a posebno {to ne ukazujenikakav respekt prema porodica-
ma pobijenih ljudi, ovaj projektsu podr`ali i cipele tog dana ispr-ed UN-a donirali Srebreni~aniSenahid Halilovi} i SabahudinHarba{ koji su pre`ivjeli genocidu julu 1995.
Ispred bh. Islamskog centrasvoje cipele je donirao MehdijaDemirovi}, dok je Uzeir Rami} touradio ispred Kongresa Bo{njakaSjeverne Amerike; ispred Isla-mske zajednice i Kulturnog ce-ntra Plav-Gusinje cipele je donir-ao predsjednik Smajle Srdanovi},dok su cipele isto tako doniralidr. Mersim Ziljki}, vlasnik zubneordinacije „Euro-Dental“ saAstorije i diplomirani in`injer[efkija Radon~i}. Ispred timaBo{njaci.net cipele je donirao gla-vni urednik Esad Krci}.
Sabahudin Harba{ imao je 13godina kad je po~injen genocid uSrebrenici Jedva su mu uspjelispasiti `ivu glavu. U konvoju ka-miona i autobusa bio je sakrivenizme|u `ena koje su s manjomdjecom prognane iz Srebrenice.To dovoljno govori da zlo~inci ni-
su vodili ra~una koje dobi pripa-da bo{nja~ka mu{ka glava. Sve suredom ubijali.
Na`alost, njegov otac [emso ibrat [emsudin nisu bili te sre}eda se izvuku iz ruku krvoloka.Stradali su u genocidu, njihovaimena se nalaze me|u 8.372`rtve!
Srebreni~anin Senahid Hali-lovi} je isto tako jedan u nizu kojije podr`ao projekt „Stub srama“.Nakon izdaje od UN-a i hala-ndskog bataljona, te srpske oku-pacije Srebrenice u julu 1995. go-dine, Halilovi}a je izme|u `ivotai smrti dijelio neutabani d`ehe-nemski planinski puteljak koji jes pravom nazvan „Mar{ smrti -put slobode“.
Nakon vi{enedjeljnog
pje{a~enja po bosanskim vrletimaprovla~e}i se izme|u ~etni~kihzasjeda i granata artiljerije srbija-nske soldateske, dokopao se slo-bodne teritorije BiH i uspio je dapre`ivi ovaj srpsko-crnogorskigenocidni i istrebljiva~ki pohodna svoje kom{ije!
Otac i tri brataNa veliku `alost, njegov otac
Munib i tri brata Hamed, Zulfo iHakija stradali su u genocidu. NaSenahidu se mogu prepoznati sr-ebreni~ke rane koje ni petnaestgodina nakon genocida ne zara-staju. Iako vidno skrhan kad godse spomene Srebrenica, ipak jesmogao snage da do|e i podr`iprojekt „Stub srama“. Senahid jedonirao pet pari cipela. ^etiri no-va para je donio; jedan par za ocai tri za bra}u, te jedne izno{ene zasebe.
Rekosmo mu da nije trebaoba{ nove donijeti.
Neka, neka ih, moj otac i bra}aionako ih vi{e nikada ne}e obuti -re~e Senahid tiho spu{taju}i gla-vu kao da pomilova tu`nim po-gledom ~etiri nova para cipela, iponovo progovori:
- I one koje su u masovnim gr-obnicama prona|ene uni{tili suih ~elnici Ha{kog tribunala. Zarto nije opet zlo~in prema `rtvamagenocida, ali ovog puta odme|unarodnog sudstva, kojeuni{tavaju}i li~nu dokumentaci-ju i prona|ene stvari i predmete umasovnim grobnicama ustvarizatire tragove `rtvama genocida -zastade Senahid pa nastavi: - AUjedinjeni narodi i nakon svegase pona{aju kao 11. jula 1995.
Zlo~inci {e}u na slobodi, a oni idalje skr{tenih ruku sve to mirnoposmatraju!
Inicijator projekta Philip Ru-ch zamislio je da „Stub srama“bude metafora ogromne prevareUjedinjenih naroda u Bosni i He-rcegovini, te ujedno opomenasvima koji o~ekuju bilo kakvuhumanu pomo} od organizacijekoja je dozvolila genocid i istre-bljenje pod njenom zastavom.Sama skulptura „Stub srama“slu`it }e ujedno i kao direktanodgovor na nedostatak po{tova-nja Zapada prema pre`ivjelim`rtvama genocida.
Autor priloga je Esad Krci}, glavni urednik web-magazina
Bo{njaci.net
^lanovi misije UN-a: Znak po{tivanja `rtava
Ususret 15. godi{njici genocida u Srebrenici
Podr{ka sa Ist RiveraNa{a je trajna obaveza da se `rtve genocida u Srebrenici nikada ne zaborave,
kazao bh. ambasador Ivan Barbali} doniraju}i cipele za „Stub srama“
Web magazin Bo{njaci.net izNjujorka je pokreta~ inicijativedoniranja cipela za projekt „Stubsrama“ ispred zgrade Ujedinje-nih naroda, ta~no mjesec prije
obilje`avanja godi{njice genoci-da u Srebrenici. Sa 11. junom ubh. i bo{nja~koj zajednici u Nju-jorku po~inju memorijalni Danigenocida u Srebrenici i BiH.
Inicijativa web-magazina
Predstavnici bh. i bo{nja~kih organizacija ispred zgrade UN-a: Da se ne zaboravi
Do 25. juna treba prikupiti16.744 cipela koje }e ozna~avati8.372 rtve genocida u Srebrenici.Kako poja{njava inicijator proje-kta, obu}a }e u drugoj fazi projekta
biti na izlo`bi u Hagu i Berlinu, za-to organizatori predla`u gra|ani-ma da obu}u iskoriste kao sredstvokomunikacije i u nju stave porukukoju ele da Evropa ~uje.
Svojevrsne poruke
Barbali} i ^olakovi}: Solidarnost sa Srebreni~anima Halilovi}: Uspio izbje}i sigurnu smrt
Kao i prethodnih godina, i ovog ljeta elimoda se dru`imo s na{im ~itaocima. Reporteri
„Avaza“ nalazit }e se tamo gdje }e svojodmor provoditi i na{i gra|ani koji trenutno
`ive i rade u inozemstvu.Objavljivat }emo reporta`e iz brojnih ljetnih
destinacija.Ali, „Ino ljeto“ je i va{a rubrika. Zato poziva-mo vas ~itaoce da nam se javite bilo gdje da
provodite odmor. Dovoljno je da nampo{aljete fotos s ljetnog dru`enja, nekolikore~enica s imenima ljudi koji su s vama i mi
}emo to objaviti. Ako imate dovoljno materijala, mo`ete namposlati i fotoreporta`u. Tako }e dru`enje naodmoru ostati zabilje`eno i na novinskim
stupcima. Na{a e-mail adresa je: avaz.ino@@avaz.ba.
Ako vam kompjuter nije pri ruci, mo`ete nampriloge uputiti i pismom na adresu: „Dnevniavaz“ - Izdanje za inozemstvo, Te{anjska 24a,
Sarajevo 71.000.„Ino ljeto“ je otvoreno
za vas i ~ekamo va{e priloge
Rubrika za ~itaoce „„Inno ljeeto““„„Inno ljeeto““
19D17-INO.qxd 18.6.2010 13:58 Page 1
DOGA\AJI OSLOBO\ENJEpetak, 14. maj 2010. godine6
VIJESTI
^ovi} o~eku je130.000 gla so va
HDZBiH }e na pred sto je}im izbo ri -ma osvo ji ti 130 ti su}a gla so va, re kao jeju~er u Mos ta ru pred sje dnik HDZ-aBiH Dra gan ^ovi}.
- @alos ti me da oni ko ji su bi li je dvado tje ra ni u Kre {e vo da po tpi {u de kla -ra ci ju, da nas to na ne ki na~in po ku -{a va ju ba {ti ni ti kao svo ju vri je dnost.S ko le ga ma kre {ev ske {es tor ke imamko re ktan odnos, a imat }u ga i ubu -du}e. Kroz na re dni vre men ski pe ri ododr`at }u i niz sas ta na ka sa svim st ra -n ka ma u BiH, kao i sas ta nak s pred -sje dni kom Re pu bli ke Hrvat ske IvomJo si po vi}em, izja vio je ^ovi}.
J. G.
Iden ti fi ko va ne~eti ri `rtve
U Ko me mo ra ti vnom cen tru u Tu zliju~er su u pri sus tvu ~la no va po ro di ca, apod ru ko vod stvom Ve de Tu ce, vje {ta kasud ske me di ci ne, iden ti fi ko va ne ~eti ri`rtve za po dru~ja Zvor ni ka. Iden ti fi ko va -ni su: Se nad(Ha san) Si ro vi na, Mu ha med(Mus ta fa) Krnji} i bra}a Haj ru din i Va hi -din ^er ki}, si no vi Ali je. Tri `rtve su pro -na|ene u ma so vnoj gro bni ci Crni vrh, aje dna u zvor ni~kom na se lju Glu mi na.
Pre ma ri je~ima Ha ki je Smaj lo vi}a, se -kre ta ra Udru`enja ko je oku plja pre`i vje -le Zvor ni~ane, sa ju~era{ njom iden ti fi ka -ci jom do sa da je spre mno 13 ti je la ko ja}e bi tiuko pa na na ko le kti vnojd`ena zi na{e hid skom me zar ju u Gor njoj Ka le si ji.D`ena za }e se kla nja ti 1. ju na. S. K.
