Pov

ijest

Spo

rtaP

ovije

st S

porta

Doc

.dr.

Doc

.dr. DD

obro

mir

obro

mir B

onac

inB

onac

inD

anije

la B

onac

in, B

Sc

Dan

ijela

Bon

acin

, BS

c Tra

vnik

, 200

9.T

ravn

ik, 2

009.

Doc

.Dr.D

obro

mir B

onac

inD

oc.D

r.Dob

romi

r Bon

acin

(( IS

BN

: 978

ISB

N: 9

78-- 9

53953 --

9895

998

959 --

11 -- 2)2)

Nak

ladn

ikN

akla

dnik

Kin

ezio

lošk

i fak

ultet

Tra

vnik

Kin

ezio

lošk

i fak

ultet

Tra

vnik

Bos

na i

Her

cego

vina

Bos

na i

Her

cego

vina **

Sup

ort i

zdan

juS

upor

t izd

anju

T ETA U TRAVNI K

UKINEZIOLOŠKIFA

KULTET

UNIVERZ

I

Rec

enze

nti

Rec

enze

nti

Fak

ultet

spor

ta i

tjeles

nog

odgo

ja U

nive

rzite

ta u

Sar

ajevu

Fak

ultet

spor

ta i

tjeles

nog

odgo

ja U

nive

rzite

ta u

Sar

ajevu

Ped

agoš

ki fa

kulte

t Uni

verz

iteta

u B

ihać

uP

edag

oški

faku

ltet U

nive

rzite

ta u

Bih

aću

Fak

ultet

prir

odos

lovn

oF

akul

tet p

rirod

oslo

vno --

matem

atičk

ih i

odgo

jnih

znan

osti

Sve

učili

šta u

Mos

taru

matem

atičk

ih i

odgo

jnih

znan

osti

Sve

učili

šta u

Mos

taru

Viso

ka šk

ola

za sp

ortsk

i men

adžm

ent A

spira

u S

plitu

Viso

ka šk

ola

za sp

ortsk

i men

adžm

ent A

spira

u S

plitu

Eduk

acijs

ki fa

kulte

t Uni

verz

iteta

u T

ravn

iku

Eduk

acijs

ki fa

kulte

t Uni

verz

iteta

u T

ravn

iku

Pan

evro

pski

uni

verz

itet A

peiro

n u

Ban

ja L

uci

Pan

evro

pski

uni

verz

itet A

peiro

n u

Ban

ja L

uci

Pro

f.dr.I

van

Hmj

elovje

cP

rof.d

r.Iva

n H

mjelo

vjec

Doc

.dr.Ž

arko

Bilić

Doc

.dr.Ž

arko

Bilić

Doc

.dr.O

smo

Bajr

ićD

oc.dr

.Osm

o B

ajrić

Web

sadr

žaj

Web

sadr

žaj

Vod

ič za

stud

ente

uz u

džbe

nik

Vod

ič za

stud

ente

uz u

džbe

nik

••““ P

ovije

st sp

orta

” je r

eprin

t knji

ge iz

200

4.g.

i tem

eljem

odl

uke

Pov

ijest

spor

ta” j

e rep

rint k

njige

iz 2

004.

g. i t

emelj

em o

dluk

e Kin

ezio

lošk

og F

akul

teta

u T

ravn

iku

iz 20

09. p

rihvaće

n je

kao

udž

Kin

ezio

lošk

og F

akul

teta

u T

ravn

iku

iz 20

09. p

rihvaće

n je

kao

udž b

enik

.be

nik.

Zna

njeZ

nanje

ljuds

kog

roda

je p

oput

pira

mide

koja

se st

alno

lju

dsko

g ro

da je

pop

ut p

irami

de k

oja se

stal

no g

radi

. Sve

grad

i. S

vešto

mož

emo

jest

što m

ožem

o jes

t ug

radi

ti ug

radi

ti ma

li ka

menč

ićma

li ka

menč

ićsp

ozna

je i

spoz

naje

i nad

ati s

e da će

s os

talim

na

dati

se da

će s

osta

lim k

amenčić

ima

kame

nčići

maizd

ržat

iizd

ržat

i svu

težin

u zn

anja

koje

svu

težin

u zn

anja

koje

dola

zi.do

lazi.

DB

DB

Sad

ržaj

Sad

ržaj

3. P

ovije

st3.

Pov

ijest

3.1.

Raz

lozi

prouča

vanja

3.1.

Raz

lozi

prouča

vanja

3.2.

Kau

zalit

et3.

2. K

auza

litet

3.3.

Mul

tidim

enzio

naln

ost

3.3.

Mul

tidim

enzio

naln

ost

3.4.

Int

egrit

et3.

4. I

nteg

ritet

3.5.

Upr

avlja

nje3.

5. U

prav

ljanje

3.6.

Pov

ijesn

i okv

iri3.

6. P

ovije

sni o

kviri

4. R

azvo

j čov

jeka

4. R

azvo

j čov

jeka

4.1.

Bio

lošk

e pro

mjen

e4.

1. B

iolo

ške p

romj

ene

4.2.

Soc

io4.

2. S

ocio

-- pol

itičk

e pro

mjen

epo

litičk

e pro

mjen

e4.

3. D

emog

rafsk

e pro

mjen

e4.

3. D

emog

rafsk

e pro

mjen

e4.

4. E

duka

cijsk

e pro

mjen

e4.

4. E

duka

cijsk

e pro

mjen

e4.

5. P

romj

ene u

upr

avlja

nju4.

5. P

romj

ene u

upr

avlja

nju4.

6. T

ehno

lošk

e pro

mjen

e4.

6. T

ehno

lošk

e pro

mjen

e4.

7. Z

nans

tven

e pro

mjen

e4.

7. Z

nans

tven

e pro

mjen

e4.

8. M

oral

ne p

romj

ene

1. U

vodn

a ra

zmat

ranja

1. U

vodn

a ra

zmat

ranja

1.1. P

redg

ovor

1.1. P

redg

ovor

1.2. M

oguć

i pris

tupi

1.2. M

oguć

i pris

tupi

1.3. D

rugi

izvo

ri in

forma

cija

1.3. D

rugi

izvo

ri in

forma

cija

2. P

otre

be2.

Pot

rebe

2.1. A

ntro

polo

ški s

klop

ovi

2.1. A

ntro

polo

ški s

klop

ovi

2.2. M

otiva

cijsk

a str

uktu

ra2.2

. Mot

ivacij

ska

struk

tura

2.3. M

otivi

i po

trebe

dav

nine

2.3. M

otivi

i po

trebe

dav

nine

2.4. P

objed

a ka

o mo

tiv2.4

. Pob

jeda

kao

motiv

2.5. O

stale

potre

be2.5

. Osta

le po

trebe

2.6. S

port

kao

potre

ba2.6

. Spo

rt ka

o po

treba

2.7. U

prav

ljanje

kao

pot

reba

2.7. U

prav

ljanje

kao

pot

reba

4.8.

Mor

alne

pro

mjen

e

7. M

oder

ni sp

ort

7. M

oder

ni sp

ort

7.1. D

ifere

ncija

cija

7.1. D

ifere

ncija

cija

7.2. T

rend

ovi i

par

adig

me7.2

. Tre

ndov

i i p

arad

igme

7.3. N

arod

ni sp

ort

7.3. N

arod

ni sp

ort

7.4. V

itešk

i tur

niri

7.4. V

itešk

i tur

niri

7.5.

7.5. H

uman

izam,

rene

sans

a...

Hum

aniza

m, re

nesa

nsa.

..7.6

. 7.6

. Gra

Građđ a

nski

spor

tan

ski s

port

7.8. S

port

19. i

20.

stol

jeća

7.8. S

port

19. i

20.

stol

jeća

7.9. S

port

u H

rvat

skoj/

BiH

7.9. S

port

u H

rvat

skoj/

BiH

8. O

rgan

izacij

e i su

stavi

8. O

rgan

izacij

e i su

stavi

8.1.

Med

iji, p

oliti

ka i

nasil

je8.

1. M

ediji

, pol

itika

i na

silje

8.2.

Žen

e, gl

obal

izacij

a8.

2. Ž

ene,

glob

aliza

cija

8.3.

Pub

licist

ika,

izra

žava

nje8.

3. P

ublic

istik

a, iz

raža

vanje

8.4.

Org

aniza

cije i

nat

jecan

ja8.

4. O

rgan

izacij

e i n

atjec

anja

8.5.

Olim

pijsk

i pok

ret

8.5.

Olim

pijsk

i pok

ret

8.6.

Mas

ovni

i eli

tni s

port

8.6.

Mas

ovni

i eli

tni s

port

8.7.

Osta

li ob

lici s

porta

Sad

ržaj

Sad

ržaj

(nas

tava

k)(n

asta

vak)

5. O

dred

nice

spor

ta5.

Odr

edni

ce sp

orta

5.1.

