POTRESI (2) - pmf.unizg.hr2.dio).pdf · g. ocos ploča se podvlači pod sjevernoameričku ploču duž Acapulco jarka. Godine 1985. dogodio se glavni potres M=8.1 s naknadnim potresima

POTRESI (2)

GEOLOŠKI HAZARDI (44088, 57287)

Posljedice potresa u mjestu Norcia (Italija), 2016

Katarina Gobo 2018.

O čemu ćemo govoriti?

• „Crna kronika” i mitološka vjerovanja o nastanku potresa

• Fizika potresa

• Vrste potresa

• Učinci potresa

• Mjerenje potresa

• Rizici od potresa

• Predviđanje potresa

• Što činiti u slučaju potresa

67

Rizici od potresa

68

Rizik da će se potres dogoditi ovisi o tektonskoj aktivnosti na promatranom području. Rizik je najveći u tektonski aktivnim područjima, npr. u jadranskom priobalju, u tzv. „zagrebačkoj zoni” i drugdje gdje se potresi događaju gotovo svakodnevno. Povijesno gledano, razorni potresi na području Hrvatske pogodili su: • Dubrovnik 1667. (intenzitet X) • Zagreb 1880. (M=6.3, intenzitet VIII) • Vinodolsko primorje 1916. (M=5.8, intenzitet VIII) • Imotski 1942. (M=6.2, intenzitet IX) • Makarsku 1962. (M=5.9, intenzitet IX) • Knin 1986. (M=5.5) • Ston 1996. (M=5.6, intenzitet VIII) U susjedstvu, razorni potresi su pogodili: • Ljubljanu 1895. (M=6.1, intenzitet VIII-IX) • Skoplje 1963. (M=6.1) • Debar 1967. (M=6.6) • Banja Luku 1969. (M=6.6, intenzitet VIII) • Posočje/Furlaniju 1976. (M=6.5, intenzitet X), 1998. (M=5.6, intenzitet VII-VIII) i

2004. (M=4.9, intenzitet VI-VII) • crnogorsko primorje 1979. (M=7, intenzitet X) • L’ Aquila 2009. (M=5.9, intenzitet VIII)

69 Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013.

Potres sam po sebi nije smrtonosan, slobodne životinje rijetko stradavaju, a ljudi ginu i bivaju ozlijeđeni uslijed urušavanja zgrada, mostova, brana, iskakanja vlakova iz tračnica za vrijeme potresa, te pratećih pojava (sekundarnih efekata) kao što su požari, klizišta i tsunamiji. Potresi u nenaseljenom području rijetko izazivaju žrtve i štete. Rizik od potresa ovisi o: • gustoći naseljenosti • načinu/kvaliteti gradnje • spremnosti i opremljenosti službi za hitno djelovanje

(spasioci, vatrogasci, prva pomoć)


U Kaliforniji, koja je podložna potresima, primjenjuju se strogi građevinski propisi kako bi građevine mogle izdržati potres. Ni strogi propisi ipak ne mogu u svim prilikama spriječiti ljudske žrtve, pa je u potresu Loma Prieta 1989. (M=7.1) poginulo ukupno 61 osoba. Znatno slabiji potres, M=6.9 koji je godinu ranije pogodio Armeniju, u kojoj ne postoje ili se ne primjenjuju protupotresni građevinski propisi, izazvao je 25000 žrtava. Protupotresni propisi mogu se poštivati samo pri gradnji novih objekata, dok za zgrade izgrađene prije stotinu ili više godina nisu primjenjivi, jednako kao ni za zdanja u siromašnim četvrtima i u zabačenim selima.


Loma Prieta, 1989.

Armenija, 1988.

Kompjuterska simulacija za M>8.0 potres u velikom gradu poput San Francisca ili Los Angelesa predvidjela je 3000-13000 žrtava, ovisno o dobu dana:

- 3000 žrtava ako se potres dogodi noću kada stanovništvo spava u drvenim kućama

- 13000 žrtava ako se potres dogodi danju kada su stanovnici u poslovnim zgradama od cigala i na autoputovima.