Ti hi} kodJo si po vi}a
Na sas tan ku hrvat skog pred sje dni -ka Ive Jo si po vi}a i pred sje dni ka SDASu lej ma na Ti hi}a ju~er u Za gre bu vi -so ki du`no sni ci dvi ju ze ma lja pot -vrdi li su mi ro tvor nu po li ti ku, po tre buin ten zi vi ra nja odno sa izme|u Hrvat -ske i BiH i nu`nost je dna ko pra vnos titri ju na ro da u BiH.
"Pot vrdi li smo mi ro tvor nupo li ti ku i po -tre bu in ten zi vi ra nja odno sa i su gla si li seda je dna ko pra vnost tri ju na ro da u BiHne ma al ter na ti vu, i da BiH mo ra fun kci -oni ra ti kao dr`ava, re kao je Jo si po vi}.
Ti je kom sas tan ka, Ti hi} je Jo si po vi}uka zaoka ko SDA po du pi re sva rje {e njako -ja vo de de cen tra li za ci ji dr`ave i je dna ko -pra vnos ti tri ju kon sti tu ti vnih na ro da.
"Je dna ko pra vnost hrvat skog na ro dave za na je za sva tri na ro da u BiH", re kaoje Ti hi}, do da ju}i ka ko on uvi jek ka`e daje "tro no`ac ja~i od dvo no {ca". J. D.
No vi na crt za ko na o pra vi made mo bi li sa nih bo ra ca ne pre -dvi|a osni va nje fon da ci je zaza po{ lja va nje de mo bi li sa nihbo ra ca, ali pre dvi|a da }e senov ciko jeVla daFBiHosi gu ra zaza po{ lja va nje bo ra ca re ali zo -va ti pre ko ko mi si je ko ju }e ime -no va ti fe de ral ni mi nis tar za bo -ra~ka pi ta nja. Ko mi si ja bi, pi {eu na crtu, bi la sas tav lje na odupo sle ni ka mi nis tar stva i pred -sta vni ka bo ra~ke po pu la ci je.
Us prkos MMF-uDa kle, ra dnagru paVla deFBiH
ko ja je ra di lana crtza ko na, ko mi -si jom je od go vo ri la na pri mje dbuMe|una ro dnog mo ne tar nogfon da (MMF) ko je mu je za sme -ta la fon da ci ja za za po{ lja va njebo ra ca. Pod sje ti mo, ve} pos to jiodlu ka Vla de FBiH o osni va njuspo me nu tefon da ci je~iji bi po~e -tni ka pi tal bio 1.000.000 KM.Ona, fon da ci ja, bi la bi pra vnoli -ce, ima la bi admi nis tra ti vnu, te -hni~ku i fi nan sij sku sa mos tal -nost. U prin ci pu, ko mi si ja u na -crtuza ko na o de mo bi li sa nim, is -to je {to i fon da ci ja. Ni je, da kle, {i -ja, ne go vrat.
"JOB Uni ja ve te ra na, ~iji sam
pred sta vnik u ra dnojgru pi, ne}eodus ta ti od osni va nja fon da ci -je. Ona je pre dvi|ena i akci -onim pla nom za zbri nja va njebo ra~ke po pu la ci je na ko jemse ra di ve} dvi je go di ne. Pla ni -ra no je da fon da ci ja da je po vo -ljne kre di te za sa mo za po{ lja va -nje bo ra ca, da se osni va ju bo -ra~ke za dru ge", ka`e Sa ud Ku -lo sman, pred sje dnik JOB-a.
MMF-u se, osim osni va njafon da ci je, ni je do pao na~in nako ji je pre dlo`eno rje {a va njestam be nihpi ta njane za po sle nihbo ra ca, sub ven ci oni ra nje na -
kna de za do di je lje no gra|evin -sko ze mlji {te po vr{i ne do 400kva dra tnih me ta ra, po vo ljni jiuslo vi odlas ka u sta ro snu mi ro -vi nu de mo bi li sa nih. No, ra dnagru pa je os ta la pri svo me.
Da kle, i no vim je na crtom za -ko na o de mo bi li sa nim pre -dvi|eno da bo rac ko ji ne mastan, ku}u, ima pra vo na od go -va ra ju}i stan ili bi do bio nov ceza ku po vi nu sta na, iz gra dnjuku}e i to ta mo gdje je sta no vaopri je ra ta. Na ni vou kan to na,pre dvi|eno je, for mi ra li bi se po -se bni fon do vi za rje {a va nje
stam be nih pi ta nja de mo bi li sa -nih bo ra ca. De mo bi li sa ni bo racbi, u skla du sa kan to nal nimpro pi si ma, imao pra vo i na sub -ven ci oni ra nje na kna de nagra|evin sko ze mlji {te po vr{i -ne do 400 kva dra tnih.
Ne ma ~eka nja u re duPre dvi|eno je i da de mo bi li -
sa ni bo rac ko jem je pri zna tou~e{}e u ra tu od naj ma nje dvi -jego di nesti~epra vo na sta ro snupen zi ju sa na vr{e nih 35 go di napen zij skog sta`a (za mu {kar -ce), a 30 go di na is tog sta`a za`ene bez ob zi ra na go di ne `ivo -ta. Odno sno, sti~e pra vo na sta -ro snupen zi juka dana vr{i60 go -di na `ivo ta i naj ma nje 20 go di -na sta`a osi gu ra ni ka.
Je di no{to je no vo u na crtuza -ko na o pra vi ma de mo bi li sa nihjes te da, po la go di ne na konusva ja njaza ko na, na dle`nekan -to nal ne zdrav stve ne us ta no vetre ba da for mi ra ju po se bnuslu`bu za pra}enje, pre ven ci jui li je~enje obo lje lih od pos ttra -umat skog stre snog sin dro ma. Iosi gu ra de mo bi li sa nom bor cupre dnost bez ~eka nja u re du.
A. BE^IRO VI]
Fon da ci japre ime no va nau ko mi si ju
NI JE [I JA, NE GO VRAT:Na crt za ko na
o pra vi made mo bi li sa nih
bo ra ca
No vi na je da kan to nal ne zdrav stve ne us ta no ve tre ba da for mi ra ju po se bnu slu`bu zapra}enje, pre ven ci ju i li je~enje obo lje lih od pos ttra umat skog stre snog sin dro ma
No vi za kon bez ve li kih no vi na: S je dnog od pro tes ta
Cen tar za po li ti~ku lje po tupo kre nuo je pro jekt Stub sra -ma, ko jeg }e ~ini ti skul ptu ravi so ka 8,372 me ta ra i ko ja }epod sje}ati na kri vi cu za pa -dnih po li ti~ara i voj ske za ge -no cid u Sre bre ni ci.
"Skul ptu ra je me ta fo raogro mne pre va re Uje di nje -nih na ci ja u Bo sni i Her ce -go vi ni, kao i opo me na svimoso ba ma ko je na mje ra va jura di ti u ovoj or ga ni za ci ji.Dje la UN-a u BiH, a po se -bno u Sre bre ni ci, do da nasni su bi la te ma dis ku si ja usvi je tu. Pro na {li smo sli ke~ije bi umno`ava nje pu temma so vnih me di ja prou zro -ko va le ozbi ljne gla vo bo ljeUN-u, jer se u nji ma odra -`ava sva kri vi ca ove or ga ni -za ci je za vri je me ge no ci da",re kao je Phi lipp Ruch, ini ci -ja tor pro je kta i di re ktor Cen -
tra za po li ti~ku lje po tu.Mjes to izlo`be odlu~uju
maj ke Sre bre ni ce, kao i lis -tu ime na za pa dnih po li -ti~ara i ge ne ra la ko ji }e bi tipo sra mlje ni stu bom. U tusvrhu osno va}e Dru{ tvo zaugro`ene na ro de Bo sne iHer ce go vi ne
"Bo san ski gra|ani ne smi jubi ti os tav lje ni sa mi sa svo -jom pa tnjom kao {to im se nesmi je i da lje na no si ti bol. Odpres tan ka ra ta ovoj se ze mljiza bra nju je pris tup slo bo di ira zvo ju. Ra zlog to me su po -gre {ne odlu ke Uje di nje nihna ci ja i Evrop ske uni je ko je sejo{ do no se", re kao je Til manZülch, pred sje dnik Dru{ tvaza ugro`ene na ro de.
Plan pro je kta je da se na -pra vi kon stru kci ja dva gi gan -tska svi je tle}a bi je la slo va u vi -si ni od pre ko osam me ta ra,
sa~inje na od 16.744 ci pe le(za 8.372 rtve). Slo va (je dnoslo vo "U" i slo vo "N") na ru {e -na su sa tri mo nu men tal neru pe od me ta ka fik sno po -pu nje nih auten ti~nom obu -}om pro na|enom u ma so -
vnim gro bni ca ma.Pri pre ma pro je kta je tra ja -
la go di nu i odr`ava la se uNje ma~koj. Pro jekt je ofi ci jel -no podr`an od udru`enjapre`i vje lih `rta va ra ta.