Kin

ezio

lošk

i asp

ekti

5.1.

Kin

ezio

lošk

i asp

ekti

5.2.

Defi

nicij

a sp

orta

5.2.

Defi

nicij

a sp

orta

5.3.

Kla

sifik

acija

spor

tova

5.3.

Kla

sifik

acija

spor

tova

5.4.

Pra

vila

spor

ta5.

4. P

ravil

a sp

orta

5.5.

Org

aniza

cija

spor

ta

5.5.

Org

aniza

cija

spor

ta

5.6.

Uni

verz

alno

st5.

6. U

nive

rzal

nost

6. S

port

kroz

pov

ijest

6. S

port

kroz

pov

ijest

6.1.

Sta

ri vij

ek6.

1. S

tari

vijek

6.2.

Ant

ički s

port

Euro

pe6.

2. A

ntičk

i spo

rt Eu

rope

6.3.

Osta

li A

ntičk

i svij

et 6.

3. O

stali

Ant

ički s

vijet

6.4.

Spo

rt sre

dnjeg

vijek

a 6.

4. S

port

sredn

jeg vi

jeka

6.5.

Već

e man

ifesta

cije

8.7.

Osta

li ob

lici s

porta

6.5.

Već

e man

ifesta

cije

1. U

vodn

a ra

zmat

ranja

1. U

vodn

a ra

zmat

ranja

1.1. P

redg

ovor

1.1. P

redg

ovor

O p

ovije

sti je

već m

nogo

toga

reče

no i

mnog

o to

ga će

se te

k reći

O p

ovije

sti je

već m

nogo

toga

reče

no i

mnog

o to

ga će

se te

k reći ..

Pov

ijest

se sta

lno

stvar

a pa

i u

ovom

tren

utku

dok

čita

te tek

st.P

ovije

st se

staln

o stv

ara

pa i

u ov

om tr

enut

ku d

ok či

tate

tekst.

Osta

je tra

jna in

spira

cija

svim

sada

šnjim

i bu

dućim

gen

erac

ijama

.O

staje

trajna

insp

iracij

a sv

im sa

dašn

jim i

budućim

gen

erac

ijama

.P

ovije

st sp

orta

nije

izni

mka

i ne m

ože s

e od

toga

dist

ancir

ati.

Pov

ijest

spor

ta n

ije iz

nimk

a i n

e mož

e se o

d to

ga d

istan

cirat

i.K

ad zn

amo

što je

bilo

i što

jest

može

mo u

tjeca

ti na

budućn

ost.

Kad

znam

o što

je bi

lo i

što je

st mo

žemo

utje

cati

na bu

dućn

ost.

Sve

ima

svoje

vrije

me.

Sve

ima

svoje

vrije

me.

(Rim

ska

poslo

vica)

(Rim

ska

poslo

vica)

Ova

knji

gaO

va k

njiga

Mat

erija

u o

voj k

njizi

ima

prete

nzije

obu

hvat

iti p

ovije

sna

znan

jM

ater

ija u

ovo

j knji

zi im

a pr

etenz

ije o

buhv

atiti

pov

ijesn

a zn

anj a

a o

spor

tu k

ao p

oseb

noj a

ktivn

osti čo

vjeka

unu

tar s

vih u

kupn

osti

o sp

ortu

kao

pos

ebno

j akt

ivnos

ti čo

vjeka

unu

tar s

vih u

kupn

osti

povij

esnih

zbiva

nja. C

ilj je

amb

icioz

an i

u ist

o vr

ijeme

dos

ta l

povij

esnih

zbiva

nja. C

ilj je

amb

icioz

an i

u ist

o vr

ijeme

dos

ta l a

koako

ostv

ariv.

Ovo

zato

jer j

e pov

ijest

zaist

a uč

itelji

ca i

uči n

as s

ostv

ariv.

Ovo

zato

jer j

e pov

ijest

zaist

a uč

itelji

ca i

uči n

as s v

e, a

ve, a

da

bi je

razu

mjeli

treb

amo

se pr

ije sv

ega

odre

diti

za p

ristu

p.da

bi je

razu

mjeli

treb

amo

se pr

ije sv

ega

odre

diti

za p

ristu

p.

Mno

go to

ga št

o zo

vemo

man

agem

ent s

asto

ji se

u ot

ežav

anju

posla

M

nogo

toga

što

zove

mo m

anag

emen

t sas

toji

se u

otež

avan

ju po

sla

ljudi

ma. (

Pete

r Dru

cker

)lju

dima

. (P

eter D

ruck

er)

1.2. M

oguć

i pris

tupi

1.2. M

oguć

i pris

tupi

1. Či

sti vr

emen

ski s

lijed

ili t

ime

1. Či

sti vr

emen

ski s

lijed

ili t

ime --

line

line

2. 2. S

lijed

om so

ciolo

ških

pro

mjen

aS

lijed

om so

ciolo

ških

pro

mjen

a3.

3.

Slij

edom

saču

vani

h ar

tefak

ata

Slij

edom

saču

vani

h ar

tefak

ata

4.

4. K

ljučn

im sp

ozna

jnim

točk

ama

Ključn

im sp

ozna

jnim

točk

ama

5.

5. U

nive

rzal

nim

kont

inui

tetom

Uni

verz

alni

m ko

ntin

uitet

om

ČČ uva

j se m

alih

puk

otin

a. M

ala će

puk

otin

a po

topi

ti i v

eliki

bro

d.uv

aj se

malih

puk

otin

a. M

ala će

puk

otin

a po

topi

ti i v

eliki

bro

d.(B

enjam

in F

rank

lin)

(Ben

jamin

Fra

nklin

)

1.2.1.

Čist

i vre

mens

ki sl

ijed

1.2.1.

Čist

i vre

mens

ki sl

ijed

Dog

aD

oga đđ

aji, p

ojave

, pro

cesi

i odn

osi s

e pro

učav

aju u

prav

o on

ako

aji, p

ojave

, pro

cesi

i odn

osi s

e pro

učav

aju u

prav

o on

ako

kako

su se

po

godi

nama

deša

vali.

Dob

ra st

rana

je u

tome

što

seka

ko su

se p

o go

dina

ma d

ešava

li. D

obra

stra

na je

u to

me št

o se

mogu

pre

cizno

locir

ati u

odn

osu

na re

lativ

ni p

rotek

vrem

ena.

mogu

pre

cizno

locir

ati u

odn

osu

na re

lativ

ni p

rotek

vrem

ena.

Loš

a str

ana

je u

tome

što

sva

druš

tva

prol

aze i

ste ra

zvoje

neL

oša

stran

a je

u to

me št

o sv

a dr

uštv

a pr

olaz

e iste

razv

ojene

proc

ese k

oji se

ne očit

uju u

istim

vrem

ensk

im ra

zdob

ljima

.pr

ocese

koji

se n

e očit

uju u

istim

vrem

ensk

im ra

zdob

ljima

.

1.2.2.

Soc

iolo

ške p

romj

ene

1.2.2.

Soc

iolo

ške p

romj

ene

Dog

aD

oga đđ

aji, p

ojave

, pro

cesi

i odn

osi s

e pro

učav

aju u

kon

tekstu

aji, p

ojave

, pro

cesi

i odn

osi s

e pro

učav

aju u

kon

tekstu

druš

tven

ih u

ređe

nja (

od p

r. za

jedni

ce i

robo

vlas

ništv

a do

dan

as)

druš

tven

ih u

ređe

nja (

od p

r. za

jedni

ce i

robo

vlas

ništv

a do

dan

as) ..

Dob

ra st

rana

je u

tome

što

se ra

zumi

jevaju

glo

baln

a dr

uštv

ena

Dob

ra st

rana

je u

tome

što

se ra

zumi

jevaju

glo

baln

a dr

uštv

ena

ure

ure đđ

enja.

Loš

a str

ana

je u

tome

što

se po

iman

je po

vijest

i en

ja. L

oša

stran

a je

u to

me št

o se

poim

anje

povij

esti

ogra

niča

va sa

mo n

a (i

ako

važn

u) p

olitičk

u di

menz

iju vl

asti.

ogra

niča

va sa

mo n

a (i

ako

važn

u) p

olitičk

u di

menz

iju vl

asti.

1.2.3

. Sač

uvan

i arte

fakt

i1.2

.3. S

ačuv

ani a

rtefa

kti

Dog

aD

oga đđ

aji, p

ojave

, pro

cesi

i odn

osi s

e pro

učav

aju u

ugl

avno

maji

, poja

ve, p

roce

si i o

dnos

i se p

rouč

avaju

u u

glav

nom

paleo

ntol

oško

m sm

islu.

Dob

ra st

rana

je u

tome

što

je tem

eljem

paleo

ntol

oško

m sm

islu.

Dob

ra st

rana

je u

tome

što

je tem

eljem

tih n

alaz

a mo

guće

zakl

jučiva

ti o

događa

jima

unut

ar za

jedni

ca.

tih n

alaz

a mo

guće

zakl

jučiva

ti o

događa

jima

unut

ar za

jedni

ca.

