Portal Grada Ka tela · staklenici čije su dionice u dva tjedna porasle 50 posto Mario Gatara (P. dnevnik) / Objavljeno: Četvrtak, 12 Travanj 2007 Tek nešto manje od dva tjedna

Broj 01 _ 05.04. - 12.04.2007.

Krenuo POS Grad Kaštela je pokrenuo Anketu za POS. Anketa je dobrovoljna i ona bi trebala pokazati koliki je interes na-ših sugrañana za ovakav model rješa-vanja stambenog pitanja… (Str. 13)

Uskršnji običaji u Kaštelima Uskršnji tjedan ili u Kaštelima ‘velika nedilja’ jedan je od središnjih doga-ñaja kršćanske liturgijske godine, a dogaña se u proljeće kada se čitava priroda budi iz zimskoga sna.(Str 8,9)

Prvi metro u Hrvat-skoj - u Kaštelima Slijedeći zadatak HŽ-a je vertikalno po-vezivanje željezničkih postaja sa auto-busnim linijama zbog lakšeg dolaska do željezničkih postaja … (Str 6)

Zanimljivosti ....... 20

Sport ………….… 24

Kultura … …… …………...…17 Kronika 92 …............ ……… 19 Mali oglasi ..... …...………… 26 Dogañanja …....... ..... …….. 27 Zabava, Vrijeme … … .. ……28 Tečajna lista …… …….. … 28 Marketing ….. ….. ……..... .. 02

Portal Grada Kaštela www.kastela.org

2

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ TUNELA I CESTE VUČEVICA - KAŠTELA NA JAVNOM UVIDU

JK / Objavljeno: Srijeda, 11 Travanj 2007

Kad uñete u zgradu gradske uprave u Kaštel Sućurcu, s desne strane nalazi se stol sa nekoliko brošura na njemu. SIGURNO ste se pitali što one rade tamo. Ona najdeblja predstavlja 'STUDIJU O UTJECAJU NA OKOLIŠ SPOJNE CESTE OD ČVORA VUČEVICA NA AUTOCESTI A1 DO DRŽAVNE CESTE

D8/ŽUPANIJSKE CESTE Ž6137 U KAŠTELIMA', a one tri 'tanke', tri primjerka sažetka iste studije koji možete downloadati i pogledati ispod ili na stranicama ministarstva.

Na javnom uvidu koji je počeo još 03. travnja predstavljena je studija o utjecaju na okoliš, a možete je pogledati do 23. travnja 2007. godine svakog radnog dana u vremenu od 8 do 15 sati. Svoje argumentirane prijedloge i primjedbe na sažetak studije o utjecaju na okoliš, možete napisati na već spomenutom mjestu. Javna rasprava održat će se 19. travnja 2007. godine u prostorijama grada Kaštela u Kaštel Sućurcu s početkom u 11,00 sati. Naručitelj studije su Hrvatske ceste, a Izvršitelj: Institut gradevinarstva hrvatske d.d. Zagreb. Voditelj Studije je mr.sc. Anita Erdelez, dipl. ing. grad.. Podaci o javnom uvidu objavljeni su i na stranicama Ministarstva zaštite okoliša prostornog ureñenja i graditeljstva...

Južne padine Kozjaka

Grañevinska situacija

Situacijski prikaz varijantnih rješenja


3

Lokacije arheoloških nalazišta/sakralne i ruralne arhitekture

KARTA KORIŠTENJA (LJUBIČASTO-ostalo obradivo tlo,

NARANČASTO-ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, ZELENO-zaštićena šuma)

Projektni dan Eko-škole Osnovne škole 'Knez Mislav'

R.Dobrić / Objavljeno: Četvrtak, 12 Travanj 2007

U sklopu dana bez školskog zvona, odnosno projektnog dana, 04.04.2007.u Osnovnoj školi “Knez Mislav” u Kaštel Sućurcu organizirane su brojne radionice na temu Kaštelanskog zaljeva. Naime, Osnovna škola “Knez Mislav” ima već tri godine naziv Eko-škola, te svake godine organizira projektni dan, dan kada se

sve školske aktivnosti usmjeravaju ekologiji, a učenici sudjeluju na ležernim tematskim radionicama prema vlastitim željama i interesima.

Glavna tema ovogodišnjeg projektnog dana bila je Kaštelanski zaljev, pa je tako grupa učenika u okviru nastave prirode i društva istraživala biljni i životinjski svijet mora u Kaštel Sućurcu, a neki su se dokazali kao izvrsni ribolovci. Učesnici likovne radionice sjedeći na obali slikali su pejzaž Kaštelanskog zaljeva, matematičari su računali duljinu i površinu obale, a na hrvatskom jeziku proučavala su se Kaštela u literarnom izrazu. Na ostalim radionicama obrañene su teme nautičkog turizma u Kaštelima, govorilo se o lukama i brodovima u Kaštelanskom zaljevu, a snimao se i kratak film o svim aktivnostima projektnog dana. Prvašići su dijelili letke o Eko-kaštelanskom zaljevu, a treći razredi su organizirali prodaju kolača u radionici pod nazivom “Kaleto moja u vonju starinskih kolača”. Iznimno uspješna akcijska prodaja domaćih kolača bila je humanitarnog karaktera, a sav prihod biti će uručen za liječenje teško bolesnoj djevojčici sedmog razreda.


4

Novi hit su Kaštelanski staklenici čije su dionice u dva tjedna porasle 50 posto

Mario Gatara (P. dnevnik) / Objavljeno: Četvrtak, 12 Travanj 2007

Tek nešto manje od dva tjedna trebalo je dionici Kaštelanskih staklenika (KSST-R-A) da uveća svoju tržišnu kapitalizaciju za nevjerojatnih 50 posto, obilato koristeći podršku u obliku poslovnih rezultata koji donose brojne promjene. No napomene o

financijskoj konsolidaciji, deblokadi žiro-računa i inim "tehnikalijama" potpuno je zasjenila uvijek dobrodošla revalorizacija, kojom je dugotrajna imovina tvrtke takoñer uvećana za otprilike 50 posto (na 424,7 milijuna kuna).

Tomu je prethodilo i, kako se navodi u priopćenju, "cjelovito rješavanje pravne situacije vezane za nekretnine", pruživši vrlo kredibilan temelj optimizma koji ovoga tjedna prati dotične dionice. A njih je početkom veljače, neposredno nakon dostizanja rekordnih 1570 kuna, zadesila iznimno intenzivna korekcija, spuštajući cijenu privremeno i ispod 1000 kuna, ovaj tjedan donio potpuni obrat i novi rekord od 1600 kuna, s kojim je i zaključena jučerašnja trgovina, odnosno, uknjižen dnevni rast od čak 23 posto. Da stvar bude još bolja, rekord je zabilježen i u kategoriji obujma trgovine, koji je do sada tek jednom premašio granicu od 100 tisuća kuna, dok je jučer iznosio 470 tisuća kuna, što uopće nije loš rezultat za jednu slabo likvidnu dionicu.

Sukladno očekivanjima, veliki interes ulagača vladao je i za dionice SN Holdinga (SNHO-R-A), a uz posve učvršćenu razinu podrške na okruglih 300 kuna, ispod koje se cijena niti jučer nije spuštala, optimisti su već u startu otpočeli s licitacijom, osvojivši i novi all-time-high od 345 kuna. Naravno, iza dramatičnog se rasta kriju bitno izmijenjene valuacije dionica nakon pozitivne odluke arbitraže pri HGK, u kojima sve do nedavno nedostižnih 300 kuna najčešće figurira tek kao početna točka očekivanog uzlaznog trenda.

Meñutim, tijekom dana ulagače je postupno preplavila sva sila različitih pravnih tumačenja spora s Hrvatskim fondom za privatizaciju, a poput hladnog su tuša djelovale izjave predstavnika Vlade koji namjeravaju osporavati epilog arbitraže. Makar to zapravo i ne mijenja previše na stvari, jer potraživanja nisu sporna, cijena dionica se do kraja trgovine vratila na početne pozicije, a zatim i još malo niže u odnosu na zaključnu cijenu od prethodnoga dana, prometnuvši se posve neočekivano u - gubitnika. Uz zapanjujuću divergenciju zaključne (317 kuna) i prosječne cijene (331 kunu), konačan je rezultat bio dnevni pad od 0,1 posto, te promet od 4,3 milijuna kuna, a to je, uzgred budi rečeno, najbolji rezultat u nepunih mjesec dana. S druge pak strane, dionice Liburnia Riviera hotela (LRH-R-A) već su drugi dan zaredom dočekale kraj trgovine na 5350 kuna, prkoseći disonantnim tonovima iz oporbe, prema kojima pak dionica vrijedi - više. No zanemarimo li neuobičajeno visoko promet (1,8 milijuna kuna), koji bitno nadmašuje ovogodišnji prosjek, aktualna zbivanja kao da nemaju ama baš nikakve veze s dionicama opatijske tvrtke. Ali ni sa prevladavajućim optimizmom na domaćem tržištu, koji je ponovo iznjedrio niz svježih rekorda, počevši već od burzovnog indeksa, a čija se prednost u odnosu na početak godine, nakon jučerašnjeg rasta od 1,6 posto, narasla na spektakularnih 42 posto. Pritom je vrlo bitnu ulogu odigrala Podravka (PODR-R-A), najlikvidnije izdanje jučerašnje trgovine s 14,7 milijuna kuna prometa. U čijem je slučaju najviša cijena ponovo iznosila 600 kuna, a ostvaren je dnevni rast od 1,4 posto.

Dionice Ine porasle na zaključnih 3220 kuna

Dvostruko uvjerljivija od Podravke bila je pak INA (INA-R-A), koja posljednjih dana obilato koristi snažan momentum, uvjetovan u prvom redu (nekima i zastrašujućim) priljevom kapitala. To je i najveći razlog zbog čega su dionice zaključile trgovinu na 3220 kuna, dosegnuvši prethodno novi rekord od 3250 kuna. Izvor: Poslovni dnevnik

Kaštela cestom prepolovljena

Jakov Žarko (S.Dalmacija) / Objavljeno: Četvrtak, 12 Travanj 2007

PROMETNICA RAZDORA TISUĆE POTPISA MJEŠTANA NEZADOVOLJNIH PODJELOM GRADA Žestoka politička prepucavanja posljednjih se dana vode zbog izgradnje 4200 km brze ceste na pravcu Solin — Plano, a zadnje informacije koje govore kako je dio novca s kaštelanske ceste prebačen na cestu Zadar 2 — Gaženica

stanovništvo su gotovo "digle na noge".

Crne brojke

Kaštelani ne vide načina kojim bi izborili svoje opravdane zahtjeve. Traže izgradnju prolaznih ili provoznih pothodnika kako bi se, upozoravaju, smanjile crne brojke poginulih na jednoj od najsmrtonosnijih državnih prometnica. Struka tvrdi kako će se problemi riješiti semaforima na raskrižjima, ali pomalo već očajni grañani pitaju zašto se odustalo od prethodnih devet, pa na posljetku i od samo tri planirana pothodnika. S ovakvom cestom, opća su razmišljanja, Kaštela će se podijeliti na dva dijela. Onaj bogati, s južne strane grada, i siromašni, sa


5 sjeverne, bez komunalne infrastrukture, trgovina, škola, domova zdravlja i brojnih drugih javnih sadržaja koji su grañanima iznimno značajni. Primjerice, kao da nitko ne vodi brigu o tome kako će se riješiti problemi pogreba i procesija.

Duge kolone

Hoće li se cijeli promet cestom zaustavljati i čekati da povorka proñe četvero-tračnu cestu ili će se presijecati semaforskim intervalima? Hoće li stari i nemoćni grañani moći prijeći toliku cestu za vrijeme zelenog na semaforu? Kako će djeca ići u školu i kako će se vraćati?

Da se navodni spasonosni semafori na raskrižjima ne pokazuju učinkovitima, svjedoče kilometarske kolone koje se posljednjih dana mogu vidjeti kroz Kaštela. U samo dva dana izmjenične vožnje, dakle, dopuštene u samo jednom smjeru od Kaštel Gomilice do solinskog raskrižja, vozilo se gotovo pola sata. Stanovnici grada podno Kozjaka posljednje vrijeme prikupili su stoga nekoliko tisuća potpisa peticije za izgradnju pothodnika, a ovoga puta ne žele slušati prazna politička obećanja.