S. K.
Cen tar za po li ti~ku lje po tu re ali zu je pro jekt
Sre bre ni~ki stub sra maSkul ptu ra je me ta fo ra ogro mne pre va re Uje di nje nih na ci ja u BiH, kao i opo me na svimoso ba ma ko je na mje ra va ju ra di ti u ovoj or ga ni za ci ji, ka`e Phi lipp Ruch, ini ci ja tor pro je kta
Ova ko }e iz gle da ti pej za` Po to~ara
mozaik Dnevni avaz, ~etvrtak,
20. maj/svibanj 2010. 7Milomir Ninkovi}
Mi smo vrijedan i
snala ljiv narod
- Mi smo vrijedan i snala`ljiv narod. Na Zapadu se ne
gleda odakle si i ko si, ve} se tra`i kvalitet. Ako ste dobri,
izlazite na povr{inu i svi vas tra`e. Nekima od nas je to
uspjelo, ali sam siguran da }e nas biti jo{ vi{e. Na raznim
poljima, ne samo u medicini. (Ljekar za „Azru“)
Mario An~i}
Najva`nije je da sam
iza{ao kao pobjednik
- Psiha ~ovjeka je najva`nija. Najte`e mi je bilo na-
tjerati se da radim sve ispo~etka, no imao sam motiv da
sve to pro|em, `elim se vratiti u svjetski vrh. Prizna-
jem, te{ko je bilo boriti se protiv stvari na koje nisam
mogao utjecati, koje nisam mogao kontrolirati, ali sada
na koncu ipak mogu re}i da sam iza{ao kao pobjednik
i to je najva`nije. (Teniser za „Nacional“)
Amanda Pit
Te{ko se nositi s pritiskom
u Holivudu
- Svake godine u Holivud dolazi nova generacija glumi-
ca, pa je i normalno da ve} ulaskom u tridesete osje}ate pr-
itisak. No, nakon {to sam snimila filmove s Dajan Kiton i
Ketrin Kiner, glumicama koje i nakon 40. imaju uspje{ne
karijere, i to upravo zato {to nisu popustile pani~nom priti-
sku da moraju izgledati mla|e, bilo mi je lak{e. Nadam se
da }u i ja uspjeti slijediti njihov put. (Glumica za „Gloriju“)
Ninkovi}: Tra`i
se kvalitet
[ta ka`u poznati
Vremenska prognoza 20. 5. 2010.
20. 5. 2010.
JUTARNJE TEMPERATURE
od 40
C do 140
C
DNEVNE TEMPERATURE
od 110
C do 220
C
21. 5. 2010.
JUTARNJE TEMPERATURE
od 90
C do 160
C
DNEVNE TEMPERATURE
od 130
C do 210
C
22. 5. 2010.
JUTARNJE TEMPERATURE
od 100
C do 170
C
DNEVNE TEMPERATURE
od 140
C do 230
C
BIOMETEOROLO[KA PROGNOZA
BIHA]
15
16
12
TUZLA
VRIJEME
DANAS
14
FED
ER
ALN
I M
ETEO
RO
LO
[K
I ZA
VO
D
^ETVRTAK
GORA@DE
14
PETAK SUBOTA
12
20
14
Kome treba novi eksperiment u {kolama?- Bilo bi lijepo kada bi oni koji zagovaraju ideju da petogodi{nja-
ci idu u {koli iznijeli i valjane argumente. [kole su u lo{em stanju,
nema uvjeta za nastavu, a sada zagovaraju jo{ jedan eksperiment. Ni-
je im dovoljno {to je devetogodi{nje obrazovanje u osnovnoj {koli
bez ikakvog pokri}a, nastavni planovi su lo{i i puni gre{aka, pa bi sa-
da realizirali jo{ jedan takav projekt od kojeg }e valjda neko imati
li~ne koristi. (^itateljka iz Sarajeva)
BR^KOBANJA
LUKA
An~i}:
Svjetski vrh
Grad Sarajevo 20. 5. 2010.
Izlazak 5.16 Izlazak 11.43
Zalazak 20.10 Zalazak 00.57
Prvi dio dana pro}i }e uz povoljnije biometeorolo{ke prilike, a poslije podne su, pod utje-
cajem pove}ane naoblake i padavina, kod hroni~nih bolesnika i meteoropata mogu}e
izra`enije pote{ko}e, stoga bi trebali izbjegavati te`e aktivnosti. Na jugu, uz stabilnije vri-
jeme, i op}a slika bit }e ljep{a.
Preovladavat
}e umjereno do pre-
te`no obla~no vrije-
me, povremeno s ki{om
ili lokalnim pljuskovima.
Ne{to vi{e sun~anih interva-
la o~ekuje se na jugu zemlje.
Vjetar, slab do umjeren, sjeverni
i sjeverozapadni. Jutarnja temper-
atura od 4 do 11, na jugu do 14, a
najvi{a dnevna od 11 do 19, na jugu
zemlje do 22 stepena.
LIVNO
11
ZENICA
MOSTAR
Obla~no
s ki{om
Pit: Slijediti
put
☎ 033/281-393
[email protected][ta ka`u u narodu !
NEUM
22
SARAJEVO
Nakon {to je u utorak posjetio
sedam osnovnih {kola u srednjoj
Bosni, Edin D`eko je utiske o tome
sumirao u kancelariji UNICEF-a u
Sarajevu. Prvi ambasador ove orga-
nizacije iz BiH bio je pod emocija-
ma zbog onoga {to je vidio tokom
svoje posjete.
D`eko je u srednjoj Bosni po-
sjetio obrazovne institucije koje ra-
de po principu „dvije {kole pod je-
dnim krovom“.
- Prvo bih se zahvalio svima
koji su podr`ali ovaj projekt i na-
dam se da }e ga podr`avati i dalje.
Moram re}i da me najvi{e impre-
sioniralo to {to nisam vidio nika-
kvu podijeljenost me|u djecom.
Sva djeca su bila zajedno i svi su
se jednako radovali i bili sretni.
To me veoma obradovalo jer po-
kazuje da nema razlike me|u dje-
com. I dalje }u se truditi da se {to
vi{e i ja~e ~uje glas djece - rekao
je nogometni reprezentativac
BiH.
Predstavnica UNICEF-a za
BiH Florens Bauer (Florence)
izrazila je zadovoljstvo {to je
D`eko napravio svoju prvu
akciju kao ambasador ove orga-
nizacije i {to je ona potpuno
uspjela.
- Posjeta {kolama donijela je to-
liko radosti djeci koja su sve to ve-
oma emocionalno do`ivjela. Drago
nam je {to je D`eko mogao li~no
svoj toj djeci prenijeti poruku mi-
ra, prijateljstva, zajedni{tva, tolera-
ncije, u~enja i rada.
Vidjeli smo da u tim {kolama
podijeljenost nije tako velika kao
{to se `eli prikazati i da se sva dje-
ca raduju istim stvarima - rekla je,
izme|u ostalog, Bauer. A. N.
AMBASADORI Edin D`eko nakon posjete {kolama u srednjoj Bosni
Impresioniran sam {to
su sva djeca bila zajednoPrva akcija ambasadora UNICEF-a iz BiH
D`eko: Nema razlike me|u djecom (Foto: N. Bo`ovi})
Senijad Ibri~i}, ~uvena Hajdukova desetka i nogo-
metni reprezentativac BiH, ju~er je u Kozarcu kod Pr-
ijedora, gdje su ga s odu{evljenjem pozdravili ljubitelji
najva`nije sporedne stvari na svijetu, najavio donaciju
za izgradnju spomen-obilje`ja u ratu stradalim Ko-
zar~anima.
Nogometni as, ina~e poznat i po brojnim humanim
akcijama, ka`e da je u Kozarac do{ao nakon razgovora
s novinarom Senudinom Safi}em koji mu je rekao o
kakvoj je akciji rije~.
- Sve je bilo sasvim iznenada. Senudin mi je rekao
o ~emu se radi, a ja sam odlu~io da do|em i na licu
mjesta se dogovorim s ljudima kako i na koji na~in da
pomognem - kazao nam je Ibri~i}.
Senudin Safi}, koji je ina~e i Ibri~i}ev dobar pr-
ijatelj, ka`e da su ovoj nogometnoj zvijezdi upravo
najdra`i ti neposredni kontakti.
- Ovo {to je danas (ju~er, op.a.) tokom posjete Ko-
zarcu uradio samo je nastavak njegovih humanih akti-
vnosti - rekao je Safi}. M. ZGONJANIN
Nogometna zvijezda posjetila Kozarac kod Prijedora
Senijad Ibri~i} }e pomo}i
izgradnju spomen-obilje ja Ovo je nastavak humanih aktivnosti bh. reprezentativca
Ibri~i} u Kozarcu: Do~ekali ga najmla|i ljubitelji nogometa
Projektom „Stub srama -
16.744 cipele“ bit }e obilje`eno
stradanje 8.372 `rtve ubijene u
Srebrenici.
Za potrebe ovog projekta
po~elo je prikupljanje obu}e u
BiH i Njema~koj, a akcija }e tra-
jati do 25. juna ove godine. Orga-
nizatori u saop}enju za javnost
apeliraju na gra|ane da doniraju
obu}u koja im vi{e nije po-
trebna.
Napominju da u obu}u
mogu staviti poruke o ratu
ili nepravednom viznom
re`imu, a koje }e biti pre-
zentirane u cijeloj Evropi
u okviru izlo`bi cipela.
