POP priručnik.pdf

8/15/2019 POP priručnik.pdf

1/77

ZAŠTITA PRIRODE KROZ MJEREPROGRAMA RURALNOG RAZVOJA

RH 2014.–2020.

POLJOPRIVREDAKOJA ŠTITI PRIRODU


2/77

POLJOPRIVREDA

KOJA ŠTITI PRIRODU

ZAŠTITA PRIRODE KROZ MJERE PROGRAMARURALNOG RAZVOJA RH 2014.–2020.

DARKO ZNAOR

SONJA KAROGLAN TODOROVIĆ


3/77

KAZALO

1. Uvod

1.1 Program ruralnog razvoja RH 2014-2020............................................................................................................11.1.1. Što poljoprivrednicima nudi Program ruralnog razvoja?....................................................................................11.1.2 Mjere očuvanja prirode u Programu ruralnog razvoja........................................................................................2

2. Poljoprivreda i očuvanje prirode

2.1 Uloga poljoprivrede u očuvanju prirode...............................................................................................................32.2 Kako poljoprivreda negativno utječe na prirodu?................................................................................................62.3 Kako poljoprivreda čuva prirodu?........................................................................................................................7

3. Politika EU-a za očuvanje prirode kroz poljoprivredu

3.1 Zajednička poljoprivredna politika......................................................................................................................83.2 Poljoprivreda i Ekološka mreža Natura 2000......................................................................................................9

4. Zaštita prirode u poljoprivredi

4.1 Izravna plaćanja i zaštita prirode.......................................................................................................................104.1.1 Višestruka sukladnost i zaštita prirode..............................................................................................................114.1.2 Zelena plaćanja i zaštita prirode........................................................................................................................124.2 Poljoprivrednici i zakonske odredbe o očuvanju prirode...................................................................................144.3 Plaćanja iz Programa ruralnog razvoja i zaštita prirode...................................................................................154.3.1 IAKS plaćanja i ostala plaćanja..........................................................................................................................154.3.2 Podnošenje zahtjeva za plaćanje.......................................................................................................................164.3.3 Izračun prihvatljive površine trajnih travnjaka.................................................................................................174.3.4 Kontrola provedbe mjera...................................................................................................................................20

5. Potpora neproizvodnim ulaganjima (M4.4)

6. Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene (M10)

6.1 Podmjere i operacije.........................................................................................................................................236.2 Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti.................................................................................................256.2.1 Cilj operacije te razlog i iznos plaćanja potpore................................................................................................256.2.2 Obveze korisnika potpore..................................................................................................................................296.3 Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex)............................................................................................................336.3.1 Cilj operacije te razlog i iznos plaćanja potpore................................................................................................336.3.2 Obveze korisnika potpore..................................................................................................................................346.4 Pilot mjera za zaštitu leptira..............................................................................................................................366.4.1 Cilj operacije te razlog i iznos plaćanja potpore................................................................................................366.4.2 Obveze korisnika potpore..................................................................................................................................396.5 Uspostava poljskih traka....................................................................................................................................416.5.1 Cilj operacije te razlog i iznos plaćanja potpore................................................................................................416.5.2 Obveze korisnika potpore..................................................................................................................................42

6.6 Održavanje ekstenzivnih voćnjaka.....................................................................................................................476.6.1 Cilj operacije te razlog i iznos plaćanja potpore................................................................................................476.6.2 Obveze korisnika potpore..................................................................................................................................486.7 Održavanje ekstenzivnih maslinika...................................................................................................................506.7.1 Cilj operacije te razlog i iznos plaćanja potpore................................................................................................50


4/77

6.7.2 Obveze korisnika potpore..................................................................................................................................516.8 Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja...............................................................536.8.1 Cilj operacije te razlog i iznos plaćanja potpore................................................................................................536.8.2 Obveze korisnika potpore..................................................................................................................................55

7. Mjere za očuvanje prirode u pripremi7.1 Održavanje živica...............................................................................................................................................577.2 Održavanje suhozida.........................................................................................................................................60

8. Ekološki uzgoj (M11)

8.1 Iznos plaćanja i razlog.......................................................................................................................................628.1.1 Obveze korisnika potpore..................................................................................................................................66

9. Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnimograničenjima (M13)..................................................................................................................................68

10. Potpora za lokalni razvoj u sklopu inicijative LEADER (M19)........................................................70

11. Literaturni i izvori fotografija..................................................................................................................72


5/77

Hrvatska, kao i svaka druga država članica EU-a, imavlastiti program ruralnog razvoja. Cilj ovog programa je povećati konkurentnost hrvatske poljoprivrede,šumarstva i prehrambeno-prerađivačke industrije, teopćenito unaprijediti životne i radne uvjete u ruralnim

područjima. Riječ je o programu koji će Hrvatska pro-voditi do kraja 2020., uz proračun od oko 2,4 milijarde

EUR. Čak 85% ovog iznosa dolazi iz Europskog poljo-privrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), dok jeostatak sufinanciran sredstvima Državnog proračunaRepublike Hrvatske. Program ruralnog razvoja Re-publike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020. sadrži

sedamnaest mjera:

1.1.1 Što poljoprivrednicima nudi Program ruralnog razvoja?

1. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranjaMJERA 1 (M01):

2. Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoćpoljoprivrednim gospodarstvima

MJERA 2 (M02):

5. Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodamai katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnost

MJERA 5 (M05):

16. Potpora za lokalni razvoj u sklopu inicijative LEADERMJERA 19 (M19):

3. Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranuMJERA 3 (M03):

7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjimaMJERA 7 (M07):

9. Uspostavljanje skupina proizvođača i organizacijaMJERA 9 (M09):

11. Ekološki uzgojMJERA 11 (M11):

13. SuradnjaMJERA 16 (M16):

15. Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za HrvatskuMJERA 18 (M18):

17. Tehnička pomoć (poljoprivrednici nisu krajnji korisnici ove mjere)MJERA 20 (M20):

4. Ulaganja u fizičku imovinuMJERA 4 (M04):

6. Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanjaMJERA 6 (M06):

8. Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šumaMJERA 8 (M08):

10. Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjeneMJERA 10 (M10):

12. Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjimaMJERA 13 (M13):

14. Upravljanje rizikomMJERA 17 (M17):

1.1 Program ruralnog razvoja RH 2014-2020

1


6/77

1.1.2 Mjere očuvanja prirode u Programu ruralnog razvoja

Program ruralnog razvoja RepublikeHrvatske za razdoblje 2014.–2020. temeljise na šest prioriteta koje je propisala

Europska komisija. Prioritet br. 4 odnosise na „obnavljanje, očuvanje i poboljšanjeekosustava povezanih s poljoprivredom išumarstvom“. Unutar ovog prioritetapostoje tri tzv. fokus područja. Prvo odnjih, fokus područje 4A, čiji je naziv“Obnova, očuvanje i povećanje biorazno-likosti, uključujući područja mrežeNatura 2000 i područja s prirodnim

ograničenjima ili ostalim posebnimograničenjima, te poljoprivredu velikeprirodne vrijednosti, kao i stanje europ-skih krajobraza“, odnosi se upravo naočuvanje prirode. Drugo fokus područje(4B) se odnosi na zaštitu voda, a treće(4C) na zaštitu tla. Koliko Europskakomisija pridaje značaju očuvanja prirodei zaštite okoliša, najbolje dokazuje činjeni-ca da čak 30% sveukupnog proračuna za

ruralni razvoj mora biti utrošeno nadobrovoljne mjere koje čuvaju prirodu ištite okoliš što uključuje ekološki uzgoj;

potporu područjima s prirodnim ogra-ničenjima ili ostalim posebnim ograni-čenjima; poljoprivredno-okolišni prog-ram; plaćanja za Natura 2000 područja,ulaganja u razvoj šumarstva te investicijekojima se ublažavaju klimatske promjene.

Od sedamnaest gore navedenih mjeraprograma ruralnog razvoja Republike

Hrvatske, za očuvanje prirode najvažnijesu sljedeće dvije mjere:

Stoga je težište ove publikacije upravo naovim dvjema mjerama. No, Mjera 10 iMjera 11 nisu jedine mjere programa

ruralnog razvoja kroz koje poljoprivred-nici mogu doprinijeti očuvanju prirode.Očuvanju prirode doprinose još tri mjereruralnog razvoja:

1. MJERA 10: Poljoprivreda, okoliši klimatske promjene;

2. MJERA 11: Ekološki uzgoj.

MJERA 13: Plaćanja područjima sprirodnim ograničenjima ili osta-lim posebnim ograničenjima;

2.

1. MJERA 4: Ulaganja u fizičku imo-vinu, točnije njena Podmjera 4.4 :Potpora neproizvodnim ulaganji-

ma vezanim uz postizanje agro-

okolišnih i klimatskih ciljeva;

MJERA 19: Potpora za lokalnirazvoj u sklopu inicijative

LEADER.

3.