Na posljetku, iako župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader i premijer dr. Ivo Sanader dionicu ceste planiraju otvoriti do ljeta, dio Kaštelana u ljutnji poručuje: Tražimo sigurno prelaženje ceste iz jednog dijela grada u drugi, a bez pothodnika, svečane vrpce možda neće ni biti.

Udovičić: Nema pothodnika Kaštelanski gradonačelnik Ivan Udovičić poručuje kako bi grañani trebali smanjiti tenzije i konačno shvatiti da su semafori na raskrižjima najbolje rješenje za grad. Raskrižja će biti suvremeno opremljena, s mogućnostima da pješak zaustavi automobil. Za

eventualnu izgradnju pothodnika kroz grad morale bi se rušiti obiteljske kuće, no dogovoreno je kako će se na području Kaštel Sućurca, i to kraj Vatrogasnog doma, za promet pješaka ipak ostaviti jedan postojeći pothodnik koji će se još dodatno urediti. Konačno, iako stanovnici kažu kako se Kaštela dijele na dva dijela, gradonačelnik Udovičić smatra da će ovakav način izgradnje ceste najbolje povezati sjever i jug Kaštela. Upozorava kako nova cesta neće biti, kako je mnogi zovu, brza, nego će se na njoj brzina biti ograničena do maksimalnih 70 kilometara na sat.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Spaljivanje nije rješenje

Željko Šimunović (Vjesnik) / Objavljeno: Srijeda, 11 Travanj 2007

Smjer provedbe sadašnje strategije gospodarenja otpadom vodi prema stvaranju nove gospodarske grane u Hrvatskoj koja se zove "spaljivanje otpada". Plan strategije o dostizanju razine recikliranja otpada od 25 posto do 2025. godine vrlo je skroman i direktan je ustupak "spaljivačkom" lobiju u

Hrvatskoj.

Spaljivanjem otpada u okoliš se ispuštaju otrovni dušikovi oksidi (NOx), otrovni teški metali (živa, kadmij, olovo, arsen, talij), dioksini i furani koji su meñu najotrovnijim poznatim spojevima. Te otrovne tvari su i kancerogene (uzrokuju rak), uništavaju obrambeni sustav organizma, uzrokuju genetičke promjene (oštećenja) u ljudi svih dobnih skupina. Najopasniji dioksin (TCDD) znanstvenici nazivaju najotrovnijom malom molekulom na planetu. Djelotvorniji je 11.000 puta od smrtonosnog otrova natrij cijanida, a djeluje već na sto milijuna puta nižoj razini. Dioksini u čovjekov organizam dospijevaju iz hrane životinjskog i biljnog porijekla, iz onečišćenog zraka, vode ili dodirom. U hranu dospijevaju iz onečišćenog okoliša. Nakupljaju se u čovjekovom organizmu jer ih organizam ne može razgraditi ili izlučiti na neki od prirodnih načina. Ženski organizam raspolaže jedinstvenim mehanizmom izlučivanja dioksina i to izlučivanjem mlijeka dojenjem. Spalionice otpada su najveći izvor dioksinskih emisija u okoliš. Cementna postrojenja nemaju nikakve filtre koji bi mogli zaustaviti ispuštanje tih otrova! Filtri zaustavljaju samo dio cementne prašine! Spaljivanje otpada u cementnim pećima bolesna je ideja i teška neodgovornost, ravna zločinu! Otrovi i kancerogene tvari koje ne dospiju u okoliš ostaju u cementu i na taj način se kasnije doslovno ugrañuju u zgrade, stanove i sl. Uredba Vlade o izmjenama i dopunama graničnih vrijednosti emisija (GVE) onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, omogućila je zagañivačima trostruko povećanje (u odnosu na postojeće europske norme) emisije spomenutih spojeva i elemenata u okoliš. Ona je imala ograničeno vremensko trajanje - do kraja 2008., kada su granične vrijednosti trebale biti u svim elementima usklañene s europskim normama. No, na prijedlog nadležnog ministarstva, Vlada je 15. veljače donijela novu Uredbu o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, kojom je dopušteno trostruko prekoračenje GVE za cementare produljeno do 2010. godine. Postavlja se pitanje zbog čega cementare do sada nisu uskladile svoje tehnološke procese, već im je potrebno produljenje roka za taj zahvat? Odgovor je poznat, one niti nemaju namjeru prilagoñavati svoje procese rigoroznijim ekološkim standardima, već samo žele postojeće stanje produljivati u nedogled. Opisano protežiranje cementara u spaljivanju otpada potiče i druge gospodarske subjekte u Hrvatskoj na slične inicijative. Izvor: Vjesnik


6

Prvi metro u Hrvatskoj-u Kaštelima

R.Dobrić / Objavljeno: Srijeda, 11 Travanj 2007

Grañani Grada Kaštela koji se koriste željezničkim prijevozom u posljednje vrijeme sve češće postavljaju pitanja o povezivanju kaštelanskih željezničkih stajališta sa autobusnim stajalištima, kako bi starijim ljudima, učenicima koji se školuju u Splitu i svima ostalima putnicima bio omogućen lakši

dolazak do željezničkih postaja.

Prema riječima gosp. Predraga Zekića, direktora upravljanja kvalitetom HŽ-a, još krajem prošle godine Hrvatske željeznice pokrenule su projekt rješavanja kvalitetnijeg gradskog i prigradskog prijevoza na splitskom i kaštelanskom području. Projekt se sastoji od nekoliko faza, a prva faza vezana uz kvalitetno prometovanje vlaka tijekom prijašnjih mjeseci već je odrañena. Slijedeći zadatak HŽ-a je vertikalno povezivanje željezničkih postaja sa autobusnim linijama, što će postati od znatne važnosti u trenutku zahuktavanja radova vezanih uz EKO-sustav na staroj kaštelanskoj cesti, a na taj bi način ljudima koji žive ispod stare kaštelanske ceste željeznički prijevoz postao dostupniji. Izgraditi će se i nova željeznička stajališta kako bi željeznički prijevoz postao što dostupniji korisnicima, pa je tako u planu i željezničko stajalište iznad Željezare u Kaštel Sućurcu, gdje se grade novi poslovni centri.

Pored povezivanja autobusnih i željezničkih stajališta, već ove godine će se izgraditi tri nova zaštićena i označena cestovno-željeznička prijelaza, što će biti od izrazite važnosti za stanovnike koji žive poviše magistrale, čime će se takoñer omogućiti bolja vertikalna komunikacija. Slijedeće faze u većem projektu vezanom uz prigradski željeznički promet izmeñu Kaštela i Splita bila bi izgradnja duplih kolosijeka do Kaštel Staroga, kako bi prohodna moć u Gradu Kaštela postala što veća, a postoji i idejni projekt pruge koja bi išla prema aerodromu, čime bi Kaštela bila bolje povezana sa Trogirom.

Hrvatska željeznica upravo izrañuje projekt trase gradskog metroa, kojim bi se od zračne luke u Resniku do Splita stizalo za petnaestak minuta vožnje. Nedavno je potpisan i ugovor o poslovnoj suradnji grada Splita i HŽ-a na izgradnji dva nova željeznička stajališta, a to bi bila stajališta na Trgu hrvatske bratske zajednice - kod suda u Splitu i želj. stajalište u Dujmovači. To su stajališta lokalne željeznice koja od 08.prosinca 2006. godine vozi od Kaštel Starog do splitske rive, a u budućnosti bi povezivala Split i zračnu luku. Obje željezničke postaje trebale bi biti izgrañene do kraja ove godine, a stajalište na Trgu hrvatske bratske zajednice biti će podzemna željeznička postaja. Prema tome, prvi metro u Hrvatskoj trebala bi postati upravo lokalna željeznica od Kaštela do Splita.

Željeznička postaja u Kaštel Sućurcu

Golubice za Onkologiju

M. Jurić (S.Dalmacija) / Objavljeno: Srijeda, 11 Travanj 2007

Kaštelanska udruga Golubice, uz pomoć i suradnju kaštelanskih osnovnih škola Oštrog i Bijaći te različitih udruga i gospodarstvenika, prikupila je više od šest tisuća kuna, a taj će novac biti uplaćen Onkologiji splitske bolnice, odnosno centru Bedem od ljubavi. Vrijedne Kaštelanke, koje su se i do sada iskazale

čitavim nizom humanitarnih aktivnosti, novac su prikupile tijekom akcije Dan narcisa.


Gradski oci bez sluha za probleme Kaštelana

Ivan Šunjerga (S.Dalmacija) / Objavljeno: Utorak, 10 Travanj 2007

HSLS-ov Ogranak Kaštela izražava zabrinutost dogañajima oko izgradnje poddionice brze ceste Solin — Kaštela — Trogir. Činjenica je da izgradnja ove prometnice izaziva fizičku podjelu grada na dva dijela. Zato je potrebno omogućiti što jednostavniju, protočniju komunikaciju izmeñu područja iznad i ispod

nove prometnice.

S tim u vezi se pitamo, gradi li se ova prometnica kao dionica brze ceste ili kao gradska prometnica? Hoće li izgradnja ove ceste sa semaforima, koji će stvarati ponovno gužve, sutra zahtijevati izgradnju nove brze ceste iznad Kaštela? Zašto nije bio problem izgraditi podvožnjak za Getro, marinu Giričić i sutra Moralića? Možda odgovor leži u prezimenima. Odgovorni iz Hrvatskih cesta i Grada moraju jasno odgovoriti na ova pitanja. Nakon toga bit će puno jasnija situacija što se gradi i kako riješiti nastale probleme.


7 Danas je problem u Sućurcu, ali sutra će to biti i u ostalim dijelovima našeg grada. HSLS daje punu potporu inicijativi za potpis peticije grañana, uz koju je, koliko smo saznali, i predsjednik Gradskog vijeća gosp. Biočić, da se na adekvatan način riješi problem prolaza preko nove prometnice.

Nije nam stalo do jeftinih političkih bodova i politikantstva, no moramo se upitati imaju li gradski oci sluha za probleme stanovnika Kaštela iznad magistrale?

Po svim svojim postupcima pokazuju da nemaju, možda zato što uglavnom žive bliže središtu.

Izvor: Slobodna Dalmacija - Tribina

'Kravlje ludilo' uzbunilo Kaštela

Divna Zenić (S.Dalmacija) / Objavljeno: Utorak, 10 Travanj 2007

PANIKA BEZ RAZLOGA NAKON SMRTI MJEŠTANKE, PROŠIRILA SE UZNEMIRAVAJUCA PRIČA Sedamdesetogodišnja žena iz Kaštela preminula je prošli tjedan u Kliničkoj bolnici Split, najvjerojatnije od Creutzfeldt-Jacobove bolesti.

Potvrdio nam je to prof. dr. Ivo Lušić, predstojnik Neurološke klinike, objašnjavajući kako je riječ o kliničkoj dijagnozi temeljenoj na simptomima bolesti i rezultatima dijagnostičkih pretraga, dok za konačnu potvrdu te dijagnoze nedostaje obdukcijski nalaz, odnosno analiza tkiva mozga, što nije moguće obaviti u Splitu, nego samo u Zagrebu.

Neizlječiva bolest

Creutzfeldt-Jacobova bolest (C JB) je rijetko neurološko oboljenje iz skupine humanih spongiformnih encefalopatija, ali kako se jedna (animalna) varijanta bolesti može dobiti od "ludih" krava, u javnosti se proteklih dana raširila priča o pojavi kravljeg ludila u Kaštelima.

Takve glasine demantirao je prof. dr. Lušić, kao i nadležni u Županijskom zavodu za javno zdravstvo.

Oni objašnjavaju kako nije riječ o istoj bolesti, niti o istim uzročnicima.

— Tradicionalna CJB nema veze s konzumiranjem kravljeg mesa. Riječ je o bolesti koja je već dugo poznata i koja je, na žalost, neizlječiva. Prenose je proini, a spada u nisko infektivne bolesti i ne može se prenijeti s čovjeka na čovjeka, kao ni zrakom. Zabilježen je nešto veći rizik za obolijevanje kod neurokirurga ili patologa, no put prijenosa zapravo nije u potpunosti poznat - objašnjava prof. dr. Lušić.

Istraživanja su potvrdila i genetsku sklonost zaraznim spongiformnim encefalopatijama, a računa se da bolest javlja u omjeru jedan prema milijun, uz prosječnu starost pacijenata od oko 60 godina.

Pet slučajeva

Posljednji slučaj u splitskoj bolnici, podsjeća predstojnik Neurološke klinike, zabilježen je prije godinu dana, kada je od nje takoñer umrla jedna ženska osoba, a u Hrvatskoj je do sada, dodaje, evidentirano samo pet obdukcijski potvrñenih slučajeva C JB-a.