Nakon {to bude priku-
pljen potreban broj cipela
od njih }e u maju idu}e go-
dine biti izgra|en stub sr-
ama u obliku rije~i UN.
U Sarajevu cipele gra|ani mo-
gu predati svaki dan od 10 do 20
sati u prostorijama Dru{tva za
ugro`ene narode za BiH u Tra-
mpinoj ulici broj 4.
U Srebrenici se obu}a priku-
plja u „Ku}i povjerenja“ u ulici
Srebreni~kog odreda bb svakim
danom od 12 do 18 sati. U Tuzli
se obu}a mo`e predati u prostori-
jama Udru`enja „@ene Srebreni-
ce“ u ulici Kicelj 54 u periodu od
12 do 17 sati, dok Zeni~ani cipele
mogu donirati od 12 do 20 sati u
kafeu „Tina“, Masarikova ulica
broj 22.
Po~elo prikupljanje obu}e u BiH i Njema~koj
’Stub srama’ obilje it }e stradanje srebreni~kih `rtava
(Foto: D. Stojni})
Budu}i izgled „Stuba srama“
sun~ano
ki{a i snijeg
djelimi~no sun~ano
snijeg
mjestimi~no ki{a
obla~no uz snijeg
obla~no
obla~no s ki{om
promjenljivo
magla pa sun~ano
teme Dnevni avaz, ~etvrtak,
3. juni/lipanj 2010. 11
Prusac: Predstavljanje programskih sadr`aja
Sve}enici iz sve ~etiri bh.
biskupije okupili su se ju~er
na jednodnevnom susretu
na Kupresu, `ele}i time si-
mbolizirati crkveno zaje-
dni{tvo. U `upnoj crkvi na
Kupresu molitvom srednjeg
~asa po~eo je jednodnevni
susret sve}enika BiH na ko-
jem sudjeluju svi biskupi u
BiH i apostolski nuncij u
BiH nadbiskup Alesandro
D’Eriko (Alessandro D’Errico), pre-
nijela je Onasa.
Zajedni~ku molitvu pr-
edvodio je predsjednik Bi-
skupske konferencije BiH
Franjo Komarica, koji je
napomenuo kako mu nije
poznato da se sli~an do-
ga|aj „ikada do sada zbio
na podru~ju Vrhbosanske
metropolije iako je u tom
podru~ju Katoli~ka crkva
nazo~na jo{ od ranih
kr{}anskih stolje}a“.
Podr{ka projektu „Stub srama“
Reis Ceri} poklonio svoje cipeleReisu-l-ulema dr.
Mustafa Ceri} primio je
ju~er Merimu Spahi},
koordinatoricu projekta
„Stub srama“, i predao
joj svoje cipele, ~ime je i
prakti~no podr`ao ovaj
projekt. Tokom susre-
ta Spahi} je upoznala re-
isa s tim da je u toku pr-
ikupljanje 16.744 cipele
koje }e ozna~avati 8.372
`rtve genocida u Srebre-
nici. Od prikupljenih
cipela bit }e sagra|en
veliki stub srama na brdu iznad
Poto~ara, u obliku slova UN, a
izgradnja }e po~eti u maju 2011.
godine.
Reis je pohvalio i podr`ao ovu
inicijativu koja je potekla od Ce-
ntra za politi~ku ljepotu iz Nje-
ma~ke, saop}ila je Mina.
Pripreme za veliku manifestaciju
Na jubilarnoj Ajvatovici
okupljanje 500 konjanikaBogat program najve}e kulturno-vjerske
manifestacije Bo{njaka
Program festivalskih dana jubi-
larne 500. Ajvatovice ju~er je u
Domu „Hasan Kjafija Pru{~ak“ u
Pruscu predstavio Organizacioni
odbor ove najve}e kulturno-vjer-
ske manifestacije Bo{njaka, na
~elu s predsjednikom Nusretom ef.
Abdibegovi}em.
Sve~ano otvaranje manifestaci-
je je 5. juna u 18 sati na Musali. U
slu~aju lo{eg vremena, sve~anost
otvaranja Ajvatovice bit }e upri-
li~ena u pozori{noj dvorani KSC u
Bugojnu. Osiguran je i direktan
prijenos na programu BHRT-a.
Tokom 22 dana trajanja, festi-
valski dani 500. Ajvatovice ponu-
dit }e publici i posjetiocima u gra-
dovima Srednjobosanskog kanto-
na, Zenici i Sarajevu 70 razli~itih
kulturnih, vjerskih i sportskih sa-
dr`aja.
Obilje`je jubilarnoj 500. Ajva-
tovici, koja se odr`ava pod pokro-
viteljstvom reisu-l-uleme Mustafe
ef. Ceri}a, dat }e i vanprogramski
sadr`aji, poput Monografije Ajva-
tovice, drame „Gazi Husrev-be`e
ili bukagije“, filma „San o Ajvato-
vici“, otkrivanja spomen-plo~e na
platou Ajvatovice i spomen-plo~e
Sultan Mehmedu Fatihu...
- Ajvatovica je spomenik ~istoj
vodi, ~istom `ivotu i vjeri, ona je
spomenik 500 godina urbanog
`ivljenja na ovom prostoru - nagla-
sio je Timur Numi}, ~lan Organi-
zacionog odbora.
I ovogodi{nja Ajvatovica popri-
mit }e me|unarodni karakter uz
u~e{}e gostiju iz Turske, Irana i
Egipta, a iz Organizacionog odbora
najavljuju kako }e u~initi sve da
poseban dekor jubilarnoj Ajvatovi-
ci bude okupljanje 500 konjanika.
D. Ma.
Komarica:
Predvodio
molitvu
Merima Spahi} u razgovoru s reisom
Nakon usvajanja Zakona o popisu
Evropski statisti~ari ne}e
prihvatiti podatke iz RS Entitet ne mo`e slati podatke u Eurostat, ka`u u Agenciji za statistiku BiH
Narodna skup{tina RS usvojila
je u utorak Zakon o popisu stano-
vni{tva, doma}instava i stanova u
2011., uz protivljenje bo{nja~kih za-
stupnika, koji smatraju da popis tre-
ba biti obavljen na dr`avnom nivou.
Tako|er, bo{nja~ki zastupnici
su podsjetili da evropska statisti~ka
institucija Eurostat ne poznaje par-
cijalne popise i da na ovaj na~in RS
preuzima nadle`nosti BiH i kr{i
Ustav.
[ta prakti~no zna~i dono{enje
entitetskog zakona ju~er smo poku-
{ali saznati u Agenciji za statistiku
BiH, ali u njoj nisu imali potpune
informacije o aktu usvojenom u RS.
- U svakom slu~aju, moramo
imati podatke za dr`avu. Za svaki
entitet je veoma zna~ajno da ima
kvalitetne podatke, me|utim, enti-
tet pojedina~no ne mo`e slati poda-
tke u Eurostat - kazala nam je Sla-
vka Popovi}, zamjenica direktora
Agencije.
Uz obrazlo`enje da nije vidio za-
kon i da ga ne
mo`e detaljno
k o m e n t i r a t i ,
Edin Rami}, pre-
dsjednik Kluba
Bo{njaka u Vi-
je}u naroda RS,
ka`e „kako je ja-
sno da se radi o
zakonu za potre-
be politike, a ne
statistike“. Ko-
nkretniji stav imat }e nakon sjedni-
ce Kluba.
Suzdr`an u komentaru bio je i
predsjedavaju}i Vije}a naroda RS
D`evad Osman~evi}, tako|er uz
obrazlo`enje da jo{ nije vidio sporni
zakon, tako da bi bilo prejudiciranje
kada bi davao ocjenu o ugro`avanju
vitalnog nacionalnog interesa.
- Izbjegavam komentirati ova-
kve stvari jer nam se onda prigovara
da politiziramo neke zakone, a to ne
`ele ni Vije}e naroda ni klubovi, ko-
ji bi se na takav na~in devalvirali -
kazao nam je Osman~evi}.
B. TURKOVI] - B. SPASENI]
Odbijena `alba CPU-a, sporna daljnja procedura
Provedba op}ih izbora
dovedena u pitanje!?S obzirom na rokove za pokretanje spora na Sudu BiH, jedina mogu}nost za
po~injanje {tampanja listi}a je da Vije}e ministara donese posebnu odluku o tome
Ured za razmatranje `albi pri
Agenciji za javne nabavke BiH do-
nio je ju~er odluku po `albi {tam-
parije CPU na odluku Centralne
izborne komisije (CIK) BiH o
izboru „Amos Grafa“ za najpovo-
ljnijeg ponu|a~a za {tampanje gla-
sa~kih listi}a za ovogodi{nje op}e
izbore.
Dugi rokovi
Iako predsjedavaju}i Ureda za
`albe Amir Pilav ju~er nije `elio
saop}iti odluku dok je ne dobiju
strane u postupku, „Dnevni avaz“
nezvani~no saznaje da je odbijena
`alba CPU-a, koji je bio za vi{e od
330.000 KM skuplji ponu|a~.
Me|utim, ovo jo{ ne zna~i da
CIK nesmetano mo`e u}i u sklapa-
nje ugovora s „Amos Grafom“ i u
posao {tampanja listi}a, zbog
slo`enih pravnih procedura propi-
sanih Zakonom o javnim nabavka-
ma koje ~ak mogu dovesti u pita-
nje provedbu oktobarskih izbora!?