Loš

a str

ana

je u

tome

što

je ar

tefak

te jak

o teš

ko točn

o sta

viti

Loš

a str

ana

je u

tome

što

je ar

tefak

te jak

o teš

ko točn

o sta

viti u

u ko

ntek

st sv

ih d

rugi

h od

nosa

koji

su u

odr

eko

ntek

st sv

ih d

rugi

h od

nosa

koji

su u

odr

e đđen

oj fa

zi po

stojal

i.en

oj fa

zi po

stojal

i.

1.2.4

. Ključn

e spo

znajn

e toč

ke1.2

.4. K

ljučn

e spo

znajn

e toč

ke

Dog

aD

oga đđ

aji, p

ojave

, pro

cesi

i odn

osi s

e pro

učav

aju u

rela

cijam

a aji

, poja

ve, p

roce

si i o

dnos

i se p

rouč

avaju

u re

lacij

ama

spoz

naja

i otk

rića

neki

h sre

dina

i ra

zdob

lja. D

obra

stra

na je

u

spoz

naja

i otk

rića

neki

h sre

dina

i ra

zdob

lja. D

obra

stra

na je

u

glob

alno

m pr

eferir

anju

znan

osti

i teh

nolo

gije.

Loš

a str

ana

je u

glob

alno

m pr

eferir

anju

znan

osti

i teh

nolo

gije.

Loš

a str

ana

je u

tome

što

su u

vijek

ideje

i ot

krića

ovis

ni o

mno

gim

nepo

znat

imto

me št

o su

uvij

ek id

eje i

otkr

ića o

visni

o m

nogi

m ne

pozn

atim

fa

ktor

ima

i tak

ofa

ktor

ima

i tak

o đđer

se za

nema

ruje

duho

vno

er se

zane

maru

je du

hovn

o --mo

raln

i kon

tinui

tet.

mora

lni k

ontin

uitet

.

1.2.5

. Uni

verz

alni

kon

tinui

tet1.2

.5. U

nive

rzal

ni k

ontin

uitet

Dog

aD

oga đđ

aji, p

ojave

, pro

cesi

i odn

osi s

e pro

učav

aju u

odn

osu

naaji

, poja

ve, p

roce

si i o

dnos

i se p

rouč

avaju

u o

dnos

u na

trajne

spoz

naje

uz u

važa

vanje

mul

tikau

zaln

osti

(više

struk

ih

trajne

spoz

naje

uz u

važa

vanje

mul

tikau

zaln

osti

(više

struk

ih

uzročn

ouz

ročn

o --po

slijed

ičnih

veza

) i m

ultid

imen

ziona

lnos

ti (v

išestr

ukih

po

slijed

ičnih

veza

) i m

ultid

imen

ziona

lnos

ti (v

išestr

ukih

ist

odob

no p

roma

trani

h pa

rame

tara

). D

obra

stra

na je

pov

ećan

a ist

odob

no p

roma

trani

h pa

rame

tara

). D

obra

stra

na je

pov

ećan

a vje

rodo

stojno

st zn

anja,

a lo

šija

stran

a ve

lika

slože

nost

učen

ja.vje

rodo

stojno

st zn

anja,

a lo

šija

stran

a ve

lika

slože

nost

učen

ja.

Ova

knji

gaO

va k

njiga

Mat

erija

l u o

voj k

njizi će

biti

izlož

en k

roz m

odel

Uni

verz

alno

g M

ater

ijal u

ovo

j knji

zi će

biti

izlož

en k

roz m

odel

Uni

verz

alno

g ko

ntin

uitet

a. D

akle,

pre

dsta

vit će

se P

ovije

st sp

orta

unu

tar s

viko

ntin

uitet

a. D

akle,

pre

dsta

vit će

se P

ovije

st sp

orta

unu

tar s

vihh

odre

dnica

pro

mjen

a kr

oz ra

zvoj čo

vjeka

. Te p

romj

ene s

u ut

jecal

eod

redn

ica p

romj

ena

kroz

razv

oj čo

vjeka

. Te p

romj

ene s

u ut

jecal

ena

to k

akvi

smo

dana

s, pa

dak

le i k

akav

je bi

o sp

ort k

ojim

smo

sna

to k

akvi

smo

dana

s, pa

dak

le i k

akav

je bi

o sp

ort k

ojim

smo

s eeba

vili,

kojim

se d

anas

bavim

o ili

čak

kojim

ćemo

se ba

viti s

utra

bavil

i, ko

jim se

dan

as ba

vimo

ili ča

k ko

jim će

mo se

bavit

i sut

ra..

Hist

oria

mag

istra

vita

e est.

Hist

oria

mag

istra

vita

e est.

(Rim

ska

poslo

vica)

(Rim

ska

poslo

vica)

1.3. D

rugi

izvo

ri in

forma

cija

1.3. D

rugi

izvo

ri in

forma

cija

Spo

znaje

veza

ne u

z pov

ijesn

o za

ključ

ivanje

nuž

no tr

eba

gled

ati u

Spo

znaje

veza

ne u

z pov

ijesn

o za

ključ

ivanje

nuž

no tr

eba

gled

ati u

smisl

u sin

teze i

nter

disci

plin

arni

h po

kaza

telja

bez f

avor

izira

njasm

islu

sintez

e int

erdi

scipl

inar

nih

poka

zatel

ja be

z fav

orizi

ranja

ulog

e bilo

koje

g og

raniče

nog

prist

upa.

Zat

o je

uvije

k po

trebn

oul

oge b

ilo k

ojeg

ogra

niče

nog

prist

upa.

Zat

o je

uvije

k po

trebn

ouv

ažav

ati b

rojne

različit

e izv

ore z

a sa

znan

ja ko

ja se

o po

jedin

iuv

ažav

ati b

rojne

različit

e izv

ore z

a sa

znan

ja ko

ja se

o po

jedin

i m m

situa

cijam

a za

stupa

, što

vrije

di i

za ci

ljanu

liter

atur

u. sit

uacij

ama

zastu

pa, š

to vr

ijedi

i za

cilja

nu li

terat

uru.

2. P

otre

be2.

Pot

rebe

2.1. A

ntro

polo

ški s

klop

ovi

2.1. A

ntro

polo

ški s

klop

ovi

ČČ ovje

k je

izuze

tno

slože

no biće

i nje

gova

uku

pnos

t se z

ato

običn

oov

jek je

izuz

etno

slože

no biće

i nje

gova

uku

pnos

t se z

ato

običn

opo

dijel

i u se

gmen

te ra

di la

kšeg

pro

učav

anja

i raz

umije

vanja

. Te

podi

jeli u

segm

ente

radi

lakš

eg p

rouč

avan

ja i r

azum

ijeva

nja. T

eseg

ment

e naz

ivamo

ant

ropo

lošk

i skl

opov

i. U

spor

tu su

pos

ebno

seg

ment

e naz

ivamo

ant

ropo

lošk

i skl

opov

i. U

spor

tu su

pos

ebno

za

niml

jivi m

orfol

oški

(gr

ađa)

, mot

oričk

i (gi

banje

), fu

nkcio

naln

iza

niml

jivi m

orfol

oški

(gr

ađa)

, mot

oričk

i (gi

banje

), fu

nkcio

naln

i(f

iziol

oški

), p

sihol

oški

, soc

iolo

ški,

etičk

i, a

poseb

no m

otiva

ci(f

iziol

oški

), p

sihol

oški

, soc

iolo

ški,

etičk

i, a

poseb

no m

otiva

ci jsk

i.jsk

i.

Ova

knji

gaO

va k

njiga

Sad

ržaj

ove k

njige

usm

jeren

je p

rema

pov

ijesti

spor

ta, p

a ne

ma

Sad

ržaj

ove k

njige

usm

jeren

je p

rema

pov

ijesti

spor

ta, p

a ne

ma

potre

be d

etaljn

og n

avo

potre

be d

etaljn

og n

avo đđ

enja

svih

ant

ropo

lošk

ih sk

lopo

va čo

vjeka

. en

ja sv

ih a

ntro

polo

ških

sklo

pova

čovje

ka.

U tu

svrh

u mo

gu d

obro

pos

lužit

i dru

gi iz

vori

i udž

beni

ci po

put:

U tu

svrh

u mo

gu d

obro

pos

lužit

i dru

gi iz

vori

i udž

beni

ci po

put:

Bon

acin

, D.,

Bilić,

Ž.,

Bon

acin

, Da.

(20

08)

Uvo

d u

Bon

acin

, D.,

Bilić,

Ž.,

Bon

acin

, Da.

(20

08)

Uvo

d u

antro

polo

šku

anal

izu. T

ravn

ik: K

inez

iolo

ški f

akul

tet.

antro

polo

šku

anal

izu. T

ravn

ik: K

inez

iolo

ški f

akul

tet.

