9 771333 569007

I S S N 1 3 3 3 - 5 6 9 3

Vol.

4,

bro

j 1,

sije

èan

j 2003.

PO

SLO

VN

I PLAN

U ovom broju:

M. Jurin:

Uvodnik . . . . . . . . . . . . . . .2

S. Marèelja:

IRB na poèetku godine . . . .3

Ð. Miljaniæ:

Institut i poslijediplomski

studiji . . . . . . . . . . . . . . . . .6

B. Etlinger:

Poslovni plan IRB-a . . . . . .8

Na naslovnici:

Poslovni plan -

tranzientalna kinematika.

Design: Skala

Nastupila je treæa godina treæeg milenija.Biti æe zasigurno važna u životu našeg insti-tuta. U ovom broju donosimo tri prilogakoja ukazuju na naše neposredne zadatke ismjernice. Tako ravnatelj, dr. S. Marèelja,naglašava da poèetak godine poziva naneophodno preispitivanje svega što smopostigli i što smo propustili uraditi prošlegodine, što æemo pokušati u novoj godini išto æe nam biti prioriteti. Dugoroèno, Insti-tut se mora prilagoditi promijenjenim uvje-tima u našem okruženju i tako osiguratiopstanak i prosperitet. Da bismo moglirješavati probleme koji su pred namapotrebna nam je bolje organizirana unuta-rnja struktura i stvarni osjeæaj odgovornostina svim razinama Instituta. Posebno trebacijeniti podršku koju uživamo iz državnogproraèuna i svaka proraèunska kuna kojupotrošimo treba biti opravdana. Najteži aistovremeno jedan od najvažnijih zadatakaInstituta je otvaranje adekvatnih moguæno-sti za mlade znanstvenike koji žele slijeditisvoje zamisli u slobodnom radu. U prošlojgodini u tom nismo ništa postigli, iako smobili cijelo vrijeme svjesni važnosti zadatka.Odgoj mladih kadrova jedna je od važnihdjelatnosti Instituta koji je u gotovo pravi-lnim razmacima bio zaokupljen pitanjemsvoje uloge u poslijediplomskim studijima.U posljednje vrijeme o tome se ponovnoviše govori jednim dijelom zbog pre-dviðene promjene zakona, koji se tièuznanosti i visokog obrazovanja, a drugimdijelom zbog razlièitih poticaja, kakounutarnjih tako i vanjskih. O ovoj proble-matici piše dr. Ð. Miljaniæ koji navodi da segledano unazad na odnose Instituta iSveuèilišta u Zagrebu, koji se dobro vide iiz povijesti poslijediplomskih studija, nemože oteti utisku da su na njih ponekad pre-sudno utjecali interesi, osjeæaji i volje poje-

dinaca ili grupica zaogrnuti plaštem "višihnacionalnih interesa", interesa "širedruštvene zajednice" ili pak pojedineustanove. Svakako je èudno da ustanova stristotinjak doktora znanosti i dalje ne bismjela sama imati svoj studijski program iulogu visokog uèilišta (npr. za naprednestudije), a istovremeno to može skupinamanja od nje za dva reda velièine. Nadajmose ipak da æe i sam Zakon biti bolji i da æesve dobre inicijative s Instituta za reformi-ranje postojeæih i otvaranje novih studijabiti ostvarene i tako bitno pridonijetipoboljšanju naprednih studija u Hrvatskoj.Konaèno, dr. B. Etlinger piše o ulasku Insti-tuta u sferu komercijalizacije znanja, štonam, uz dobro voðenje razvojne iznanstvene politike, može omoguæiti doda-tna ulaganja u istraživanja, posebno u ula-ganje dodatnih sredstava u propulzivna ba-zièna podruèja, poveæanje standarda istraži-vanja (kroz novu opremu i poboljšanjeinfrastrukture), moderniju organizacijuuprave, veæa osobna primanja te možda imoguænost da mlaðim kolegamapomognemo u goruæem problemu ostanka- stambenom problemu. No iznad svega,uspješnim uklapanjem u "sofisticiranuproizvodnju.

Uvjeren sam da æe ovi tekstovi naæi odje-ka unutar Instituta, te oèekujem, usmenekomentare i pismene podneske koje bismomogli objaviti u Ruðeru. Zahvaljujem iželim svima ugodno èitanje i konstruktivnorazmišljanje.

Glavni urednik

Mislav Jurin

Došli u Institut tijekom sijeènja 2003:

Mr. sc. Mladen Bogovac, Željka Kerouš dipl.inž. geologije, Iva Mikac dipl. inž. kemije, dr.sc. Branka Salopek Sondi, dr. sc. Ivan Sondi.

Otišli iz Instituta tijekom sijeènja 2003:

Dr. sc. Josip Èrnugelj, Boris Drakuliæ

Izbori u zvanja tijekom sijeènja 2003.

asistent: Danijela Bariæ, Vesna Janicki,Tatjana Šuša.viši asistent: Davorka Breljak, Ines Despo-toviæ.znanstveni suradnik: Hrvoje Fulgozi,Borka Kušiæ, Irena Martin-Kleiner, BrankaPivèeviæ, Tvrtko Smital, Lidija Šuman, Duši-ca Vujaklija, Davor Zahradka, KsenijaZahradka.viši znanstveni suradnik: Ivan Šmit

Disertacije izraðene u Institutu i obran-

jene tijekom sijeènja 2003.

Marina Pavlak: Uèinak N-sulfonil-derivatapirimidinskih nukleobaza i hipertermije narast anaplastiènoga mamarnog karcinoma invivo, voditelj M. Radaèiæ, obrana 17. 01.2003.

Davorka Breljak: Regulacija ekspresijeaminopeptidaze N (EC 3.411.2; APN; CD13)na staniènoj liniji HL-60", voditeljica J.Gabrilovac, obrana 10. 01. 2003.

impressum:

Znanstveno glasilo Instituta "Ruðer Boškoviæ"

Bijenièka c. 54, 10 002 Zagrebtel: +385 (0)1 4561 111,

fax: 4560 084e-mail: rudjer@rudjer.irb.hr

URL: http://www.irb.hr

Glavni urednik: Mislav JurinTehnièki urednik: Karolj Skala

Uredništvo: Velimir Bardek Dunja Èukman

Koraljka Gall-TrošeljKata Majerski

Iva Melinšèak-ZlodiTvrtko Smital

Jadranka Stojanovski

Digitalna obrada i izvedba:Institut Ruðer Boškoviæ

Grafièki fakultet u Zagrebu

ISSN 1333-5693UDK 061.6:5

Tisak: Kratis d.o.o.Izlazi mjeseèno u nakladi od 600 primjeraka uz financijsku potporu

Instituta

IRB na poèetku godine

PIŠE: STJEPAN MARÈELJA

GGllaassiilloo IIRRBB tri3

GGllaassiilloo IIRRBB

Poèetak godine poziva na neophodno preispitivanje: Što smopostigli i što smo propustili uraditi prošle godine, što æemopokušati u novoj godini i što æe nam biti prioriteti. U ovomosvrtu pisat æu s gledišta zadataka koje ima Ured ravnatelja i neæu opisivati znanstvena ili tehnièka dostignuæa pojedinih labo-ratorija o kojima treba pisati posebice. Takoðer jednom drugomprilikom treba opisati vrijedne korake u razvoju infrastrukturekao što je nova instrumentacija ili nova internet mreža.