Preminula pacijentica iz Kaštela u bolnici se počela liječiti u veljači, dakle tek prije dva mjeseca, no zbog prirode bolesti, spasa joj nikako nije bilo. Pokopana je u petak.

Dr. Pelivan: Ma to nema veze...

Dr. Berislav Pelivan, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, kazao nam je kako nikakvu informaciju o navodnom slučaju kravljeg ludila Zavod nije dobio.

— Sasvim sigurno bismo odmah znali da se radi o takvoj bolesti. Moram odmah napomenuti da naš zavod ne radi dijagnostiku s uzorcima takvih oboljenja, već se to radi na državnoj razini. Kravlje je ludilo bolest s dugom inkubacijom i izvan Velike Britanije je vrlo rijetka. Postoje neurološke bolesti, poput Creutzfeldt-Jacobove, čiji su simptomi vrlo slični kravljem ludilu. Meñutim, te se dvije bolesti ne smiju povezivati - pojasnio je dr. Pelivan.

Smrt u roku od šest mjeseci

Creutzfeldt-Jacobova bolest (JCB) vrlo je slična kravljem ludilu i spada u skupinu bolesti živčanog sustava za koju ne postoji lijek, a kod koje oko 90 posto pacijenata umire tijekom prve godine oboljenja. Počinje sa zaboravnošću, depresijom, promjenama osobnosti, čudnim fizičkim osjećajima te problemima s vidom. Brzo napreduje prema demenciji, grčenju mišića i sljepoći prije nego što konačno dovede do smrti. Tijek bolesti obično je četiri do šest mjeseci od pojave simptoma do trenutka smrti.



8

Rogošić se sprema preplivati Gibraltar

Alen Orlić (Jutarnji list) / Objavljeno: Utorak, 10 Travanj 2007

Svi mi kažu da sam poludio - priznao je kroz smijeh Veljko Rogošić, proslavljeni plivački maratonac kojega smo posjetili u njegovu domu u Kaštel Lukšiću nakon što se vratio kući poslije teške bolesti koja ga je umalo stajala života.

- Supruga me upozorava da sam jučer jednom nogom bio u grobu, a već danas razmišljam kako ću preplivati Gibraltar. A ja se osjećam kao da sam se ponovno rodio - dodao je Rogošić.

- To može samo lud čovjek - ustvrdila je zabrinuta Rogošićeva supruga Željka koja je s obitelji proživljavala pravu dramu dok je

Veljko ležao u bolnici zbog ozbiljnih komplikacija na mozgu, izazvanih neizlječenom gripom i upalom pluća.

Rogošićeva obitelj razumije tu Veljkovu tvrdoglavost i i odlučnost - jer on uvijek ostvari ono čega se dohvati - ali su ipak zabrinuti, što je normalno i ljudski kad se zna da je njihov suprug, otac i djed čovjek u trećoj životnoj dobi, odnosno u srpnju će navršiti 66 godina.

- Naš sin Veljko, koji je liječnik, rekao mi je u jednom trenutku: Mama, moramo biti spremni na najgore, tata je loše. Zato bih željela da više vodi računa o sebi, i zbog samoga sebe, ali i zbog nas, njegove obitelji - rekla je Željka Rogošić.

- Dok sam bio u besvjesnom stanju, ničega se ne sjećam. Rekli su da sam svašta govorio i buncao. Kad sam se probudio, rekao sam sebi: ‘Isplivat ćeš, Veljko, još taj zadnji maraton pa kud puklo’ - otkrio je naš proslavljeni plivač koji je nakon više od mjesec dana provedenih u bolnici, od čega je 20-ak dana bio u komi, već počeo s treninzima.

Priznaje da se osjeća dobro i iako je iza njega iscrpljujuća bitka za život, nije zalegao, nego šeta, vozi automobil... - Jutros sam vježbao s utezima jer moram vratiti snagu za pothvat od kojega ne odustajem. Moram se pripremiti jer ovaj put nemam pravo na neuspjeh. Znam da nitko nije jači od mora, ali ja ću pokušati ostvariti ono što nitko nije uspio, da budem prvi Hrvat koji će preplivati Gibraltar od Afrike do Europe.

Nisu me zaboravili kad mi je bilo najteže Na ovaj pothvat Rogošić bi se trebao zaputiti potkraj ljeta, čim osjeti da je fizički sposoban izdržati maraton.

- Nisu me zaboravili u najtežim trenucima života, i to od običnih ljudi koje i ne poznajem, preko dragih prijatelja do ministra Primorca koji me posjetio u bolnici. Poruke podrške poslali su mi Mesić, Sanader i mnogi drugi - otkrio je Rogošić. Izvor: Jutarnji list

Uskršnji običaji u Kaštelima

R.Dobrić / Objavljeno: Petak, 06 Travanj 2007

Uskršnji tjedan ili u Kaštelima “velika nedilja” jedan je od središnjih dogañaja kršćanske liturgijske godine, a dogaña se u proljeće kada se čitava priroda budi iz zimskoga sna. Tijekom cijeloga tjedna u Kaštelima se, kao i ostalim dijelovima Hrvatske obavljaju pripreme za Uskrs uz

obnavljanja najznačajnijih dogañaja iz posljednih dana Isusovog života.

Cvitnica

Slavlje “velike nedilje” počinje na Cvitnicu, kada se u crkvu na blagoslov nose maslinove i javorove grane, koje su se u starija vremena ukrašavale violama, perunikama i raznim cvijećem koje je procvjetalo u dvorovima i na balaturama. Takve grančice momci bi darovali djevojkama, a one bi njima poklanjale “garitule” - figuralno pecivo.

Djeca su na blagoslov nosila grane masline ukrašene golubicama izrañenim od grana i od soka smokve-smokvine srčike, a te grančice se i danas čuvaju sve do Čiste srijede slijedeće godine i tada se zapale u obredu pepeljanja. Nakon blagoslova pjevala se misa i Isusova muka, a nakon mise izlagao se Sveti Sakramenat na klanjanje na lijepo okićeni oltar da se mogu održavati “svete ure” do Velike srijede. Na svaki puni sat čuo bi se žamor “Blažena ura, blaženi čas, u koji se rodi Isus, Spasitelj naš.”

U starija vremena u kićenju oltara sudjelovalo bi čitavo mjesto, pa tako i djeca, koja bi od najranijih jutarnjih sati obilazila selo i vikala: “Ko jema šenice, graja i sočivice neka nosi na Božji grebac!”. Djevojke i žene bi donosile u crkvu biljke što su ih zasadile i u tami držale zatvorene, kako bi biljke zadržale blijedu boju, a svi pitari sa ñiranima i ostalim cvijećem bili su okićeni vrpcama i raznobojnim papirom. U Velikom tjednu posebno je bilo važno očistiti i urediti okućnicu, što predstavlja pročišćenje čovjekova tijela i duše prije Uskrsa. Teški poslovi u polju su se izbjegavali i radili su se sitniji poslovi oko kuće, a jedan od važnijih poslova bilo je pritakanje vina, koje se najćešće obavljalo na Veliki petak. I danas postoji uzrečica “Sve šta popiješ na Veliki petak, gre ti ravno u krv!”. U Kaštelima je na Veliku srijedu, četvrtak i petak zabilježen “baraban”- običaj udaranja štapovima i šibama po crkvenim klupama na spomen Barabinog imena, dočaravajući tako grmljavinu koja je nastala nakon Isusove smrti. Ti su štapovi bili izrañeni od trsa iz starog vinograda ili od grana masline ili gloga, a djeca su vrtila “frčajke”. Od srijede do subote crkvena zvona nisu zvonila i bila su vezana konopima, a vjerski


9 obredi su se najavljivali “čvrčaljkama” ili “čegrtaljkama”-drvenim napravama za proizvodnju buke. Veliki petak Veliki petak dan je strogog posta i nemrsa i dan velike žalosti, a na taj dan se u starija vremena nije smjelo orati ni kopati, mesti i čistiti kuću, a nije se niti zemlja dirala, “jer u njoj leži mrtvi Krist”. Na taj dan jela se sočivica, riba i pršurate, a bakalar se pripremao “na brujet i na bilo”. Na Veliki petak održavala se procesija sa upaljenim svijećama i nošenjem križa kao simbolom koji je od simbola muke i trpljenja postao znak spasenja i otkupljenja. Križ predstavlja pomirenje čovjeka sa Bogom, te je postao znak uskrsnog slavlja. U donjim Kaštelima u prošlom stoljeću članovi bratovština i stanovnici Kaštela u procesiji bi obilazili Božje grobove u crkvama Starog, Novog i Štafilića uz molitve i pjevanje krunice.

Na Veliki petak u Kaštelima bi na prozorima kuća pored kojih bi prolazila procesija gorjele dvije voštanice, a procesiju bi uvijek predvodio muškarac starije dobi koji bi nosio veliki križ. Sa njim su uvijek išla dva ministranta, a za njima djeca i odrasli muškarci odjeveni u crnu svečanu odjeću, pa predstavnici Bratovština sa bandirama, duplirima-dvokraki svijećnjak i baldahin-nebnica.

Ispod baldahina hodao bi župnik koji je nosio sv. Otajstvo, a zatim su išli ministrant sa kadionicom, zatim crkveni kantači, te predstavnici općine i na kraju žene prekrivene crnim rupcima i velovima. U procesiji se pjevalo “Puče moj”, a na povratku “Ispovidajte se Gospodinu, jer je dobar.” U Kaštelima se vjerovalo kako će godina biti slaba, ako procesija ne izañe van iz crkve. Nakon mise, pripremila bi se riblja večera za članove bratovštine. Procesije s križem i dan danas se održavaju u čitavoj Dalmaciji.

Uskršnji običaji u Kaštelima(2)

R.Dobrić / Objavljeno: Subota, 07 Travanj 2007

Na Veliku subotu ujutro narod u Kaštelima jedva bi čekao trenutak kada će svećenik i crkveni kantači zapjevati 'Gloria in excelsis Deo'. Tada bi zazvonila sva crkvena zvona i odasvud bi se začulo pjevanje 'Aleluja', što je bio znak prestanka žalosti i početak uskrsnog slavlja.

Na sredinu crkve postavljala se velika posuda (kršćenica), a narod bi u blagoslovljenoj vodi prao lice i ruke, jer se i danas vjeruje kako voda štiti od zla i uroka, te obnavlja duhovno i tjelesno zdravlje. Svi prisutni nosili su blagoslovljenu vodu kući kako bi ih tijekom godine štitila od bolesti i ostalih zala i nevolja.

Na Veliku subotu u crkvi su se blagoslivljale i uskrsne svijeće, a do Drugog svjetskog rata u Kaštelima bi se kod zvonika ranim jutrom naložila velika vatra ili oganj koji bi se zapalio kresivom. Žene bi uzimale komade tinjajućih zbica ili cipanica sa vatre koju bi svećenik blagoslovio i nosile ih kući kako bi zapalile vatru na kućnom kominu. Goreće drvo se do kuće ne bi smjelo ugasiti, jer se vjerovalo kako je to «velika nesrića za cilu godinu». Djeca bi komade izgorenog tinjajućeg drva stavljala u važe i takoñer ih nosila na kućni komin, na kojem će se uskoro početi pripremati uskršnje jelo.

Na Veliku subotu u svakoj kaštelanskoj kući domaćica je imala pune ruke posla oko pripreme spize koja će se blagovati na sam Uskrs, a do danas se u Kaštelima zadržao običaj pečenja sirnica, odnosno trvenica. Trvenice ili sirnice mijesile su se od brašna, jaja, šećera, mlijeka, masti i domaćeg kvasa koji se dobivao od osušenog sirovog tijesta, a siromašnije obitelji koje nisu imale soli, u sirnice su umjesto soli stavljale more. Prema riječima Jele Kovač iz Kaštel Sućurca, trvenice su dobile naziv po tome što tijesto od kojeg se izrañuju treba dobro umijesiti ili utrti. Kaštelanke su ustajale i po nekoliko puta preko noći kako bi premijesile tijesto od kojeg bi ujutro oblikovale kugle, na čijem bi vrhu napravile tri reza , što je znak Svetog trojstva. Zatim je sirnice trebalo premazati tučenim jajem i posuti krupnim šećerom, koji se prije nabavljao u velikim glavama, a one su se razbijale u manje komade. Prema proučavanju nekih povjesničara, pretpotstavlja se kako sirnica predstavlja simbol muke jer podsjeća na spužvu kojom su Kristu vlažene usne tijekom posljednjih sati njegovog života.