2.2. M

otiva

cijsk

a str

uktu

ra2.2

. Mot

ivacij

ska

struk

tura

Mot

ivi su

sve o

no št

o čo

vjeka

pok

reće

na

aktiv

nost

i usm

jerav

anje

govo

djel

ovan

je u

određe

nom

prav

cu.R

azlik

ujemo

prim

arne

(bio

tičke

) pr

oiza

šle iz

fizio

lošk

ih d

ispoz

icija

i org

ansk

ih p

otre

bate

sekun

darn

e (so

cijal

ne)

motiv

e koji

se is

kazu

ju ka

o po

treba

zasig

urno

šću, a

firma

cijom

, dom

inac

ijom

i gru

pnom

iden

tifik

acijo

m.

2.3. M

otivi

i po

trebe

dav

nine

2.3. M

otivi

i po

trebe

dav

nine

Još o

d pr

adav

nih

vrem

ena čo

vjek

je sv

oje p

otre

be za

dovo

ljava

ona

nač

ine k

oji su

mu

bili d

irekt

no vr

edno

vani

u ži

votu

. Usp

ješni

su je

dnos

tavn

o os

tali

živi,

a ne

uspje

šni n

e. P

reživ

ljava

nje, k

aoi

prod

užen

je vr

ste (

poto

mstv

o) d

irekt

no su

znač

ili o

stvar

enje

neki

hug

lavn

om el

emen

tarn

ih p

otre

ba. A

li su

te bi

le na

jinten

zivni

je.

2.4. P

objed

a ka

o mo

tiv2.4

. Pob

jeda

kao

motiv

Na

isti n

ačin

kao

i pr

ethod

no, i

pob

jeda

je pr

edsta

vljal

a mn

ogo

više n

ego

li mi

to d

anas

dož

ivljav

amo.

Pob

jeda

je zn

ačila

živo

t.O

bično

su p

oraž

eni b

ivali

pojed

eni,

pobje

dnici

su im

ali “

bank

et”.

Iako

tisućlj

ećim

a sv

e to

nesta

je i p

retv

ara

se u

simbo

lički

okr

šaj,

i dan

as su

u n

ama

segme

nti t

ih vr

emen

a i n

e mog

u se

izbris

ati.

Istin

a se

ne m

ijenja

zato

što

u nju

vjer

uje il

i ne v

jeruje

većin

Istin

a se

ne m

ijenja

zato

što

u nju

vjer

uje il

i ne v

jeruje

većin

a a lju

di. (

Gio

rdan

o B

runo

)lju

di. (

Gio

rdan

o B

runo

)

2.5. O

stale

potre

be2.5

. Osta

le po

trebe

Psih

ološ

ke p

otre

be (

indi

vidua

lnos

t),

Pot

reba

za ed

ukac

ijom

(zna

nje),

S

ocio

lošk

e pot

rebe

(ek

spoz

icija)

,P

otre

ba za

priz

nanje

m (e

valu

acija

),P

otre

ba za

upr

avlja

njem

(men

adžm

ent)

.

Ova

knji

gaO

va k

njiga

Kak

o se

vidi u

pre

thod

nim

navo

dima

, pot

rebe

niti

su p

resta

leK

ako

se vid

i u p

reth

odni

m na

vodi

ma, p

otre

be n

iti su

pre

stale

a ni

ti je

vjero

jatno

da će

pre

stati,

već n

apro

tiv, r

azvij

aju se

,a

niti

je vje

rojat

no d

a će

pre

stati,

već n

apro

tiv, r

azvij

aju se

, ras

tu.

rastu

. U

vjeti

i nač

in ži

vota

, kul

tura

i civ

iliza

cija,

tehn

olog

ija i

dru

Uvje

ti i n

ačin

živo

ta, k

ultu

ra i

civili

zacij

a, te

hnol

ogija

i dr

u go,go,

stvar

aju n

ove.

One

koje

“ne t

reba

ju” o

dbac

uju se

, nad

ograđu

je se

stvar

aju n

ove.

One

koje

“ne t

reba

ju” o

dbac

uju se

, nad

ograđu

je se

nove

u p

rosto

ru se

kund

arni

h, a

možd

a i t

ercij

arni

h mo

tiva.

no

ve u

pro

storu

seku

ndar

nih,

a mo

žda

i ter

cijar

nih

motiv

a.

2.6. S

port

kao

potre

ba2.6

. Spo

rt ka

o po

treba

Kao

i dr

uge p

reth

odno

defi

nira

ne p

ojave

kod

čovje

ka i

spor

t je

nasta

jao u

dul

jem vr

emen

skom

inter

valu

, kro

z ta

ista

tisuć

ljeća

.P

ojava

spor

ta n

ije te

k po

prat

ni u

sput

ni se

gmen

t civi

lizac

ijsko

g ra

zvoja

već s

uštin

ska

stvar

koja

savr

šeno

opisu

je čo

vjeku

nar

av.

Spo

rt je,

dak

le, ta

kođe

r pot

reba

, pot

reba

da

se po

bjeđu

je.

2.7. U

prav

ljanje

kao

pot

reba

2.7. U

prav

ljanje

kao

pot

reba

Čovje

k (k

ao i

sve d

rugo

) na

stoji

ovla

dati

priro

dnim

resu

rsima

i opće

nito

svojo

m ok

olin

om, i

z svih

već n

aved

enih

razlo

ga. T

o ra

ditra

jno i

bez p

reki

da, n

asto

jeći s

ve št

o ga

okr

užuje

spoz

nati,

mož

da

spoz

naje

prim

jeniti

, i k

onač

no d

ogađ

ajima

upr

avlja

ti. S

poso

bnos

tto

g up

ravl

janja

jedno

stavn

o mo

žemo

ozn

ačiti

kao

Men

adže

ment

.

Najb

ogat

iji lj

udi n

a sv

ijetu

traž

e mre

že i

grad

e ih.

Svi

osta

li N

ajbog

atiji

ljud

i na

svije

tu tr

aže m

reže

i gr

ade i

h. S

vi os

tali

traže

pos

ao.

traže

pos

ao.

(Rob

ert K

iosa

ki)

(Rob

ert K

iosa

ki)

3. P

ovije

st3.

Pov

ijest

3.1.

Raz

lozi

prouča

vanja

3.1.

Raz

lozi

prouča

vanja

Pov

ijest

u seb

i sad

rži n

ajuže

refle

ksije

svih

deša

vanja

koji

ma je

čo

vjek

bio iz

lože

n. S

ve št

o se

deša

valo

, osta

lo je

na

neki

nač

inza

pisa

no. I

z tog

a sli

jedi d

a uo

pće n

ije m

oguć

e raz

umjet

i čov

jeka,

nje

govo

pon

ašan

je, su

štinu

, smi

sao,

sada

šnje

i bud

uće p

rojek

cije,

bez d

etaljn

og p

ozna

vanja

pov

ijesti

. U sp

ortu

i u

širem

kon

tekstu

.

Nik

ada

nisa

m bio

siro

maša

n, al

i sam

bio

bez n

ovca

. Biti

bez n

ovc

Nik

ada

nisa

m bio

siro

maša

n, al

i sam

bio

bez n

ovca

. Biti

bez n

ovc a

je

a je

prol

azno

stan

je: bi

ti sir

omaš

an je

stan

je du

ha. (

Mik

e Tod

d)pr

olaz

no st

anje:

biti

sirom

ašan

je st

anje

duha

. (M

ike T

odd)

3.2.

Kau

zalit

et3.

2. K

auza

litet

Sva

ki d

ogađ

aj ko

ji je

real

izira

n im

ao je

odr

eđen

e pre

duvje

te iz

kojih

je p

roiza

šao,

kao

i odr

eđen

e rep

erku

sije k

oje su

usli

jedile

. N

iti n

ajman

ji od

njih

nije

pos

tojao

sam

za se

be be

z dire

ktni

h po

vezn

ica p

rema

svim

dru

gim

događa

jima.

Iak

o je

utjec

aj jed

nih

na d

ruge

različit

, ova

j kau

zalit

et je

uvije

k be

zuvje

tno

očuv

an.

3.3.

Mul

tidim

enzio

naln

ost

3.3.

Mul

tidim

enzio

naln

ost

Raz

umije

vanje

velik

og br

oja p

ojava

, dog

ađaja

i pr

ocesa

, uvij

ek je

po

veza

no s

brojn

im za

daća

ma i

velik

om k

oliči

nom

infor

macij

a.

Baš

zato

, pos

ebno

pov

ijest,

nip

ošto

ne b

i tre

balo

pro

matra

ti uz

uv

ažav

anje

manje

g br

oja il

i čak

samo

jedn

e spo

znajn

e dim

enzij

e. T

aj pr

istup

je o

bično

tend

encio

zan

i ogr

aniče

n, da

kle p

ogre

šan.

3.4.