Dugoroèno, Institut se mora prilagoditi promjenjenim uvjetimau našem okruženju i tako si osigurati opstanak i prosperitet.

Nalazimo se u prekrasnoj zemlji koja veæ mnogo godina imadeficit u državnom proraèunu što na dulji rok nije održivo.Demografski nazadak i odlazak ljudi najaktivnije životne dobi utuðinu ozbiljno ugrožava buduæi razvoj. Ostarjelo stanovništvoimat æe velike potrebe i ne æe biti u stanju uzdržavati skupi javnisektor.

Veæ i kratki pogled na sliène institute u bliskim zemljama ne uli-jeva optimizam. Dok još imamo vremena potrebno je pripremi-ti se za promjene i naæi svoje vrijedno mjesto u društvu. Porukao promjenama došla je iz Vlade RH odmah poèetkom prošlegodine i to posredno, preko programa Svjetske banke (SB) zapoticanja komercijalizacije znanja. Principe je izrazio naš gostdr. Ragunath Mashelkar, ravnatelj indijskih instituta u mrežiCSIR: Through the process of innovation knowledge is co-nverted into wealth and social good. SB je provodila svoj pro-gram nekonzistentno i uz više promjena smjerova tijekomgodine što nam je oduzelo mnogo vremena. I sad nismo sigurnida je program konsolidiran jer je do zadnje promjene došlosredinom veljaèe. SB ili ne, vjerujem da moramo raditi narazvoju Instituta u smjeru potpunog ispunjavanja naše misije.

Vizija razvoja Instituta

Putevi razvoja Instituta definirani su u dokumentuStrategije razvoja kojeg je Znanstveno vijeæe pri-hvatilo 8.1.2001. Dokument je dostupan nahttp://www.irb.hr/50_obljetnica/2/2-3_sutra/2-3-1.htm. Dokument (primarni autor: dr BiserkaKojiæ-Prodiæ) jasno i toèno definira poželjnu ineophodnu orijentaciju Instituta u buduænosti.

Provedba je uvijek teža od planiranja i mi smo sprilagodbom postupno zapoèeli. Opæeniteprincipe pokušali smo izraziti kao specifiènekorake koje treba poduzeti. Uz sve nedostatke,program SB donio nam je neka saznanja i potakn-uo promjenu u naèinu razmišljanja. Kroz evalu-aciju Instituta (u smislu moguænosti za komerci-jalizaciju nekih projekata) dobili smo pohvalu, anaše moguænosti ocijenjene su kao znaèajne. SBod naših tehnoloških projekata oèekuje komerci-

Slava se ne nalazi u malim stvarima, nego u velikim i izuzetnimpoduhvatima ili radovima; zato se onaj koji je želi steæi ne trebahvatati malih stvari niti se u njima iskušavati, nego treba èekati navelike prilike koje, kad naiðu, zavreðuju trud da im posvetimo svunašu nadarenost.

Nikola Zrinski, u djelu Vitez vojskovoða (1650), prema izvorniku:Francesco Lottini, 1574.

POÈETAK GODINE POZIVA NA NEOPHODNO

PREISPITIVANJE: ŠTO SMO POSTIGLI I ŠTO

SMO PROPUSTILI URADITI PROŠLE GODINE,ŠTO ÆEMO POKUŠATI U NOVOJ GODINI I ŠTO

ÆE NAM BITI PRIORITETI.

jalni uspjeh i preporuèila je investiciju u razvoj instituta, nar-avno uz poštivanje striktnih pravila.

Mi smo predložili viziju buduænosti Instituta u kojoj osnovutvore fundamentalna istraživanja (uz podršku iz proraèuna istriktnu primjenu kriterija kvalitete). Istovremeno, Institutpoveæava svoju društvenu ulogu kroz aktivnosti na polju obra-zovanja i poveæanim angažmanom prema transferu znanja utehnološke primjene. Veæi dio znanstvenika Instituta trebat æeuz znanstveni rad na fundamentalnim problemima doprinašati iu nekim od poslova koji doprinose razvoju RH. To ne znaèi daæe se takvi doprinosi striktno brojati svake godine, ali negdje uznanstvenoj karijeri to se oèekuje.

SB prihvaæa takvu viziju Instituta i u tom smislu definirani suciljevi. Poslovni plan koji s požrtvovnim radom sastavlja grupasuradnika pod vodstvom dr Božidara Etlingera sadržavat æe svešto Institut želi raditi u buduænosti. Pisanje plana nije nešto štoje osebujno za SB nego opæe prihvaæeni dio discipliniranogpristupa razvoju institucije.

Promjene u unutarnjoj strukturi

Proširena oèekivanja od znanstvenika IRB-a vide se u pri-hvaæenim promjenama Pravilnika o uvjetima za izbore uznanstvena i istraživaèka zvanja (dostupno na internet stranica-ma ravnatelja). Da bismo procijenili uspješnost rada upotreblja-

vat æe se široki skup indikatora a ne samo broj publikacija u pri-hvaæenim èasopisima. Doprinosi široj zajednici imat æe mnogoveæu težinu u ocjenjivanju nego što je to bilo do sad. Ukratko,preneseno iz Èlanka 1 Pravilnika: Osnovni princip po kojem sevrednuje rad na Institutu je doprinos znanstvenika i istraživaèaostvarenju misije Instituta: vrhunskom znanstvenom radu iprimjeni znanja na dobrobit i razvoj društva.

Da bismo mogli riješavati probleme koji su pred nama potrebnanam je bolje organizirana unutarnja struktura i stvarni osjeæajodgovornosti na svim razinama Instituta. Posebno treba cijenitipodršku koju uživamo iz državnog proraèuna i svaka proraèu-nska kuna koju potrošimo treba biti opravdana. To nije naš izum

GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB èetiri4

SB OD NAŠIH TEHNOLOŠKIH PROJEKATA

OÈEKUJE KOMERCIJALNI USPJEH I PRE-PORUÈILA JE INVESTICIJU U RAZVOJ INSTITU-

TA, NARAVNO UZ POŠTIVANJE STRIKTNIH

PRAVILA.

OSNOVNI PRINCIP PO KOJEM SE VREDNUJE

RAD NA INSTITUTU JE DOPRINOS

ZNANSTVENIKA I ISTRAŽIVAÈA OSTVARENJU

MISIJE INSTITUTA: VRHUNSKOM ZNANSTVE-NOM RADU I PRIMJENI ZNANJA NA DOBROBIT

I RAZVOJ DRUŠTVA.

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBpet5

nego normalno stanje u sliènim institucijama svugdje u svijetu.Pojedinaèni sluèajevi neodgovornosti, koji se na Institutu još idanas mogu naæi, donose nam nesrazmjerno veliku štetu udruštvenom ugledu. Jedan od zadataka u novoj godini je po-tpuno prekinuti s tom praksom.

Poveæana odgovornost odražava se i u nedavno prihvaæenimovlastima i dužnostima predstojnika zavoda. Institut velièineIRB-a ne može ovisiti o Upravi i ravnatelju da bi se rješavaliproblemi koji normalno spadaju na razinu zavoda. Unutarnjastruktura je u prošloj godini bila dosta kaotièna, što je rezulti-ralo u gušenju uprave sitnim problemima i po mojoj ocjeninedovoljnim rezultatima ravnatelja u strateškim koracima.