Česta su pitanja zašto kaštelansko uskršnje pecivo nosi naziv sirnica, kad u njoj nema sira. Prema riječima Jele Kovač, početkom 20. stoljeća u Kaštelima se za Uskrs peklo pecivo u koje se zabadalo po pet komadića starog sira, što je predstavljalo pet Isusovih rana, a pecivo se zavalo «sirčenica». Nakon što su se ti kruhovi sa komadićima sira prestali mijesiti i peći, naziv sirnica ustalio se za današnje kaštelansko uskršnje pecivo. U Kaštelima je bio običaj ženskoj djeci peći pecivo pod nazivom «guska» ili «lučica» koje ima oblik pletenice, a u sredinu peciva stavljano je jaje. Prema vjerovanju, djevojčicama je ovo pecivo bio poticaj da postanu što bolje žene i majke, što je u starija vremena bilo osnovno i jedino žensko zvanje. Muškoj djeci pekli su se kaštelanski kolači, odnosno tijesto u obliku kruga u koje je takoñer stavljano jaje, a preko jaja se izrañivao križ od komadića tijesta. Osim kolača, dječaci su bili darivani i pecivom u obliku luka sa strijelicom, a pecivo ih je svojom simbolikom trebalo potaknuti na junaštvo i muževnost. Na kaštelanskim kominima se na Veliku subotu pekao i veliki kruh od bijelog brašna, odnosno «popovnica», koji bi se na Uskrs darovao župniku. Jaja su se u Kaštelima počela bojati pred Drugi svjetski rat, a do tada su se na blagoslov nosila neobojana. Kada se počelo sa bojanjem, za bojanje su se koristile prirodne boje koje su se dobivale kuhanjem jaja sa petrusimulom i zeljem, od čega se dobivala zelena boja; kuhanjem jaja sa listovima crvene kapule poprimala su crvenu boju itd. Vjeruje se kako je jaje simbol uskrsnuća, te da donosi sreću i zaštitu od zla. Ljuske uskrsnih jaja stariji Kaštelani nisu bacali, nego su ih spaljivali u vatri ili nosili u polja i stavljali u redine. Poznata je i dječja igra sa jajima-tuklo bi se jaje o jaje, a čije bi bilo natučeno, morao ga je dati pobjedniku, odnosno onome čije bi skuhano jaje ostalo neoštećeno. Uskrs Rano uskrsno jutro u Kaštelima bilo je vrijeme blagoslivljanja hrane, što se zadržalo do danas. Do Drugog svjetskog rata crkveni pod se na


10 Uskrs posipao listovima kadulje, a na Jutrenjoj misi remeta bi prije blagoslova hrane meñu pukom sakupljao darove za župnika-jaja, popovnicu, sirnice i baškotine. Prema riječima Jele Kovač, remeta bi nosio veliki krtol (košaru) i pitao: «Kuvano ili sirovo?», a kad bi dobio odgovor jaja bi slagao svako na svoju stranu. Župnik bi te darove razdijelio remetama,ministrantima i pomagačima.

Hrana se na blagoslov nosila na pijatima ili u krtolima pokrivena tavajolima, a obično se blagoslivljala sirnica, jaja, sol i mlada kapula. Nakon svečane mise obitelj bi zajedno doručkovala «blagoslov», nakon čega bi uslijedio svečani uskršnji obid prije kojeg bi se izmolile molitve, a uskršnja svijeća bi se po završetku blagovanja ugasila kruhom umočenim u vino.

Supružnici Marinović iz Kaštel Sućurca u originalnoj kaštelanskoj nošnji, slikani

ispred crkve u Kaštel Sućurcu na današnjoj uskrsnoj jutarnjoj misi

Uskršnji ručak obično bi spremila ženina obitelj, a uz taj običaj se veže i kaštelanska izreka: «Izij tuju kokošicu, svoju veži za nožicu.» Nakon ručka, išlo bi se čestitati rodbini i prijateljima, čemu su se posebno radovala djeca, jer su na poklon dobivala peciva, voće i ponekad novac.

Dr.Mihovil Biočić o ex. Jugovinilu i Dalmacijacementu

Objavljeno: Subota, 07 Travanj 2007

Potaknuti natpisima u medijima o mogućoj apartmanizaciji prostora bivšeg Jugovinila novinari Kaštelanske kronike pitali su Dr. Mihovila Biočića, predsjednika Gradskog vijeća, o čemu je rijeć. Dr. Biočić je naglasio da od apartmanizacije nema ništa te da Grada Kaštela neće dopustiti da se u prostoru

Inavinila napravi išta drugo osim onog što je GUP-om predviñeno a to su Turistički sadržaji. Reportažu možete pogledati u istom članku na internet Portalu Grada Kaštela.

Otpad – Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici

Objavljeno: Petak, 06 Travanj 2007

1. Centar za gospodarenje otpadom? U Lećevici, odnosno sad u Kladnjicama, testirano je tlo sa nekakvim markerima. Boja se navodno nakon duže vremena pojavila u Jadru ali i u moru. Znate li što o tome, koliko je sveobuhvatno bilo testirane i gdje se točno pojavila boja?

Kako bi se otkio tok podzemnih voda kaštelanske zagore i potencijalni negativan utjecaj prodiranja štetnih tvari iz Centra za gospodarenje otpadom Splitsko – dalmatinske županije, smještenim u Lećevici, u podzemne tokove voda, provedeno je trasiranje. Istražno trasiranje obavljeno je dva puta, najprije u okviru istražnih radova ECOINE za Studiju utjecaja na okoliš Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici; IPZ Uniprojekt MCF; Zagreb, travanj 2005., te od strane HGI-Hrvatski geološki institut, Zagreb, u lipnju 2006. što je objavljeno u studiji naziva: Geološka i hidrogeološka istraživanja na području predložene lokacije Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije kod Lećevice.

Prvo trasiranje obavljeno je iz bušotine duboke: prema Studiji 400 m, 500 m prema Tomislavu Mihotiću, županijskom pročelniku za okoliš, i 600 m prema izjavi dr. Miljeka Weis, nadzornog organa za izvedene istražne radove. Pojava trasera praćena je na izvoru rijeke Jadro, izvorištu Pantan kod Trogira i još nekim izvorištima na području Kaštela. Prema izvješću Studije traser se nije pojavio. Na Studiju su u nekoliko navrata od strane nekoliko nevladinih organizacija izrečene brojne primjedbe i protivljenja. Ministarstvo za zaštitu okoliša prihvatilo je obvezu obaviti dopunska istraživanja: utvrditi stanje speoloških objekata, ponoviti trasiranje vodnih tokova i tako dalje, meñutim te obveze samo su djelomično obavljene. Drugo trasiranje obavljeno je u lipnju 2006. iz jame duboke 30 m, stotinjak metara udaljene od bušotine u kojoj se trasiranje obavilo prvi put. Pojava trasera praćna je, osim na lokacijama kao kod prvog trasiranja, i na dva crpilišta rijeke Krke i dr. U Dopunskom izvješću napisano je da su rezultati trasiranja jame na lokaciji centra pokazala: «S obzirom na zabilježene koncentracije trasera, distribuciju i ukupno trajanje njegovog istjecanja, konstatirana podzemna vodna veza, izmeðu područja planirane izgradnje centra i


11 izvora Jadra, može se smatrati pouzdano potvrñenom.» U izvješću je napisnao da se traser se pojavio 66 dan na izvoru Jadra! Prema saznanjima ekoloških udruga traser se pojavio dvanaesti dan na izvoru Jadra, četrnaesti dan na Krki i četvrti dan na izvoru Gospe Stomorije. Prema iskazanim nalazima Dopunskog izvješća od 66 dana za kontakt sa Jadrom, zbog prehranjivanja u ljetnom razdoblju za područje Zagore trebalo bi propisati i provoditi mjere zaštite kao kod II.zone sanitarne zaštite izvorišta. Prema svim ranijim studijama šire područje oko planirane lokacije «centra» u Kladnjicama klasičan je primjer mjesta na kojem se može očekivati da položaj razvodnice i smjerovi tečenja podzemnih voda variraju ovisno o hidrološkoj situaciji. Na samoj lokaciji i u neposrednoj blizini do sada je registrirano 30 jama sa u svijetu jedinstvenim živim vrstama. Vodni sustav Dalmatinske Zagore, sa ograncima za Jadro, Krku, Pantan, Čikolu i dr., kao i Dalmacija sa Likom i većim djelom BiH-a jedna je vodna cjelina, nedovoljno uvažavana i oskudno istražena! 2. Centar u Lećevici Poslao Gost dana 2007-04-03 20:43:59 Kakv je stav udruge Sunce o izgradnji centra za gospodarenje otpadom u Lećevici? Podržavate li ekološke udruge koje se bore za odvojeno prikupljanje i reciklažu otpada umjesto stvaranja novog smetlišta u Lećevici koji će onečistiti pitku vodu na području Kaštelanskog zaljeva i velikog dijela Šibenske županije? Uduga SUNCE od svog osnutka zalaže se za poštivanje Zakona o otpadu i Strategije za gospodarenje otpadom te upozorava odgovorne na obveze koje proizlaze iz tog zakona. Naši prijedlozi stari su koliko i Udruga: postaviti sustav za odvojeno prikupljanje otpada u cijeloj Županiji poticat odvojeno prikupljanje otpada i njegovo recikliranje Centar za gospodarenje otpadom smjestiti blizu Splita, tj. ondje gdje nastaje najveći dio otpada i to na lokaciji koja je već devastirana i s koje ne prijeti opasnost vodi Centar za gospodarenje otpadom trebao bi prvenstveno služiti kao centar za odvojeno prikupljanje i kompostiranje, a ne kao novo odlagalište ili spalionica U tom smislu izgradnja Centra za gospodarenje otpadom SD županijem trebala bi slijediti zakonsku regulativu te biti temeljena na stručnijm mišljenjima uvažavajući zahtjeve lokalnog stanovništva Plan gradnje velikog regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici zapravo je plan gradnje centra za sabiranje i gospodarenje smećem. Tamo se planira dovoziti neodvojeni otpad i MBO metodom (mehaničko-biološka obrada) razdvajati ulazni otpad (metal, dio papira, pastike itd.) radi dobivanja 36% RDF (refuse-derived-fuel) goriva iz suhog gorivog dijela otpada. “Ostatak” od 62% smeća u studiji Centra unazvan je kompost, što on nije i što je krivo! “Kompost” iz centra neće se smjeti koristiti u poljoprivredi nego će se upotrebljavati SAMO za prekrivanje odlagališta u Kladnjicama/ Lećevica. Planirano je da se gorivi dio (RDF) skladišti u Centru, dok se ne nañe cementara ili spalionica kojoj bi se plaćalo preuzimanje i spaljivanje RDF “alternativnog” goriva. Ovo gorivo poznato je kao heterogeno, što znači da ima promjenjiva energetska svojstva po jedinici mase, a to znači da je proces izgaranja takvog goriva teže optimizirati što ima za posljedicu dodatno povećanje onečišćujućih tvari u zrak. Cijena spaljivanja je nepoznata, a planirani sustav predviña salno povećanje količine otpada što je u protivnosti sa smjernicama Strategije gospodarenja otpadom RH koja nalaže smanjenje količine otpada i odvojeno prikupljanje. Koncept Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Kladnjicama /Lećevici nije izrañen prema ekološkim standardima za koje se mi, a i druge ekološke udruge, zalažemo. Osim što predviña da će se gorivi dio otpada spaljivati u cementarama ili spalionicama te ne potiče odvojeno prikupljanje otpada, prema studiji, otpad bi se tamo

odlagalo 28 godina, a nakon toga tražilo bi se novu lokaciju! .Iz navedenog se vidi da je Centar u Lećevici samo privremeno rješenje te dugoročno predstavlja novi problem. Sve to dogañalo bi se na krškom području, iznad vodotokova uz golemi rizik od onečišćenja podzemnih voda i pitkih izvora vode kojima se opskrbljuje naša, a i susjedne županije. Odvojenim prikupljanjem otpada radikalno bi se smanjila količina otpada koja bi odlazila u planirani županijski centar, te bi tamo odlazio samo onaj dio otpada kojeg grañani nisu odvojeno prikupili.