Int

egrit

et3.

4. I

nteg

ritet

Pov

ijesn

e poja

ve i

događa

ji na

stajal

i su

u ra

zličit

im sr

edin

ama

u ra

zličit

im u

vjetim

a, u

različit

im vr

emen

skim

ods

ječcim

a. N

a to

su

utje

cali

klim

atsk

i uvje

ti, iz

bor h

rane

, raz

ina

spoz

naje

inter

ne

orga

niza

cije,

alat

i, ra

zvije

nost

socij

alni

h od

nosa

, i št

ošta

dru

go.

Integ

ritet

povij

esnih

spoz

naja,

dak

le, n

ije je

dnos

tava

n al

i pos

toji.

3.5.

Upr

avlja

nje3.

5. U

prav

ljanje

Suk

ladn

o sv

ojstv

ima

vrste

, čov

jek je

nap

redo

vao,

u ne

kim

bitni

m seg

ment

ima

višest

ruko

brže

i kv

alite

tnije

od

drug

ih vr

sta. J

edno

od n

ajvaž

nijih

svojs

tava

koje

ga

je uz

digl

o na

tron

kom

pletn

og

živog

svije

ta je

spos

obno

st ko

oper

acije

, org

aniza

cije,

eduk

acije

i up

ravl

janja

okol

inom

. Dak

le, n

a Z

emlji

men

adže

r par

exela

nce.

Civil

izacij

a je

uvije

k u

opas

nosti

kad

oni

koji

nisu

naučil

i slu

Civil

izacij

a je

uvije

k u

opas

nosti

kad

oni

koji

nisu

naučil

i slu

šati

šati

dobij

u pr

avo

zapo

vijed

ati.(

Win

ston

Chur

chill

)do

biju

prav

o za

povij

edat

i.(W

insto

n Ch

urch

ill)

3.6.

Pov

ijesn

i okv

iri3.

6. P

ovije

sni o

kviri

Kak

o u

spor

tu, t

ako

i u sv

emu

drug

ome,

povij

esne d

ogađ

aje il

i pr

ocese

, mog

uće j

e pro

matra

ti na

jman

je na

slije

deće

nač

ine:

1. po

razd

oblji

ma o

bziro

m na

rasp

olag

anje

općim

resu

rsima

, 2.

po sp

ozna

jnim

dosti

gnuć

ima,

3. p

o um

jetničk

im d

ometi

ma, i

4. p

o po

vijesn

im su

kobim

a. I

svi s

u, na

ravn

o, u

vezi.

3.6.

1. O

pći r

esursi

3.6.

1. O

pći r

esursi

1. P

rvob

itna

zajed

nica

(od

skup

ljanja

hra

ne d

o pr

vih a

lata

),2.

Rob

ovla

sničk

o dr

uštv

o (r

aspo

laga

nje lj

udim

a),

3. F

euda

lno

razd

oblje

(ra

spol

agan

je ze

mljom

, ter

enom

),4.

Građa

nska

dru

štva

(ras

pola

ganje

nov

cem)

,5.

Info

rmac

ijsko

dru

štvo

(ras

pola

ganje

infor

macij

ama)

.

3.6.

2. S

pozn

ajna

dosti

gnuć

a3.

6.2.

Spo

znajn

a do

stign

uća

1. P

rona

laza

k i p

rimjen

a al

ata

i oru

žja (

Pov

ećan

a sig

urno

st),

2. R

azvo

j vla

stitih

izvo

ra h

rane

,vode

(M

oguć

nost

plan

iranja

),3.

Ustr

oj za

jedni

ce (

Osig

uran

je do

voljn

o od

mora

i re

sursa

),4.

Raz

voj s

trojev

a (Z

amjen

ski e

ntite

ti za

izvr

šava

nje ra

da),

5. I

nteg

racij

a zn

anja

(Nad

moć i

nform

acija

nad

resu

rsima

).

Sve

velik

e isti

ne p

očin

ju ka

o sv

etogrđe

.S

ve ve

like i

stine

poč

inju

kao

sveto

grđe

.(G

eorg

e Ber

nard

Sho

w)(G

eorg

e Ber

nard

Sho

w)

3.6.

3. U

mjetn

ički d

ometi

3.6.

3. U

mjetn

ički d

ometi

1. In

tegra

tivno

stva

ranje

(S

inkr

etiza

m um

jetničk

ih sa

drža

ja),

2. O

blici

i sa

drža

ji (D

ifere

ncija

cija

umjet

ničk

ih m

odus

a),

3. E

kspa

nzija

tehn

ike i

tehn

olog

ije (

Knji

ge, i

nstru

ment

i,...)

,4.

Šire

priz

nava

nje vr

ijedn

osti

(Pot

ražn

ja, tr

govin

a),

5. I

zraž

avan

je (S

pecij

aliza

cija

idejn

ih i

sadr

žajni

h kr

eacij

a).

3.6.

4. P

ovije

sni s

ukob

i3.

6.4.

Pov

ijesn

i suk

obi

1. In

divid

ualn

i suk

obi (

Za

odmj

erav

anje

pojed

inac

a),

2. P

red-

plem

ensk

i suk

obi (

Za

formi

ranje

ustr

oja i

vlas

ti),

3. P

lemen

ski s

ukob

i (Z

a ter

en i

priro

dne r

esurse

),

4. S

ukob

i rad

i sla

ve (

Kup

ovin

a bu

dućn

osti)

,5.

Hed

onist

ički s

ukob

i (R

adi z

adov

oljst

va p

objed

e).

Mud

raci

se os

loba

Mud

raci

se os

lobađđ a

ju str

asti

za sl

avom

.aju

stra

sti za

slav

om.

(Tac

it)(T

acit)

Ova

knji

gaO

va k

njiga

Pre

thod

no n

aved

eni n

ačin

i pro

matra

nja p

ovije

snih

dog

ađaja

, P

reth

odno

nav

eden

i nač

ini p

roma

tranja

pov

ijesn

ih d

ogađ

aja,

pojav

a, p

roce

sa i

odno

sa p

reds

tavl

jaju

slože

ni k

ompo

zit u

koje

mupo

java,

pro

cesa

i od

nosa

pre

dsta

vljaj

u slo

ženi

kom

pozit

u k

ojemu

ni je

dan

od ti

h način

a ni

je mo

guće

samo

staln

o izd

vojit

i. U

prav

o ni

jeda

n od

tih

način

a ni

je mo

guće

samo

staln

o izd

vojit

i. U

prav

o sh

vaća

nje si

nerg

ije i

prož

iman

ja na

vede

nih

segme

nata

mož

e učin

itsh

vaća

nje si

nerg

ije i

prož

iman

ja na

vede

nih

segme

nata

mož

e učin

it i i

razu

mijev

anje

povij

esti m

oguć

im. O

vo, n

arav

no, v

rijed

i i za

spor

razu

mijev

anje

povij

esti m

oguć

im. O

vo, n

arav

no, v

rijed

i i za

spor

t.t.

4. R

azvo

j čov

jeka

4. R

azvo

j čov

jeka

4.1.

Bio

lošk

e pro

mjen

e4.

1. B

iolo

ške p

romj

ene

1. F

iloge

netsk

i raz

voj u

složn

javan

jem bi

ološ

kog

entit

eta-č

ovjek

a,

2. S

enzo

-mot

orne

pro

mjen

e ada

ptat

ivnog

biol

oško

g ka

rakt

era,

3. K

inez

iolo

ške p

romj

ene s

usta

va za

savl

adav

anje

pros

tora

, 4.

Raz

voj k

ogni

tivni

h fun

kcija

u p

ravc

u sp

ozna

je i g

ener

aliza

cije,

5. P

oveć

anje

emoc

iona

lnih

kap

acite

ta u

svrh

u ev

alua

cije a

kcija

.

4.2.

Soc

io4.

2. S

ocio

-- pol

itičk

e pro

mjen

epo

litičk

e pro

mjen

e

1. In

divid

ualn

a eg

zisten

cija

(Min

imum

pot

reba

),

2. M

ikro

gru

pa sa

zajed

ničk

im in

tereso

m (S

igur

nost)

,3.

Opt

imiza

cija

zajed

nice

(In

terno

org

anizi

ranje

),

4. S

trateg

ija (

Pla

nska

eksp

anzij

a pr

ema

drug

im za

jedni

cama

),5.

Zaje

dničk

a ek

splo

atac

ija re

sursa

(In

tegra

cija,

har

moni

ja).

4.3.

Dem

ogra

fske p

romj

ene

4.3.

Dem

ogra

fske p

romj

ene

1. P

oveć

anje

velič

ine z

ajedn

ice (

Prir

odni

prir

ast,

grup

iranje

),

2. M

igra

cije (

Veli

ki k

olek

tivni

tran

sferi,

traž

enje

pros

tora

),3.

Stru

ktur

iranje

(T

rajne

nas

eobin

e, za

štita

, obr

ana)

,4.