Građevinski propisi mogu znatno smanjiti rizik, ali ga ne mogu ukloniti: • Propisi se periodički dorađuju, ali nikada ne mogu

predvidjeti sve moguće pojave. Npr., naknadni potresni udari imaju različite frekvencije i trajanje trešnje, različito vertikalno i horizontalno ubrzanje (akceleraciju).

• Stare građevine se ne mogu uspješno prilagoditi modernim građevinskim propisima, posebno ne u uvjetima stalnih adaptacija starih zgrada pri čemu se nerijetko ruše zidovi, kao što je čest slučaj u starom dijelu Zagreba.

• Čak i kada su građene po propisima, zgrade se ruše zbog mnogih razloga: slabe kvalitete materijala, loše izvedbe, itd., što se uočava tek nakon rušenja.


Karte seizmičkog rizika

Karte seizmičkog rizika pokazuju:

• najveću očekivanu akceleraciju potresa

• najveći očekivani intenzitet potresa na nacionalnom teritoriju i na pojedinim manjim područjima

Karta seizmičkog rizika za SAD. https://earthquake.usgs.gov/hazards/learn/images/2014hazmap-induced-lg.gif


https://earthquake.usgs.gov/hazards/learn/images/2014hazmap-induced-lg.gif







https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/seizmoloske_postaje

Mreža seizmoloških postaja Seizmološke službe (2016. godine)

76

nepismenost ili needuciranost autora članka!


https://www.pmf.unizg.hr/images/50016371/20122016acs.jpg

78

79


https://www.jutarnji.hr/migration_catalog/zagreb_potres/1844589/alternates/FREE_980/zagreb_potres 81

Predviđanje potresa

82

Dugoročno predviđanje potresa

Kontinuirano kretanje tektonskih ploča stvara prividno ravnomjerni porast stresa („napetosti”) u stijenama („nakupljanje” energije) koja će se oslobađati u relativno pravilnim razmacima, što može uzrokovati periodičnost potresa. Predviđanje potresa zasniva se na poznavanju gdje i kada se u prošlosti dogodio potres. Za moguće predviđanje je potrebno poznavati: • povijesne zapise, • geotektonski položaj područja, • geološku građu područja kako bi se utvrdila mjesta i učestalost

potresa.

Katalog potresa pokazuje historijsku učestalost potresa na nekom području, na temelju pisanih zapisa i kronika.



Istraživanje rasjednutih sedimenata, npr. nekog jezera može ukazati na učestalost pomaka duž vidljivog rasjeda, što je pokazatelj periodičnosti potresa. Budući da gornji sloj treseta nije presjekao rasjed, a star je 135 godina, a prethodni su slojevi bili presječeni prije 300 i 440 godina, slijedi da se novi potres može očekivati u idućih 10 godina.



Predviđanje potresa na temelju periodičnosti nije pouzdano jer relaksacija stresa, tj. „otpuštanje” energije, ne mora biti jasno periodično jer umjesto jednog jakog može nastati više slabijih potresa.

Epicentri povijesnih potresa nisu ravnomjerno raspoređeni u prostoru, pa se uočavaju područja gdje su potresi bili rijetki, tzv. „seizmičke praznine”.

Seizmičke praznine (seismic gaps) su zone u seizmički aktivnom području u kojima se u skorije vrijeme nisu dogodili potresi, ali se po geotektonskom položaju zna da se u njima nakuplja elastična energija.

Ako se može prepoznati mjesto seizmičke praznine, tu se u budućnosti može očekivati slijedeći potres.


Primjer: potresu u Meksiku 1985. g. Cocos ploča se podvlači pod sjevernoameričku ploču duž Acapulco jarka.

Godine 1985. dogodio se glavni potres M=8.1 s naknadnim potresima M=7.5 i 7.3 koji su ispunili Mechoachan prazninu, ali su ostale nepopunjene druge dvije praznine – mjesta budućih potresa.

http://www.tulane.edu/~sanelson/images/mexicogap.gif 86

Slično „popunjavanje” seizmičke praznine dogodilo se i 1989. g. s potresom Loma Prieta. Prije 1989. g. bilo je izdano upozorenje da se očekuje M=6 potres ili jači na području Parkfield praznine, u razdoblju od 1986.-1993. Taj se potres nije dogodio, ali je 1989. potres M=7.1 pogodio područje Loma Prieta praznine, tako da su još uvijek ostale 2 seizmičke praznine gdje se očekuje jak potres: San Francisco i Parkfield.