Naime, CPU ima pravo da na
odluku Ureda podnese novu albu,
odnosno pokrene upravni spor na
Sudu BiH i za takvo ne{to ima rok
od 45 dana, a obi~no ponu|a~i u
ovakvim slu~ajevima ~ekaju po-
sljednji dan za ulaganje pravnih li-
jekova. Nadalje, postoji mogu}nost
da se postupak u Sudu BiH otegne
jako dugo, {to bi zna~ilo da je ne-
mogu}e sti}i na vrijeme od{tampa-
ti, upakovati i poslati glasa~ke li-
sti}e, a kako bi izbori mogli biti
odr`ani 3. oktobra.
Slu~aj paso{a
Ipak, kako na{ list saznaje u Vi-
je}u ministara BiH, postoji
rje{enje za ovu situaciju, kakvo je
na|eno kada se sli~an slu~aj desio
sa {tampanjem bh. paso{a. Vije}e
ministara, naime, moglo bi i u
ovom slu~aju, zbog op}eg javnog
interesa odr`avanja izbora, donije-
ti posebnu odluku kojom se CIK-u
mo`e odobriti zaklju~ivanje ugo-
vora u ovom poslu. M. KUKAN
Vije}e ministara BiH: Ho}e li reagirati
Za ovogodi{nje izbore potre-
bno je od{tampati vi{e od 12 mi-
liona glasa~kih listi}a, jer za sva-
kog bira~a trebaju do}i po ~etiri
listi}a zbog razli~itih nivoa vla-
sti, a potrebno je imati i odre-
|eni postotak rezerve. I jo{ bitni-
je, da bi na vrijeme glasali bira~i
izvan BiH, potrebno je da dija-
spora glasa~ke listi}e dobije ve}
po~etkom avgusta, a u skladu s
tim CIK je trebao ve} dio poslo-
va na pripremi {tampanja listi}a
zavr{iti.
Potrebno od{tampati vi{e od
12 miliona glasa~kih listi}a
Potpredsjedavaju}i Vije}a na-
roda RS i delegat iz reda ostalih
Miroslav Mike{ smatra da ova-
kvim zakonom ne mo`e biti
ugro`en vitalni nacionalni inter-
es nijednog naroda u RS.
- Istina, bilo bi bolje da je to
ura|eno na nivou BiH, jer ga ne}e
prihvatiti me|unarodne organiza-
cije i institucije - ocijenio je Mike{.
Mike{: Dr`avno bolje
Jednodnevni susret na Kupresu
Sastali se sve}enici
iz ~etiri bh. biskupije
„Avaz“ saznaje
Popovi}: Podaci
za dr`avu
Rami}: Politika,
a ne statistika
Osman~evi}: Ne
`ele politizaciju
pogledi Dnevni avaz, ponedjeljak, 14. juni/lipanj 2010. 5
Razgovarala: Vanja STEVANOVI]
- Najpogubnije {to se mo`e de-siti Bosni i Hercegovini jeste dagra|ani u oktobru ne iza|u na op}eizbore i da imamo situaciju u kojojsvega 25 posto bira~a izabere vlast.Ove godine imamo mnogo novihopcija, politi~kih figura i koalicijakoje se pojavljuju upravo kao alter-nativa i `ele se suprotstaviti apsolu-tisti~koj vlasti, kroz programe koji seu prvom redu oslanjaju na ekono-mska rje{enja. To treba pozdraviti.
Guranje pod tepihOvo je mi{ljenje potpredsjedni-
ka Partije demokratskog progresa(PDP) Branislava Borenovi}a.
On je u razgovoru za „Dnevniavaz“ kazao kako je uvjeren daSNSD u oktobra gubi izbore. Za nje-ga je realno da se lider njegove stra-nke Mladen Ivani} na|e na pozicijisrpskog ~lana Predsjedni{tva BiH. Uisto vrijeme, to je prema Borenovi}ui najbolje, s obzirom na to da bi Iva-ni}, za razliku od aktuelnog ~lana Pr-edsjedni{tva BiH, imao mogu}nostda odlu~uje. Borenovi} obja{njava ito za{to se u RS vi{e nikada ne smi-je desiti apsolutisti~ka vlast.� Nije li upravo i opozicijaodgovorna za stanje koje ocje-njujete kao apsolutisti~ku vlast uRS, u smislu da se ipak moglovi{e raditi na kriti~koj masi i po-liti~ki agresivnijem suprotsta-vljanju?
- To je sada stvar razli~itih gleda-nja i obimnije procjene. S druge str-ane, vi morate znati da je medijskiprostor nama krajnje ograni~en,gdje tek nekoliko privatnih ku}a po-ku{ava stvari prikazati ta~nim, ali jei to jako te{ko.
To guranje pod tepih svakako }ekulminirati. U svakom slu~aju,SNSD }e sada izgubiti izbore,mo`da ankete druga~ije ka`u, ali i teankete treba posmatrati u odnosu naranije godine, kada je umjesto 44 pr-ognoziranih procenata, bilo 60 ilikada je ova stranka imala podr{kukoja se desila jedino SDS-u prije 15godina. SNSD je izbore 2006. godi-
ne dobio na pri~i o reviziji privati-zacije i nezavisnosti RS, {to je bilaobmana i la`. Oni su slagali svoje bi-ra~e. Sada se spinovanjem javnosti irazli~itim igrokazima stvari nastojeprikazati tako da se zaborave rani-je data obe}anja. Nama su promjeneneophodne. �Na ovim izborima u koalicijiste sa SDS-om. Mislite li da jeva{e, s jedne strane mudro takti-ziranje, a s druge neka vrsta kra-jnje politi~ke promjenjivosti, ne-gativno utjecalo na va{e glasa~e?
- Ne. Mi smo upravo tako svimapokazali da smo partija kojoj nije
stalo do vlasti. Insistirali smo da seuva`e na{e kritike i prijedlozi, s na-glaskom da ne `elimo ministarskomjesto, SNSD je to odbio. Nismo`eljeli biti njihova glasa~ka ma{ine-rija ili fikus, poput DNS-a i SP-a. Ja-sno je da ako je sve {to je ostalo izatakve koalicije zgrada Vlade RS, ko-ja jeste prekrasna, onda ta koalicijanije bila kvalitetna.
Morate znati da se SNSD nije ra-nijih godina ovako apsolutisti~kipona{ao. Mo} koju su dobili da sa-mi odlu~uju, da sami donose odlu-ke, iskrivila je i napravila fali~an si-stem vladanja u RS. Imamo Dodi-ka, bez kojeg se u RS ni{ta ne mo`e,
koji je sve i predsjednik i premijer,bez njega se ni{ta ne smije nigdje,on je i istra`ni organ i policajac i po-reski slu`benik... To je pogubno i zanjega i za cijeli sistem.
Sistem ambicija�Za{to koalicija s Novom soci-jalisti~kom partijom nije definir-ana?
- To jeste pomalo nezavr{enapri~a, iako sam stava da ZdravkoKrsmanovi} ima i energije i volje daru{i re`im, kako je rekao. Koalici-oni sporazum je jasan, jer u skladu srezultatima svaka koaliciona opci-
ja ima mogu}nost da se na|e u Vla-di i Vije}u ministara. Vrlo je va`no{to }e ovi izbori donijeti nove spo-sobne ljude, koji nisu optere}enipro{lo{}u i koji ne slijede osnovnupoliti~ku vodilju, a to je „da mi je bi-ti ministar ~etiri godine“. Taj sistemvrijednosti i poimanja politi~kihambicija mora se izmijeniti.
Predsjednik RS Rajko Kuzmano-vi} izjavio je da predstavnicime|unarodne zajednice kr{e kolekti-vna prava sva tri naroda u BiH, jer sudr`avu pretvorili u protektorat i odu-
zeli joj suverenitet, javila je Srna. Otvaraju}i konferenciju o temi
„Ljudska prava i slobode“ u BanjojLuci, Kuzmanovi} je rekao dame|unarodni predstavnici kr{e i
Ustav BiH, jer ga sami nelegalnomijenjaju i name}u zakone, kao i dakr{e li~na prava smjenama vi{e sto-tina ljudi i stavljanjem zabrane nanjihov rad i politi~ko djelovanje.
Predsjednik RS Rajko Kuzmanovi}
Strani predstavnici kr{e prava sva tri naroda
Dijego Armando Maradona(Diego), selektor reprezentacijeArgentine, poveo je u Ju`nu Afr-iku igra~e poput Lionela Mesija(Messi), Dijega Milita (Diego Mi-litto), Gonzala Iguaina (Higuain),Karlosa Teveza (Carlos)... Svi onisu mu trebali kako bi postizali go-love i dali mu jo{ jedan razlog vi{eda bude bahat prema argenti-nskim novinarima.
Me|utim, u subotu nave~er jeu Ju`noj Africi Maradonin spasi-lac bio Gabrijel Hajnce (GabielHeinze). Ovaj defanzivac postigao
je gol za pobjedu protiv Nigerijei pokazao jo{ jednom da je igra~ zavelike domete. Na noge je digaocijelu Argentinu u kojoj je Mundi-jal mnogo vi{e od sportskog na-dmetanja. Hajnce je heroj u domo-vini, bar dok se ne pojavi neki no-vi. Ro|en je u gradu zanimljivogimena - Krespo, 19. aprila 1978.godine. Karijeru je po~eo u Njuvelold bojsima, a onda je pre{ao uEvropu. Igrao je za Valjadolid,Sporting Lisabon, PS@, Man~es-ter junajted, Real Madrid, a sada je~lan Marseja. N. D.