Opt

imiza

cija

broja

član

ova

(Int

erna

kon

zisten

cija

resu

rsa),

5.

Raz

mjen

a lju

dski

h po

tencij

ala

(Int

erak

cija

resu

rsa).

4.4.

Edu

kacij

ske p

romj

ene

4.4.

Edu

kacij

ske p

romj

ene

1. In

terak

cija

s prir

odno

m sre

dino

m (E

lemen

tarn

e rea

kcije

),

2. Ed

ukac

ijski

pra

gmat

izam

(Živo

tno

usmj

eren

a zn

anja)

,3.

Obr

azov

anje

svih

član

ova

(Int

ergr

upno

znan

je i uče

nje),

4. S

pecij

aliza

cija

znan

ja i e

duka

tora

(D

ifere

ncija

cija

znan

ja),

5. S

ofisti

ciran

i mod

eli ed

ukac

ije (

Infor

macij

sko

vrije

me).

4.5.

Pro

mjen

e u u

prav

ljanju

4.5.

Pro

mjen

e u u

prav

ljanju

1. A

uton

omno

indi

vidua

lno

upra

vljan

je (S

poj s

prir

odom

),

2. U

prav

ljanje

teme

ljeno

na

efika

snos

ti (Z

a pr

eživl

javan

je),

3. A

kumu

lacij

a i h

ijera

rhija

odn

osa

(Ras

podje

la o

vlas

ti),

4. D

eterm

inira

no p

ozici

onira

nje u

prav

ljanja

(S

amos

vojno

),

5. I

nteg

rativ

ni ra

zvoj

(Ura

vnot

eživa

nje p

otre

ba i

resu

rsa).

Mud

ar čo

vjek

jedna

ko m

irno

prim

a po

hval

e i p

odno

si uv

rede

.M

udar

čovje

k jed

nako

mirn

o pr

ima

pohv

ale i

pod

nosi

uvre

de.

(Kon

fucije

)(K

onfuc

ije)

4.6.

Teh

nolo

ške p

romj

ene

4.6.

Teh

nolo

ške p

romj

ene

1. M

anip

ulat

ivni i

ndivi

dual

ni a

lati

(Min

imal

na o

brad

a),

2. N

amjen

sko

oblik

ovan

je sre

dsta

va (

Za

stabil

nost

život

a),

3. N

amjer

ne in

terve

ncije

u o

kolin

u (P

lans

ko d

jelov

anje)

,4.

Stra

tegijs

ke d

ugor

očne

akc

ije (

Kre

acije

u sk

ladu

s cil

jevim

a),

5. G

loba

lizac

ija ci

ljeva

(S

nam

jerom

opć

e dob

robit

i svih

).

4.7.

Zna

nstv

ene p

romj

ene

4.7.

Zna

nstv

ene p

romj

ene

1. K

orišt

enje

sluča

jno p

repo

znat

ih zn

anja

(Prir

odni

dog

ađaji

),

2. O

pona

šanje

pre

pozn

atih

dog

ađaja

(V

atra

, odr

on k

amen

ja,..)

,3.

Izu

mitel

jsko

djelo

vanje

(K

otač

, kop

lje, s

plav

, kol

iba,..

.),

4. I

straž

ivanje

prir

odni

h po

java

(Pre

pozn

avan

je i d

efini

ranje

),

5. P

ovez

ivanje

prim

jene i

razv

oja sa

znan

ja (S

usta

vna

znan

ost)

.

4.8.

Mor

alne

pro

mjen

e4.

8. M

oral

ne p

romj

ene

1. Eg

oiza

m i i

ntui

tivno

djel

ovan

je (

Stih

ijski

i be

z pla

nira

nja),

2.

Zaš

tita

vlas

titog

pot

omstv

a (I

nstin

ktivn

i nas

tava

k vr

ste),

3. Oču

vanje

gru

pnog

integ

riteta

(D

efini

cija

grup

nog

dome

ta),

4. P

omoć

entit

etima

izva

n pr

imar

ne g

rupe

(Em

patij

a živ

oga)

, 5.

Opć

i kol

ektiv

ni a

ltrui

zam

(Mor

alno

i etičk

o dje

lova

nje).

Vese

o čo

vjek

je ka

o S

unce

; kud

god

ide o

svije

tljav

a.V

eseo čo

vjek

je ka

o S

unce

; kud

god

ide o

svije

tljav

a.(T

ursk

a po

slovic

a)(T

ursk

a po

slovic

a)

Ova

knji

gaO

va k

njiga

Važ

nost

iznese

nih

prom

išljan

ja oč

ituje

se pr

vens

tven

o u

spoz

naji

Važ

nost

iznese

nih

prom

išljan

ja oč

ituje

se pr

vens

tven

o u

spoz

naji

da je

pov

ijest

iznim

no sl

ožen

a i s

lojev

ita. B

uduć

i je s

port,

dak

da je

pov

ijest

iznim

no sl

ožen

a i s

lojev

ita. B

uduć

i je s

port,

dak

le i

le i

povij

est sp

orta

njen

neo

dvoji

vi di

o, to

sigu

rno

znač

i da

i pov

ijpo

vijest

spor

ta n

jen n

eodv

ojivi

dio,

to si

gurn

o zn

ači d

a i p

ovij e

st est

spor

ta tr

eba

shvaća

ti na

jedn

ako

ozbil

jan i

komp

leksa

n način

.Da

spor

ta tr

eba

shvaća

ti na

jedn

ako

ozbil

jan i

komp

leksa

n način

.Da

bi se

razu

mjelo

pov

ijest

spor

ta, p

rvo

treba

razu

mjeti

pov

ijest

lbi

se ra

zumj

elo p

ovije

st sp

orta

, prv

o tre

ba ra

zumj

eti p

ovije

st l ju

di.

judi.

5. O

dred

nice

spor

ta5.

Odr

edni

ce sp

orta

5.1.

Kin

ezio

lošk

i asp

ekti

5.1.

Kin

ezio

lošk

i asp

ekti

Prir

odne

zako

nito

sti re

lacij

a izm

eđu

orga

nske

form

e i fu

nkcij

e su

biolo

ški t

emelj

giba

nja.S

vaki

orga

niza

m vr

šioč

uvan

je di

namičk

era

vnot

eže,

očuv

anje

kapa

citeta

ovisn

oo

spos

obno

stima

, fun

kcijs

kuek

onom

izacij

uis

pecij

aliza

ciju

(vjež

banje

izaziv

asp

ecija

lizac

iju).

S

port

kao

cilj i

spor

t kao

sred

stvo

sadr

ži sv

a na

vede

na sv

ojstv

a.

5.2.

Defi

nicij

a sp

orta

5.2.

Defi

nicij

a sp

orta

Sva

ka a

ktivn

ost u

kojo

j je n

agla

šeno

natje

canje

ima

obilj

ežja

spor

ta. N

o to

je p

rejed

nosta

vna

defin

icija

za sp

ort k

oji je

veom

asp

ecifičn

a lju

dska

djel

atno

st. S

porto

m se

ljudi

bave

već m

noga

tisuć

ljeća

i čin

e sve

što

je u

njiho

voj m

oći d

a po

stign

u sp

ortsk

i re

zulta

t koji

žele

i oče

kuju,

i to

iskl

jučivo

kro

z nat

jecan

je.

Usu

diti

se, to

je ci

jena

napr

etka.

.U

sudi

ti se,

to je

cijen

a na

pretk

a..

(Vict

or H

ugo)

(Vict

or H

ugo)

5.3.

Kla

sifik

acija

spor

tova

5.3.

Kla

sifik

acija

spor

tova

Kla

sifik

aciju

spor

tova

je m

oguć

e defi

nira

ti na

mno

ge n

ačin

e, a

iti

način

i se m

ijenja

ju su

klad

no sp

ozna

jama

kroz

pov

ijest.

Spo

rtsig

urno

nije

pre

dsta

vljao

npr

. u A

ntičk

om R

imu

u sv

emu

isto

štopr

edsta

vlja

dana

s. S

port

se ra

zvija

, a p

aral

elno

s tim

razv

ija se

isk

up m

oguć

ih k

lasif

ikac

ija. S

lijed

e nek

a od

mog

ućih

viđe

nja.

5.3.

1. P

o način

u od

mjer

avan

ja5.

3.1.

Po

način

u od

mjer

avan

ja

1. In

divid

ualn

i1.1

.Bez

kon

takt

a s p

rotiv

niko

m (S

obje

ktom

i be

z njeg

a)1.2

. Uz k

onta

kt s

prot

ivnik

om (

S o

bjekt

om i

bez n

jega)

2. K

olek

tivni

2.1. B

ez k

onta

kta

s pro

tivni

kom

(S o

bjekt

om i

bez n

jega)

2.2. U

z kon

takt

s pr

otivn

ikom

(S

obje

ktom

i be

z njeg

a)

5.3.