Slika 1: Očuvanje prirode kroz poljoprivredu

2


7/77

Poljoprivreda je, s motrišta očuvanja pri-rode, jedna od najvažnijih ljudskih djelat-nosti. Način gospodarenja u poljoprivrediizravno utječe na stanje prirode. Tim više,

imamo li na umu da poljoprivredno zem-ljište prekriva ogromna područja. UHrvatskoj, korištene poljoprivredne povr-šine zauzimaju otprilike četvrtinu cijelo-kupnog teritorija. Zbog ovoga je, ali i či-njenice da su mnoge poljoprivredne povr-šine prave riznice bioraznolikosti, poljop-rivreda izuzetno važna za očuvanje pri-ode.

ŠTO JE BIORAZNOLIKOST?

Danas vrlo često čujemo izraz “bioraznolikost”. No, mnogim poljo-privrednicima nije sasvim jasno o čemu je riječ i što to zapravo jest.Jako pojednostavljeno rečeno – bioraznolikost je, zapravo, druginaziv za ono što je u prirodi živo. Izraz “bioraznolikost” ne rabimoza litice, vodu, zrak, glinu, pijesak i ostale “nežive” dijelove prirode.Ali ga koristimo za sve živo u tom “neživom”: šumu koja raste naliticama, ribe koje žive u vodi, gujavice i golim okom nevidljivemikroorganizme (bakterije, viruse i dr.) koji žive u glini, pijesku, itd.Izraz “bioraznolikost” se, dakle, odnosi na biljke, životinje, alge,gljive, lišajeve i mikroorganizme (njih ne možemo vidjeti golimokom, već jedino uz pomoć mikroskopa). No i sam pojam “bioraz-nolikost” nije jednoznačan. Razlikujemo, naime, više vidovabioraznolikosti:

Slika 2: Očuvanje životinjskih vrsta

2.1 Uloga poljoprivrede u očuvanju prirode

3


8/77

Krajobraz (pejzaž) je prostor speci-fičnih karakteristika, koji u većinislučajeva obuhvaća više staništa,odnosno ekosustava, a u koji jenerijetko zahvatila i ljudska ruka.Krajobraz ima svoju prepoznatlji-vost nastalu interakcijom klime,tla, reljefa te kulturno-povijesnih isocioloških obilježja. Primjerice,brežuljkasti krajobraz Hrvatskogzagorja, s malim, uskim poljopriv-

rednim parcelama, šumarcima,živicama i naseljima – znatno jedrugačiji od krškog krajobraza dal-matinskih otoka, proraslog maki- jom i borovom šumom, s kamenimkućama i maslinicima ograđenimsuhozidima.

Dakle, kada je riječ o bioraznolikos-ti, razlikujemo raznolikost izmeđuvrsta i unutar vrsta (genetska), kaoi raznolikosti između njihovih „do-mova“ (staništa) i krajobraza.

U prirodi nalazimo različite vrstebiljaka, odnosno životinja. Pšenica

se razlikuje od ječma, kruške, pu-rana ili ovce. Sve su to zasebnebiljne, odnosno životinjske vrste.Stoga za poljoprivredno gospodar-stvo koje uzgaja pšenicu, ječam,kruške, purane i ovce kažemo daima veću bioraznolikost vrsta ne-goli, primjerice, ono koje uzgajasamo pšenicu i/ili purane.

Nije svaka pšenica ista. Neka dozri- jeva ranije, a neka kasnije. Jedna jerodnija, a druga manje rodna. Onaduže stabljike daje više slame od

pšenice kraće stabljike. Ova, ali imnoga druga svojstva pšenice uv- jetovana su genima. Oni određujunasljedna svojstva. Sva pšenica koja ima istovjetna nasljedna svojstvapripada istoj sorti pšenice. Isto vrijedi i za stoku. No, kod stoke, istov- jetnost nasljednih svojstava nenazivamo sortom, već pasminom.Polje na kojem su zasijane dvije ili

više sorti pšenice ima veću bio-raznolikost gena od polja na kojoj jezasijana samo jedna sorta pšenice.Staja u kojoj su privezana goveda

samo jedne pasmine ima manjubioraznolikost gena od staje s višepasmina goveda.

Različite biljne i životinjske vrste

imaju svoj “dom” u različitim sta-ništima. “Dom” skakavcu, kamilici idjetelini je livada. No, livada nemože biti, i nije “dom”, mjesto nakojem živi vepar, jela i bukva – već je to šuma. Prostor, dakle, na kojem žive sasvim određene vrstebiljaka, životinja i drugih organiza-ma nazivamo staništem. Za poljop-rivredno gospodarstvo koje imanpr. livadu, oranicu i šumu kažemoda ima veću bioraznolikost staniš-ta, negoli gospodarstvo koje imasamo livadu i/ili oranicu. Stanište iorganizmi koji na njemu žive, za- jedno čine tzv. ekosustav – čvrstopovezanu zajednicu „nežive“ priro-de, prostora i živih organizama kojina njemu obitavaju.