^lanovi MisijeBiH pri UN-u na ~elus ambasadorom Iva-nom Barbali}em i nje-govom zamjenicomMirsadom ^olakovi},iskazali su solidarno-st prema `rtvama ge-nocida u Srebrenici.Ispred zgrade UN-a uNjujorku doniranjemcipela podr`ali su pro-jekt „Stub srama“.
Ambasador Barba-li} za portal Bo{nja-ci.net kazao je kako je„na{a trajna obaveza dase rtve genocida u Sre-brenici nikada ne zabo-rave, te da to isto morava`iti i za me|unaro-dnu zajednicu“.
Borenovi}: SNSD }e sada izgubiti izbore (Foto: M. Lugi})
Hajnce: Argentinski heroj (Foto: AFP)
- Ivani} }e biti srpski ~lanPredsjedni{tva, to je najbolje isasvim je realno. Podr`avaju nasi opozicione stranke koje nema-ju svojih kandidata. Ivani} jedovoljno ozbiljan, mudar i pre-poznatljiv. Ima energiju i mo-
gu}nost da donosi odluke. Ra-dmanovi}a cijenim, ali unutarstrana~kih odnosa SNSD-a onnema mogu}nost da odlu~ujebez Dodika. Njega je to znatnoograni~avalo u radu - navodiBorenovi}.
Radmanovi} ni{ta ne smije bez Dodika
Silajd i} izrazio sau~e{}e porodici [tuli}XPredsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i} uputio je tele-gram sau~e{}a porodici [tuli}, Rafting savezu BiH i Rafting klubuKanjon iz Banje Luke povodom smrti bh. reprezentativke u raftinguBranke [tuli}, koja je stradala tokom evropskog {ampionata u Italiji,prenijela je Fena.
Li~nost dana Gabrijel Hajnce
Maradonin as iz rukava
Defanzivac Argentini donio prva tri boda na Mundijalu
INTERVJU Branislav Borenovi}, potpredsjednik PDP-a
BiH se ne smije desiti da 25 posto gra|ana izabere vlastMorate znati da se SNSD nije ranijih godina ovako apsolutisti~ki pona{ao, mo}
koju su dobili da sami odlu~uju napravila je fali~an sistem vladanja u RS
Referendumdevastiran- SNSD }e sigurno odr`ati
referendum do izbora. Ranijesu slagali da }e to u~initi, sadase poku{avaju igrokazimaizvu}i iz }orsokaka i obe}anja,koja ni sami nisu ozbiljnodo`ivljavali. Sada }e to biti pi-tanje tipa da li Vrbas te~e Ba-njom Lukom, dakle refere-ndum koji zapravo nije ni{taproblemati~no toliko je deva-stiran la`nom politikomSNSD-a - ka`e Borenovi}.
Barbali} i ^olakovi} s cipelama
Podr{ka projektu „Stub srama“
Cipele donirali i ~lanovi Misije BiH pri UN-u
dijaspora 17Dnevni avaz, ~etvrtak, 17. juni/lipanj 2010.
PetakUSPJESI Sarajka Melicijana Salispahi}
Predvodi odbojka{ku reprezentaciju Danske
Meli u akciji: Progla{ena talentom godine
SubotaNjujork: Projekt „Stub srama“
Cipele donirale i pre ivjele `rtve genocidaHolandija: Humani gest Reine Kwant
Tr~ala polumaraton za[abana Zlati}a iz Tuzle
Ulm: Almir Hod`i} ne zaboravlja korijene
Moje emisije pune su sevdahai Bosne
Hod`i}: Ro|en u Ulmu
Razgovarao: Bato [I[I]
Ibrica Jusi} ro|en je u Dubro-vniku gdje je i zapo~eo svoju usp-je{nu karijeru zapjevav{i 1965.godine na skalinama, mitskommjestu svoje karijere. Debitirao jena Zagreba~kom festivalu 1968. iosvojio prvo mjesto sa pjesmom„Celuloidni pajac“. Na istom fe-stivalu trijumfirao je i dvije nare-dne godine, a onda mu je, kakosam ka`e, Zagreb postao uzak, teodlazi u Pariz, gdje stje~e prvame|unarodna iskustva nastupa-ju}i u najpresti`nijim pariskimkabareima.
Protiv plejbeka� Kako je do{lo do toga da za-pjevate te 1968. godine na Za-greba~kom festivalu?
- Gospodin Gotovac je pjesmu„Pajac“ nudio svim znanim i ne-znanim pjeva~ima. Kada su je sviodbili, sjetio se mene. Me|utim,niko se nije nadao da }e ta pjesma„pomesti“ sve tada na festivalu ina estradi. Potom su uslijedili na-stupi na Opatijskom i Splitskomfestivalu. Moje mi{ljenje je biloda se na festivalima treba poja-vljivati, jer to mnogo zna~i za ka-rijeru jednog pjeva~a.� Na ovogodi{njem Budva-nskom festivalu predstavili stese s pjesmom „[to si sanjala“, ato je festival na kojem se pjevau`ivo. [ta to zna~i za Vas?
- Kada me moj prijatelj i dire-ktor festivala Milan Stupar pitaoda li }u do}i, pitao sam ga: „Kakose pjeva?“ Kada mi je rekao daima orkestar i dirigent, odmahsam pristao. Jer, ako je iko nana{im prostorima bio protiv ple-jbeka, onda sam to bio ja. Matrica
mo`e nekako i da pro|e, bitno jeda je vokal u`ivo. Evo ove godinese i na Evroviziji vratila matricasa vokalom u`ivo, a kako ~ujem,naredne godine }e na Evrovizijibiti veliki orkestar na bini.� Kako namjeravate provestiovo ljeto?
- Ja uvijek spajam ugodno skorisnim. Ovo ljeto bit }e i radnoi paradno, bez puno napora. Kodmene nije va`an kvantitet kolikokvalitet, jer `elim da publicipru`im ono najbolje od mene.Mo`da do|em i u Sarajevo, ali zaneku vrstu ljubavi uvijek trebadvoje, a to je neko ko }e me zvati iorganizirati nastup.
Moderni aran`mani � Svojoj prvoj, duhovnoj do-movini i zemlji Va{ih roditelja,BiH, izrazili ste zahvalnostsnimiv{i u novim modernim ar-an`manima ~itav niz bh. se-vdalinki?
- Sa prvim CD-om sevdalinkii{ao sam malo vi{e na d`ez varija-ntu i imao je veliki uspjeh, a pre-dstavio sam ga i na Svjetskomd`ez festivalu u Oslu. To je bioujedno razlog da se razmi{lja i odrugom CD-u sa sevdalinkama. Snjim sam htio da se vratim doma,da zamiri{e na BiH, pa sam zbogtoga savladao i saz i odmah samga zavolio kao instrument. Obra-tio sam se i sada ve}, na`alost, ra-hmetli, mom prijatelju OmeruPobri}u koji mi je mnogo pomo-gao. Vjerujte da mi danas nimalonije lako kada preslu{am taj CD i~ujem Omera kako svira, suze mikrenu, ba{ kao i sada za vrijemena{eg razgovora. BiH je izgubilajednog vrsnog muzi~ara.
Jusi} sa na{im dopisnikom Batom [i{i}em: Zavolio saz
O^I U O^I Ibrica Jusi}
Kad slu{am Omera kakosvira, suze mi krenu
BiH je izgubila jednog vrsnog muzi~ara z Kod mene nije va`an kvantitet kolikokvalitet, jer `elim publici da pru`im najbolje z Mo`da do|em i u Sarajevo
� Vidjeti Vas bez psa je skoronemogu}e. Koji Vam je to paspo redu?
- Ja imam moju ~etvrtu lju-bavnu pri~u, bar {to se pasa ti~e.Oni su moja podr{ka i moji na-jbolji psihoterapeuti, oni samnom dijele moje kilometre uvo`nji. Dijele sa mnom sretne itu`ne trenutke, prvi ~uju moje
pjesme, pa kad se poklope u{imaili ih na}ule, onda znam da li jepjesma dobra ili nije.
Sve je krenulo od mog prvogboravka u Parizu kada su mi pr-ijatelji poklonili prvog psa. Tuse desila ljubav na prvi pogled, aBond je moj ~etvrti pas. Uz psase osje}am mnogo zdravijim, uznjih je sve puno lak{e.