2. P

o mo

torič

koj r

ealiz

aciji

5.3.

2. P

o mo

torič

koj r

ealiz

aciji

1. S

velik

im d

irekt

nim

učešć

em tr

ansfe

ra (

Atle

tika,

boril

ački

),2.

Pre

težno

ovis

ni o

tehn

ičkim

uvje

tima

(Mot

o, jed

renje

,...)

,3.

S n

aizm

jeničn

im ra

spol

agan

jem o

bjekt

om (

Nog

omet,

teni

s),

4. P

ogađ

anje

cilja

(Stre

ljašto

, kug

lanje

, stre

ličar

stvo,

golf,

...),

5. K

ombin

irani

(B

iatlo

n, sin

kron

izira

no p

livan

je,...

).

5.3.

3. P

o ko

mplek

sitetu

5.3.

3. P

o ko

mplek

sitetu

1. M

onos

trukt

ural

ni (

Jedn

osta

vna

struk

tura

više

eleme

nata

)1.1

. Acik

lički

(Atle

tika,

gim

nasti

ka, s

koko

vi u

vodu

,...)

1.2. C

iklič

ki(B

icikl

izam,

trča

nja, v

eslan

je, p

livan

je,...

)2.

Pol

istru

ktur

alni

(N

epre

dvid

ljiva

stru

ktur

a re

aliza

cije)

2.1. A

ciklič

ki(J

udo,

kara

te, bo

ks, h

rvan

je,...

)2.2

. Kom

plek

sni(

Koo

pera

cija čla

nova

-K

ošar

ka, n

ogom

et)2.3

. Kon

venc

iona

lni(

Acik

lički

estet

ski –

ples,

kliz

anje,

...)

5.3.

4. P

o ka

rakt

eru

cilja

5.3.

4. P

o ka

rakt

eru

cilja

1. Iz

azov

(A

tletik

a, st

relja

štvo,

gimn

astik

a)2.

Son

dira

nje il

i pov

reda

pro

stora

(O

dbojk

a, te

nis,

stoln

i ten

is)3.

Tra

nspo

rt (A

utom

obili

zam,

zrak

oplo

vstv

o, jed

renje

)4.

Osv

ajanje

pro

stora

(K

ošar

ka, n

ogom

et, ru

gby)

5. D

estru

kcija

pro

tivni

ka (

Bor

ilačk

i, mače

vanje

, pai

nt)

6. S

lavl

je (U

mjetn

ičko

kliza

nje, p

les)

5.4.

Spo

rtska

pra

vila

5.4.

Spo

rtska

pra

vila

Spo

rtska

pra

vila

pred

stavl

jaju

skup

: a)

priro

dnih

-sp

onta

nih,

b) u

ređe

nih

–pr

ihvaće

nih,

i c)

dogo

vore

nih

-cilj

anih

form

ulac

ija

kojim

a se

pobl

iže o

dređ

uju te

hnol

oške

mog

ućno

sti re

aliza

cije

ciljev

a un

utar

poje

dine

spor

tske d

iscip

line.

Kao

i dr

ugi p

ojmov

i, sp

ortsk

a pr

avila

su p

odlo

žna

prom

jenam

a iz

razn

ih ra

zloga

.

ŽŽivo

t je s

amo

most.

Ne g

radi

kuć

u na

mos

tu.

ivot j

e sam

o mo

st. N

e gra

di k

uću

na m

ostu

.(K

inesk

a po

slovic

a)(K

inesk

a po

slovic

a)

5.4.

1. S

pont

ana

prav

ila5.

4.1.

Spo

ntan

a pr

avila

Kro

z pov

ijesn

i raz

voj,

prav

ila u

spor

tu su

prv

o na

stala

spon

tano

i got

ovo

u cij

elosti

uvje

tova

na m

oguć

nošću

real

izacij

e u p

rirod

nim

uvjet

ima

u ko

joj su

se a

ktivn

osti

odvij

ale.

Uvje

ti na

tjeca

nja n

isubil

i sta

ndar

dizir

ani i

varir

ali s

u ov

isno

o sre

dini

. Rez

ultir

alo

jera

zličit

im, t

eško

uspo

redi

vim p

ostig

nućim

a (k

ros,

mara

ton)

.

5.4.

2. O

bičajn

a pr

avila

5.4.

2. O

bičajn

a pr

avila

Obič

ajna

prav

ila ra

zvija

la su

se su

klad

no o

bičajn

om p

ravu

kao

re

fleks

ija u

zanc

i odr

eđen

e sre

dine

ili s

ocija

lne z

ajedn

ice. U

nuta

rte

zajed

nice

bila

su u

glav

nom

stabil

na, a

li ni

su m

oral

a vr

ijedi

tiza

dru

ge za

jedni

ce (

baca

nje k

amen

a s r

amen

a, sp

rintev

i na

100

yard

i ili

100

meta

ra, s

kok

u vis

, zač

etci n

ogom

eta u

svije

tu,..

.).

5.4.

3. D

efini

rana

pra

vila

5.4.

3. D

efini

rana

pra

vila

Zbo

g po

trebe

za k

ompa

racij

om sp

ortsk

ih p

ostig

nuća

, nem

inov

no

se po

javila

pot

reba

stan

dard

izacij

e uvje

ta u

koji

ma se

rezu

ltati

posti

žu. O

vo d

ovod

i do

defin

iranja

poje

dini

h sp

ortsk

ih d

iscip

lina

što je

dire

ktno

uvje

tova

lo i

način

selek

cije,

trena

žne p

ripre

me,

natje

canja

, opć

u ko

nzum

aciju

i ev

alua

ciju

posti

gnut

ih re

zulta

ta.

5.4.

4. R

estrik

tivna

pra

vila

5.4.

4. R

estrik

tivna

pra

vila

Zbo

g izn

imno

g bu

janja

vrsta

i ob

lika

spor

tskih

disc

iplin

a no

vijeg

do

ba, k

ao i

zbog

evid

entn

og u

grož

avan

ja zd

ravl

ja sp

orta

šapo

javila

se te

nden

cija

restr

iktiv

nih

prav

ila. N

a ta

j nač

in se

poku

šava

zašti

titi b

iolo

ški i

dru

gi in

tegrit

et na

tjeca

telja

ugro

žen

jurnja

vom

za p

ostig

nućim

a (s

ki-le

tovi,

diza

nje u

tega,

boks

,...)

.

Kad

kuje

š svo

ju sreću

, ne u

dara

j bliž

nje p

o pr

stima

.K

ad k

uješ s

voju

sreću

, ne u

dara

j bliž

nje p

o pr

stima

.(I

bn Z

afar

)(I

bn Z

afar

)

5.4.

5. R

azvo

jna p

ravil

a5.

4.5.

Raz

vojna

pra

vila

Spo

rtski

dom

eti u

poje

dini

m ak

tivno

stima

nisu

pod

nosil

i dul

ju sta

gnac

iju i

pad

zani

mljiv

osti,

pa

su za

to p

ravil

a mi

jenjan

a ka

kobi

se po

veća

la sp

ortsk

a uz

buđe

nja i

dome

ti (l

inija

trice

u k

ošar

ci,zla

tni g

ol, p

romj

ena

kopl

ja u

atlet

ici, b

olid

i u a

uto

trkam

a, n

ačin

suđe

nja u

judo

u, ka

cige i

traja

nje u

boks

u, ob

lik p

adob

rana

,...)

.

5.5.

Org

aniza

cija

spor

ta5.

5. O

rgan

izacij

a sp

orta

1. P

roziv

od (

Rez

ulta

t sp.

aktiv

nosti

, živo

t, po

bjeda

, sre

dstv

a)2.

Sud

ioni

ci i c

iljev

i(N

atjec

atelj

i, ko

nzum

enti,

pot

pora

, osta

lo)

3. S

trukt

ura

kroz

pov

ijest

(Od

pojed

inca

do

mrež

e ulo

ga),

4. S

port

i resu

rsi u

pov

ijesti

(O

d pr

irodn

ih k

a pr

ojekt

irani

ma),

5. O

rgan

izacij

a ma

nifes

tacij

a (O

d lo

kaln

ih d

o gl

obal

nih)

,6.

Men

adžm

ent k

roz p

ovije

st (O

d sluča

ja do

nam

jera)

.

Ova

knji

gaO

va k

njiga

Sad

ržaj

ove k

njige

usm

jeren

je p

rema

pov

ijesti

spor

ta, p

a ne

ma

Sad

ržaj

ove k

njige

usm

jeren

je p

rema

pov

ijesti

spor

ta, p

a ne

ma

potre

be d

etaljn

og n

avo

potre

be d

etaljn

og n

avo đđ

enja

infor

macij

a o

orga

niza

ciji u

spor

tu.

enja

infor

macij

a o

orga

niza

ciji u

spor

tu.