1. BIORAZNOLIKOST VRSTA

3. BIORAZNOLIKOST STANIŠTA

4. BIORAZNOLIKOST KRAJOBRAZA

2. BIORAZNOLIKOST GENA

Slika 3: Poljoprivreda je izuzetno važna za očuvanje prirode

4


9/77


10/77

2.2 Kako poljoprivreda negativno utječe na prirodu?

Slika 5: U prosjeku, svaki treći hektar oranica u Hrvatskoj je zasijan kukuruzom, uzak plodored smanjuje bioraznolikost (gore)Slika 6, 7: Isušivanje močvara (lijevo) i preoravanje trajnih travnjaka (desno) uništava staništa i ekosustave

skog materijala izvornih hrvatskih sorti ipasmina.

Dugogodišnja primjena mineralnih gnojiva mijenja sadržaj hraniva (N, P i K) u tlute zakiseljuje tlo, uslijed čega dolazi do

promjene sastava biljnih zajednica koje natlu rastu.

Primjena pesticida, bez obzira je li riječ oinsekticidima za suzbijanje štetnika, fun-gicidima za suzbijanje bolesti, herbicidi-ma za suzbijanje korova ili nekim drugimpesticidima, loše utječe na bioraznolikost.Smanjuje brojnost vrsta i raznovrsnost

mikroorganizama, te biljnog i životinj-skog svijeta.

Nakon Drugog svjetskog rata, na bio-raznolikost poljoprivrednih površina u

Hrvatskoj su pogubno utjecali i velikiprojekti hidromelioracija (odvodnje inavodnjavanja), te krčenja živica, šikara išumskog raslinja. Ovim su uništenamnoga staništa (naročito močvare i vlažnitravnjaci) i ekosustavi te je umanjena

vrijednost krajobraza.

Velik problem za bioraznolikost je i primjena uskog plodoreda. Na većini oranicadanas se uzgajaju svega dvije do trikulture. U prosjeku, čak svaki treći hektaroranica je pod kukuruzom. Kukuruz nedaje cvjetove jarkih boja i intenzivnogmirisa koji privlače kukce te ne stvara

nektar. Pri njegovu uzgoju se skoro uvijekkoriste insekticidi i fungicidi koji ubijajubrojne kukce i mikroorganizme (biljnebolesti), te herbicidi koji uništavajukorovsku floru i organizme tla.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljećapoljoprivredna praksa je doživjela znatnepromjene. Mnoge od ovih rezultirale su višim prinosima, ali često na uštrbbioraznolikosti. Sva tri ključna čimbenikakoja su nakon Drugog svjetskog rata

dovela do povećanja prinosa u poljop-rivredi izrazito smanjuju bioraznolikost:upotreba visokorodnih sorti i pasmina,upotreba mineralnih gnojiva i upotrebapesticida. Sam uzgoj visokorodnih sorti i pasmina smotrišta očuvanja prirode nije proble-matičan. No, prelaskom na masovnu

proizvodnju ovih sorti i pasmina zane-maruje se uzgoj ostalih sorti i pasmina,posebice izvornih hrvatskih. Dolazi dogubitka genetskog materijala (tzv. genet-ska erozija), uključujući gubitak i genet-

6


11/77


12/77

Sve države članice EU-a provode tzv.Zajedničku poljoprivredu politiku. Riječ je o krovnoj, i kao što samo ime kaže,politici koja je zajednička svim državamačlanicama EU-a, uključujući i Hrvatsku.Drugim riječima, nakon pridruženjaEU-u, Hrvatska više nema i ne provodivlastitu poljoprivrednu politiku, već onukoja je dogovorena i usvojena „u Briselu“.

Ova je, osim što je svim zemljama članica-ma EU-a zajednička, za sve njih i obvezat-na. Njome su definirani ključni ciljevipoljoprivredne politike na razini EU-a,njeni prioriteti, „pravila igre“ i sl. No,svakoj zemlji članici, pa tako i Hrvatskoj,ostavljena je mogućnost da unutar ovogzajedničkog okvira, odrednica i pravila,osmisli i provodi mjere koje su relevantne

za njezinu specifičnu situaciju. Ovo na-ročito vrijedi za politiku ruralnog razvoja.Hrvatska je stoga osmislila i s Europskomkomisijom usuglasila provedbu mjeravlastitog programa ruralnog razvoja za

sedmogodišnje razdoblje. Neke veće zem-lje članice umjesto nacionalnog programaruralnog razvoja imaju nekoliko regional-nih programa. Ovaj pristup omogućujeda se mjere ruranog razvoja i financijskasredstva učinkovitije usmjere na rješava-nje specifičnih regionalnih problema. No,u slučaju Hrvatske, imajući u vidu da jegeografski mala zemlja i tek pridružena

EU-u, za razdoblje 2014.–2020. nije bilopotrebe za regionalnim programimaruralnog razvitka.