https://earthquake.usgs.gov/learn/glossary/images/seismic_gap.gif

87

http://earth.rice.edu/mtpe/geo/geosphere/hot/earthquakes/turkey2.jpg

Seljenje epicentara duž Sjeverno Anatolijskog rasjeda

88

https://www.ldeo.columbia.edu/sites/default/files/uploaded/image/sanandr.gif

Usporedba Sjeverno Anatolijskog rasjeda sa rasjedom San Andreas

89

Epicentri potresa prema Hrvatskom katalogu potresa (preko 55000 potresa) Pr. Kr. – 2011.

Prepoznajte seizmičku prazninu!

90

Jutarnji list, 6. travnja 2009.



Paleoseizmologija

PALEOSEIZMOLOGIJA – bavi se istraživanjem pretpovijesnih potresa i pomaže pri dugoročnom predviđanju potresa. U slučaju potresa koji su se dogodili prije naseljavanja nekog prostora ili prije povijesnih zapisa, npr. u Sjevernoj Americi, ili u davnoj geološkoj prošlosti, moramo dokaze o njima potražiti u geološkom „zapisu”, tj. stijenama u kojima se vide učinci potresa. Dakle, moramo prepoznati učinke potresa u stijenama. To nije lako, ali je moguće. U tu svrhu potrebno je sedimentološki istražiti sedimente koji su mogli nastati uslijed potresa ili biti deformirani trešnjom.


Paleoseizmologija

Primarini i sekundarni učinci potresa mogu ostaviti trajni vidljivi trag, pa to treba nastojati prepoznati u „geološkom zapisu”. Trešnja izazvana potresom može pokrenuti: • nestabilnosti padina i klizišta („slumpova”) na kopnu i

morskom ili jezerskom dnu • odrone sa strmih litica • snježne i ledene lavine • masovno kretanje detritusa (sedimenta) na podmorskim i

jezerskim padinama, čime nastaju turbiditi i megaturbiditi (sedimenti mutnih struja)


Fosilni podmorski slump. Gordo megasloj, taložni bazen Tabernas, Španjolska.

95

Nastanak povijesnog turbidita u području Grand Banks 1929. g. Potres M=7.2 pokrenuo je podmorsko klizište koje je na putu u dubinu uklopilo vodu, postalo turbulentno (evoluiralo u mutnu struju) koja se proširila po oceanskom dnu i iz nje se istaložio turbidit.


Naslage fliša sastoje se od velikog broja turbidita koji su nastajali u približnom razmaku od 2000-5000 godina. Pretpostavlja se da su ih pokretali potresi, pa ih neki istraživači nazivaju „paleoseizmografima”.


Izuzetno debele turbidite (deblje od 10 m, „megaturbidite”)

vjerojatno su pokrenuli katastrofalni potresi jer su nastali kolapsom šelfa, ponekad i obale.

Eocenski fliš, Split.

Magnituda potresa koji je pokrenuo ovaj golemi tok vjerojatno je bila vrlo velika, ali je značajno da je periodičnost takvih potresa mala. 98

Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013.

Paleoseizmologija

Trešnja izazvana potresom može pokrenuti i: • likvefakciju i fluidizaciju tla kojom nastaju muljni

vulkani na kopnu • likvefakciju sedimenta na morskom ili jezerskom dnu

koja stvara konvolutnu laminaciju • tsunamije koji na kopnu ostavljaju prepoznatljiv

sediment • mikrorasjedanje sedimenta uslijed prolaska seizmičkog

vala • lomljenje siga u špiljama


https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/64/Sand_Volcano_Cross_Section.jpg

Fluidizacija. Fosilni pješčani vulkan u presjeku, County Clare, Irska




Seizmički uvjetovane male deformacije u pleistocenskim jezerskim sedimentima, Soča u Sloveniji. Krupnozrnatiji sediment je uslijed likvefakcije „potonuo” u vodom zasićeni glinoviti sediment. Tako nastaju „jastučaste” (ball and pillow) teksture.

101

Jastučaste (ball and pillow) teksture u taložnom bazenu Tabernas, Španjolska Mehanizam postanka te teksture prikazan je na slici desno, navjerojatnije uslijed potresa.