U tom slučaju, grañani za odvojeno prikupljeni otpad ne bi trebali plaćati nikakvu naknadu jer tako odvojeno prikupljeni otpad odlazi kao korisna sirovina na recikliranje. Takoñer bi se u tom slučaju, «smetlarina» naplaćivala prema količini nerazvrstanog otpada tako bi oni koji nisu spremni odvojeno prikupljati i koji bi sve bacali u istu kantu/spremnik, morali platiti cijenu zbrinjavanja svog nerazvrstanog smeća. Osim toga odvojenim prikupljanjem otpada, odvojeni matrijali 8papir, plastika, staklo...) ponovno se koriste kao sirovine te ih je u daleko manjoj količini, ili uopće nije potrebno uzimati iz prirode. Ovdje su iznesene neke od primjedbi Udruge SUNCE na Centar, u smislu objašnjenja stava Udruge o izgradnji istog. Udruga SUNCE podržava zahtjeve ekoloških udruga koje se bore za odvojeno prikupljanje i reciklažu otpada umjesto stvaranja novog smetlišta jer su to i naši dugogodišnji zahtjevi. Osim lobiranja kod odgovornih za navedenu problematiku Udruga SUNCE neprestano radi na edukaciji putem tiskanih materijala, radionica i predavanja te provodi projekte koji se tiču održivog gospodarenja otpadom (više na www.sunce-st.org).

3. «Zašto se umjesto postojećih kontejnera ne postavi tzv. "zeleni otok" odnosno mjesto za odvajanje otpada i baterija a ne da za dvi baterije moramo zvati gore navedene brojeve?»; «Kad će se početi s organiziranim i obveznim odvajanjem otpada u županiji. To je onda puno teže i skupnje za sve, i ne možeš više bacati otpad kako ti padne na pamet, ali onda više nitko ne može opravdavati gradnju masovne trovačnice u Lećevici.»; « Godinama strpljivo čekamo da nam se postave kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada... kada će se sanader i mihotic smilovati?»; «Prije godinu i po dan je naš bajni gradonačelnik reka da ćemo dobit zelene otoke u Kaštila. Oli on ne zna šta su zeleni otoci ili je otečen?». U zadnje vrijeme sve više je grañana koji su se spremni ekološko odgovorno ponašati u postupanju s otpadom. Preko Zelenog telefona, kao i usmenim putem te preko portala Kaštela traže da im se omogući odvojeno prikupljanje otpada te postavljanje kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada tj. zelenih otoka i u gradu Kaštela, s čime se u potpunosti slaže i Udruga SUNCE. Ovogodišnja proslava Dana planeta Zemlje 2007, 22. travnja, posvećena je održivom gospodarenju otpadom pod geslom «Otpad – od nužnog zla do korisnog dobra». U sklopu planiranih aktivnosti, članovi Udruge SUNCE održat će mnoga predavanja na tu temu po osnovnim i srednjim školama naše


12 županije kao i otvoreno predavanje za grañane, 19. travnja u kinoteci Zlatna vrata, Dioklecijanova 7, Split, u 19 sati. Osim toga dogovoren je razgovor predstavnika Udruge sa gradonačelnikom grada Kaštela, gosp. Ivanom Udovičićem na istu temu. Zainteresirani grañani mogu postaviti pitanja koja žele da članovi Udruge u njihovo ime prenesu gradonačelniku. Odgovore ćemo prenijeti u jednom od članaka na portalu Kaštela.

Pitajte nas

Pitanja vezana za problematiku zaštite okoliša i dalje možete postavljati putem Zelenog telefona, 062 123 456 (cijena po lokalnoj tarifi), svakodnevno od 9 - 15h telefonski ili ostaviti poruku na telefonskoj sekretarici(0 - 24h), cijena poziva je po lokalnoj tarifi. Takoñer pitanja možete postaviti i putem e-maila [email protected] ili, jednostavno, u komentarima ovog članka. Na nekoliko Vaših pitanja odgovor iz Sunca moći ćete pronaći na ovom portalu svakog petka.

Sudska greška otela mu zemlju

Ojdana Koharević (S.Dalmacija) / Objavljeno: Petak, 06 Travanj 2007

SLIJEPA PRAVDA IVAN ALABANDA IZ KAŠTEL LUKŠIĆA IZGUBIO SPOR DUG ŠEST GODINA ZBOG ZAGUBLJENOG SPISA Zbog pogreške Općinskog suda u Kaštelima, Ivan Alabanda umalo je nakon šest godina izgubio sudski spor zbog zemlje u Kaštel Lukšiću. Sud je presudio u sporu protiv

Alabande jer on Sudu nije uputio odgovor na tužbu, no prema tvrdnji Alabande, odgovor je uredno zaprimljen u sudskoj pošti i prije zakonskog roka.

- Vodim spor zbog zemlje od 2 tisuće kvadrata u Kaštel Lukšiću od 2001. godine, priložio sam sve papire i nakon šest godina očekivao pozitivnu presudu jer su svi dokazi bili na mojoj strani - priča Alabanda. Odjednom iz Suda prije nekoliko dana neugodna vijest: -U presudi zbog ogluhe navodi se kako je Sud odlučio protiv mene, jer na vrijeme nisam poslao odgovor na tužbu. - Nisam mogao vjerovati, prva odluka na koju sam trebao uputiti odgovor u roku od 15 dana je 28. veljače, a ja sam Sudu uputio taj odgovor već 7. ožujka, znači mnogo prije zakonskog roka - priča Alabanda. Nakon šokantne presude, otišao je u Sud u Kaštelima, no tamo nije mnogo napravio:

- Rekli su mi da je možda došlo do greške, ali do sutkinje i do predsjednika Suda nisam mogao, tek poslije mi je rečeno da su pogriješili - kaže Alabanda. Sada mu, dok ne dobije novo rješenje, kako kaže, preostaje da na ovu prvostupanjsku presudu uputi žalbu na Županijski sud u Splitu, no to ga ne smiruje: - Meni to ne znači mnogo, jer ću sigurno čekati tri, četiri godine dok moj spis doñe na red - rezignirano tvrdi Alabanda, te najavljuje i podnošenje prijave protiv odgovornih u Sudu: - Žao mi je što se to dogaña u mom gradu, ali moram posumnjati da je posrijedi kriminal - kaže na kraju Alabanda. Priznajemo krivnju Mislav Polić, predsjednik Općinskog suda u Kaštelima, priznaje da se dogodila greška. — Uvidom u spis gospodina Alabande doista smo utvrdili da je riječ o pogreški u našem sudu. Jednostavno se dogodilo da je njegov odgovor na tužbu otišao u drugi spis pod njegovim imenom, što je izazvalo ovakvu reakciju. Gospodin Alabanda može biti miran, jer se već priprema novo rješenje i postupak se nastavlja — kaže Mislav Polić.


I trgovci će slaviti Uskrs

S. Lapenda (S.Dalmacija) / Objavljeno: Petak, 06 Travanj 2007 BEZ ŠOPINGA TRGOVINE PRIHVATILE PRIJEDLOG STRUKOVNOG SINDIKATA Ove godine nijedan od većih trgovačkih lanaca u Splitu neće biti otvoren na Uskrs, dok će radno vrijeme na Uskrsni ponedjeljak uglavnom biti skraćeno. Neradan najveći kršćanski blagdan bio je preporuka i Sindikata

trgovine koju su vodeći trgovački poslodavci odlučili poslušati.

Splićani koji uskršnju kupovinu običavaju obavljati u zadnji tren, to će morati učiniti na Veliku subotu kada će većina trgovina raditi skraćeno.

Tako će trgovački centar "Mercator" dan uoči Uskrsa posjetiteljima biti otvoren do 18 sati, dok će na Uskrsni ponedjeljak raditi kao i nedjeljom. — Kerumove trgovine u subotu će poslovati kao i ostale radne dane, a u ponedjeljak će kupcima do 13 sati na raspolaganju biti tek dvije trgovine, u Hrvojevoj ulici te prodavaonica pokraj pazara na Brdima - kazao je Josip Visković, direktor maloprodaje u "Kerumu". Nedavno otvorena prodavaonica "Billa" predstojeće blagdane radit će samo na Veliku subotu i to od 8 do 18 sati, dok trgovine "Tommy" još uvijek nisu definirale blagdansko radno vrijeme. — Sve "Konzumove" prodavaonice će 7. travnja imati regularno radno vrijeme. Uskrs će biti neradan, dok će se u ponedjeljak raditi skraćeno, i to do dvanaest sati - rekla je Ana Mitrović, glasnogovornica "Konzuma".



13

Anketa za POS

JK / Objavljeno: Petak, 06 Travanj 2007

Grad Kaštela jutros je pokrenuo Anketu za POS. Kako nam je rekao gospodin Čagalj, pročelnik za gospodarstvo grada Kaštela, anketa je dobrovoljna i ona bi trebala pokazati koliki je interes naših sugrañana za ovakav model rješavanja stambenog pitanja, koliko stanova treba graditi, koje veličine i uz

kakve mogućnosti kreditiranja. Anketa nije obvezujući dokument u daljnjem postupku ugovaranja stana. Anketa s popratnim tekstom će biti stavljena tijekom dana i na službene stranice grada – www.kastela.hr.

Iz gradske uprave… Donošenjem Zakona o društveno poticanoj stanogradnji od 6. prosinca 2001. godine i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji od 4. lipnja 2004. godine, APN (Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama) je agencija Vlade Republike Hrvatske koja je nositelj investitorskih poslova u vezi s izgradnjom i prodajom stanova iz programa POS -a. Radi se o vrlo značajnom državnom projektu koji se uspješno ostvaruje u velikom broju gradova i općina diljem RH. Poglavarstvo Grada Kaštela takoñer iskazuje interes za izgradnju stanova iz programa POS-a na svome području, s namjerom da se grañanima Kaštela omogući rješavanje stambenog pitanja i kupnju stana prema programu POS-a. Ovom anketom Grad Kaštela utvrñuje interes za kupnju stanova iz programa POS-a pozivajući potencijalne kupce (putem lokalnih medija, internet stranica itd.) na anketiranje. Molimo zainteresirane sugrañane da ispunjenu Anketu dostave osobno ili putem pošte u Gradsku upravu Kaštela, Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom, gospodarski razvoj i zaštitu okoliša u Kaštel Sućurcu, Ulica braće Radić 1, III. Kat, soba 6, gña. Fanita Krokar, telefon 205-235. Dodatne informacije možete provjeriti na internet stranicama APN-a na adresi www.apn.hr. Anketu možete preuzeti(download) na Internet Portalu Grada Kaštela ili na službenim stranicama Grada Kaštela www.kastela.hr.

Gaženica pod istragom, cesta kroz Kaštela kasni

G. Zubčić (S.Dalmacija) / Objavljeno: Petak, 06 Travanj 2007

ZAGLIBILI BAGRI DOK TUŽITELJSTVO RJEŠAVA SPOR U OKOLICI ZADRA, RAðA SE NOVI PROMETNI PROBLEM Državno odvjetništvo u Zadru zatražilo je od policije da utvrdi sve bitne činjenice i obavi provjeru medijskih navoda u slučaju gradnje spojne ceste izmeñu luke Gaženica i

autocestovnog čvora Zadar 2.

