TEMELJNA NASTAVNA UMIJEA

Chris Kyriacou profesor na sveuilitu York u Yorku, Odjel za obrazovanje, profesor psihologije obrazovanja, voditelj PhD programa

PGCE (Postgraduate Certificate in Education) sveuilite u Cambridgeu, tema stres kod uitelja

istraivanja psiholokih aspekata pouavanja i uenja u koli - stres kod uitelja, profesionalni razvoj uitelja, zadovoljstvo i motivacija nastavnika, nasilje u koli, rad s darovitim uenicima, kvaliteta pouavanja, oekivanja nastavnika poetnika, zatita djeteta

4 knjige

Effective Teaching in Schools, Essential Teaching Skills, Helping Troubled Pupils, i Stress-busting for Teachers

brojne publikacije

Temeljna nastavna umijea (Essential Teaching Skills)

najvanija umijea potrebna za uspjean i produktivan rad u razredu, kako ih razviti i poboljavati

Knjiga obrauje teme:

planiranje i priprema nastave izvedba nastavnog sata, voenje i tijek nastavnog sata ugoaj u razredu disciplina ocjenjivanje uenikog napretka, samoanaliza i prosudba vlastitog rada

Razvoj nastavnih umijea (teaching skills) NASTAVNA UMIJEA - ralanjene i smislene nastavnike aktivnosti koje potiu uenje

pouavanje MISAONA i PRAKTINA djelatnost

umijee uspjenog pouavanja zahtijeva razvoj sposobnosti odluivanja (TO treba uraditi) i praktinih umijea (KAKO u to uiniti)

suradnja sa starijim i iskusnijim kolegama, usporedba pristupa pouavanju

OBILJEJA NASTAVNIH UMIJEA

svrhovito i na cilj usmjereno ponaanje

razina strunosti = preciznost, leernost i osjetljivost na kontekst

moe ih se poboljati kolovanjem i praksom

najvanije obiljeje nastavnih umijea jest to da su to sraunate i ciljane aktivnosti kojima je svrha uglavnom rijeiti odreeni problem

problem u najirem smislu - kako najlake postii eljene obrazovne ciljeve

problem u uem smislu - kratkoroni i neposredni problemi (kako smiriti uenika bez prekidanja rada?) i dugoroni problemi ( koji je najbolji udbenik?)

umijea variraju od irokih i openitih (priprema nastavnog sata) do specifinih ( koliko ekati uenikov odgovor, kako preformulirati pitanje ako ueniku nije jasno to elimo?)

TRI VANA ELEMENTA NASTAVNIH UMIJEA

znanje; o predmetu, uenicima, kurikulumu, nastavnim metodama, utjecajima drugih imbenika na uenje i pouavanje, o vlastitim nastavnim umijeima

odluivanje; prije, za vrijeme i poslije nastave s ciljem najlakeg postizanja predvienih pedagokih rezultata

radnje; ponaanje nastavnika sa svrhom poticanja uenika na uenje

TEMELJNA NASTAVNA UMIJEA

planiranje i priprema izvedba nastavnog sata voenje i tijek nastavnog sata razredni ugoaj disciplina ocjenjivanje uenikog napretka osvrt i prosudba vlastitog rada

izmeu navedenih 7 kategorija postoji interakcija tako da iz jednog podruja pridonose drugom

Perrot - RAZVOJNE FAZE STJECANJA I POBOLJAVANJA NASTAVNIH UMIJEA:

kognitivna - shvaanje, promatranje i prouavanje nastavnih umijea

praksa

povratne informacije - promatra, audio-vizualne snimke i td.

ODLIKE DOBROG NASTAVNIKA?