Ranije je politika poljoprivredu tretiralaprije svega kao djelatnost koja proizvodipoljoprivredne proizvode – „hranu“ zaljude i stoku te sirovine za industriju.Danas to više nije tako. Zajednička poljo-

privredna politika, a tragom toga i Repub-lika Hrvatska, zagovaraju i potiču višez-načnu ulogu poljoprivrede. Osim gos-podarske, izuzetan značaj pridaju iekološkoj i društvenoj ulozi poljoprivrede.

Poljoprivreda uvelike određuje društveneodnose u ruralnim područjima: obrasce-ponašanja, vrijednosti, običaje, vjerovanjai dr. Osim „hrane“, poljoprivreda isto tako„proizvodi“, tj. negativno ili pozitivnoutječe na cjelokupnu prirodu i okoliš:bioraznolikost, tlo, vodu, zrak i klimu.Ovo je od izuzetne važnosti jer stanjeprirode i okoliša uvelike utječe na naše

zdravlje i dobrobit, uključujući i gos-podarski prosperitet. Stoga zajednička po-ljoprivredna politika ima cijelu lepezumjera kojima osigurava da poljoprivredane šteti prirodi i okolišu. Ovo se postižeograničavanjem ili zabranom primjeneodređenih poljoprivrednih praksi, potpo-rama te ogledno-obrazovnim programi-ma kojima se potiče suradnja i podiže svi-

jest i znanje o očuvanju prirode i okoliša.

3. POLITIKA EU-A ZA OČUVANJE PRIRODE KROZ POLJOPRIVREDU

3.1 Zajednička poljoprivredna politika

Slika 10: Zaštita prirode je važna sastavnica Zajedničke poljoprivredne politike EU-a

8


13/77


14/77


15/77

Slika 13: Osamljena stabla orijentir su za ptice

Više o Izravnim plaćanjima u brošuriAgencije za plaćanja i Ministarstva poljo-privrede „Izravna potpora poljoprivrednicima i kontrola prije isplate“, dos-tupnoj na web stranicama Agencije iMinistarstva.

Od 2015. godine Zajednička poljop-

odnosno zelenih plaćanja. Uz već ranijestruke sukladnosti, ovi zahtjevi traže odpoljoprivrednika poštivanje i primjenuodređenih mjera zaštite prirode i okolišana gospodarstvima.

rivredna politika EU-a uvela je novapravila za provedbu i odobravanjeizravnih plaćanja, a koje je Hrvatska kaočlanica Europske unije dužna primjenji- vati. Jedna od najsloženijih novosti uprogramu izravnih plaćanja je uvođenje

zahtjeva za poštivanje poljoprivrednihpraksi prihvatljivih za klimu i okoliš,

1. Propisani zahtjevi upravljanja (SMR)

2. Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti (GAEC)

Višestruka sukladnost u poljoprivredi su

pravila koja korisnik potpora po površini iza stoku mora poštivati u obavljanjupoljoprivredne aktivnosti na poljop-rivrednom gospodarstvu, a odnose se nazaštitu okoliša, klimatske promjene idobro poljoprivredno stanje poljoprivred-nog zemljišta, javno zdravlje, zdravlježivotinja i biljaka te dobrobit životinja.Sankcije za nepoštivanje pravila višes-truke sukladnosti su umanjenje iliisključenje iz plaćanja za tekuću godinu,odnosno isključenje iz plaćanja za nared-nu kalendarsku godinu, ovisno o ocjeninepoštivanja s gledišta namjere, opsega,ozbiljnosti i trajanja nepoštivanja pravila.

Pravila višestruke sukladnosti čine:

Detaljna pravila navedena su u Pravilniku o višestrukoj sukladnosti (NN 32/2015)

4.1.1 Višestruka sukladnost i zaštita prirode

Riječ je o nizu odredbi iz zakonodavnog okvira Europske unije pre-nesenih u zakonodavstvo Republike Hrvatske, a koje se odnose nazaštitu voda, očuvanje bioraznolikosti, sigurnost hrane, identifikacijui registraciju životinja, bolesti životinja, sredstva za zaštitu bilja i do-brobit životinja.

Riječ je o minimalnim uvjetima upravljanja na poljoprivrednom gos-podarstvu, odnosno obveznim uvjetima kojih se mora pridržavati ko-risnik potpore u obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljop-rivrednim površinama u svom korištenju, a odnose se na zaštituvode, zaštitu tla i zaliha ugljika, očuvanje obilježja krajobraza i mini-malnu razinu održavanja poljorivrednih površina.