— Općinsko državno odvjetništvo reagiralo je po službenoj dužnosti i od policije zatražilo provjeru istinitosti činjenica iznesenih u javnosti, vezanih uz navodne nezakonitosti prigodom sklapanja ugovora i gradnje 18 kilometara duge spojne ceste — kazao je u četvrtak Ivan Galović, županijski državni odvjetnik. Sumnja na korupciju Galović nam je potvrdio da je Državni inspektorat podnio kaznenu prijavu protiv izvoñača radova spojne ceste, zagrebačkog "Viadukta", zbog ilegalnog vañenja kamena u Skabrnji, ali nema saznanja daje i ministar prometa Božidar Kalmeta Državnom odvjetništvu podnio zahtjev da se ispitaju sve činjenice i navodi koji njega i državnog tajnika za razvitak Zñravka Livakovića sumnjiče za korupciju. Štoviše, Josko Morić, dopredsjednik DC-a, tvrdi da je novac za izgradnju pješačkih pothodnika na cesti kroz Kaštela preusmjeren upravo na spornu dionicu Gaženica -čvor Zadar 2. — Takvu informaciju dobio sam od dobro obaviještenih grañana, ali nije mi poznato o kojem se iznosu radi. Znam da će se cesta kroz Kaštela dijelom financirati i novcem iz pretpristupnih fondova EU-a, koji je uvjetovan zadovoljstvom lokalne zajednice, pa bi europska "špina" mogla biti zatvorena dok se ne ispoštuju zahtjevi za gradnjom kvalitetnih pothodnika — ističe Morić. Meñutim, nedovršeni otkup zemljišta na zapadnom dijelu Kaštela i još uvijek nedefinirana trasa iznad Duća i Omiša glavni su razlozi kašnjenja početka izgradnje većeg dijela brze ceste Trogir-Split-Omiš. Imovinski grop Prometnica vrijedna oko 190 milijuna eura koja bi u potpunosti trebala biti završena iduće godine, što ipak nije realno očekivati. Unatoč tome, naši izvori uvjereni su da postoji novac za splitski, ujedno i najopterećeniji prometni potez u državi, jer Europska investicijska banka namjenski financira gradnju sa 60 milijuna eura. Dogradnja postojeće dionice Jadranske magistrale od Solina do Kaštel Gomilice počela je u jesen prošle godine, s godinu dana kašnjenja, a ni to se ne bi realiziralo da Hrvatske ceste nisu samostalno raspisale natječaj za potez dug 4,2 kilometra. Imovinsko-pravni odnosi s vlasnicima parcela na preostalom dijelu kaštelanske dionice do Planog, u dužini od 10,6 kilometara, još nisu u potpunosti definirani, pa je neizvjestan i planirani završetak radova tijekom iduće godine. Omiš ostaje slijepo crijevo Još lošije stanje vlada na relaciji Stobreč-Dugi Rat-Omiš, dugoj 21,3 kilometra, gdje su radovi trebali početi prošle godine, ali je ministar prometa Božidar Kalmeta tek nedavno najavio raspisivanje natječaja za izbor izvoñača, što će dodatno pomaknuti rokove. Zbog toga će se, po svemu sudeći, turisti iz hotela na Makarskoj rivijeri buditi u 4 sata ujutro kako bi se kroz cjelodnevne gužve na relaciji izmeñu


14 Omiša i Splita probili do ugovornih letova na zračnoj luci u Resniku, pri čemu im neće puno pomoći ni otvaranje autoceste od Dugopolja do Šestanovca.


Za Željezaru Split šest inozemnih ponuditelja

T-Portal / Objavljeno: Petak, 06 Travanj 2007

Željezara Split u petom pokušaju prodaje bila je ponuñena po početnoj cijeni od jedne kune uz više uvjeta, a najvišu je cijenu, 10,11 milijuna kuna, ponudio poljski Zlomrex, koji u svojoj ponudi predviña i najveća ulaganja, u iznosu od 200 milijuna kuna. Od trenutnih 477 zaposlenika Željezare

pak do 2011. godine planiraju postupno smanjivati njihov broj na 370.

Jedan od uvjeta iz natječaja bio je i da ponuditelji predlože popust za 228 milijuna kuna dospjelih obveza Željezare prema državnim vjerovnicima, a Zlomrex je predložio popust od 99,9 posto. Ujedno se obvezao u cijelosti podmiriti dospjele obveze prema ostalim vjerovnicima, kao i nedospjele obveze prema komercijalnim bankama pokrivena državnim jamstvima, a koja se ukupno procjenjuju na oko 165 milijuna kuna.

Stemcor Split pak za kupnju Željezare nudi 5,4 milijuna kuna, a u pet godina planira uložiti najmanje 13,5 milijuna eura, kao i zadržati sve zatečene radnike. No, ova je ponuda uvjetovana otpisom svih obveza prema državnim vjerovnicima, dok se ostale obveze ponuditelj obvezuje podmiriti u cijelosti.

Švicarski Commercial Metals International je za dionice Željezare ponudio 3 milijuna kuna, a u nju bi u pet godina uložio oko 300 milijuna kuna, u što su uračunata i sredstva za podmirenje obveza Željezare. Oni, naime, traže popust za obveze prema državi od 99 posto te predlažu namiru 10 posto vrijednosti nedospjelih obveza prema komercijalnim bankama pokrivenih državnim jamstvima. Obveze prema ostalim vjerovnicima podmirili bi u potpunosti, a broj zaposlenika Željezare do 2011. godine smanjili na 370.

Iz Max Aichera pak za Željezaru nude milijun kuna, uz obvezu ulaganja ukupno 105 milijuna kuna, kao i postupno smanjivanje broja zaposlenika na 369 u 2011. godini. U ovoj je ponudi navedeno kako Max Aicher ne preuzima obvezu podmirenja dugovanja Željezare prema državnim vjerovnicima, dok bi obveze pokrivene državnim jamstvima podmirili u iznosu od najviše 7,5 milijuna kuna, a obveze prema ostalim vjerovnicima do maksimalno 32,6 milijuna kuna.

Mechel i Beltrame su za otkup Željezare Split ponudili po jednu kunu.

Mechel uz to nudi 74 milijuna kuna ulaganja i zadržavanje svih zaposlenika, te predlaže popust za obveze prema državi u iznosu od 45 posto. Glede preostalih obveza Mechel u ponudi navodi kako bi u pregovorima s vjerovnicima pokušao postići dogovor o iznosu, dinamici i načinima plaćanja, dok bi za državna jamstva ponudio zamjenska.

Talijanski Beltrame pak predviña ukupna ulaganja u iznosu od 111 milijuna kuna, kao i 220,2 milijuna kuna za tzv. "poduzetnički program". U tom je iznosu 7,4 milijuna kuna za otpremnine za 106 radnika s više od 30 godina radnog staža, dok bi preostalim sredstvima za oko 200 zaposlenika Željezare na leasing kupili 100 kamiona, koje bi otplatio sam Beltrame.

Kako se pojašnjava, zaposlenici bi tako mogli osnovati vlastite prijevozničke obrte te bi im se jamčilo da će kroz najmanje četiri godine biti kooperanti Željezare. Tako bi se broj zaposlenih u samoj Željezari smanjio na 171 do 2009. godine.

Izvor: T-Portal

Zbog nove tehnologije triput veći prinos Kaštelanskih staklenika

Sandra Livajić (P. dnevnik) / Objavljeno: Utorak, 10 Travanj 2007

Kaštelanski staklenici iz Kaštel Štafilića, jedan od najvećih stakleničkih kompleksa u Europi, uvoñenjem najmodernije tehnologije za stakleničku proizvodnju povrća očekuju trostruko veće prinose i ujednačenu proizvodnju cijele godine. Novi računalni sustav, vrijedan gotovo milijun eura, povećat

će urod rajčice, krastavaca i paprike te smanjiti troškovi vode i umjetnoga gnojiva, a novi rashladni sustavi, strojevi za sortiranje i pakiranje omogućit će kvalitetu povrća koja odgovara svjetskom tržištu.

U Staklenicima, koje u ovoj godini očekuje privatizacija, već razmišljaju o izvozu. Riječ je o prvom hidroponskom uzgoju biljaka u kokosovim vlaknima u Hrvatskoj, koji je ekološki posve prihvatljiv jer se za razliku od drugih smjesa nakon upotrebe može pomiješati sa zemljom. U smjesi kokosovih vlakana uzgajat će rajčice i paprike, a krastavce i salatu i dalje će saditi u zemlju, ali modernijim sustavima navodnjavanja, grijanja i prihrane. Na osam hektara površine sadit će se samo rajčice i paprike, a na preostalih četiri do pet hektara površine u vlasništvu tvrtke uzgajat će se zelena salata i krastvaci klasičnom metodom. Novi sustav osigurat će godišnju proizvodnju čak šest milijuna kilograma rajčica, paprike, krastavaca i zelene salate. Sustav za rekuperaciju drenažnih voda koji skuplja višak vode te je zatim UV sustavom dezinficira znatno će smanjiti potrošnju vode za zalijevanje. Izraelska tvrtka Plastro Irrigation Svstem Ltd., koja je na meñunarodnom javnom natječaju izabrana kao najpovoljniji ponuñač opreme i sustava za hidroponski uzgoj u stakleničkim sustavima, vodeća je tvrtka za irigacijske sustave. Izraelci su osigurali svoju agronomsku i stručnu pomoć tijekom jedne godine, te obuku mladih agronoma i stručnih službi Staklenika. Ukupna investicija u rekonstrukciju i nabavu nove opreme teška je dva i pol milijuna eura, a osim montaže opreme i postavljanja kokosovih kocki u Staklenicima je u tijeku i izgradnja objekta za smještaj računalnog centra za upravljanje prehranjivanjem i zalijevanjem u pogonu. Novac za novi sustav Kaštelanski staklenici osigurali su prodajom četrdeset i četiri tisuće četvornih metara zemljišta u sklopu zapadnog dijela pogona Resnik. Tvrtka je utemeljena 1955. godine, i to upisom SRZ "Jerko Ivančić" u registar zadruga Trgovačkog suda u Splitu i upisom Privrednog


15 poduzeća Rasadnik Split u registar Trgovačkog suda u Splitu. Do 1990. godine, kada je izdvajanjem iz PIK-a Jadro formirano samostalno poduzeće Staklenici, tvrtka je u više navrata mijenjala ime i organizacijski oblik (Rasadnik poljoprivredni kombinat Split, Mediteran poljoprivredni kombinat Split, PIK Jadro - Split, OOUR - Staklenici - Resnik - K. Štafilić u sastavu RO PIK Jadro-Split). Do početka rata Staklenici su bili važan opskrbljivač cvijećem i ranim povrćem na prostoru bivše države, osobito na priobalnom turističkom tržištu i na tržištima Slovenije i BiH. Staklenici su pretrpjeli ratne štete na objektima i nasadima, a zbog prometne blokade izgubilo se tržište u Zagrebu, Sloveniji i BiH, kao i gubitak tržišta u turističkim centrima. Tehnologiju iz šezdesetih koristili su do prošlog mjeseca kad se prešlo na novi sustav. Modernizacija stakleničke proizvodnje bila je preduvjet za financijsku konsolidaciju tvrtke koju očekuje privatizacija. Kaštelanski staklenici, u kojima radi 190 ljudi, u cijelosti su konsolidirali financijsko stanje te su ovu godinu dočekali bez dugova. Ministar poljoprivrede Čobanković za nedavna posjeta Staklenicima najavio je privatizaciju po modelu javno-privatnog partnerstva jer je u temeljnom kapitalu oko 80 hektara vrijednog poljoprivrednog zemljišta, a interes je države i lokalne zajednice, koje bi zadržale kontrolni vlasnički udio, da se zadrži poljoprivredna proizvodnja. Staklenici su rijetka poljoprivredna tvrtka čije je zemljište ušlo u temeljni kapital tvrtke. Vrijednost Staklenika 300 milijuna eura Iako se procjenjuje na 300 milijuna eura, stvarna vrijednost Staklenika je znatno veća jer tvrtka posjeduje oko milijun četvornih metara vrijednog zemljišta. Nakon financijske konsolidacije i ulaganja u tehnologiju Kaštelanski staklenici namjeravaju ponovno zauzeti vodeće mjesto na domaćem i inozemnom tržištu povrćem i cvijećem, a optimizam temelje na više od pola stoljeća iskustva, gotovo tristo tisuća metara četvornih staklenika koji osiguravaju kvalitetan uzgoj i proizvodnju te vlastitoj bušotini za vodu.

Izvor: Poslovni dnevnik

Resnik pun putnika

Joško Brešan (S.Dalmacija) / Objavljeno: Utorak, 10 Travanj 2007 DOBAR START SEDAMDESET ZRAKOPLOVA NA PISTI U ZRAČNOJ LUCI Da će ovogodišnja turistička predsezona biti uspješnija od prošlogodišnje, najbolje nam nagovještavaju uskrsni blagdani. U zračnoj luci Resnik na trenutak je bilo gužve kao da smo u srcu sezone. Na stajanci je za ova tri

uskrsna dana prošlo 70 velikih komercijalnih zrakoplova, te oko 20-ak malih iz generalne avijacije.

Od Velike subote do Uskrsnog ponedjeljka kroz zračnu luku je prošlo izmeñu 7,5 i 8 tisuća putnika, uglavnom turista iz Njemačke, Francuske, skandinavskih zemalja i Velike Britanije, koji su svoje odmore proveli na području Makarske, otoka Brača i Hvara. Najbolji pokazatelj da će sezona biti odlična jest mjesec ožujak, koji je za 17,3 posto bio bolji nego prošlogodišnji, ili kroz zračnu luku je prošlo oko 30.000 putnika.