U tu

svrh

u mo

gu d

obro

pos

lužit

i dru

gi iz

vori

i udž

beni

ci po

put:

U tu

svrh

u mo

gu d

obro

pos

lužit

i dru

gi iz

vori

i udž

beni

ci po

put:

Bon

acin

, D.,

Bilić,

Ž.,

Bon

acin

, Da.

(20

08)

Uvo

d u

Bon

acin

, D.,

Bilić,

Ž.,

Bon

acin

, Da.

(20

08)

Uvo

d u

antro

polo

šku

anal

izu. T

ravn

ik: K

inez

iolo

ški f

akul

tet.

antro

polo

šku

anal

izu. T

ravn

ik: K

inez

iolo

ški f

akul

tet.

Kad

lept

ir za

mahn

e kril

om za

trese

se cij

eli S

vemi

r.K

ad le

ptir

zama

hne k

rilom

zatre

se se

cijeli

Sve

mir.

(Lao

(Lao

-- Tse)

Tse)

5.6.

Uni

verz

alno

st sp

orta

5.6.

Uni

verz

alno

st sp

orta

Spo

rt ka

o ak

tivno

st je

prirođe

na sv

akom

čovje

ku k

roz p

otre

bu za

kr

etanje

m ko

je im

a sv

rhov

itu u

logu

(tel

eolo

ški s

misa

o gi

banja

).N

a ist

i nač

in je

i po

bjeda

, pa

dakl

e i sp

ortsk

a,im

anen

tna čo

vjeku

te i o

na im

a tel

eolo

ški s

misa

o. P

ojedi

ne d

iscip

line p

reds

tavl

jaju

parti

kula

rne r

ealiz

acije

unu

tar u

nive

rzal

nog

spor

tskog

mill

ieua.

6. S

port

kroz

pov

ijest

6. S

port

kroz

pov

ijest

Ova

knji

gaO

va k

njiga

Nem

a na

roda

ni z

ajedn

ice u

ant

ičkim

vrem

enim

a (k

ao i

u sv

im

drug

im ra

zdob

ljima

) ko

ji ni

je im

ao sp

ort i

vjež

banje

ugr

ađen

o u

same

teme

lje u

stroja

dru

štva.

Raz

like s

u u

deta

ljima

i ob

ičajim

aka

o i c

iljev

ima

i stu

pnju

orga

niza

cije.

Iz o

vih ra

zloga

, ukl

jučit će

se on

e sre

dine

koje

iska

zuju

poseb

nu ra

zličit

ost i

zani

mljiv

ost.

ČČ udn

o je

to k

ako

je ma

lo p

otre

bno

da bu

demo

sretn

i, i j

oš je

ud

no je

to k

ako

je ma

lo p

otre

bno

da bu

demo

sretn

i, i j

oš je

ču

dnije

kak

o na

m ba

š to

malo

ned

osta

je.(I

vo A

ndrić

)ču

dnije

kak

o na

m ba

š to

malo

ned

osta

je.(I

vo A

ndrić

)

6.1.

Sta

ri vij

ek6.

1. S

tari

vijek

Sta

ri vij

ek je

dob

a ko

jenače

lno

traje

odpo

jave p

rvih

drža

vai

pism

enos

ti(o

ko 4

000

pr. K

r.) u

Mez

opot

amiji

i Egi

ptu

dopr

opas

ti po

sljed

nje ve

like r

obov

lasn

ičke d

ržav

e, Z

apad

norim

skog

carst

va (

476.

g).K

aže s

e da

vlas

nici

robo

va n

isu ra

dili

-ima

lisu

vrem

ena/

mogućn

osti

za p

oliti

ku,z

nano

st,um

jetno

stpa

isp

ort.

6.2.

Ant

ički s

port

6.2.

Ant

ički s

port

1. Eg

ipat

2. K

retsk

o-M

iken

ska

kultu

ra3.

Asir

, Per

zija,

Bab

ilon

4. H

elens

ka k

ultu

ra5.

Rim

6.2.1

. Egi

pat

6.2.1

. Egi

pat

Egip

at (

prije

550

0.g.)

(T

O tr

ajno)

. Pos

ebne

hrv

ačke

škol

e, bo

rbe š

tapo

vima

(por

ijekl

o iz

borb

e kop

ljima

), sp

orto

vi na

vodi

(Nil

popl

ave)

, vesl

anje

i bor

be m

otka

ma n

a ča

mcim

a, s

lopt

om,

preteča

hok

eja. S

obr

učim

a, ra

vnot

eže,

puza

nja, (

eleme

ntar

ne i

mani

pula

tivne

igre

), lo

v, bo

ks, p

les, t

rbuš

ni p

les, d

izanje

tere

ta...

6.2.2

. Kre

ta i

Mik

ena

6.2.2

. Kre

ta i

Mik

ena

Kre

tska

i Mik

ensk

a ku

ltura

(pr

ije ca

550

0 g.)

bile

su vr

lo

razv

ijene

(trg

ovin

a, u

mjetn

ost,

kupa

lišta

, vrto

vi). S

port

-igr

a sa

zmija

ma za

žene

, igr

e Min

otau

ra (

bik)

za m

uška

rce,

kao

i bo

rbe s

biko

vima

s akr

obat

ikom

. U p

očetk

u re

ligijs

ko-m

agijs

kipo

slije

se pr

etvar

aju u

spor

tsko-

zaba

vne i

gre.

Tak

ođer

i ša

kanje

, hr

vanje

, trč

anje.

U M

iken

i dom

inan

tno

trka

bojni

h ko

la.

6.2.3

. Asir

, Per

zija,

Bab

ilon

6.2.3

. Asir

, Per

zija,

Bab

ilon

Asir

razv

oj trg

ovin

e (pr

ije 5

000.

g.) -

vojne

akt

ivnos

ti (s

taln

i su

kobi)

. Lov

(slo

nova

, lav

ova,

pan

tera)

na

kolim

a, k

onjim

a,

zasje

dama

. Per

zijan

ci (p

rije 2

500.

g.) ta

kođe

r, al

i i p

olo

i hok

ej na

trav

i, pl

es s o

ružje

m, lu

k i s

trijel

a, bo

dež i

kop

lje.B

abilo

n se

prvi

put s

pomi

nje p

rije 2

500.

g. O

biljež

en st

alni

m ra

tovim

a.

6.2.4

. Hele

nska

kul

tura

6.2.4

. Hele

nska

kul

tura

Drž

avice

Spa

rta, A

tena

prije

250

0.g.

Jako

razv

ijena

kul

tura

, fil

ozofi

ja, zn

anos

t i S

port.

Dije

le ag

onist

iku

i gim

nasti

ku. T

rke

kola

, bok

s, hr

vanje

, trč

anje,

borb

e kop

ljem,

disk

, stri

jele.

Ter

eni,

nagr

ade,

orga

niza

cija,

nat

jecan

ja, g

ledat

elji,

tj. su

stav.

Spa

rta,

ratn

ički r

ad o

ba sp

ola,

odg

oj us

mjer

en u

vojne

svrh

e. Ig

re.

Ljub

av je

vatra

, da.

Ali

nika

d ne

znat

e hoć

e li v

am

Ljub

av je

vatra

, da.

Ali

nika

d ne

znat

e hoć

e li v

am

zagr

ijati

srce i

li za

palit

i kuć

u. (

Joan

Cra

wfor

d)za

grija

ti src

e ili

zapa

liti k

uću.

(Jo

an C

rawf

ord)

6.2.5

. Rim

6.2.5

. Rim

Rim

(pr

ije 2

800.

g.). O

svajačk

i nar

od, p

o mo

delu

eksp

anzij

e ios

vajan

ja. S

port

domi

nant

no u

smjer

en u

oču

vanje

vojni

h vje

ština

(mar

ševi,

trčan

je s r

atno

m op

remo

m, ja

hanje

, mač

evan

je, h

rvan

je,lo

v, ig

re lo

ptom

, pliv

anje,

trke

born

ih k

ola)

. Gla

dijat

orsk

e igr

es k

rvol

očno

m ko

mpon

ento

m. P

omor

ske b

itke –

umjet

no je

zero

.

6.3.

Osta

li A

ntičk

i svij

et6.

3. O

stali

Ant

ički s

vijet

1. O

stala

Ant

ika

Euro

pe2.

Sre

dnja

Ame

rika

3. J

užna

Ame

rika

4. K

ina

5. J

apan

6. I

ndija

6.3.

1. O

stala

Ant

ika

Euro

pe6.

3.1.

Osta

la A

ntik

a Eu

rope

Iako

je i

u os

talim

dije

lovim

a Eu

rope

u ra

zdob

lju A

ntik

e bilo

sp

ortsk

ih a

ktivn

osti,

one

su bi

le ug

lavn

om u

smjer

ene k

ratn

imvje

ština

ma (

npr.

Vik

inzi)

. Dak

le, s

pozic

ije p

ovije

sti sp

ort n

ijedo

vede

n na

raz