Rad na nacionalnoj razini

Kao druga po velièini znanstvena institucija u RH (iza Sveuèi-lišta u Zagrebu) i izvor više od èetvrtine znanstvenih publikaci-ja u zemlji IRB mora aktivno sudjelovati u stvaranju i voðenjunacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja

Najvažniji dogaðaji prošle godine bili su vezani uz predviðenepromjene u zakonodavstvu koje regulira znanost i visoko obra-zovanje. Ravnatelj je sudjelovao na dvije rasprave u prisutnosticijele Vlade, a poslije je ljubaznošæu rektorice Sveuèilišta uZagrebu bio prisutan nizu sastanaka povjerenstva Senatasveuèilišta u Zagrebu koje je donijelo sveuèilišnu verziju nacr-ta zakona. Nakon mnogo rada, neki od naših prijedloga ušli suu posljednji nacrt zakona. Najvažniji od dosad neprihvaæenihzahtjeva odnosi se na promjenu u statusu instituta u posli-jediplomskoj nastavi. Mnoge ozbiljne argumente sakupio je drMiljaniæ u èlanku u ovom broju Ruðera. Napredak je ipakpostignut, razumijevanje je bolje i na primjer sa Sveuèilištem uZagrebu upravo planiramo zajednièki studij na engleskomjeziku Environmental Management.

Posebno nas veseli nedavni dogovor s Medicinskim fakultetomSveuèilišta u Zagrebu, postignut velikim dijelom zalaganjemdekana profesora Labara. Medicinski fakultet i IRB osnovat æezajednièki poslijediplomske studije iz više podruèja biomedi-cine na engleskom jeziku. S manjim sveuèilištima u RH imamodobre radne odnose, što je obzirom na našu poveæanu odgo-vornost u nastavi pravi put za razvoj Instituta.

Neke zadaæe za 2003. godinu

Jaèanje i definiranje unutarnje strukture potrebno je nastaviti i u2003. godini. Trebat æe utvrditi ovlasti i odgovornosti voditeljalaboratorija ili zadaæe kolegija predstojnika. Pristiglo je i višezahtjeva za osnivanjem novih laboratorija ili promjenama stru-kture zavoda.

Sustav novaka mijenja se odlukom Ministarstva kojom se upravilu odobravaju samo zamjene unutar postojeæeg brojanovaka. Nova mjesta moæi æe se tražiti jedino za prioritetnezadatke koje treba opravdati na razini RH. S tim je u vezi po-

stupno definiranje prioriteta u znanstvenom radu, raspodjeleraspoloživih mjesta novaka po zavodima i laboratorijima istvaranje mjesta za nove inicijative.

Odreðivanje prioriteta nije dobro pokušavati bez pomoæi neu-tralnih vanjskih struènjaka. Za razliku od recenzija koje jeprovodila Svjetska banka, potrebne su nam ekspertne recenzijepojedinih zavoda. U poèetku, bilo bi dobro imati recenzijufizike, u zajednici s Institutom za fiziku. Programi bi se ocije-nili, bolje koordinirali izmeðu naših srodnih institucija imoguæe bi se pokušalo naæi efikasniju strukturu zavoda.

U 2003. godini oèekujemo otvaranje prvih tehnoloških spin-offdruštava i poèetak rada na konstrukciji odgovarajuæih prostora.

Program Svjetske banke vjerojatno æe se provoditi u manjemopsegu ove godine a veæi dio investicija za transfer znanja utehnološke projekte oèekuje se slijedeæe godine. Prije togaoèekujemo kako æe SB pomoæi razvoju raèunalnog sustava zapraæenje rada Instituta ("Management Information System") inuditi obrazovanje u komercijalnim vještinama i oèuvanjuintelektualnog vlasništva.

Mladi znanstvenici i razvoj u 2003. godini

Najteži a istovremeno jedan od najvažnijih zadataka na IRB-uje otvaranje adekvatnih moguænosti za mlade znanstvenike kojižele slijediti svoje zamisli u slobodnom radu. U prošloj godiniu tom nismo ništa postigli, iako smo bili cijelo vrijeme svjesnivažnosti zadatka.

Problem je teško rješavati jer je struktura Instituta zatvorena bezadekvatnog protoka ljudi. Sva su radna mjesta uvijek zauzeta doodlaska ljudi u mirovinu. Slièno je i na sveuèilištima i drugimsrodnim institucijama. Sistem zapošljavanja je takav da ljudi

unutar sustava uživaju sve privilegije zaštiæenog radnog mjesta,a ljudi izvan sustava èesto ne dobiju priliku takmièiti se za ulaz.

Prošle godina ravnatelj nije imao uspjeha s predlaganjem pro-mjena i sustav je ostao jednako zatvoren. Ove godine doæi æedrugim putem do znaèajnog napredka. Otvorit æe se 300 novihradnih mjesta na razini docenta (znanstvenog suradnika) koja suVlada i Ministar G. Flego osigurali u državnom proraèunu. Unatjeèaju æe se najprije tražiti kvaliteta, a prednost æe dobitikandidati iz regionalnih centara (Vjesnik, 21.1.2003).

Nova mjesta su izvanredna moguænost, nacionalno blago, i IRBse mora ozbiljno pripremiti da bismo predložili razvojne pro-jekte koji æe oživiti znanost, potaknuti visoku tehnologiju i pri-donijeti obrazovanju u našim gradovima izvan Zagreba. Pre-dložio bih stoga svima razgovore s potencijalnim partnerima iplaniranje veæih integriranih razvojnih projekata.

MEDICINSKI FAKULTET I IRB OSNOVAT ÆE

ZAJEDNIÈKI POSLIJEDIPLOMSKE STUDIJE IZ

VIŠE PODRUÈJA BIOMEDICINE NA

ENGLESKOM JEZIKU.

NAJTEŽI A ISTOVREMENO JEDAN OD NAJ-VAŽNIJIH ZADATAKA NA IRB-U JE OTVARA-NJE ADEKVATNIH MOGUÆNOSTI ZA MLADE

ZNANSTVENIKE KOJI ŽELE SLIJEDITI SVOJE

ZAMISLI U SLOBODNOM RADU.

GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB šest6

Od osnivanja Institut "RuðerBoškoviæ" je u gotovo pravilnimrazmacima zaokupljen pitanjemsvoje uloge u poslijediplomskimstudijima. U posljednje vrijeme otome se ponovno više govori je-

dnim dijelom zbog predviðene promjene zakona, koji se tièuznanosti i visokog obrazovanja, a drugim dijelom zbog razlièi-tih poticaja, kako unutarnjih tako i vanjskih. Da je bilo sreæe ipameti, moglo se dogoditi da na lijepo ureðenim uvodnim inter-netskim stranicama o Institutu i njegovom sudjelovanju u posli-jediplomskim studijima sada piše:"Institut R. Boškoviæ (IRB) je glavno središte znanstvenihistraživanja i poslijediplomskih studija iz prirodoslovlja uRepublici Hrvatskoj. U njegovim prostorima dnevno boravi

više od 2500 duša, a meðu njima je nešto više od 700 posli-jediplomskih studenata. Omjer broja studenata i broja nastavni-ka je 2:1. Naime, još 1958. je IRB osnovao Ruðerovu posli-jediplomsku školu. Do 1971. zajedno se sa Sveuèilištem uZagrebu (Sveuèilište) provodi postupak stjecanja doktorata a odtada IRB to samostalno radi. Uprava IRB je osnovala na-stavnièko vijeæe od svih onih koji žele sudjelovati u nastavi ikoje su za to odredili proèelnici odjela. Od 1968. IRB zajednosa Sveuèilištem u Rijeci provodi zajednièki poslijediplomskistudij iz Oceanologije. Ovaj studij vodi zajednièko vijeæe, èijeèlanove zajedno imenuju proèelnici odgovarajuæih odjela izobje ustanove. Na završetku studija magistrima odnosno do-ktorima znanosti dodjeljuje se jedinstvena diploma s imenima iobilježjima obje ustanove. Kasnije je postignut dogovor i sasveuèilištima u Splitu i Zadru da poslijediplomski studenti izjedne ustanove mogu upisivati i polagati pojedine kolegije nadrugoj ustanovi. S novim tisuæljeæem IRB je zajedno s domaæimi stranim partnerskim sveuèilištima zapoèeo s osnivanjemMeðunarodnih Ruðerovih istraživaèkih škola (MRIŠ), kako biojaèao svoje napore da privuèe i osposobi znanstvenipodmladak hitno potreban i njemu ali i cijeloj zemlji. Kolegijisu koncipirani za visokokvali-ficirane znanstvene novake izzemlje i inozemstva, a preda-vanja æe se održavatiuglavnom na engleskom.Primjeri nekih naziva pre-dloženih škola su: Astro-physics, Geometric analysis,

gravitation and string theory, Polymer materials science, Mole-cular biology and neurosciences, Manipulations of ecologicalinteractions with molecular and chemical techniques. Do sada jepodneseno 12 zahtjeva za osnivanje takvih škola, a Nacionalnovijeæe za visoku naobrazbu je odobrilo njih 9. One se osnivajuza poèetno razdoblje od šest godina, a rad æe im biti ocijenjennakon èetvrte godine. Ovisno o preporukama ekspertnog po-vjerenstva moguæ je produžetak njihovog djelovanja za jošdodatnih šest godina. Otvaranjem ovih MRIŠ namjerava seiznad svega unaprijediti meðunarodna suradnja i znatnopoveæati zanimanje meðu stranim kandidatima za stjecanje do-ktorata u Hrvatskoj."

Nažalost ovo nije tekst o IRB, ali jest u potpunostivjerodostojan pokupljen uglavnom s ove tri adrese:http://www.weizmann.ac.il, www.whoi.edu, www.mpg.de. Ime

IRB u njemu treba jednom zamijeni-ti s Weizmann Institute of Science,pa s Woods Hole OceanographicInstitution, a zatim s Max PlanckGesellschaft. Umjesto naših sveuèi-lišta to su Hebrew University, zatimMIT, Harvard i Brown University, pa

onda uglavnom njemaèka sveuèilišta, a škole su Feinberg Gra-duate School, MIT-WHOI Joint Graduate Program in Oceano-graphy and in Applied Ocean Science and Engineering, te Inter-national Max Planck Research Schools (IMPRS). (Usput, i bro-jke od 2500 i 700 su toène za Weizmannov institut i nad njimabi se poneki ovdje u Hrvatskoj trebali zamisliti.)

Evo ukratko i stvarnih èinjenica o ovome iz povijestiIRB. Iako je još 1953. Nauèni savjet IRB predložio Akademiji iSveuèilištu osnivanje poslijediplomskog studija, stvarni poèe-tak je bio 1958. (kao i u "Weizmannu"). To su bili prvi uopæeposlijediplomski studiji u Hrvatskoj ("pa i šire"). Predavaèi subili veæim dijelom Ruðerovci te profesori sa Sveuèilišta, koji suveæinom znanstveno radili na IRB, a nerijetko i vodili njegovelaboratorije ili odjele. Organizacijski, studiji pripadaju fakulte-tima, a kasnije neko vrijeme Sveuèilištu kao cjelini. Veæ ušezdesetim postavlja se zahtjev s IRB za samostalnom organi-zacijom postdiplomskog studija i istraživaèkog rada, koji jeodbijen. Krajem šezdesetih pojavljuje se ideja (B. Težak) oInterfakultetu (Fakultetu za postdiplomski studij) kao "zajedni-ci sveuèilišnih instituta te polivalentnih instituta kao što je IRB...". Interfakultet bi imao skupni "Savjet, Vijeæe, dekana i dire-

Institut i poslijediplomski studiji

PIŠE: ÐURO MILJANIÆ

OD OSNIVANJA INSTITUT "RUÐER BOŠKOVIÆ" JE U GOTOVO

PRAVILNIM RAZMACIMA ZAOKUPLJEN PITANJEM SVOJE ULOGE U

POSLIJEDIPLOMSKIM STUDIJIMA.

ZAKONI KOJI SU UREÐIVALI ZNANOST IZ 1974. I 1986., OMOGUÆILI SU

IRB DA JEDNAKOPRAVNO SUDJELUJE U POSTDIPLOMSKIM STUDIJIMA, AULASKOM U SVEUÈILIŠTE 1980. I DA SAM PROVODI CIJELI POSTUPAK ZA

STJECANJE DOKTORATA.

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBsedam7

kcije, a istraživaèko, nastavno i struèno osoblje pripada-lo bi gotovo u cjelini federiranim organizacijskim jedini-cama". Iako ova ideja nije ostvarena, ipak je tadašnjaorganizacija ovih studija slijedi. Zakoni koji su ureðivaliznanost iz 1974. i 1986., omoguæili su IRB da jednako-pravno sudjeluje u postdiplomskim studijima, a ulaskomu Sveuèilište 1980. i da sam provodi cijeli postupak zastjecanje doktorata. Prvi takvi "Ruðerovi doktori" supromovirani te iste godine. Ovdje još treba spomenutisljedeæe: 1971. se u okviru Sveuèilišta osniva interdisci-plinarni postdiplomski studij Oceanologija, kojipokreæu, vode i uglavnom "nose" "Ruðerovci". Dakle,bar u vremenu osnivanja paralela postoji sa studijemMIT-WHOI. I još ovo: nekoliko godina krajem '70 ipoèetkom '80 IRB sudjeluje jednakopravno s tri fakulte-ta sa Sveuèilišta u dodiplomskoj nastavi zajednièkogstudija Proizvodno-tehnièkog obrazovanja.