HUS: U startu odbaciti Mečeljevu ponudu za Željezaru Split

Nikola Vilić / Jadran Babić (JL) / Objavljeno: Subota, 07 Travanj 2007

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević, reagirajući na javljanje Mečelja na natječaj za kupnju splitske Željezare, ocijenio je kako bi tu ponudu u startu trebalo odbaciti, jer se ta tvrtka već potvrdila kao privatizacijski "špekulant" u

slučaju Željezare Sisak, zbog čega država i danas, gotovo pet godina od njihova odustajanja, trpi golemu financijsku štetu.

Čelnik HUS-a upozorio je da bi Vlada, odnosno Fond za privatizaciju, trebali pozorno razmotriti svih šest prispjelih ponuda na peti natječaj za kupnju splitske Željezare po posebnim uvjetima "za jednu kunu", kako se ne bi ponovio slučaj hrvatsko-ukrajinske grupacije "Armko - Smart", koja je u posljednji trenutak odustala od kupnje te tvornice u Kaštel Sućurcu.

Matijašević je rekao da u ime približno 500 radnika Željezare poručuje kako se protive mogućoj prodaji Mečelju, iza kojega stoji ruski kapital. Istaknuo je kako ne sumnja u dobre namjere države, koja ponovno pokušava prodati većinski dionički udio za jednu kunu ustrajavajući pritom na socijalnoj klauzuli o zadržavanju radnika.

Osim Mečelja, na natječaj za kupnju 89,34-postotnog vlasničkog udjela u Željezari Split javile su se i kompanije Zlomrex iz Poljske, Beltrame iz Italije, Stemcor Split iz Mauritiusa, njemački Max Aicher, te Commercial Metals International (CMI) iz Švicarske.

Matijašević ističe kako su sve ponude, osim Mečeljeve, kvalitetne i transparentne, no zasad je švicarski CMI favorit radnika jer je jedini s njihovim predstavnicima potpisao socijalnu klauzulu.

Nikola Vilić

Mečelj o svojoj ponudi za kupnju Željezare Split

Ako ponuda Mečelj International Holdinga bude prihvaćena, Željezara Split postala bi jedna od najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj i regiji, a ponavljanje 'slučaja' Željezare Sisak nije moguće, jer se splitska željezara u potpunosti uklapa u proizvodni profil Mečelja izjavio je danas viši zamjenik predsjednika Mečelja Viktor Trigubko.


16 Na konferenciji za novinare, na kojoj je ponudu Mečelja usporedio s preostalih pet ponuda za kupnju 89,34 postotnog vlasničkog udjela u Željezari Split iz Kaštel Sućurca, Trigubko je ustvrdio kako je njihova ponuda najbolja jer jedina sadrži prijedlog namire svih komercijalnih dugovanja Željezare, 55 posto ukupnih dugovanja prema državi te zadržavanje svih zaposlenika, uz mogućnost povećanja njihova broja.

Ujedno je 'dopunio' ponudu podatkom kako Mečelj u obrtna sredstva planira uložiti 72 milijuna kuna, uz 74 milijuna kuna planiranih trogodišnjih ulaganja u modernizaciju poslovanja Željezare.

Trigubko je Mečelj predstavio kao drugog ruskog i prvog rumunjskog proizvoñača betonskog željeza, s više od 80.000 zaposlenih i godišnjoj proizvodnjom od oko 1,35 milijuna tona betonskog željeza. Ujedno, istaknuo je kako je to bila prva istočnoeuropsku kompaniju iz te branše koja je svoje dionice uvrstila na Njujoršku burzu, a čija tržišna kapitalizacija trenutačno iznosi oko 4,8 milijardi dolara.

Na novinarski upit kako to da, nakon povlačenja iz Željezare Sisak, Mečelj ponovno želi poslovati u Hrvatskoj, Trigubko je rekao kako je on osobno sudjelovao i u kupnji i u povlačenju iz sisačke željezare te može otvoreno "u oči pogledati i sindikate i Vladu, jer je Mečelj ispunio sve preuzete obveze, nije prekršio niti jednu točku ugovora i nije nikoga prevario".

Temeljni razlog povlačenja bila je činjenica da Mečelj nije imao nikakva iskustva u proizvodnom programu sisačke željezare (proizvodnja cijevi), a povukli su se nakon što su nekoliko mjeseci sa sindikatima, Fondom za privatizaciju i Vladom tražili rješenje.

Kad ono nije pronañeno, iz posla su izašli "krajnje korektno", rekao je Trigubko te dodao da je u Sisku ostalo 30 milijuna dolara njihovih ulaganja, 3,6 milijuna eura iz aktiviranog bankovnog jamstva za isplatu 6 plaća, ali i alat i rezervni dijelovi u vrijednosti 1,5 milijuna eura.

Splitska se željezara pak u potpunosti uklapa u Mečeljov proizvodni profil, a s trenutačnim proizvodnim kapacitetom od oko 175 tisuća tona betonskog željeza može bez problema plasirati svoje proizvode, s obzirom na to da je samo hrvatsko tržište "teško" oko 400 tisuća tona godišnje, zaključio je Trigubko.

Jadran Babić

Izvor: Jutarnji list

Tri godine je za nama!

JK / Objavljeno: Petak, 06 Travanj 2007 Ovih dana Portal Grada Kaštela ulazi u svoju 4 godinu rada. Nismo se dali, izdržali smo. Nikad jači i posjećeniji, portal trenutno posjećuje preko 3000 (unique) posjetitelja dnevno, odlučili smo napraviti još jedan korak naprijed.

Uz razne servise s kojim se ovaj portal diči, od danas možete downloadati i 'nulti' broj Portala Grada Kaštela u pdf-u, spremnog za print.Hvala svima koji su doprinijeli izlasku ovog, pred izdanja Portala. Ne možemo sa sigurnošću reći da Vas već slijedeći tjedan čeka broj 1, ali u svakom slučaju bit će ih! Nulti broj Portala možete downloadati OVDJE…, isprintati ga i na miru pročitati u svojoj fotelji. Koliko nam to mogućnosti dozvole manji broj primjeraka ćemo printati i podjeliti sami. Povodom trećeg roñendana, već slijedeću subotu, 14.04. „na programu“ je, tradicionalni, 9. Portal party. Održati će se u caffe baru Twister u Kaštel Lukšiću. Početak i Happy hour zakazan je za 21:00 sat, a atmosferi će pridonijeti zvuci iz miksete DJ Bepa. Svim čitateljima, suradnicima i partnerima želimo sretan i blagoslovljen Uskrs!

Nulto izdanje “Portala”


17

Predavanje o falkuši!

Josip Berecka / Objavljeno: Utorak, 10 Travanj 2007 U organizaciji Marine Kaštela i Hrvatskog Veslačkog Kluba KAŠTELA, u prostorijama Marine Kaštela održalo se predavanje o falkuši i veslanju. Predavanje je počelo u 18:30, 10.04.2007. (utorak). Predavanju su bili prisutni svi veslači HVK KAŠTELA i njihovi roditelji.

Pozdrav novom proljeću

J. Žarko (S.Dalmacija) / Objavljeno: Petak, 06 Travanj 2007 Učenici i nastavnici OŠ Bijaći te predstavnici tvrtke Cemex Dalmacijacement jučer su svečano otvorili početak proljetnih radova i realizirali projekt "Pozdrav novom proljeću" zajedničkom sadnjom autohtonog mediteranskog bilja u školskom vrtu OŠ Bijaći. Projekt održavanja školskog vrta OŠ

Bijaći jedan je od dobitnika donacije na natječaju koji je organizirala tvrtka Cemex Dalmacijacement, pod nazivom "Program doprinosa razvoju društvene zajednice".

Sadnjom novih ukrasnih grmova, cvjetnica i mirodija, škola će nastojati održati tradiciju jednog od najljepše ureñenih okoliša na području Kaštela ali i Splitsko-dalmatinske županije. Raduje nas kako Cemex Dalmacijacement ima sluha za podupiranje projekata lokalne zajednice, a posebno rada s odgojno-obrazovnim ustanovama, a osim ovoga projekta podržali su i iznimno značajan projekt škole Bijaći, a to je nadolazeća tradicionalna 16. čakavska večer pod nazivom "Ća bi bilo kad je ne bi bilo" koja će se održati 25. travnja u Pastoralnom centru u Kaštel Lukšiću. Izvor: Slobodna Dalmacija

Kaštelani na Inkazu

J.Ž. (S.Dalmacija) / Objavljeno: Petak, 06 Travanj 2007 Članovi Udruge tjelesnih invalida Kaštela (Dramske sekcije) gostovali su prvi put na manifestaciji kazališnih grupa "INKAZ" gdje su se okupili predstavnici udruga i centara s područja Hrvatske. Predstavom "Fešta u mravinjaku" prezentiran je dalmatinski dijalekt i glazba, a izveli su je Rea i Mirela

Trebec, Matea i Miljenka Biliškov, Antonija Kuzmanić, Lucija Klarić i Slobodan Popović, pod budnim okom voditeljice dramske grupe Sanje Biliškov.

Djeca iz Likovne radionice udruge samostalno su osmislila scenu i izgled kostima u čijoj su izradi pomogli i roditelji. — U udruzi se pripremaju za nastupe na Meñunarodnom festivalu djeteta u Šibeniku, Festivalu jednakih mogućnosti u Zagrebu, te na ovogodišnjem Kaštelanskom kulturnom ljetu — izjavila nam je voditeljica Udruge Biserka Trebec.



18

Udruga 'Kaštelanski suveniri' na Expo-u '07 R.Dobrić / Objavljeno: Četvrtak, 12 Travanj 2007.

Udruga “Kaštelanski suveniri” vratila se sa Kvarner Expo-a 07, najvećeg sajma suvenira u Hrvatskoj, koji se održavao od 04. do 07. travnja u Opatiji. Na 'starome karu' predstavljeni su najoriginalniji kaštelanski suveniri, čija je izrada inspirirana bogatom kaštelanskom

prošlošću i tradicijom.

Brojne posjetitelje sajma oduševile su lutke u staroj kaštelanskoj nošnji, te izrañeni kaštelanski zlatovez Željane Mornar-Deman. Predstavljena su kaštelanska prepoznatljiva vina i likeri, te maslinovo ulje, a gosti su naročito hvalili liker od kamilice obitelji Grgantov. Slike kaštelanske slikarice Viktorije Ban izrañene u tehnici ulje na platnu posjetiteljima su predočile Kaštela, kaštelansko more, rivu, konobe i masline.

U Istri su predstavljene i kamene kućice i svjetionici “Boljat”, keramika “Svilan”, te svilene marame s izrañenim kaštelanskim utvrdama Udruge tjelesnih invalida Kaštela.

Iako ovim nastupom nisu osvojili nagradu za najuspješniji suvenir, udruga “Kaštelanski suvenir” iznimno je zadovoljna svojom prezentacijom Kaštela, i uvjereni su kako će na nekom od slijedećih sajmova i kaštelanski proizvodi biti nagrañeni, jer su na Expo-u 07 pobrali same pohvale.

Pokrovitelji odlaska Udruge na ovu već tradicionalnu prodajnu izložbu proizvoñača suvenira Hrvatske bili su Grad Kaštela i Turistička zajednica grada Kaštela, koji su velikim brojem brošura i ostalih promotivnih materijala o Kaštelima i sami veoma pridonijeli promociji Grada Kaštela.


19

Dobio batine u kafiću

M.Ra. (Slobodna Dalmacija) / Objavljeno: Četvrtak, 12 Travanj 2007

U kafiću "King" u Kaštel Novom 24-godišnji Ivica P. iz K. Kambelovca u alkoholiziranom se stanju fizički sukobio s nepoznatim osobama u utorak navečer, oko 23 sata. Ivica, koji je u tučnjavi zadobio frakturu nosne kosti s pomakom i više hematoma na glavi, hospitaliziran je na Odjelu neurokirurgije.


Klaonički otpad u Maijkovićima

M. Jurić (S.Dalmacija) / Objavljeno: Srijeda, 11 Travanj 2007

Kaštelanske komunalce ovih su dana nemalo iznenadile goleme količine životinjskih iznutrica koje je nepoznati počinitelj ostavio razasute na privatnom zemljištu na predjelu iznad Maijkovića, drevnog arheološkog lokaliteta na kojem su pronañeni ostaci neandertalca tek nekoliko godina mlañeg od

onog u Krapini. Pedesetak vreća klaoničkog otpada razbacano je po nepristupačnom i strmom terenu, a nakon dojave vlasnika zemljišta, žurno su reagirale službe Grada Kaštela.