PRAENJE VLASTITOG POUAVANJA

SPOSOBNOST ZA RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEA

MOTIVIRANOST ZA RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEA

PROFESIONALNOST U VLASTITOM RAZVOJU

PLANIRANJE I PRIPREMA

ELEMENTI PLANIRANJA I PRIPREME

odluka o pedagokim ciljevima koje elimo postii

izbor aktivnosti i pismena priprema za za nastavni sat redoslijed, predvieno vrijeme, gradivo i materijal

priprema nastavnih sredstava i pomagala

kako pratiti i ocjeniti ueniki napredak

SVRHA nastavnog sata MORA biti razumljiva

potrebno je zadovoljiti potrebe uenika - kako e uenici doivjeti sat i kako bi to moglo potaknuti njihovo uenje

OSJETLJIVOST za uenike potrebe jest NAJVANIJE od svih umijea pouavanja

SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA

promiljanje o vrsti uenja na satu i povezivanje pedagokih ciljeva s nastavnim satom i onim to znamo o uenicima

promiljanje o ustroju i sadraju nastavnog sata -procjena trajanja odreene aktivnosti

smanjuje vrijeme na satu utroeno na donoenje odluka i usmjeravanje tijeka sata

pripremanje materijala, izvora i pomagala na vrijeme (zadatak za uenike koji prije zavre odreenu aktivnost, postavke koje treba ponoviti i sl)

pismene biljeke pomau kod budueg planiranja i u daljnjem radu ( npr. dobro je na kraju predbiljeiti nove spoznaje za slijedei sat)

PRILAGODLJIVOST - usmjeravanje nastavnog sata stanju na terenu; s iskustvom je uitelju lake prijei na neplaniranu, ali ovisno o situaciji u razredu na primjereniju aktivnost

PEDAGOKI CILJEVI

opisuju aspekte uenikovog uenja

doprinose intelektualnom i socijalnom razvoju

odreuju se prema sadraju uenja, a ne aktivnosti

ciljeve treba povezati s prolim i buduim radom uenika

PEDAGOKI CILJEVI MORAJU BITI JASNI

SADRAJ paljiv odabir, povezan s o opim kurikulumom, procjena vanosti pojedinih tema, smislene cjeline koje olakavaju uenje

ODABIR NASTAVNIH AKTIVNOSTI

sloboda nastavnika

uzeti u obzir kontekst nastavnog sata - potrebe uenika, njihovu sposobnost, interese i motivaciju, reakciju na aktivnost

uzeti u obzir vrijeme odravanja sata i mogunost potrebe ponavljanja gradiva koje nije dobro sjelo uenicima

utjecaj drugih aktivnosti

aktivnosti moraju pobuditi i odravati pozornost, zanimanje i motivaciju uenika

vanost raznovrsnosti i primjerenosti nastavnom satu

treba uenicima pruiti mogunost da ue na razliite naine (ne nuno unutar jednog sata)

jedna vrsta aktivnosti zahtijeva dovoljno vremena da se uenici osposobe unutar nje organizirati i odravati koncentraciju i rad

PRAENJE I OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA

treba reagirati na povratne informacije - priekati da uenici kau to ne razumiju i aktivno (pitanjima) provjeravati njihov napredak promatrati lica (kako bi se uoilo tko ima problema u radu ili izbjegava rad) brzo propitivanje pri izmjeni aktivnosti, ponavljanje, testovi, domae zadae = DINAMIAN SAT ODRAVA ZANIMANJE UENIKA

PRIPREMANJE NASTAVE

prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala (razmjetaj klupa, fotokopiranje radnih listia i sl.)

proba i provjera tehnikih pomagala

priprema nastavnih materijala - didaktiki materijalni mogu ve postojati, a moemo ih izraditi i sami (npr. Ppt, radni listii, folije, kartice, itd.)

MATERIJALI ZA PRAENJE I OCJENJIVANJE

obvezno je formalno i redovito praenje napretka i rezultata uenika UOITI I POPRAVITI GREKE, POHVALITI NAPREDAK

procjena koliko i kako ocijeniti uenike tokom odreenog sata (jednog, nekoliko, sve)

materijali za praenje - pouzdani (valjano provjeravaju znanje koje namjeravamo provjeriti), primjereni i standardizirani (svaki uenik se ocjenjuje na jednak nain)

koritenje razliitih materijala i vrsta odgovora (usmeno, pismeno, promatranjem)