102

Seizmički uvjetovane deformacije u donjotrijaskim (sajskim) naslagama, Muć.


Seizmički uvjetovane deformacije u kampilskim naslagama (donji trijas), Muć.

Mikrobora i mikrorasjedi u pliocenskim pijescima, Raka u Sloveniji.

Mikrorasjedi u pliocenskim pijescima, Raka u Sloveniji.

Tsunami ostavlja za sobom na kopnu pijesak donesen s mora koji zatrpava tlo. Ponekad se u sedimentu („tsunamitu”) može vidjeti smjer paleotransporta prema kopnu (poplavljivanje), pa nakon toga prema moru (povlačenje). Prema starosti sedimenta možemo utvrditi periodičnost tsunamija na nekom području (npr., metodom 14C metodom na uzorcima zatrpanog drveta).


Rasjednute sige u špilji Modriči na južnom Velebitu. 105 Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013.

Kratkoročno predviđanje potresa

Kratkoročno predviđanje potresa obuhvaća: • praćenje (monitoring) procesa:

– mikropomaka duž rasjeda – promjena visine ili nagiba terena – mineralizacije vode u bunarima – koncentracije radona u vodi – mikropotresa

• opažanje neuobičajenih događaja i procesa koji mogu prethoditi potresu, a nazivaju se prethodnim događajima (precursor events)

Unatoč svim naporima, uspješno predviđanje potresa još uvijek nije moguće!


Prethodni događaji

Potresima mogu prethoditi: • izdizanje ili spuštanje tla • prethodni seizmički udari • promjena razine podzemne vode • pojava radona u vodi • pojava žive u zraku • promjena električnog otpora stijena • neobični radio valovi • neobična svjetla na nebu i kuglaste munje • neobično ponašanje životinja


Prethodni događaji

Izdizanje ili spuštanje tla

• geodetska mjerenja u blizini rasjeda ponekad pokazuju da se prije potresa tlo diže ili naginje zbog kretanja duž paraklaze.

• to sporo kretanje može dovesti do stvaranja brojnih mikropukotina u stijenama što može biti i zabilježeno kao prethodni udari (foreshocks).

http://www.buildera.com/earthquake-how-crack-monitors-save-lives-structures-white-paper/

http://aswabudhabi.com/gps-surveys/

108

Prethodni događaji

• prethodni seizmički udari (foreshocks) su zabilježeni 1975. g. u Kini i uspješno su prepoznati kao najava M=7.3 potresa koji je pogodio pokrajinu Haicheng, pa je organizirana i uspješna evakuacija. To je i jedini uspješno „prognozirani” potres.

• drugdje su pak prethodni seizmički udari bili zanemareni (npr. u Italiji prije potresa u L’ Aquili 2009.).

Potresu u L’ Aquili prethodio je niz prethodnih udara. Zelenim zvjezdicama označeni su kratkotrajni udari, zelenim kvadratićima udari neposredno prije glavnog udara (potresa) koji je označen crvenom zvjezdicom.

http://html.scirp.org/file/3-2740127x4.png

109

Prethodni događaji

• promjena razine podzemne vode

U bunarima se uoči jačih potresa ponekad mijenja razina vode, ponekad izvori presuše, a ponekad se stvaraju novi izvori. Porast napetosti u stijenama izaziva promjenu tlaka u vodama koje se nalaze u mikropukotinama, uslijed čega se voda može dizati i pojaviti na površini (arteška voda), pa čak i izazvati neočekivane poplave. Poplava vode može uslijediti nekoliko dana nakon potresa, a može potrajati 6-12 mjeseci! Događa se i da neka jezera presuše, npr. u Kini 2008. g.

110

Kod Sanice u BiH (na rubu banjalučke epicentralne zone) isušilo se jezero u studenom 2013., a ponovno napunilo u veljači 2014.

Potres M=4.9 dogodio se na granici s BiH 18.11.2013. kod Buškog Blata, ali veza s presušenim jezerom nije potvrđena...