11


16/77


17/77


18/77

Pravo na zeleno plaćanje automatski ostvaruju poljop-rivrednici koji:

Za sve ostale površine primjenjuju se obveze zaostvarenje zelenih plaćanja. Važno je napomenuti daAGRONET, elektronički sustav preko kojeg se poljop-rivrednici prijavljuju za „poticaje“, automatski upozora-

va na obaveze višestruke sukladnosti te izračunavaudovoljava li korisnik uvjetima zelenih praksi: razno-likosti usjeva i ekološki značajnih područja.

1. Imaju manje od 10 ha oranica ili

2. Imaju samo trajne travnjake ili

3. Imaju samo višegodišnje kulture ili

4. Se bave ekološkom proizvodnjom(vrijedi samo za parcele u ekološkoj proizvodnji)

Slika 15: Grahorica, odlična krmna biljka koja poboljšava plodnost tla spada u kulture koje fiksiraju dušik (lijevo)Slika 16: Postrni usjev heljde je odlična pčelinja paša (desno)

4.2 Poljoprivrednici i zakonske odredbe o očuvanju prirode

Ove obveze nisu dio višestruke suklad-nosti i u slučaju njihovog kršenja nećedoći do umanjivanja ili uskraćivanjapoljoprivrednih potpora, ali poljoprivred-nike zbog kršenja mogu kazniti inspektori

nadležni za očuvanje prirode i za lovstvo.Riječ je o obvezi poštivanja zabrane namjernog uznemiravanja, hvatanja ili ubija-nja divljih ptica (osim onih na popisudivljači); namjernog uništavanja njihovih

jaja ili oštećivanja njihovih gnijezda ililegla; te namjernog branja, rezanja, sječe,iskopavanja, sakupljanja ili uništavanjastrogo zaštićenih biljnih vrsta.

Osim obveza očuvanja prirode kojeproizlaze iz zahtjeva za ostvarivanje pravana izravna plaćanja, poljoprivrednici, kaoi svi ostali građani, moraju poštivatizakonske odredbe o očuvanju prirode

koje proizlaze iz Zakona o zaštiti prirode(Narodne novine 80/2013), Zakona olovstvu (Narodne novine 140/2005 i75/2009), te Pravilnika o strogo zaštiće-nim vrstama (Narodne novine 144/2013).

14


19/77

4 3 2 P d š j htj l ć j


20/77

4.3.2 Podnošenje zahtjeva za plaćanje

Zahtjev za plaćanje za provedbu IAKS mjera ruralnog razvoja (Mjera 10, M jera 11 iMjera 13 i Potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednogbilja), podnose se na jedinstvenom zahtjevu za plaćanja, putem AGRONET elektro-ničkog sustava Agencije za plaćanja. Dakle, poljoprivrednik koji želi provoditi neku odovih mjera, ukoliko udovoljava uvjetima za ulazak u sustav potpore, može zatražitipotporu na jedinstvenom zahtjevu. Prilikom prijave za plaćanja treba samo označitiispravne šifre potpora. U Tablici 3 prik azan je pregled IAKS mjera ruralnog razvoja zaočuvanje prirode.

Tablica 3: IAKS mjere ruralnog razvoja za očuvanje prirode

OZNAKA MJERE NAZIV POTPORE - TIP OPERACIJE KULTURE/ZEMLJIŠNI TIP ILI VRSTA STOKEOBUHVAĆENA POTPOROM

Mjera 10

Mjera 11

Mjera 13

Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex )

Pilot mjera za zaštitu leptira

Uspostava poljskih traka

Održavanje ekstenzivnih voćnjaka

Održavanje ekstenzivnih maslinika

Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasminadomaćih životinja

Plaćan ja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode

Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednihpraksi i metoda

Očuvanje poljoprivrede na gorsko planinskimpodručjima

Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim

ograničenjima u poljoprivredi

Očuvanje poljoprivrede na područjima saspecifičnim ograničenjima u poljoprivredi

Travnjaci (livade i pašnjaci)

Travnjaci (livade i pašn jaci)

Travnjaci (livade i pašnjaci)

Oranice

Voćne vrste

Maslina

Povrće, višegodišnji nasadi,oranice, livade i pašnjaci

Povrće, višegodišnji nasadi,oranice, livade i pašnjaci

Nije relevantno

Nije relevantno

Nije relevantno

Goveda, svinje, ovce, koze, konji,magarci, kokoši nesilice i purani

16

Navedene IAKS mjere ruralnog razvoja Poljoprivredna parcela je neprekinuta ganjima vezanim uz postizanje agro-oko-