IZVEDBA NASTAVNOG SATAPONAANJE NASTAVNIKA

nain rada jednako je vaan kao i sadraj rada

sigurnost, oputenost, samouvjerenost i svrhovitost = potie zanimanje za nastavu

optimizam

dobra priprema omoguava bolji osjeaj na satu

govor treba biti razumljiv i pri tome treba gledati sve uenike redom i to u oi

usmene aktivnosti nastavnika uvelike ovise o samom nastavniku

USMENO IZLAGANJE

jasnoa

to krae, zbog koncentracije uenika ne smije trajati cijeli sat

najee se koristi na poetku sata (privlaenje pozornosti, objanjavanje svrhe nastavne jedinice, povezivanje s prethodnim nastavnim jedinicama)

tumaenje je esto usporedno s postavljanjem pitanja

rjenik mora biti prilagoen uenicima

dobro je koristiti glas i govor tijela za odraavanje panje uenika

koritenje primjera, dobro je da su vezani uz ivot uenika

treba pratiti i provjeravati razumijevanje uenika

postavljanje pitanja

otvorena (vie odgovora) i zatvorena pitanja (jedan odgovor)

pitanja vieg (logino razmiljanje, ralamba i prosudba), te pitanja nieg tipa (prisjeanje i nabrajanje)

pitanja moraju imati svrhu i biti prilagoena uenicima

obuhvatiti to vie uenika

potpitanja (ubaciti ih po potrebi)

iskoristiti uenike odgovore - ak i netone

poveati spoznajne zahtjeve nizanjem pitanja

ne prozivati uenika prije nego li se kae pitanje jer se tako zadrava panja

voenje razredne rasprave

izmjena uenikovih i nastavnikovih tumaenja, stajalita i pitanja

nastavnik odluuje o rasporedu klupa i o tome koliko e voditi i usmjeravati raspravu

loe oblikovane i netone izjave se moraju izluiti kroz razgovor, a ne prekidati i nemilosrdno pobijati

obrazovne zadae

mogu se provesti uz malo ili nimalo nastavnikovog sudjelovanja

nastavnik krui po razredu, prati rad i pomae uenicima

praktine vjebe, projekti, rjeavanje problema/problemska nastava, radni listii, pc igre i simulacije, dramatizacije, rasprave u skupinama

treba pripremiti materijale i dati precizne upute za rad

uenici moraju raspolagati odreenim sposobnostima za ovaj oblik rada

individualne aktivnosti omoguuju uenicima da rade svojom brzinom

suradnike aktivnosti omoguuju razmjenu ideja, komunikaciju i smisao za rad u grupi (najbolje od 2 do 6 lanova)

aktivno uenje je poticajnije

STILOVI POUAVANJA proizlaze iz sklonosti nastavnika odreenim aktivnostima uenja u pouavanju

formalni ili tradicionalni - usmeno izlaganje, voene aktivnosti

neformalni - grupni rad, drugaija organizacija prostora, manja kontrola nastavnika

nastavnici najee kombiniraju ova dva stila

STILOVI UENJA

proizlaze iz sklonosti uenika odreenim aktivnostima uenja i zadacima teko ih je odrediti, variraju jer ovise o pojedinom ueniku u jednom razredu nije mogue radom odgovoriti na omiljeni stil svakog uenika dobro je da uenik razvije djelotvorno uenje i stilovima kojima je manje sklon = RAZVIJA PUNI RASPON UENJA

PRILAGODBA AKTIVNOSTI UENICIMA

darovitijim i slabijim uenicima dobro je zadavati zadatke koji e njima biti zanimljivi, poticajni i primjereno zahtjevni

aktivnosti = niti prelagane niti preteke, moraju ostvarivati optimalni napredak - RAZNOVRSNOST

dobro je i grupiranje uenika u skladu sa sklonostima i/ili sposobnostima (oprezno - da se od slabijih ne prestane vie oekivati)

uvijek od uenika oekivati malo vie potie na rad

uzeti u obzir interese i potrebe uenika

nastava se prilagoava uenicima i individualnim radom (mentorstvo) kojim se omoguava struna pomo, ali i prisniji kontakt izmeu uenika i uitelja

stariji vrnjaci mogu pomagati mlaima = stariji ponavljaju mlai ue

UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA

irok raspon izvora i materijala

provjeriti kvalitetu i primjerenost temi

dobro pripremljena i pregledna kolska ploa ili ppt prezentacija - pokazatelj standarda kvalitete rada koja se oekuje i od uenika

k. ploa, grafoskop, ppt prezentacija = natuknice, podsjetnik, nove rijei, upute za zadatak, popis uenikih ideja koje e se poslije analizirati

ne govoriti dok se pie po ploi

organizirati izvore i materijale tako da uenici ne moraju dugo ekati da dou do njih

istaknuti uenicima da su izvori zajedniki i da s njima treba biti paljiv

VOENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA uvijek odrati ueniko zanimanje i sudjelovanje u radu