1993. je opet godina zakona, koji ureðujuznanost i visoko obrazovanje. Prvi nacrti ne slute nadobro, no zakljuèci sa sjednice Odbora za znanostSveuèilišta ohrabruju (doduše, samo naivne). Tamo sepredlaže da i … "znanstvenoistraživaèke ustanove …mogu izvoditi postdiplomski znanstveni studij i doktors-ki studij …", te "da mogu biti pridruženi èlanoviSveuèilišta". I na radnoj proslavi 35. godišnjice postdiplomskihstudija, koju smo organizirali u IRB toga proljeæa, èuju se rijeèipodrške i od samog predsjednika Hrvatskog sabora. Meðutim tejeseni prolaze zakoni u kojima stoji da instituti "prestaju bitièlanicama Sveuèilišta" i velikodušno se dodaje da im se "izve-dba dijela sveuèilišnih studija može … povjeriti…". Sreæom daje i ta formulacija ušla u zakon, pa je to omoguæilo SveuèilištuJ. J. Strossmayera da IRBu povjeri izvedbu dijela posli-jediplomskog studija "Zaštita prirode i okoliša" osnovanog2002. godine! Nije MRIŠ ali jest ipak nešto. Gledano unazad na odnose IRB i Sveuèilišta u Zagrebu, koji sedobro vide i iz povijesti poslijediplomskih studija, ne može seoteti utisku da su na njih ponekad presudno utjecali interesi,

osjeæaji i volje pojedinaca iligrupica zaogrnuti plaštem"viših nacionalnih interesa",interesa "šire društvene zaje-dnice" ili pak pojedineustanove. I nakon 50 godina nijese daleko došlo, jer je i s jedne is druge strane bilo lakše rušitinego na dostignutom strpljivograditi dalje. I nacrt novogzakona ne nudi mnogo više odonog iz 1993. Naime on kaže:"Znanstveni instituti suraðuju svisokim uèilištima u znanstve-nom radu i izvoðenju studijskihprograma u skladu saznanstvenim programom insti-tuta te znanstvenim i studijskimprogramima visokih uèilišta".Izgleda puno pristojnije nego1993., ali bi moglo završiti naistom zbog "kvake 22" na kraju

ove reèenice. Monopoli bi, dakle, trebali ostati, umjestoomoguæavanja zdrave konkurencije, koja bi onda vodila izdravoj suradnji. Svakako je èudno da ustanova s tristotinjakdoktora znanosti i dalje ne bi smjela sama imati svoj studijskiprogram i ulogu visokog uèilišta (npr. za napredne studije), aistovremeno to može skupina manja od nje za dva reda velièine.Nadajmo se ipak da æe i sam Zakon biti bolji i da æe sve dobreinicijative s IRB za reformiranje postojeæih i otvaranje novihstudija biti ostvarene i tako bitno pridonijeti poboljšanjunaprednih studija u Hrvatskoj.

SVAKAKO JE ÈUDNO

DA USTANOVA S TRI-STOTINJAK DOKTORA

ZNANOSTI I DALJE NE

BI SMJELA SAMA IMATI

SVOJ STUDIJSKI PRO-GRAM I ULOGU

VISOKOG UÈILIŠTA

(NPR. ZA NAPREDNE

STUDIJE), A ISTOVRE-MENO TO MOŽE

SKUPINA MANJA OD

NJE ZA DVA REDA

VELIÈINE.

U èasopisu NATURE (vol. 421) od 30. sijeènja 2003.godine (str. 464) izašla je vijest koja je komplementar-na s tekstom Ð. Miljaniæa pa, na njegov prijedlog,ovdje donosimo pojedine izvatke.

Taiwanese institute causes upset by degrees Taiwan's premier research institute is facing dissentfrom local universities over its planned involvement inthe country's graduate education programme. The uni-versities are concerned that Academia Sinica, which ispushing for a change in the law to allow it to admitgraduate students, is muscling in on their territory.

Yuan Tseh Lee, president of Academia Sinica, says hewants to create a world-class, international graduateschool at the institute. «We want train students to inter-national standards so they can go abroad – and alsobring international talent here», he says.Lee is likely to get his way when the Taiwanese parlia-ment meets this spring, however. Chen is resigned tothe idea:»When the law changes we will have to goalong with it».

Meðunarodne istraživaèke škole "Max Planck" (27 prihvaæenih ili planiranih)

i suradnièke ustanove

Što se mi još sjeæamo (nešto stariji), da je udoba dok su postojali OOUR-i (sadašnjiekvivalenti Zavoda), bilo obvezno donositiplanove prihoda i troškova (po raznimstrukama) za svaku godinu, te za pojedinaènarazdoblja. Što više imali smo i Službu proda-je, plana i analize unutar Komercijalnog se-ktora koja se brinula de se takvi planovidonesu i oni su se svake godine proslijeðivaliSIZ-u za znanost. Zatim se došao period odpreko 10 godina u kojem su planovi raðenisamo unutar baze raèunovodstva i to prve-nstveno vezano uz plan prihoda i rashoda uslijedeæoj godini. Takav plan usvajalo je naprijedlog Uprave (raèunovodstva) Upravnovijeæe Instituta i on je unutar sebe uglavnomsadržavao oèekivano poveæanje od Mi-nistarstva znanosti, bez ikakove detaljnijerazrade pojedinih stavaka i moglo bi se reæida su ti planovi bili više izraz zadovoljavanjaforme nego što su bili obaveza buduæegizvršavanja tim više što se nije znalo tko jeobavezan pojedinaèno ili po grupama(zavodima) i što treba izvršiti.Onda je sredinom 2002. godine došlo nekodrugo vrijeme.Na osnovu angažmana koje je Svjetska bankasklopila s Vladom RH, a putem Ministarstvaznanosti i tehnologije te na osnovu pregledaIRB-a od strane eksperata Svjetske banke,zakljuèeno je da unutar znanstvenih iznanstveno-razvojnih institucija i organizaci-ja postoje sadržaji i kapaciteti koji bi semogli komercijalizirati i kojima bi se uodreðenom vremenskom razdoblju mogaoznatnije poveæati udio prihoda. Ujedno bieventualni tehnološki uspjesi unutar IRB-amogli pokrenuti gospodarstvo Hrvatskeprema sofisticiranijim "proizvodima" i osni-vanju modernih "spin-off" firmi.U izvještajima Svjetske banke vezanim uzInstitut R.Boškoviæ ocijenjeno je da je IRBvisoko kvalitetna znanstvena institucija upodruèju prirodnih znanosti, elektronike,medicine i oceanologije èiji su suradnici nasvjetskom nivou u podruèju baziènih (funda-mentalnih) istraživanja, ali da tu svojuizvrsnost ne "pretoèuju" (ne pretvaraju) uvlastitu korist i u korist države Republike

Hrvatske u kojoj žive i koja ih financira (štogod to znaèilo).To je posebno vidljivo iz prihoda od vlastitedjelatnosti koji u zadnjih desetak godina neprelaze 11% prihoda od MZT-a.Da bi se promijenilo takovo stanje, Svjetskabanka je predložila Institutu (putem MZT)promjene u organizacijskom modelu (i toizmjena u organizaciji Uprave - Manageme-nta, administraciji i prateæim službama, te unaèinu i primjeni (i razmišljanja i shvaæanja)odnosa unutar dosadašnjeg poslovanja Insti-tuta.Predloženo je da IRB napravi Poslovni plan(Business Plan), za period od prve dvijegodine pa zatim daljnjih tri godine tj. "peto-godišnji" Poslovni plan.To je (po meni) bio trenutak kada je IRBprešao iz tzv. "socijalistièkog" ili "kvazi soci-jalistièkog sustava" u tzv. kapitalistièki su-stav.Stvarna realizacija "stvaranja" Poslovnogplana IRB zapoèela je 2. i 3.11.2002. (subo-ta, nedjelja), kada je u organizaciji Svjetskebanke u prostorima Brodarskog instituta (BI)održan dvodnevni seminar (u trajanju od 12sati) i koji je vodio dr Jan Cooper. Seminar seodržavao prvenstveno za institute i to IRB,Institut za fiziku i BI.Seminaru je prisustvovalo cca 40-taksudionika ukljuèivši i ravnatelje navedenihInstituta. Naèin "odabiranja" sudionika semi-nara bila je "dobrovoljnost" tj.svatko semogao prijaviti i to na osnovu dopisa koji jeuputio ravnatelj na svojoj web stranici.Takoðer su o seminaru obaviješteni svi pre-dstojnici Zavoda i predloženo im je da ili oniprisustvuju seminaru ili da naðu barem pojednog predstavnika svog zavoda. Seminarusu sa IRB-a prisustvovali (po sjeæanju)abecedenim redom, slijedeæi suradnici:Brako, Crljen, Etlinger, Habuš, Jernej,Legoviæ, Marcelja, Musiæ, Obeliæ, Radiæ,Ristiæ, Skala, Sopta, Štanfel, Štefulj, Šunjiæ,Ugarkoviæ, Zorc i Žarkoviæ.Buduæi da sam 16 godina vodio jedan odjel(Istraživanje materijala i elektronka), koji jeimao komercijalnu komponentu (25-40% odukupnog prihoda), te da sam imao veæ neka-

GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB osam8

POSLOVNI PLAN INSTITUTA"RUDER BOŠKOVIÆ"

PIŠE: BOŽO ETLINGER

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBdevet9

kva odreðena iskustva u pisanju poslovnog plana, osjetio sampotrebu da dio svog iskustva bolje reèeno svoje opredjeljenje isvoj pozitivan stav prenesem zainteresiranim kolegama unutarInstituta. Zato sam (uz prethodnu dozvolu ravnatelja) najavio idana 12.11.2002. održao "otvoreno" predavanje pod naslovom"Poslovni (business) plan i komercijalizacija znanja ". Preda-vanje je bilo (vrlo) dobro posjeæeno i moglo je dati neke ele-mentarne odgovore o potrebi uvoðenja Poslovnog plana uposlovanje Instituta. Takoðer sam se (07.11.) javio ravnateljuinstituta i odazvao se na njegov poziv: "Na razini Instituta tre-bat æe mi dobrovoljna pomoæ pri izradi plana... (web - ravnate-lja 24.10.2002.).

Odmah nakon završenog seminara o Poslovnom planu,poèetkom studenog, oformljena je radna grupa, uglavnom sa-stavljena od polaznika seminara, koja je poèela koordinirati radna Poslovnom planu (planovima) IRB. Ukupno je do22.12.2002., kada je na vrijeme završena i predana MZT prva"draft" verzija BP-IRB, održano 12 sastanaka grupe, te preko 30manjih sastanaka. Grupa se mijenjala tokom vremena, a okvirsu èinili: Crljen, Etlinger, Habuš, Legoviæ, Musiæ, Obeliæ,Skala, Sopta, Šmuc, Ugarkoviæ, Zorc, Žarkoviæ i Žiniæ koji suprisustvovali u više od 50% sastanaka grupe te gotovo uvijekravnatelj instituta Dr.Stjepan Marèelja. Povremeno su na nekomod sastanaka sudjelovali: Benat, Æosoviæ, Èož-Rakovac,Paveliæ, Svetlièiæ, Šunjiæ, Turkoviæ, Vinkoviæ, Vojnoviæ i Žutiæ.Dobrovoljno su u pripremi materijala sudjelovali: Broniæ iKralj, a po dužnosti imali smo veliku i zadovoljavajuæu pomoæod struènih službi Insituta (posebno: raèunovodstva, komerci-jale i predstojnice uprave).12.12.2002. na sjednici Upravnog vijeæa odobren je rad naPoslovnom planu IRB (BP-IRB) i Upravno vijeæe me imenova-lo koordinatorom radne grupe.

ŠTO JE TO POSLOVNI PLAN?

Poslovni plan (PP) je pisani dokumenat koji sadrži cjelovito ipotanko razraðeno obrazloženje o ulaganjima u neki posao sprocjenom oèekivanih rezultata. PP uobièajeno sadrži i dio kojise odnosi na investiranje te ukoliko se radi o kreditnomzaduženju, naèin vraæanja uloženog kapitala zatim tzv. "cashflow", kod nas preveden kao (financijski tok), kao i rješenje zamoguæe riziène situacije. Poslovni plan, ukoliko razraðujeinvesticiju, mora strukturno, analitièki, a i u praksi, biti jedno-znaèno odreðen, prepoznatljiv, razumljiv i ostvarljiv, jer se vri-jednost Poslovnog plana kao pisanog dokumenta mjeri stu-pnjem njegove izvodljivosti i realnosti oèekivanih uèinaka.Jedan važan dio Poslovnog plana je i njegova razrada (izvršnih)akcija u vremenskom (i prostornom) slijedu prolaza PP s defini-ranjem kljuènih dogaðanja (tzv. milestone). PP sadrži sve ele-mente troška koji se mogu planirati (investicije, potrošnjamaterijala, putovanja, osiguranja, porezi i doprinosi, najamnine,pomoæi i td.), kao i sve vrste prihoda (iz proraèuna, prodajeimovine, vl. djelatnosti, potpora i sl.). PP treba sadržavati i svaostala potraživanja i davanja (kamate, otplate i dr.).

Treba li (osnovna) znanost iæi u komercijalizaciju?

ili

Iskustva razvijenih

Veæ sam napomenuo da mi se èini da je IRB u studenom "stu-pio" u kapitalizam. Iskustvo najrazvijenije zemlje, SADpokazuje da su nagli procvat broju novostvorenih "high-tech"

firmi ostvareno neposredno nakon kraja 1980 kada je12.12.1980. donešen tzv Bayh-Dole zakon (vidi Public Law 96-517). Taj Zakon pojednostavljeno omoguæava svakojznanstvenoj ustanovi (sveuèilištu, nacionalnim institutima i sl.),a koja je financirana od strane države (amerièke vlade), darezultate svojih istraživanja može (olakšano) patentirati kaosvoje vlasništvo (odnosno suvlasništvo svojih zaposlenih), te naosnovu tog patenta može ostvarivati dobit putem komercija-lizacije njegove vrijednosti. Znanstvena ustanova može patentprodati ili ga pretvoriti u "spin-off" firmu koja plaæa odreðeni"royality". Management znanstvene ustanove znatan dio takodobivenih novaca reinvestira u ista, slièna ili nova osnovnaistraživanja (može i u edukaciju), poveæava standard (i plaæu)svojih uposlenih, vodeæi raèuna da autorima patenta pripadajuodreðene nagrade i uèešæe u "rojalitiy-u" ili još kraæe: "Univer-sities can now transfer tehnoligies from their laboratories andcenters to the market - while retaining rights to the inventions".

Osim porasta broja patenata bitno je iz Bayh-Dole-ovog zakonada patenti nakon 12.12.1980. godine ne ostaju više vlasništvodržave, veæ znanstvenih ustanova, koje zbog vlastitog interesa iprosperiteta prodaju licence i osnivaju spin-off kompanije. Ako usporedimo a) vrijeme od 30 godina prije Bayh-Dole-ovog zakona u kojemje država (SAD) bila vlasnik cca 30.000 patenata (putem pate-ntiranja na sveuèilištima i nacion. institutima), a da je svega 5%(cca 1.500) od toga licencirano tj. ušlo u proizvodnju.b) sa samo jednom, 2000 godinom, u kojoj su sveuèilišta SADosnovala 364 spin off firme, prijavila je cca 8.500 patenata iprodala 3.600 licenci, vidimo da je za današnji status SADdobrim dijelom zaslužna politika prema intelektualnom vla-sništvu i slobodi transfera znanja na tržište.