21/77

4.3.3 Izračun prihvatljive površine trajnih travnjaka

Kada je riječ o plaćanjima za travnjake,nije svaki hektar „isti“. Naime, kod nekih

travnjaka može doći do umanjenjaobračunske površine za koju se ostvarujepravo na plaćanje. Što ovo znači?Pretpostavimo da imamo dvije kontinen-talne livade, svaku veličine jednoghektara. Prva je bez žbunja, drveća iostalih drvenastih biljaka, dok je trećina(33%) druge zarasla i prekrivena ovimraslinjem. Za prvu livadu, korisnik će

dobiti maksimalan iznos plaćanja, dok ćeza drugu, taj iznos biti umanjen i iznosit

će 60% maksimalnog iznosa plaćanja.Naime, plaćanja se ostvaruju ne na teme-

lju ukupne površine neke parcele, većtemeljem tzv. prihvatljive površine.Prihvatljivu površinu dobijemo kadaukupnu površinu ARKOD parcelepomnožimo s tzv. koeficijentima prihvat-ljivosti. Tablica 4 prikazuje koeficijenteprihvatljivosti za kontinentalne travnjake,a Tablica 5 za krške travnjake. Prijedodjele koeficijenta prihvatljivosti, sve

neprihvatljive površine koje se nalazeunutar ARKOD parcele, a veće su od 500

m i homogene su cjeline, izlučuju se izARKOD parcele kao neprihvatljive. U

primjeru gornje livade, ukupna površinaod jednog hektara je pomnožena koefici- jentom 0,6 jer je Agencija za plaćanjatemeljem zračnih snimaka i eventualnogizvida na terenu, odredila da je 33% togtravnjaka zaraslo i kao takvo neprihvatlji-vo za potporu. Prihvatljiva površina zaovu livadu je, dakle, 0,6 hektara (jer je 1 x0,6 = 0,6).

Tablica 4: Koeficijenti prihvatljivosti za kontinentalne travnjake (lijevo)Tablica 5: Koeficijenti prihvatljivosti za krške pašnjake (desno)

0 – 10% 1

0,4

0

0,8

0,6

>10 – 30%

>30 – 50%

>50 – 75%

>75 – 100%

1.

2.

3.

4.

5.

RAZREDI PRIHVATLJIVOSTIKRŠKIH PAŠNJAKA SOBZIROM NA ZASTUPLJENOSTNEPRIHVATLJIVIH POVRŠINA

REDNIBROJ

REDNIBROJ

1. 0 – 10% 1

0,8

0,6

0

>10 – 30%

>30 – 50%

>50 – 100%

2.

3.

4.

RAZREDI PRIHVATLJIVOSTITRAJNIH TRAVNJAKA SOBZIROM NA ZASTUPLJENOSTNEPRIHVATLJIVIH POVRŠINA

KOEFICIJENTIPRIHVATLJIVOSTI

KOEFICIJENTIPRIHVATLJIVOSTI

Navedene IAKS mjere ruralnog razvojapodnose se u sklopu jedinstvenog zahtje-va, koji je potrebno podnijeti u razdobljuod 1. ožujka do 15. svibnja one godine nakoju se zahtjev odnosi. Jedinstveni zahtjevmoguće je predati i kasnije, sukladno

pravilniku kojim se uređuje provedbaizravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnograzvoja.

Zahtjev se može podnijeti ako poljop-rivredna površina gospodarstva iznosiminimalno 0,5 ha, a minimalna površinapoljoprivredne parcele mora biti 0,05 ha.

Poljoprivredna parcela je neprekinutapovršina zemljišta unutar ARKOD par-cele koja obuhvaća jednu skupinu usjeva.ARKOD parcela je neprekinuta površinapoljoprivrednog zemljišta koja je u ko-rištenju samo jednog poljoprivrednika, a

klasificira se obzirom na vrstu uporabezemljišta. Izuzetak je operacija 10.1.6(Uspostava poljskih traka), kod kojeveličina ARKOD parcele mora bitinajmanje 1 ha.

Zahtjevi za plaćanja za provedbu Pod-mjere 4.4 (Potpora neproizvodnim ula-

ganjima vezanim uz postizanje agro okolišnih i klimatskih ciljeva) i Mjere 19(„LEADER“ program) ne podnose sepreko jedinstvenog zahtjeva, već sukladnonapucima iz natječaja za te (pod)mjere.Naime, kao što smo naveli, kod ovih

(pod)mjera nema plaćanja po hektaru iligrlu, već se plaća za projekt. Pravilnik oprovedbi, odnosno natječaj za te (pod)mjere definira prihvatljive korisnike, pri-hvatljive troškove te iznose i udio potpore.Natječaj također propisuje i način te uvjetepodnošenja zahtjeva za potporu, uključu- jući i potrebnu dokumentaciju.