POETAK, PRIJELAZ I KRAJ

tonost sat mora poeti na vrijeme

smiriti poetni nemir i dati jasan znak da je sat poeo

provjeriti jesu li se svi smirili, ne zapoinjati dok svi ne prate

najaviti temu ili kratku aktivnost koju treba obaviti

uspostava pozitivnog mentalnog okvira povezivanjem s prethodnim aktivnostima

provjerom spremnosti takoer se izgrauje pozitivan mentalni okvir

prijelazi meu aktivnostima moraju biti glatki, dok je skakanje potrebno samo iz opravdanih pedagokih razloga

nastavnik odluuje o kad i kako napraviti prijelaz izmeu aktivnosti - PREKLAPANJE

dobre upute smanjuju skakanje izmeu aktivnosti

dodatne upute ili opomene mogu se uenicima rei individualno kako se ne bi ometala ili prekidala aktivnost drugih

na kraju dati nekoliko pohvalnih rijei u vezi s nauenim gradivom, nekoliko zakljuaka ili saetaka o postignutom

sat treba zavriti na vrijeme

pripremanje uenika na zavretak sata - zadavanje zadae, prikupljanje opreme

NEMA spremanja i pakiranja prije zvona ili nastavnikovog doputenja

odrati disciplinu

ODRANJE UENIKOG SUDJELOVANJA

osmiljene aktivnosti moraju biti pedagoki djelotvorne i u kojima e uenici imati to raditi

aktivno i pasivno praenje omoguuju nastavniku da spozna kako najbolje potai suradnju

mnogo je razloga za pad uenike pozornosti - preduga aktivnost, nastavni je sat predug ili prespor

to manje prekidati tijek sata

UPRAVLJANJE UENIKIM VREMENOM - zanimanje za nastavu moe se odrati ako se uenicima tono kae koliko e vremena i truda morati uloiti u pojedini zadatak ili aktivnost, tako da na vrijeme zavre i sat se dalje nastavi

konstruktivne i korisne povratne informacije uenicima valja dati kao podrku i poticaj za daljnji napredak - praktina korist, ali i znak uenicima da se njihov rad prati = motivacija i zalaganje

POTPORA NASTAVE

drutveni element - tko moe s kime razgovarati, o emu, gdje, kada, na koji nain i s kojim ciljem?

organizacija razgovora prilikom aktivnosti

u razrednoj raspravi treba govoriti jedan po jedan uenik, svi moraju dobro uti to se govori

ne smije se dopustiti amor ili nekakva popratna buka

rad u grupama - zahtijeva organizaciju, zadatak mora biti jasan, izvjetavanje o rezultatima

nastavnik se ne treba dulje zadravati u skupinama jer time moe koiti rad skupine

uenicima treba naznaiti vremensko ogranienje

praktine aktivnosti - ako se rezultati trebaju ekati dobro ju je spojiti s nekom drugom aktivnosti

ako se oprema dijeli dobro je napraviti raspored

raunalni programi - smjene u nedostatku raunala

KRETANJE UENIKA I GALAMA

galame UVIJEK ima, ali se moe kontrolirati i zadrati na podnoljivoj razini

nedostatak standarda svaki profesor/nastavnik/uitelj drukije radi

uenici moraju biti na svojim mjestima

JASNA pravila TKO i KADA smije ustati i etati

uvijek izrei oekivanja o radnoj atmosferi ako se galama pojaa

"organizirani kaos kretanje i galama su poeljni kad imaju neku svrhu

UGOAJ U RAZREDU snano utjee na uenikovu motivaciju i odnos prema uenju

USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOAJA

ugoaj koji ima svrhu, radni, oputeni, srdani, poticajni i sreeni ugoaj

pozitivni ugoaj polazi od implicitnih vrijednosti uenici i njihovo uenje su vrlo vani

to manji gubitak vremena

staloeno rjeavanje uenikog neposluha

"brina njenost" u radu s uenicima

RED djelotovorna organizacija i ustroj radnog sata

obostrano potovanje i razumijevanje

MOTIVIRANJE UENIKA

vaan imbenik potreban za stvaranje pozitivnog razrednog ugoaja

Tri najvanija utjecaja na uenikovu motivaciju u razredu:

unutarnja motivacija - uenikova znatielja, ui za sebe, radi sebe

vanjska motivacija - aktivnosti kao sredstvo postizanja nekog cilja izvan same aktivnosti

uenikovo oekivanje (ne)uspjeha

vano je da nastavnik ima visoka oekivanja od uenika - realna, ali izazovna

ODNOS S UENICIMA

uenici najbolje ue kada se taj odnos temelji na uzajamnom potovanu i razumijevanju

strunost u radu odaje brigu za uenika i njegovo potivanje

pokazivanje uenicima da ih se razumije (primjeivanje stvari koje ih se tiu)

pruanje dobrog primjera za ono to se od njih oekuje

razborita upotreba humora, zadravanje autoriteta pri tome

odjea

KAKO POVEATI UENIKOVU SAMOSVIJESTI I SAMOPOUZDANJE?

NE usporeivati uspjeh uenika (prosjean/odlian)

jak utjecaj formalnog/skrivenog kurikuluma na uenike

istaknuti razvoj cijele osobe, mogunost izbora i djelovanja, osobnog razvoja

pozitivni komentari = poticajni, ohrabrujui, pohvalni i oputajui, potiu samosvijest uenika

govor tijela alje NEVERBALNE poruke

uenike greke UPUTA = pomo, ne kao prijekor

izbjegavati netrepeljivost i ponaanje s visine prema problematinim uenicima

osobno zanimanje za napredak uenika

IZGLED I SASTAV RAZREDA

nije dio samog sata, ali snano utjee na razredni ugoaj

ista i uredna prostorija, odgovarajua oprema, ugodna svjetla i prozrana uionica kod uenika razvija pozitivna oekivanja od nastave

izloeni ueniki radovi, plakati

razmjetaj klupa - treba biti funkcionalan, dobra vidljivost nastavnika i ploe

izgled nastavnika takoer govori o njemu

neuredne klupe treba posloiti prije poetka sata

sastav razreda je vana poruka

mijeani razredi poruuju da su svi jednako vani

DISCIPLINA red je potreban za djelotvorno uenje

red se djelotvornije postie djelotvornim pouavanjem nego nastavnikovim odnosom prema neposluhu

utjerivanje straha u kosti ne pomae, BUMERANG EFEKT

PRIRODA UENIKOG NEPOSLUHA

brbljanje, upadice, galama, odsustnost duhom, ometanje nastave, kanjenje, izbjegavanje zadae

ozbiljni/opasni tipovi neposluha: verbalna agresija, fizika agresija, ruenje i neprihvaanje autoriteta

disciplina = ponaanje i oekivanja nastavnika, obiaji kole, oekivanja uenika

esti uzroci neposluha: dosada, dugotrajan umni napor, emocionalni problemi, pretjerana drueljubljivost, nisko samopouzdanje, nedostatak sankcija, negativan odnos prema koli

USPOSTAVA AUTORITETA

potrebna da se organizira uenje, a ne kao izvor moi

Ovisi o 4 najvanija obiljeja nastavnikove zadae:

iskazivanje statusa

kompetentno pouavanje

organizacijski nadzor

uspjeno rjeavanje uenikog neposluha

USPJENA USPOSTAVA AUTORITETA

potie u uenika osjeaj ponosa i samopotovanja te vrijednosti

organizacijski nadzor u uionici

uspostava jasnih pravila ponaanja i oekivanja u vezi s uenikim ponaanjem te nametanje svog stajalita u situaciji izbijanja sukoba

uspjeno rjeavanje uenikog neposluha

uzeti u obzir kontekst

uvijek reagirati na manji neposluh kako ne bi dolo do veeg

KAKO PREDUHRITTI UENIKI NEPOSLUH

pomno praenje uenikog ponaanja i rada za vrijeme nastave

pogledom preletjeti po razredu

kruiti po prostoriji

gledati uenike u oi

pravilno rasporediti pitanja - nekoliko pitanja jednom ueniku bit e znak da se ukljui u raspravu

iskoristiti blizinu - pribliiti se prialicama umjesto prekidanja tijeka sata zbog njih