Naravno da su i ostale razvijene zemlje poèele kopirati SAD.Prvo je to uèinio Japan, (The Science and Technology BasicLaw, No 130/1995.), te u 2000. godini UK. Interesantno je dasamo 0,04% primijenjenjih patenata u Japanu dolazi sa sveuèi-lišta. Razloge treba tražiti i u tradicionalnom odnosu državnihuposlenika - istraživaèa koji smatraju da se izlaskom na tržište"vara država" koja financira istraživanja. U Japanu postojeèitave kampanje gdje ugledni politièari i znanstvenici putem

Na slici 1. je prikazan broj patenata u SAD-u vremenskom peri-odu od 1960 do 2000 godine. Sa grafikona je vidljivo da nakon1980. godine postoji stalan porast patenata prvo sa rastom od3,5% (80-95), te ubrzanjem od 9,2% (95-2000).

GGllaassiilloo IIRRBB deset10

GGllaassiilloo IIRRBB

(publikacije) javnih medija "uvjeravaju" da se sva sredstvauložena u primijenjeni patent na tržištu, višestruko putemporeznih davanja i razvoj proizvodnje vraæa državi.Potrebno je napomenuti da SAD prema ostalim razvijenim

zemljama ima, kada je rijeè o patentiranju, više prednosti. Poredodliène organizacije i velikog tržišta cijene patentiranja u SADje 1,5 puta jeftinija nego u Japanu, odnosno 5 puta jeftinija negou EU.

Kod nas još nije donesen zakon koji bi podsjeæao na elementeBayh-Dole-ovog zakona, ali se kao prekretnica poèetak dru-gaèijeg shvaæanja na nivou države, (po mom mišljenju) možeuzeti datum objavljivanja èlanka dr.sc. Miroslava Èavleka,pom. ministra znan. i tehnol. "Nije grijeh imati poduzeæe i ba-viti se znanošæu", koji je objavljen 27.01.2002. u nedjeljnomVjesniku. Taj èlanak prvi puta s kompetentnog mjesta razbijastrahove koji su usaðivani nekoliko desetaka godina da je"državnom èinovniku" -znanstvenom istraživaèu zabranjeno dabude poduzetnik.

Poduzetnièki potencijali IRB

Pregled prihoda IRB u zadnjih desetak godina ukazuje na èi-njenicu da gro (cca 90%) ukupnog prihoda otpada na državniproraèun odnosno financiranje putem Ministarstva(MZT+MG). Prihod od vlastite djelatnosti kreæe se na nivou cca10% te prihodi od meðunarodnih ugovora na bijednih 1%.(slika 2.).Postavlja se stvarno pitanje, ima li IRB uopæe potencijala dapoveæa udio vlastite djelatnosti, a da pritom nimalo ne ugroziizvrsne rezultate osnovnih (fundamentalnih) istraživanja koja

rezultiraju u kontinuiranom broju od otprilike 300 obja-vljenih radova u CC èasopisima (slika 3.)

Moj odgovor je da IRB ima (veliki) potencijal da bitnopoveæa udio prihoda od vlastitih djelatnosti. To osnivamna dvije èinjenice:- pred 15-20 godina IRB je ostvarivao oko 35% priho-da od vlastite djelatnosti, to može i sada- potencijal primijenjivog znanja i opremljenosti IRB uusporedbi s preostalim dijelovima razvoja u industriji Hrvatskeje vrlo velik.

Naravno da bi za takovo što trebalo dobiti koncenzus unutarIRB, izvršiti odreðene reorganizacije i presložiti administra-tivne i preteæe službe, uvesti nove, nabaviti potrebnu opremu,doškolovati upravni kadar (management), uvesti promjene usustavu plaæa (skidanjem ogranièenja za dio profita ostvaren izvlastite djelatnosti), prilagoditi interne akte te pronaæifinancijera koji sve te promjene može pratiti dok se ne poènestvarati odgovarajuæa dobit.I tu dolazi Svjetska banka.

Imamo li hrabrosti (za sreæu)?

......Pomalo zatvoreni u sebe. S osobnim primanjima s kojima se uzskromnost može živjeti relativno dobro (u puno težem okruže-nju, karakteriziranim nezaposlenošæu i borbom za preživljava-nje) iz dana u dan provodimo vrijeme uz fundamentalne pro-bleme prirodnih znanosti. I tu smo dobri, èak što više odliènikad se usporede sredstva uložena u znanstvene projektenaspram rezultata od cca 300 CC èlanaka svake godine. Pote-ncijal Ruðera iskazan tim brojevima je na visokom meðunaro-dnom nivou i po tome smo prepoznati u svijetu. Tako moraostati i nadalje, ali što je sa prepoznatljivošæu unutar Hrvatske.Da li nas prepoznaje barem 7% onih koji su visokoeducirani, dali još netko? Svi znaju za Ruðer, ali pitajte u svojoj okolini poæemu nas prepoznaju. Vrlo èesto unutar Ruðera, diskutiramo ikritiziramo pojedine odluke vlade, ministarstava i sl. i dozvo-ljavamo si davati tumaèenja da nešto nije dobro, da bi mi touèinili drugaèije, bolje. Pa uèinimo nešto. U dijelovima u koji-ma se naše znanje iz fundamentalnih istraživanja može pretoèi-ti u primjenu, a možda i u "proizvod" uèinimo to. Pretvorimonaše znanje u viskosofisticirani "proizvod" Lijepe naše. Tomože biti proizvod, a može i biti kvalitetno educiranje, po-stdiplomska škola, akreditirani laboratorij ili patent koji se pro-daje kao licenca. Naravno da to nije jednostavno. Ništa nije je-dnostavno. Ali nema se vremena èekati. Ekonomiju ove zemljemože povuæi samo znanje i to znanje koje poèiva na baziènimistraživanjima. I ekonomije drugih (naroèito razvijenih) zema-lja poèivaju na znanju. U Policy Statesment of the Comittee forEconomic Developement (CED) SAD 1998. piše: "Basicresearch in science and engineering has made a major contribu-tion to the growth of U.S. economy. Economic return on inve-stments in basic research are very high. In addition, the returnsto the nation from basic research investments are substainablyhigher then the returns to private firms...". Ako je tako u SAD,u Irskoj, Švedskoj, Singapuru i td. zašto ne bi bilo i uHrvatskoj? Naravno da u razvojne aplikacije mogu uæi samo neki dijelovi(ili pojedine grupe) instituta i to samo one koji imaju (ili æeimati) i žele nešto ponuditi, a spremni su i nauèiti kako se to

slika 2.

slika 3.

radi.Uèiti se može na mnogo naèina, a nama je kroz naše

ministarstvo, ponuðeno da nauèimo kroz SvjetskuBanku i konzultante koje nam oni nude te krozkonzultante koje æemo kroz posebnu proceduru,a uz odobrenje SB sami odabirati. Ne ulazeæi u

raspravu da li je to najbolji naèin i da li su i kolikokonzultanti SB kvalitetni, èinjenica je da smo imali sreæu(??) da, za nas besplatno, kroz dio zajma koji Republika

Hrvatska nije do kraja iskoristila (TAL2), dobijemo odreðe-na znanja o tome kako se "komercijalizira" znanost. Osnovasvakog takvog poduhvata je Poslovni plan.