112

Prethodni događaji

• pojava radona u vodi često prethodi jakim potresima

Radon nastaje radioaktivnim raspadom U u mineralima i ostaje zarobljen u stijenama. Porast stresa može istisnuti radon iz stijena pa on može dospjeti u vodu. Radon se ne otapa u vodi, pa ostaje u obliku sitnih mjehurića. Porast radona prethodio je potresu u Italiji 2009. g. Iako je ta pojava poznata već od 1970-ih godina, ipak nije svugdje prepoznata...

Tehničar u fizičkom institutu Gran Sasso u Italiji, Gioacchino Giuliani predvidio je po pojavi radona u zraku potres u L’ Aquili 6.4.2009. g. (gdje živi), ali je bio uhapšen kad je pokušao upozoriti stanovništvo. 113


Radon je radioaktivni plin bez mirisa i okusa, nakuplja se u slavinama pa voda ima mliječnu boju od mjehurića. Laici tu pojavu tumače kloriranjem vode, ali klor ima karakterističan miris. Detektori radona postavljaju se u podrume i špilje jer je njegovo udisanje štetno.


Prethodni događaji

• pojava žive u zraku

Uoči potresa u Stonu 1996. g., zabilježen je porast žive u zraku, da bi nekoliko desetaka minuta nakon potresa ona nestala.

http://www.portaloko.hr/slika/68379/4/450/0/283/1046/0/ston-potres.jpg


Prethodni događaji

• promjena električnog otpora stijena

Stijene su uglavnom loši vodiči, ali formacijska voda sadrži relativno visok udio otopljenih soli pa je relativno dobar vodič. Kada pred potres nastaju mikropukotine i u njih prodre formacijska voda smanjuje se električni otpor stijene – tj. raste električka vodljivost. Smanjene el. otpora pred potres može iznositi 5-10%.

https://c8.alamy.com/comp/EX6MYM/physical-clues-for-earthquake-prediction-EX6MYM.jpg 116

Prethodni događaji

• neobični radio valovi

Neobični radio valovi duge valne dužine zabilježeni su pred potres Loma Prieta 1989. g., ali je njihov izvor nepoznat.


Prethodni događaji

• neobična svjetla na nebu i kuglaste munje

Te neobične pojave uočene su noć prije katastrofalnog potresa Tangshan u Kini 1976. g. (kad je prema službenim podatcima poginulo preko 240.000 stanovnika), ali im nije pridan adekvatan značaj. Samo u pokrajini Qinglong su te prirodne pojave / najave potresa bile ozbiljno shvaćene pa je broj žrtava bio znatno manji.

Neobična svjetlost na nebu neposredno prije Sichuan potresa u Kini 2008. g.

https://i.dailymail.co.uk/i/pix/2014/01/02/article-2532812-1A63590E00000578-43_634x381.jpg


Prethodni događaji • neobično ponašanje životinja često

se povezuje s najavom potresa

Pred potres u Tangshanu u Kini 1976. g. Uočeno je neobično ponašanje životinja: kokoši su odbijale jesti i uzbuđeno trčale uokolo, miševi su tražili zaklon, zlatne ribice su iskakale iz akvarija. I osoblje zoološkog vrta u Tanjinu uočilo je neobično ponašanje životinja – zmije nisu ulazile u svoje rupe, labudovi su izbjegavali vodu, pande su urlale, itd. Na žalost, mnogi od ovih ranih znakova potresa najčešće nisu bili ispravno protumačeni, pa nisu pomogli smanjenju potresnog rizika, osim u rijetkim slučajevima. Pojedinci koji su ispravno izveli zaključke nisu imali načina da pravovremeno upozore svoju sredinu o predstojećoj opasnosti.

Distribucija neobičnog ponašanja životinja ovisno o udaljenosti od epicentra i vremenu prije potresa. Prikaz se zasniva na 36 različitih potresa u Europi, Aziji, Sjevernoj Americi i Južnoj Americi.

http://deprem.cs.itu.edu.tr/Animal_patterns.htm

119

Seoba žaba 10.5.2008. (2 dana prije potresa Sichuan, M=8), Taizhou, provincija Jiangsu, Kina. Slična pojava uočena je i prije potresa Loma Prieta u Kaliforniji 1989. https://creofire.files.wordpress.com/2015/04/pic42wg7lq5.jpg