pruiti pomo

mijenjati aktivnosti ili brzinu rada ako je prebrzo ili presporo

uoiti neposluh - dati ueniku o znanja da je primijeen neposluh

uoiti neuljudnost - iznenaen i strog pogled da pokaemo ako nismo zadovoljni, a ako to nije dovoljno treba progovoriti

premjetanje uenika ako je potrebno nakon to ih se na vrijeme upozori na to

UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI

prilikom davanja savjeta ueniku vano je dopustiti da on govori kako bi shvatio da neposluh nije u njegovu interesu i da bi obeao da e se ubudue ponaati pristojno

vano je da uenik razmisli o svom ponaanju i posljedicama

u sluaju veeg problema treba se posavjetovati s kolegama, eventualno pozvati roditelje i(li) neke druge ustanove u suradnju

PRIJEKORI

verbalna upozorenja ili komentar nastavnika koji odraavaju njegovo nezadovoljstvo neposluhom uenika

njima se valja sluiti rijetko i uz vjeto pouavanje

obiljeja vjetog i djelotvornog sluenja prijekorima:

prekoriti stvarnog krivca vrstoa - jasnoa i strogost u tonu i sadraju, ne preklinjati izraziti zabrinutost (za interese drugih kojima neposluh smeta) izbjegavati ljutnju istaknuti to je potrebno initi, a ne se openito aliti pojaati psiholoki uinak - neverbalno, gledanjem uenika u oi i kratkom pauzom prije nastavka aktivnosti pojaava se dojam izbjegavati sukobe - ne se dati uvui u svau (ako je uenik prenapet bolje je odgoditi prijekor i potraiti uzrok i dati savjet)

na emocionalnu reakciju uenika na prijekor bolje je pozvati ga na razgovor nakon sata nego raspravljati na satu

kritizirati ponaanje, a ne uenika/osobnost

prekoriti uenika osobno, a ne pred cijelim razredom- tihi apat, javni prijekor bez spominjanja imena prijestupnika (manje ometa i nastavu)

spreavanje da ne doe do neposluha djelotvornije je nego eventualne strategije kad do njega ve doe

moe se rei koje je pravilo prekreno i zato

izbjegavati neugodne prijekore (poniavajue)

izbjegavati nepravedne usporedbe

biti dosljedan - povezanost prijekora s dosljednim oekivanjem

izbjegavati prazne prijetnje koje nemamo namjere ostvariti

izbjegavati prekoravati cijeli razred - moda nisu svi krivi

egzemplarni prijekor - prekoriti uenika i naznaiti da se to nee tolerirati niti kod drugih

KAZNE

ako ueniki neposluh potraje

formalni in (prijekora) koji ueniku treba biti neugodan, a koji mu treba pomoi da se ubudue pristojno ponaa

vano je da uenik shvati da je ona u njegovu interesu - objasniti mu

Tri najvanije svrhe:

odmazda/ kazna - moralno zasluena kazna nakon prijestupa zastraivanje - da uenici izbjegavaju neeljeno ponaanje zbog straha od posljedica rehabilitacija - pomoi ueniku shvatiti moralni prijestup

u koli se koristi u sve tri svrhe, ali bi rehabilitacija trebala biti najvanija jer ukljuuje odgojni element

Nedostaci:

neprimjeren model ljudskih odnosa potiu zabrinutost i zlovolju kratkotrajan uinak poetnog oka potiu na osmiljavanje naina kojima bi se izbjegle ne potiu dobro ponaanje, nego slue za guenje neposluha ne rjeavaju uzrok neposluha usmjeravaju pozornost na neposluh

VRSTE KAZNI:

pismene zadae - prepisivanje, sastavci, eseji, plakati, itd

ne smije se zahtijevati da za kaznu doma ine neto to su trebali u koli jer se nastavno gradivo ne smije smatrati kaznom

ostanak u kazni- zadravanje uenika za vrijeme odmora ili poslije kole da neto radi ili ne radi nita

gubitak povlastica, iskljuenje s nastave, verbalno zastraivanje - nedostatak = moe izazvati sukob obavjetavanje ravnatelja i(li) roditelja - nedostatka je da se uenik moe osjeati oznaenim pa se tako i ponaati simboliko kanjavanje- sustav negativnih bodova koji se zbrajaju u kaznu zabrana dolaska na nastavu- najee istilite prije prelaska u novu kolu

kazne su kontraproduktivne u situacijama koje se mogu rijeiti razgovorom i pomoi kod uenja

pravodobne - neposredno nakon neposluha, i primjerene prekraju

mora se povezati s politikom kole prema disciplini

mora uenicima biti odbojna (npr. nije dobro ako oni prieljkuju da ih se iskljui s nastave)