Prvog psa dobio u Parizu
Jusi}: Psi su moji najbolji psihoterapeuti
Halilovi}: U genocidu izgubio oca i tri brata
Kwant: Zadovoljna rezultatima akcije
17D17-INO.qxd 17.6.2010 12:14 Page 1
7Bosnia Dai ly, June 23, 2010
The admissions of the Savillereport, and the government's apol-ogy for Bloody Sunday, remind
us of the imperative to acknowledgeresponsibility for state crimes againstcivilians, however too little or too late.But in Bosnia, there's a palpable sensethat justice for the brutalities of the1990s is still lacking. The internationalcriminal tribunal for former Yugoslaviahas already begun to discuss what to doif key figures like Ratko Mladic cannotbe tried before the ICTY closes. Almost20 years after the start of the wars of theformer Yugoslavia, accountability forwar crimes still hasn't been delivered -not by the ICTY, whose narrow focushas always been limited to the top fig-ures; not in the region's domestic courts,which should have been key to societal-level reconciliation yet still lack bothcapacity and transparency; and notagainst those who many feel were com-plicit in the Srebrenica genocide, the"international community", and the UN.The conviction of the Bosnian Serb offi-cers for genocide at the ICTY last weekwas, as Slavenka Drakulic has written, astep in the direction of justice. But thesame week, news came that Mladic'sfamily are pushing to declare the wartimecommander dead, and Mladic's contin-ued evasion of justice is a reminder thatthe ICTY has failed even in its narrowaim of prosecuting those most responsi-ble for war crimes such as Srebrenica.The absence of transitional justice mech-anisms such as a South Africa-style truthcommission "on the ground" means eventhe ICTY's modest successes aredetached from the need for societal con-sensus on what happened, who did what.On top of this, the absence of accounta-bility for the UN's own role in Srebrenicaundermines the credibility of internation-al justice as a whole.
Pillar of Shame
An initiative by a German NGO is cur-rently under way to construct a "pillarof shame" intended to draw attention tothe UN's failure to fully own up to itsshare of responsibility for theSrebrenica genocide 15 years after8,000 unarmed Bosnian Muslim menand boys were murdered by Bosnian
Serb forces in the UN "safe area". Thepillar will spell out the letters UN using16,744 shoes, representing the numbersof the victims of Srebrenica, andintends to "serve as a metaphor for theimmense betrayal of the UN in Bosniaand Herzegovina". The pillar will bepresented at The Hague on 1 July, andin Berlin on 11 July, the day Srebrenicafell to the Bosnian Serb army in 1995.The pillar of shame project is support-ed by the Mothers of Srebrenica, thegroup representing survivors and rela-tives of those who were killed inSrebrenica, who filed a law suitagainst the UN at the Hague, accusingthe peacekeepers of failing to take nec-essary steps to prevent the genocide.
The case was rejected earlier this yearon the grounds of the UN's immunityfrom prosecution, yet the UN itself hasadmitted its failure in Srebrenica - itjust refuses to do so legally. KofiAnnan himself acknowledged thatforce should have been used to stop thekillings, and that peacekeepers "mustnever again be deployed into an envi-ronment in which there is no ceasefireor peace agreement''.But on any attempts to bring legalredress for the UN's own admission offailure, the international organization isunwilling to waive its own immunityfrom prosecution. The UN's desire torestore its credibility on the genocidewas also undermined by its own admis-sion that evidence from Srebrenica hadbeen destroyed at the ICTY.The UN's reluctance to acknowledge itsshare of responsibility is compounded bythe failures of domestic and regionaltransitional justice, which means the
nature of the crime of Srebrenica is stillnot adequately acknowledged. In 2004,the ICTY ruled that the Srebrenica mas-sacre was a genocide according to thedefinition of the 1948 genocide conven-tion, and the International Court ofJustice concurred with this verdict in2007. But it has taken 15 years for neigh-boring Serbia to pass a resolution con-demning what happened in Srebrenica -and even in 2010, the word "genocide"was notably absent from Serbia's state-ment. The failure of transitional justiceon the ground means that the basic factsof the war are still openly contested,from endemic "whatabboutery" topoliticians in the Republika Srpska enti-ty of Bosnia demanding Srebrenica fig-ures be "recounted", which the OHR'sValentin Inzko has condemned as a"despicable attempt to question that
genocide took place".
Cases Continuesto Pile up
In Bosnia, the lack of consensuson the war crimes committed byall sides is reinforced, amongother things, by strictly segre-gated education, teaching chil-dren three different versions oftheir parents' war. And while
EU conditionality has focused over-whelmingly on ICTY co-operation,rather than justice delivered throughdomestic courts, the vast backlog ofdomestic cases continues to pile up, andincomplete vetting of postwar judiciarieshas understandably failed to foster faithin the rule of law. After many failedattempts, there has still not been a suc-cessful truth commission to establish aconsensus of narrative that could allowthe region to come to terms with its past;instead, divides are entrenched along thelines of contested recent history.It took the British government 38 years toacknowledge responsibility for BloodySunday. In the Balkans, where the con-flict is more recent and the death toll farhigher, there's little hope of moving for-ward until there is accountability for allinvolved - including the UN, and throughboth the ICTY and regional truth com-missions - and a clear acknowledgementof who, exactly, is responsible for what.
When will those involved in Srebrenica - including the UN - admit their responsibility and atone for the 1995 genocide?
What Stands in the Way of Reconciliation
By Heather McRobieGuardian
10/06/2010 17:09:00
Ruch: Uzet ćemo vam vaš ugled
Polazna | Događaji | Iz minute u minutu | Ruch poručio Ki-munu: Vi ste saučesnici u
genocidu nad bosanskim narodom i za to ćemo vas tužiti!
Ruch poručio Ki-munu: Vi ste
saučesnici u genocidu nad bosanskim
narodom i za to ćemo vas tužiti!
"Mi ćemo sve dati od sebe da javno pokažemo šta je
UN počinio u Srebrenici. Mi ćemo staviti prst u ranu
zvanu Srebrenica", kazao je inicijator projekta "Stub
srama"
Veličina slova:
redakcija/fena
Inicijator projekta „Stup
srama" Philipp Ruch uputio je generalnom
sekretaru Ujedinjenih nacija Ban Ki-moonu
otvoreno pismo kojim ukazuje na prevaru
Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i potiče
preuzimanje odgovornosti krivaca za genocid u
Srebrenici.
Akciju "Stup srama" pokrenuo je ove godine
Centar za političku ljepotu („Das Zentrum für
Politische Schönheit") radi podrške "Majkama
Srebrenice". Cilj projekta je izgraditi skulpturu
koja bi vječno podsjećala na krivicu zapadnih političara i vojske za genocid u Srebrenici.
U pismu Ban Ki-moonu Ruch ukazuje i na odluku Centra za političku ljepotu da tuži Ujedinjene nacije.
"Odlučili smo da vas tužimo, i to tako da se ne morate pojaviti odmah pred sudom. Poslužit ćemo se
slikom koja predstavlja ono što vaša ramena tereti ili bi trebalo teretiti kroz Srebrenicu i Bosnu. Odlučili
smo da vaše nečuvene zloupotrebe ponovno osudimo", navedeno je u pismu Ban Ki-moonu.
Ruch okrivljuje UN što porodicama žrtava genocida ne upućuje nikakav respekt, te u vezi s tim podsjeća
na to da svake godine Hasan Nuhanović upućuje molbu da 11. jula UN postavi na pola koplja zastavu
pred svojim glavnim sjedištem u New Yorku, ali se šutnjom odgovara na njegova pisma.
Ruch navodi i to da je UN zakazao u tome što nije dovoljno ukazao na sav užas genocida.
"Ako želimo i dalje živjeti u moralnoj savjesnosti, poučeni najgorim događajima 20. stoljeća, ne možemo
i dalje mirno posmatrati vaše mahinacije. Silovatelje i ubice posjeli ste zajedno sa žrtvama i rekli ste da
su svi zajedno krivci. Mi ćemo sve dati od sebe da javno pokažemo šta je UN počinio u Srebrenici, mi
ćemo staviti prst u ranu zvanu Srebrenica, mi ćemo vam pri tome uzeti ono što vam se davno trebalo
oduzeti: vaš ugled", stoji u pismu Phillipa Rucha.
U nastavku teksta prilažemo sadržaj pisma
„Poštovani g. Ki-mun,
Vaš prethodnik je konstatovao 1999: "Srebrenica je najveća sramota za UN." Pitamo se zašto ništa nije
uslijedilo nakon ovih riječi. Preko 6.000 familija žrtvi Genocida u Srebrenici, pokušavaju od 2007.
optužiti Vas (tzv. Hagedorn proces). Pitamo se zašto niste našli za shodno pojaviti se na sudu. Pitamo se
da li ste svjesni arogancije prema porodicama žrtava, koja Vam ne dozvoljava pojaviti se pred sudom.
Velikom greškom smatramo izostavljanje UN-a pri Vašem sudskom procesu. Moguće da niste računali s
tim da će osornost Vaše organizacije upasti u oči. Ali to se desilo. To da niste imali toliko smjelosti, u
nizozemskoj sudnici pogledati žrtavama u oči, otkriva ponašanje kakvo UN pokazuje već godinama.
Svake godine, Hasan Nuhanović Vas pismeno moli da 11. jula UN zastavu pred UN glavnim sjedištem u
New Yorku, postavite na pola koplja. Šutnjom odgovarate na njegova pisma.
Familijama žrtava Genocida ne upućujete nikakav respekt. To je ogromna greška koja je za nas problem
zato što Vi i nas predstavljate. Vi predstavljate i naše pravo na ono što smo naučili iz Holokausta. Vi
predstavljate našu ambicuju da zaustavimo Genocid. Mi se protivimo Vašem radu.
A tu se i ne radi o nekom radu. Radi se o mahinacijama. Mi inače imamo veliko poštovanje prema
mnogim UN odjelima, počevši od UNCHR do WFP. No, rad DPKO baca na dno cijelu organizaciju.
Zlodjela mogu uništiti sva dobra djela.
Glede Genocida, svako sredstvo je dozvoljeno, ako radi na tom da se masovna ubijanja prekinu.