120

Uoči potresa životinje pokušavaju pobjeći iz kaveza, ali i od kuća. Američki geolog James Berkland tvrdi da je po broju odbjeglih pasa i mačaka (koje traže preko novina njihovi vlasnici) mogao predvidjeti potres koji je pogodio Kaliforniju 1989. g. Čak je 4 dana prije M=7.0 Loma Prieta potresa 1989. g. u novinama objavio oglas u kojem je upozorio na predstojeći jak potres! Prosječni broj odbjeglih mačaka je 3-4, a pasa 15 na dan, no uoči potresa taj se broj penje na 27 ili više, a uoči potresa 1989. g. u jednom je danu od vlasnika pobjeglo 57 pasa samo u San Franciscu! Berkland to povezuje s plimnim silama u Zemljinoj kori i promjenama magnetskog polja zbog čega se prije potresa nasukavaju kitovi i dupini.


Odgovornosti

Odgovornosti civilne vlasti: • organiziranje savjetodavne službe (agencije, ureda...) • organiziranje službi za djelovanje u krizama (policija,

nacionalna garda, vatrogasci, služba traženja i spašavanja, prva pomoć, medicinska skrb, robne rezerve, službe za pružanje psihološke pomoći...)

• održavanje reda i sprječavanje kriminala

Odgovornost savjetodavnih („ekspertskih”) tijela • procjena rizika, preporuke za interventno postupanje • pružanje potrebnih informacija civilnim i lokalnim vlastima,

stanovništvu, državnoj upravi, vojsci...


Neupućenost autora! Nije im bio zadatak

predvidjeti potres, nego procijeniti rizik po

stanovništvo.


Odgovornosti

Stanovništvo/javnost:

• mora razumjeti prirodne hazarde – potrese

Stanovništvo mora biti svjesno njihovih učinaka na zajednicu i treba znati što bi se moglo dogoditi u slučaju prirodne katastrofe.

• mora razumjeti sistem ranog uzbunjivanja

• mora biti informirano o postupcima koje mora primijeniti u slučaju izdanog upozorenja

• mora imati mogućnost komunikacije s lokalnom upravom/vlastima kako bi se osiguralo da će biti prenesene sve nužne informacije


Odgovornosti

Odgovornosti pojedinaca: • razumijevanje djelovanja i učinaka potresa i njihovih

sekundarnih učinaka • djelovanje (samozaštitno) prema obznanjenim procjenama,

predviđanjima i upozorenjima • pomaganje unesrećenima • pomaganje pri raščišćavanju ruševina • sprječavanje sekundarnih ozljeda koje mogu nastupiti

preuranjenim povratkom u oštećene zgrade • sprječavanje širenja panike • organiziranje života u izvanrednim uvjetima


Smanjivanje rizika

Rizik koji predstavljaju potresi u urbanim područjima može se smanjiti dosljednom primjenom strogih građevinskih propisa koji su propisani za gradnju u seizmički ugroženim područjima.

Rizik se može smanjiti i pravilnim opremanjem stanova i radnih prostorija. Sav namještaj treba biti pričvršćen za zid, a na visokom namještaju ne smiju biti odloženi teški predmeti koji padom mogu ozlijediti ukućane.

Ukućani i zaposlenici moraju biti pripremljeni za evakuaciju zgrade, što treba uvježbavati godišnjim vježbama evakuacije koje su predviđene i zakonom.


Namještaj mora biti pričvršćen za zid ili strop, a teži predmeti odloženi na niže razine. 127

Kako za potresa ne stradati? Način gradnje

Pravilno postupanje

128

Nakon potresa koji je pogodio Lisabon 1755. g., vlasti su započele prvo testiranje aseizmičke gradnje na smanjenim modelima zgrada

129

Nepričvršćeni namještaj, Fukushima, 2016. https://takameter.com/2011/04/02/earthquake-damage/

130

http://www.stuff.co.nz/national/86416268/earthquake-deaths-major-damage-after-severe-75-quake-hits-hanmer-springs-tsunami-warning-issued

Kuhinja. Hanmer Springs (NZ), 2016.

131

Testiranje zgrada u Japanu

https://www.youtube.com/watch?v=URC7zHeypWw 132

Zgrade se urušavaju i zatrpavaju ulice. Broj žrtava na ulicama je velik. Širina zone rizika odgovara visini zgrade!