SUKOBI uenik moe reagirati:

jer je napet zbog problema s uenjem smatra disciplinsku mjeru nepravednom zbog tjelesnog ili verbalnog zastraivanja jer izbjegava neku aktivnost zbog straha od neugode

ako doe do sukoba treba:

zadrati mir i objektivno sagledati situaciju smirivati situaciju biti svjestan eksplozivnosti situacije posluiti se svojim drutvenim umijeima kako bi situacija ispala manje neugodna pokuati spasiti i svoj i uenikov obraz zatraiti pomo ako je potrebno

Ocjenjivanje uenikog napretka aktivnosti kojima se prati uenikov uspjeh, ocjenjuje se znanje, aktivnost u razredu, provodi se u praksi

SVRHA OCJENJIVANJA:

osiguranje povratnih informacija o uenikovom napretku

osigurati ueniku povratnu informaciju u skladu s standardom

motivacija uenika

evidencija napretka

prikaz sadanjih postignua

procjena za budue uenje/tipove uenja

pokazatelj djetvornosti nastavnika i kole

vrste i tipovi ocjenjivanja = biljeenje postignua i profila

ocjenjivanje aktivnosti u razredu

opasnosti ocjenjivanja

OSVRT I PROCJENA VLASTITOG RADA refleksivno pouavanje - kritiko promiljanje o vlastitom radu u nastavi i potrebno ga je poticati kao dio svakodnevnog rada nastavnika

samostalno ili unutar nekog akcijskog istraivanja tj. formalnog programa istraivanja

OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU

Dva najvanija aspekta:

ustanoviti KOJA obiljeja vlastite nastave moramo usavriti

KAKO najbolje poboljati svoj rad na odreenom podruju

OCJENJIVANJE NASTAVNIKA

etiri najvanije faze:

predocjenjivaka faza- od nastavnika se trai da razmisli o svome radu i podruju kojeg bi voljeli poboljati, u promiljanje treba ukljuiti i druge aspekte njegova rada promatranje u razredu razgovor faza promjene - podizanje pitanja i problema na viu razinu, podrka i pomo nastavniku da provede dogovoreni razvojni program

ocjenjiva i nastavnik trebaju imati suradniki odnos utemeljen na povjerenju i potovanju ravnopravnost

paljivo priopavanje povratnih informacija, treba shvatiti nain nastavnikova razmiljanja

dogovoreno ocjenjivanje

RASPOREIVANJE VREMENA

BRINITE SE O SEBI!

svijest o vremenu

odrediti prioritete

planiranje vremena

uskladiti vrijeme sa zadaama (koristiti vrijeme kada smo najdjelotvorniji)

brzo rjeavanje manje vanih zadaa

ne odugovlaiti

biti realan

znati rei ne- ne natrpavati se nepotrebnim

raspodijeliti posao - neto prebaciti na nekog kolegu koji je bolji u tome za to nama treba sto godina ili na uenika (pr. podjela zadanica i slino)

dogovaranje s kolegama - ne stvarati dodatne pritiske uenicima u neko ispito vrijeme ako se to moe izbjei

STRES

razliiti izvori stresa

nelagodne situacije koje ugroavaju zdravlje i dostojanstvo nastavnika

smanjuje kvalitetu pouavanja/komunikacije s uenicima zbog smanjenog zadovoljstva poslom KAKO SE BORITI PROTIV STRESA?

tehnike neposredne akcije TO izaziva stres i ZATO. to poduzeti kako bi stres nestao?

palijativne tehnike nain ublaavanje stresa kad on i ne nestaje, npr., prepriavanjem problema, razgovor, tjelovjeba, hobiji, humor, itd.

probleme treba rjeavati im prije

analiza problema (da li ih i ja uzrokujem?)

ravnotea izmeu poslovnog/ privatnog ivota

HVALA VAM NA PANJI