Hitler nikad ne bi prekinuo svoja zlodjela s pregovorima. Vi ste zakazali. Zakazali ste u tom da umorno
stanovništvo zapadnog svijeta pokrenete. Zakazali ste jer niste dovoljno ukazali na sav užas Genocida.
Vi ste ga samo posmatrali ne učinivši ništa. Mislili ste da će samo prisustvo baciti protivnika na koljena.
Mislili ste da će radi Vaše plemenitosti, agresori prekinuti genocidni rat. Do danas ne postoje nikakvi
dokazi da se pri sprječavanju genocida služi isključivanjem protivničke volje. Po pravilu se uglavnom
radi o tom da je to volja, koja je već usmjerena ka pokolju hiljada ljudi. To je volja koja se olako ne
savladava, nego se mora spriječiti, da se ne bismo ugušili u sramu.
Ako želimo i dalje živjeti u moralnoj savjesnosti, poučeni najgorim događajima 20 stoljeća, ne možemo i
dalje mirno posmatrati Vaše mahinacije. Silovatelje i ubice posjeli ste zajedno sa žrtvama i rekli ste da
su svi zajedno krivci.
Mi ćemo sve dati od sebe da javno pokažemo šta je UNO počinio u Srebrenici. Mi ćemo staviti prst u
ranu zvanu Srebrenica. Mi ćemo Vam pri tom uzeti ono što Vam se davno trebalo oduzeti: vaš ugled.
Želimo da svi oni, koji još ne znaju za Vaša zlodjela u Srebrenici, uskoro za njih saznaju.
Nama je jasno da je političke igre, koje su dovele do "Srebrenice", teško sagledati. Zato bismo željeli
uvid u Protokol sjednice kriznog štaba UN, u Zagrebu 10. jula 1995., pod vođstvom generala Bernar
Janviera (po svim pravilima UN bili su svi uslovi za zračni napad). Rado bismo htjeli znati zbog čega ste
nakon tri godine rata u Bosni i Hercegovini – tri godine najgoreg kršenja ljudskih prava, masakra,
masovnih silovanja i koncentracionih logora - prepustili 40.000 civila agresorima. Bez zaštite i bez da ih
izvedete na sigurno. Bez Crvenog Krsta.
Od 40.000 civila, najmanje 8.372 nisu preživjeli torture. Oni su od pasa tjerani preko minskih polja.
Oni su tenkovima, granatama i teškom artiljerijom ubijani. Zatvoreni su bili u lagerima i u kojima su
pobijeni bombama. Strijeljani su na poljima.
UN je imao NATO - zračne snage, strahovito i zastrašujuće sredstvo, kojim je mogao osvajače da
bombarduje i uništi im trupe.
Znali ste za slike ratnih godina. Znali ste na šta je spremna agresorska vojska. Zar ste 40.000 Bosanaca
prepustili takvom neprijatelju, kako biste spasili svojih 400 vojnika? U najbolje mogućoj formaciji, bili
ste ipak vojno nesposobni.
S tim ste saučesnik zločina nad narodom.
Zato što ste Vi razoružali bosansku Armiju. Niste se oduprijeli napadu. Spriječili ste NATO zračni
napad. Utjecali ste na razdvajanja i deportovanje muškaraca i žena. Obezbijedili ste benzin za autobuse,
s kojima su se muškarci odvozili na mjesta za strijeljanje. Vaši vojnici nisu ratne zločine, kojima su bili
svjedoci, ni prijavili. UN je jedini instrument kojeg posjedujemo, kako bismo spriječili Genocide. Ljudi
poput Raphael Lemkina su historijski heroji. Takvi ljudi su uradili akte od ogromne veličine, širine i
ljepote. Ono što je UN u BiH učinio, ruši san da smo u stanju spriječiti gradnju jednog Auschwitza.
Zapad je tehnološki napredan. No, moralno halucinira o sebi samom.
Zato smo odlučili da Vas tužimo i to tako da se ne morate pojaviti odmah pred sudom. Poslužit ćemo se
slikom, koja predstavlja ono što vaša ramena tereti ili bi terebalo teretiti, kroz Srebrenicu i Bosnu.
Odlučili smo da vaše nečuvene zloupotrebe ponovo osudimo.“
Philipp Ruch
Inicijator projekta „Stub srama“
Komentara (10) | Prijavite se ili se registrujte da ostavite svoj komentar na ovu
temu
asmir bajramovic 10/06/2010 18:08:47
odgovor na sve ovo pa zato sto smo muslimani ...
18
Bjazi Ba 10/06/2010 18:16:24
Svoje cipele za ovu akciju darovali su ljudi
iz BiH i Evrope
Philipp Ruch je jedan od inicijatora akcije
Politika | 11.07.2010
"Stub srama" ispred Brandenburške kapije
Ispred Brandenburške kapije izloženo je 8.372 para cipela
kao simbol za do danas ekshumirane ubijene žrtve genocida
u Srebrenici. Planirano je da do naredne godine od tih cipela
bude podignut spomenik u Potočarima.
Projektom je predviđeno da budu izgrađene konstrukcije dva
gigantska svjetleća bijela slova “U” i “N” u visini od osam metara,
sačinjena od 16.744 cipele koji će vječno podsjećati na krivicu
zapadnih političara i vojske za genocid u Srebrenici. „Ratko Mladić
se i dalje nalazi na slobodi, a Njemačka kao najveća i najmoćnija
članica Evropske unije ništa ne poduzima da pomogne njegovo
hapšenje“, kaže Filip Ruch iz berlinskog Centra za političku ljepotu,
jedan od realizatora projekta “Stub srama”, a kojeg su prije nekoliko
godina inicirale Majke Srebrenice.
“Do danas nismo izvukli pouku iz Sreberničke tragedije. Mali je broj onih političara koji znaju šta se
tada u Srebernici desilo, a do danas nisu uvedeni ni kontrolni mehanizmi koji bi garantovali da se
tako nešto više nikada neće dogoditi”, kaže Ruch.
“Međunarodna zajednica treba da se stidi zbog neuspjeha Bosne i Hercegovine”
Realizaciju “Stuba srama” podržava i međunarodno Društvo za ugrožene narode. Istovremeno
ukazuje i na “Zid srama”, kojeg su nakon rata u Bosni i Hercegovini podigle Evropa i Međunarodna
zajednica, kaže saradnica Društva za ugrožene narode, Jasna Čaušević. Projektom žele da skrenu
pažnju, kažu, da je Bosna i Hercegovina i 15 godina nakon rata, zemlja u kojoj apsolutno ništa ne
funkcioniše.
Prisutne bile i žene iz Srebrenice
“Zemlja je podijeljena na dva dijela, a izbjeglice i prognanici se nisu vratili na svoje ognjište kako je
to predviđeno Dejtonskim sporazumom. Bosna i Herecgovina će vrlo sporo ući u Evropsku uniju, a
njeni građani se još uvijek ne mogu kretati slobodno po Evropi. Sve su to deficiti za koje je itekako
kriva i Međunarodna zajednica”, komentariše Jasna Čaušević.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Berlinu, Tomislav Limov, je poručio da su svi oni koji ne
prihvataju činjenicu da se u Srebernici dogodio genocid, “nastavljači” politike Radovana Karadžića,
Ratka Mladića i ostalih fašista koji su vršili genocid. Ambasador Limov je pri tom izjavio: “Mi ćemo
činiti sve da se svakog 11.07. ne samo sjećamo onih koji su nevino izgubili svoje živote, nego i da
poručimo svim svjetskim moćnicima da učine sve da se Srebrenica nikada, nigdje i nikome više ne
ponovi.”
“Pokrenuta kampanja za formiranje svjetskog parlamenta pri UN-u”
Inicijativu kojom zločini kao što je i ovaj u Srebrenici, više nikada i nigdje ne bi
trebalo da bude ponovljen, već je pokrenulo 700 poslanika državnih parlamenata,
te više od 300 nevladinih organizacija iz preko 60 zemalja. Pokrenuta je
Opomena svijetu da se
Ratko Mladić još nalazi na
slobodi
kampanja za formiranje nezavisnog parlamenta pri Ujedinjenim narodima.
Andreas Bummel, jedan od pokretača kampanje, objašnjava: “Od Ujedinjenih
Naroda i vlada koje zastupaju Ujedinjene Narode zahtjevamo formiranje
“svjetskog parlamenta”. U tom parlamentu ne bi sjedile državne diplomate, već
nezavisni poslanici, koji neće ispunjavati naloge i upute svojih država. Bila bi to
nezavisna lica, koji bi predstavljali svjetsku javnost.”
U akciji prikupljanja cipela za izgradnju “Stuba srama” učestvovao je veliki broj mladih u Bosni i
Hercegovini i dijaspori. Meho Travljanin iz Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu
objašnjava dalji proces akcije: “Cipele su danas u Berlinu, a u septembru će biti izložene u Den Hagu
da ukažemo na sramni proces koji se vodi protiv Radovana Karadžića. Planiramo da cipele na
proljeće budu prebačene u Potočare, i da zajedno sa majkama Srebrenice počnemo izgradnju dva
monumantalna zdanja u obliku slova “U” i “N”, gdje će cipele biti korišćene kao radni materijal.
Autorka: Selma Filipović
Odg. ur.: A. Slanjankić
2 von 2 04.09.10 14:48