Visina zgrade = 7 x 4 m = 28 m

zona urušavanja sigurna zona

28 m


Visina zgrade = 7 x 4 m = 28 m

zona urušavanja sigurna zona

28 m 134 Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013.

Zona urušavanja doseže širinu jednaku visini zgrada. Christchurch, 2011.

http://www.dayofarchaeology.com/archaeology-in-the-red-zone-post-earthquake-management-in-christchurch-canterbury-nz/ 135

Rizici na ulici. Christchurch, 2011. https://static2.stuff.co.nz/1298346911/772/4689772.jpg

136

Uske ulice mogu biti posve zatrpane ruševinama i neprohodne

Nepal, 2015.

https://petapixel.com/2015/04/30/an-alley-in-nepal-before-and-after-the-earthquake/


Amruševa Tomićeva

Uske ulice bit će zatrpane ruševinama i neprolazne. 138


Solun, 1978.

https://cdn.cnngreece.gr/media/com_news/story/2017/06/17/85268/main/PH10.JPG 139

Zone urušavanja se preklapaju! Ilica će biti zatrpana ruševinama i neprolazna!


Nesigurna i sigurna mjesta u stanu

• stubišta

• liftovi

• balkoni

• blizina krupnog namještaja

• blizina nepričvršćenog namještaja

• vanjski zidovi zgrade

• podrumi

• velike dvorane

• dovratak na nosivom zidu

• dovratak na unutrašnjim zidovima

• ispod stolova

Daleko najveći broj ozljeda pri srednjim i jakim potresima nastaje uslijed rušenja namještaja, a ne urušavanja zgrade.


Loša gradnja kuća povećava rizik. Primjer iz Turske.


Velike dvorane i crkve su rizična mjesta. Urušena katedrala u Christchurchu.

Urušena crkva u mjestu Curico, Čile

Zatvorena parkirališta su posebno rizična mjesta.

I knižnice su rizična mjesta

143

Prozori i stakleni zidovi pucaju.

144

Zgrada u izgradnji. Obratite pažnju na debljinu pregradnih zidova!


Stanje zgrada u Zagrebu – katastrofalno!

Ilica, zgrada na uglu Mesničke

Kula Lotrščak Gornji grad


Stanje zgrada u Zagrebu – katastrofalno!

Ilica Horvatovac


Stubište nakon potresa. Kraljevo, 2010.


Balkoni nakon potresa. Christchurch, 2011. 149

Najsigurnije mjesto je ispod stola.

150

Pravilno postupanje prilikom potresa

Prilikom potresa: Sklonite se u najbliži zaklon (npr. pod stol, u dovratak). Udaljite se od krupnog namještaja, ormara, polica s

knjigama ili posuđem. Udaljite se od prozora, vanjskih zidova zgrade, ne izlazite na

balkon. Isključite dovod plina! Ne paničarite! Napustite zgradu čim prestane trešnja. Udaljite se od zgrada, posebno visokih, sigurna udaljenost

je 1,5 visina zgrade.


Pravilno postupanje prilikom potresa

Prilikom potresa: Nemojte gubiti vrijeme na skupljanje vrijednih stvari,

izađite samo s odjećom koju imate na sebi i ponesite najbližu obuću (po mogućnosti tenisice).

Ne koristite dizala! Ne vraćajte se u zgrade oštećene potresom (uvijek slijedi

drugi udar!). Ne pijte vodu iz bunara.

Obavezno odmah pomozite ozlijeđenima (pomoć neće stići odmah ako su prilazi zatrpani).


Povećanje sigurnosti doma

Osigurajte se, smanjite rizik u stanu: Pričvrstite namještaj o zidove. Osigurajte instalacije od iskrenja. Osigurajte dostupnost glavnih ventila za plin, vodu. Upoznajte postupak zatvaranja plina / struje. Uvježbajte s ukućanima /djecom sklanjanje i evakuaciju. Udaljite se od obale u vrijeme rizika od tsunamija. Pripremite osnovni komplet za slučaj nužde (osnovni

lijekovi, adresar, dokumenti, boca vode). Educirajte se, pomozite drugima da nauče ispravno

postupanje prilikom potresa.