Kronika...

PU-st / S.Dalmacija / Objavljeno: Petak, 06 Travanj 2007 04.04.2007. g. službenici PP Kaštela zaprimili su prijavu od Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Trogiru, protiv pedesetdvogodišnjeg direktora poduzeća "Cipicco" d.o.o. Ante Samardžića (52), budući da je onzervatorskim očevidom utvrñeno da je investitor nastavio vaditi kameni materijal

iz mora, unatoč zabrani nadležnog Ministarstva kulture. Slijede daljnji izvidi navedenog dogañaja.

Izvor: Pu-st.mup.hr

Miniranjem oštećeno 6 kuća

Splitska je policija izvijestila kako su na čak šest obiteljskih kuća u Svetom Kaji nastala oštećenja od miniranja o čemu je upoznat i inspektor za zaštita od eksplozija. Djelatnici PP Solin su očevidom utvrdili da je u Kamenolomu Sveti Kajo do oštećenja kuća došlo zbog prijašnjih i sadašnjih miniranja

"Cemexa". Vlasnici kuća na svojim su objektima prijavili pukotine na zidovima, pločama i fasadama. Ža.J. Izvor: Slobodna Dalmacija

SDP demantirao Račanovu smrt Hina/T-Portal / Objavljeno: Četvrtak, 12 Travanj 2007.

Radio 101 je pak u vijestima u 14 sati objavio kako su iz više izvora neslužbeno saznali da je Račan preminuo jutros na Rebru, ali da SDP tu informaciju još ne želi potvrditi zbog čega će i oni pričekati službenu objavu. Redakcija T-Portala ovim

putem želi se ispričati Račanovoj obitelji i njegovim stranačkim kolegama zbog objavljene informacije

Zdravstveno stanje Ivice Račana jutros se naglo pogoršalo, javljeno je na službenim stranicama SDP-a. Nastavljaju se mjere intenzivnog liječenja.

Socijaldemokratska partija opet je objavila šturo priopćenje o Račanovom zdravstvenom stanju.

Ovo je drugi put u tjedan dana da se Račanovo zdravstveno stanje pogoršalo. Prije sedam dana Račanu su CT pregledom ustanovljene nove metastaze na mozgu, i to deset dana nakon otkrića prvih metastaza. Propisana mu je terapija zračenja gama- nožem.

Ranije jutros predsjednik Stjepan Mesić posjetio je Ivicu Račana u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, priopćeno je iz Ureda Predsjednika. Mesić je takoñer u prostorijama SDP-a na Iblerovu trgu razgovarao sa zamjenicom predsjednika SDP-a Željkom Antunović i vodstvom stranke, kaže se u priopćenju.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, na novinarski upit o njegovoj eventualnoj kandidaturi za čelnog čovjeka SDP-a, rekao je danas, da dok se (bivši) predsjednik stranke Ivica Račan bori za život, ne želi sudjelovati u javnim ‘pripetavanjima’ oko njegovog nasljednika i da mu je strano svako kadroviranje.

Je li bitnije čovjekova borba za život ili tko će biti kandidat za nasljednika Ivice Račana, upitao je Bandić.

‘Na nama je da svatko radi svoj dio posla kako bi pobijedili na parlamentarnim izborima u studenome, a tu će Zagreb prednjačiti s trećinom glasova u pobjedi SDP-a na parlamentarnim izborima i to je moja zadaća’, poručio je Bandić.

‘O svemu ostalom ćemo..., sve u svoje vrijeme. Neodgovorno je svako kadroviranje dok se (bivši) predsjednik stranke bori za život. Za njega me vežu odreñeni osjećaji, zajednički poslovi i zadaci, 17 smo godina gradili hrvatsku socijaldemokraciju’, kazao je Bandić.

T-Portal/Hina, četvrtak, 12.4.2007.


20

Eco-Heritage Task Force

Grad Kastela / Objavljeno: Srijeda, 11 Travanj 2007

Hrvatska matica iseljenika tradicionalno organizira dragovoljni program TASK FORCE u kojem mladi iz domovine i iseljeništva rade na zaštiti okoliša, obnavljajući zapuštene dijelove hrvatskoga prirodno-spomeničkog i kulturno-povijesnog prostora, tako da je i nastala transformacija projekta u ECO

HERITAGE TASK FORCE.

Potreba da očuvamo našu prirodnu i kulturnu baštinu je izazov koji će ostati. Uključivanje mladih je prirodna potreba jer i oni potječu iz Hrvatske i nastojat će pridonijeti očuvanju njenog prirodnog okoliša i dobara te je bolje upoznati.

Ove godine domaćin ECO-HERITAGE TASK FORCE je grad Kaštela, od 24. srpnja do 11. kolovoza 2007

Povijest projekta:

Začet u jeku hrvatskih ratnih stradanja 1992. godine, iseljenička je mladež nastavila održavati TASK FORCE i u mirnodopsko vrijemme. Dosad su uspješno ostvareni projekti u Voćinu, Gornjem Brgatu kraj Dubrovnika, Skradinu, Daruvaru, Istri, na Plitvičkim jezerima, na otočiću Galovcu kraj Zadra, u Arboretumu u Trstenom, Motovunu, Zaostrogu, Stonu, Puli i Bakru s arheološkim nalazištima u Crikvenici, Novom Vinodolskom i Hreljinu. Prepoznavši vrijednost ovoga programa svake se godine našoj hrvatskoj mladeži iz iseljeništva i predstavnicima hrvatskih nacionalnih manjina iz susjednih zemalja pridružuju i njihovi prijatelji iz cijeloga svijeta.

Više o projektu pročitajte na http://www.matis.hr

Izvor: Kastela.hr

Još brži i jeftiniji MAXadsl

t-com.hr / Objavljeno: Utorak, 10 Travanj 2007 Svojim postojećim i novim MAXadsl korisnicima T-Com će počevši od 7. travnja 2007. besplatno automatski nadograditi postojeće pristupne brzine, a nove cijene mjesečne naknade bit će niže.

Korisnici MAXadsl pristupa od 79 kuna mjesečno ubuduće će, umjesto dosadašnjih pristupnih brzina od 1Mbit/192 Kbita, moći koristiti brzine od 1Mbit/256 Kbita. Umjesto brzina 2Mbit/256 Kbita, korisnici će moći koristiti povećane brzine od 3 Mbit/352 Kbita, a nova cijena mjesečne naknade iznosit će 179 kuna, umjesto dosadašnjih 199 kuna. Postojeće pristupne brzine od 3Mbit/384 Kbita nadogradit će se novima od 5Mbit/512 Kbita, a cijena mjesečne naknade bit će 329 kuna, umjesto dosadašnjih 369 kuna. Postojećim MAXadsl korisnicima nove brzine biti će aktivirane automatski do kraja mjeseca travnja. Osim većih pristupnih brzina, novi MAXadsl korisnici - koji to postanu u razdoblju od 7. travnja do 5. svibnja 2007. - prigodom potpisivanja ugovora ostvaruju pogodnost neograničenog surfanja (Flat rate) tijekom dva obračunska razdoblja, odnosno do dva mjeseca, za samo 1 kn! Sve informacije o novim pristupnim brzinama i cijenama korisnici mogu pronaći na web stranici www.t-com.hr, pozivom na besplatni broj 0800 9000 Službe za korisnike, odnosno 0800 9100 za poslovne korisnike, ili u ovlaštenim T-Com prodajnim mjestima.

Izvor: T-Com


21

LAS VEGAS – grad svjetla, grad nade

Lidija / Objavljeno: Srijeda, 11 Travanj 2007

Las Vegas je mjesto u kojem gotovo možeš namirisati nadu dok samo šetaš njegovim ulicama, jer malo tko tu dolazi bez onog pitanja u glavi: Zašto se baš meni ne bi posrećilo!? Danju, to je, vizualno, prosječan američki grad, širokih pravocrtnih ulica kojih

bi se posramile i naše najveće avenije, visokih zgrada tamo negdje u centru, apartmanskih naselja pravilno razasutih izmeñu tih širokih ulica.

Kvalitetu tih cesta ne bih komentirala, samo ću reći da postoji razlog zašto svi Amerikanci voze jeepove ili one velike truck-ove. Grad je razmjerno čist i uredan, s iznenañujuće niskom stopom kriminala ( i ne, CSI se ne snima ni blizu Las Vegasa!).

Apsolutno se SVE u gradu bazira ili bar naslanja na kocku, ima jako puno trgovina, onih exkluzivnih i raznih rupčaga tipa sve po 8 (točnije sve po $), ali gospodarska raznolikost tu prestaje, nema apsolutno nikakve proizvodnje. A tržište nekretnina cvjeta.

U Las Vegasu je poželjno biti budan 24 sata na dan, neovisno o tome koliko sreće imate, odnosno koliko dugo možete ostati. Vrijedi dan žrtvovati za noć. To nisu samo priče, to je zaista grad koji noću procvjeta, transformacija je nevjerojatna, gotovo kao da slijećete na drugi planet. Glavni problem – koliko god novaca imate, malo je. Vegas nudi i jako puno besplatne zabave, no ona najbolja zaista košta.

Grad je nastao prije nešto više od 100 godina, usred pustinje, naravno, i do otvaranja prve kockarnice, 1941. ostaje mali i nepoznat gradić. Te godine gangster Bugsy Siegel nesvjesno započinje povijest kockarske Meke, da bi 5 godina kasnije bio ubijen. Tada je Vegas bio samo prašnjavi gradić u srcu Nevade, da bi se do danas pretvorio u metropolis sa preko 2 milijuna stanovnika. Taj se broj povećava ludim ritmom od 6000 ljudi mjesečno (legalnih!), navodno se broj drastično povećao nakon 11. rujna kad su ljudi s Istočne obale počeli bježati u sigurnost unutrašnjosti.

Suvišno je govoriti koji je glavni razlog da odaberete Las Vegas za vaše putovanje života. Oko 35 milijuna ljudi godišnje doñe u Las Vegas u potrazi za srećom. Već sam rekla da se sve vrti oko kocke. Već kad izañete iz aviona, prije nego što i doñete do prtljage, čekaju vas redovi aparata svih vrsta.....Zašto gubiti vrijeme, nek zabava počne odmah!!!!!

Prva stanica – Las Vegas Blvd poznatiji kao Strip, dug nekoliko desetaka kilometara, s gigantskim hotelima s jedne i druge strane, od onih luksuznih, do onih „socijalnih“. Prenoćište na Stripu možete naći i za 20 $, ali vjerujte mi, to ne želite. Prvo što vas fascinira (ako ste imali sreće pa prvi susret s gradom doživjeli noću) je megalomanski kič (a opet nekako čudno prihvatljiv i nenaviknutom europskom oku!), neonske reklame i natpisi, svakojake dosjetke koje vas trebaju namamiti u baš taj hotel, u baš taj casino, na baš taj show....Da bi se zabavili (ili nešto i dobili) nije potrebno prokockati didovinu, postoje aparati na kojima je minimalni ulog samo jedan cent, ili 5, ili 10 ili 25... I na takvim aparatima (navodno!) je moguće dobiti po nekoliko tisuća dolara (za prosječnog Hrvata – pravo bogatstvo!).

Ukoliko kockate, piće je besplatno. Tako je, ubaciš 1 dolar, imaš 100 dijeljenja, digneš ruku i stvori se konobarica. Naručiš što god želiš, besplatno je. Uobičajeno je dati joj tip (recimo 1-2 dolara je ok). Ako ste ozbiljniji igrač i pucate na veliko, možete birati izmeñu ruleta, karata i raznih novotarija.

Najveći ikad ostvaren dobitak je bio nešto više od 37 milijuna dolara, ali to naravno nije zabrinulo vlasnike kockarnice, s obzirom da godišnje ostvare dobit od 7 milijardi dolara, i nijedna nikad nije poslovala s gubitkom. Velika mana, sad samo šetate okolo s nekakvim kuponima s bar-kodom, nema više zveckanja kovanica koje ispadaju iz automata!

Kad vam dosadi kockanje (ili ste ostali švorc), slijedi šetnja po Stripu. Besplatna zabava nudi se i

Documents

Portal Grada Ka tela · staklenici čije su dionice u dva tjedna porasle 50 posto Mario Gatara (P. dnevnik) / Objavljeno: Četvrtak, 12 Travanj 2007 Tek nešto manje od dva tjedna