Poslovni plan(ovi) Instituta

Komercijaizacija znanja Instituta krenula je iz dva smjera.Moglo bi se reæi "od vrha" kao Poslovni (Business) plan Insti-tuta "Ruðer Boškoviæ" (BP-IRB) i "od dna" kao PojedinaèniPoslovni planovi pojedinih zavoda, laboratorija ili grupa (PPP).Bitna razlika izmeðu ova dva tipa palanova je u tome što se BP-IRB gradi na osnovu pretpostavke da æe se sadašnji udio vlasti-tih prihoda (prihoda izvan MZT) poveæati sa sadašnjih skro-mnih cca 10% na cca 35% u 2007. godini, dok se PPP-ovi tre-baju bazirati na stvarnom proizvodu ili usluzi koja uz odreðenapotrebna poèetna ulaganja mogu ostvariti (i ostvarivati) prihodekojima se može vratiti uloženi (ili dio uloženog) kapitala i eve-ntualno ostvariti dodatni profit. Pored poveæanja udjela vlastitihprihoda BP-IRB u sebi sadrži i sve potrebne promjene u organi-zacijskoj strukturi instituta. To se posebno odnosi na uvoðenjenovih djelatnosti u upravi kao što su marketing, prodaja, pro-mocija (public relations), zaštita intelektualnog vlasništva (IPR)te naroèito na uvoðenje jedinstvenog informacijskog sistematzv MIS (Management Information System) kojim æe se obje-diniti poslovanje svih svih financijskih i komercijalnih poslovate praæenja tokova posla pojedinih projekata. Unutar BP-IRB sui vremenski razraðeni planovi pojedinih potrebnih aktivnosti za2003 (po kvartalima) te ostale po godinama do 2007.Do sada su se tzv draftovi BP-IRB predavali nekoliko puta. Sli-jedeæi zahtjev je 28.02.03. Nakon pregleda od strane zaduženeslužbe unutar MZT i predstavnika SB, draft se vraæa na doradu.Krajnji rok za predaju BP-IRB je 31. svibanj ove godine. Do togroka osim što treba biti završen u obliku koji zadovoljava SB,Poslovni plan IRB mora proæi i odobrenja organa Instituta teimati konaènu odluku i odobrenje Upravnog vijeæa instituta. Taodluka je nužna jer iako se dio sredstava SB dobiva kao grant,jedan se dio uzima kao "soft" kredit (kredit bez kamata) i morase vraæati. (Za sada postoje razgovori s MZT po kojima bi se diotih sredstava, koji se "vraæaju", ulagala u Fond iz kojeg bi sevršilo kanalizirano (su)financiranje pojedinih osnovnih istraži-vanja te bi se na taj naèin mogla i provoditi odreðena politikausmjeravanja baziènih istraživanja). Iako se BP-IRB predlažeza 5 godina on nije strogi dokument i obavezno se redigira iuskladjuje svake godine i za svaku slijedeæu se radi detaljnijiplan vezan uz tu godinu.Pojedinaèni poslovni planovi poèeli su se raditi u studenom2002. i to prije samog BP-IRB. To su bile ideje koje su u svomsadržaju imale elemente za buduæu komercijalizaciju. Predanoje preko tridesetak razlièitih planova. U relativno kratkom vre-menu ti su se planovi doraðivali i pokušavali dovesti u formukakvu treba imati svaki Poslovni plan. Buduæi da smouglavnom svi bili poèetnici na tom polju i da smo ulagalirazlièite napore, ti su se PPP znatno meðusobno razlikovali usvom obliku, ali su pokazivali da Institut ima potencijal zaulazak u komercijalizaciju. Odmah po prezentaciji prvih PPP-

ova poèelo se raditi i na Poslovnom planu Instituta (BP-IRB).Rok predaje prvog drafta BP-IRB bio je 22.12.2002. Kao po-dloga za stvarnu moguænost da se napravi realni Poslovni planinstituta uz taj draft pridodani su i svi ostali do tada pristigliPPPovi s time da su se posebno izdvojili oni Pojedinaèniplanovi koji su po svojoj kompletnoj formi (a to znaèi da suimali i najvažniji dio financije iz kojih se vidjela i ekonomskastrana projekta) bili ispred ostalih. Takvih planova je bilo dese-tak. Izdvajanje tih pojedinaènih planova ne znaèi da su oni veæodabrani, nego su oni pokazivali ozbiljnost i snagu instituta kaopredlagaèa u tom trenutku. Naravno da meðu tim predloženimprojektima ima onih koji svakako zaslužuju da se meðu prvimakoriste sredstvima SB, ali svakako da i svi drugi planovi koji supredloženi ili koji æe se predložiti imaju šansu da budu izabrani.Potrebno je da svi PPPovi pored sadržaja imaju i financijski diote da imaju pozitivan financijski efekt uz uvjet da budu pre-dloženi u obliku koji zahtjevaju pravila igre za Poslovneplanove. Daljnji Poslovni pojedinaèni planovi kao i izmjenepostojeæih primati æe se do kraja ožujka. Možete ih poslati naetlinger@rudjer.irb.hr. Nakon toga æe se kroz osnivanje poje-dinih povjerenstava i kroz odluke pojedinih organa institutaiskristalizirati Pojedinaèni planovi i predložiti Svjetskoj bancina usvajanje. Meðusobna veza izmeðu BP-IRB i PPPova je usredstvima koja se za sada predviðaju u visini od cca 5,5 mi-liona US$ (za period do 2007) od èega najveæi dio za opremu(2,5 M$) te cca 0,6 M$ u 2003. za restrukturiranje (službi) insti-tuta. (Potrebno je napomenuti da SB ne financira izgradnju bilokakvih graðevina).Procedura je slijedeæa najprije se predlaže (u lipnju) institutskiPoslovni plan (BP-IRB), a kad on proðe, onda na red dolazepojedinaèni poslovni planovi (PPP). Prolazak BP-IRB u lipnjuomoguæuje da veæ krajem 2003. doðu prva sredstva za opremupojedinaènih planova.

Umjesto zakljuèka - poziv na misiju

Ulazak u sferu komercijalizacije znanja, uz dobro voðenjerazvojne i znanstvene politike može nam omoguæiti dodatnaulaganja u istraživanja, posebno u ulaganje dodatnih sredstavau propulzivna bazièna podruèja, poveæanje standarda istraži-vanja (kroz novu opremu i poboljšanje infrastrukture), mo-derniju organizaciju uprave, veæa osobna primanja te možda imoguænost da mlaðim kolegama pomognemo u goruæem pro-blemu ostanka - stambenom problemu. No iznad svega,uspješnim uklapanjem u "sofisticiranu proizvodnju", ma što toznaèilo, postati æemo dio lokomotive koja koristi Hrvatskoj.Nadam se da i VI želite biti dio koji ispunjava misiju Instituta"Ruðer Boškoviæ".