Pripremite svoj komplet za slučaj katastrofe, i neka vam bude pri ruci: 1. Baterijska svjetiljka 2. Tranzistorski radio 3. Komplet za prvu pomoć i upute 4. Hrana i voda 5. Otvarač za konzerve 6. Lijekovi 7. Kartice i osobni dokumenti 8. Čvršće cipele

154

Zeleno = najmanja opasnost; žuto = relativno sigurna područja; crveno = najnesigurnija područja

https://ip.index.hr/remote/indexnew.s3.index.hr/images2/KARTA1111.jpg 155

https://ip.index.hr/remote/indexnew.s3.index.hr/images2/KARTA1111.jpg

https://ip.index.hr/remote/indexnew.s3.index.hr/images2/KARTA1111.jpg

Većina stajališta javnog prijevoza u Zagrebu ima plakat s uputama što činiti u slučaju potresa. Mjestimice su te upute, nažalost, vandalizirane. Obratite pažnju i proučite ih dok čekate autobus/tramvaj!

156

https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/UHS%20potres%20680x980%20LowRes.pdf 157

https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/UHS potres 680x980 LowRes.pdf

https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/UHS potres 680x980 LowRes.pdf

158

159

Domaća zadaća 2

Opće upute Studenti dobivaju zadatak da putem interneta, tiskanih (radovi, knjige) i video materijala (dokumentarni filmovi) upoznaju pojedini događaj koji predstavlja jednu od prirodnih katastrofa, a vezan je za jedan od geoloških hazarda. Prikupljene podatke organiziraju tako da odgovore na postavljena pitanja i budu spremni prikupljeno gradivo prikazati na javnom izlaganju pred svojom obrazovnom grupom. Izlaganje mora trajati 10-15 minuta, uz korištenje prezentacijske opreme.

160

Domaća zadaća 2

161

Studenti svoj zadatak: 1. moraju pripremiti kao izvještaj (npr. za lokalnu upravu nakon analize jednog

katastrofičnog događaja) i predati najkasnije na dogovoreni datum u digitalnom obliku, a svaki se uradak vrednuje. Zakašnjeli zadaci neće se ocjenjivati.

Izvještaj slati e-mailom na adresu: [email protected]

Prije predaje konačnog uratka treba provjeriti tekst, pravopis i stil pisanja jer će se i na tome temeljiti ocjena rada. Izvještaj mora imati naslovnu stranicu s naslovom koji tumači o čemu je riječ, te imenom i prezimenom studen(a)ta, uvod, razradu i zaključak, te na kraju potpuni popis korištenih izvora (knjiga, članaka u časopisima, prezentacija, videa, web-stranica). 2. moraju javno prezentirati u trajanju od maksimalno 10 minuta.

mailto:[email protected]

Domaća zadaća 2

Po dvoje studenata istražuje jedan povijesni potres:

Zagreb, Hrvatska 1880.

Istambul, Turska 1894.

Valdivia, Čile 1960.

Skoplje, Makedonija 1963.

Loma Prieta, SAD, 1989.

Ston, Hrvatska, 1996.

Tohoku, Japan 2011.

Gorkha, Nepal 2015.

Lombok, Indonezija 2018.

ROK ZA PREDAJU IZVJEŠTAJA: 09.11.2018.

PREZENTACIJA: 12.11.2018.

162

Domaća zadaća 2

Proučite zadani događaj i odgovorite: 1. Koji su bili primarni efekti proučenog potresa? 2. Koji su bili sekundarni efekti proučenog potresa? 3. Je li proučeni potres imao tercijarne efekte? Ako da, navedite i

objasnite ih. 4. Kolike je žrtve i štete prouzročio proučeni potres? 5. Na koji je način proučeni potres utjecao na populaciju pogođenog

područja? 6. Kakve su bile ekonomske posljedice proučenog potresa? 7. Kolika je procijenjena materijalna šteta od proučenog potresa? 8. Kolika je učestalost potresa na širem pogođenom području/regiji? 9. Kojim se postupcima mogu umanjiti štete od budućeg potresa u

tom području?

163

Documents

POTRESI (2) - pmf.unizg.hr2.dio).pdf · g. ocos ploča se podvlači pod sjevernoameričku ploču duž Acapulco jarka. Godine 1985. dogodio se glavni potres M=8.1 s naknadnim potresima