17


22/77


23/77


24/77


25/77


26/77


27/77

10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom,k liš i kli t ki j

10.2. Potpora za očuvanje i održivu uporabu i razvojt kih lj i di


28/77

okolišem i klimatskim promjenama:

Zatravnjivanje trajnih nasada;O_02:

Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti;O_03:

Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex );O_04:

Pilot mjera za zaštitu leptira;O_05:

Uspostava poljskih traka;O_06:

Održavanje ekstenzivnih voćnjaka;O_07:

Održavanje ekstenzivnih maslinika;O_08:

Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenihpasmina domaćih životinja.

O_09:

Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom zaoranične jednogodišnje kulture;

O_01:

Osim ovih, postoje još dvije operacije Podmjere 10.1 koje trenut-no nisu dio Programa ruralnog razvoja, ali čije se uvrštenje pla-nira uskoro. Riječ je o operacijama održavanja suhozida i održa-vanja živica (vidi Poglavlje 6.9 i Poglavlje 6.10), koje će bitiuvrštene u Program ruralnog razvoja u trenutku kad se zadovoljesvi potrebni preduvjeti.

Za razliku od obveza koje se odnose na poštivanje višestrukesukladnosti i zelenih praksi, sudjelovanje u Mjeri 10 potpuno jedobrovoljno (Tablica 7). Namijenjene su poljoprivrednicima kojižele provoditi mjere očuvanja prirode koje idu iznad onoga štotraže višestruka sukladnost i zelene prakse (vidi Poglavlje 4.1).Dakako, uz dodatne potpore. Dakle, Mjera 10 (kao i sve drugemjere Programa ruralnog razvoja) je posve dobrovoljna. Odpoljoprivrednika traži više, ali mu zauzvrat više i daje. Mora jeprovoditi minimalno pet godina, a u slučaju prijevremenog pres-

tanka provođenja, moguće su sankcije.

genetskih resursa u poljoprivredi:

Očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskihresursa u poljoprivredi (korisnici ove operacijenisu poljoprivrednici već ustanove)

O_01:

Tablica 7: Obvezatne i dobrovoljne obveze/mjere u poljoprivredi

VID OBVEZE/MJERE

Višestruka sukladnost

Zelene prakse

Mjere ruralnog razvoja

Da, ali samo za neke

Ne

Da

JE LI OBVEZATNO?

Nitko, dobrovoljno je

Svi korisnici potpora

Samo „veliki“ ratari

TKO JE OBVEZNIK?

Plaćanja za provedbu Podmjere 10.1 su po hektaru ili po uvjetnom grlu. Isplaćuju se svakegodine temeljem Odluke o ulasku u sustav potpore koju donosi Agencija za plaćanja ikojim korisnik preuzima obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja operacije. Visinaplaćanja je određena na temelju izračuna dodatnih toškova i eventualnog gubitka prihodakoje poljoprivrednik ima zbog toga što dodatno čuva prirodu i primjenjuje neku od gorenavedenih operacija. Što je provedba operacije zahtjevnija, veći je i iznos plaćanja. Pojedineoperacije Mjere 10 je moguće kombinirati međusobno ili s ostalim mjerama Programa

ruralnog razvoja.

24


29/77


30/77

S motrišta očuvanja prirode, u Hrvatskojsu među najvrjednijima vlažni i medi-teranski suhi travnjaci. Vlažne travnjake je

važno očuvati jer su oni u Hrvatskojizuzetno ugroženi, a mediteranske suhetravnjake radi bogatstva vrsta koje su nanjima. Vlažne travnjake nalazimo najvišeu panonskoj nizini, gdje čine dio velikihmočvarnih kompleksa uz nizinske rijeke,naročito uz Savu. Karakterizira ih veća ilimanja vlažnost. To su košanice slabijegprinosa i kvalitete krme. Obično se kose

samo jednom, i to u kasno ljeto jer učesta-

la košnja postepeno dovodi do stvaranjasuših tipova travnjaka i promjene sastavabiljnih vrsta. Na području središnje,

brdsko-planinske Hrvatske, rasprostra-njene su vrlo specifične vlažne livade.Pojavljuju se uz vodotoke u krškompodručju, koji poniru, a katkad poplavečitava krška polja koja postanu povreme-na jezera. No, vlažnih travnjaka ima i uobalnom području Hrvatske, naročito upodručju ušća Neretve te uz rijeku Cetinu.Suhi mediteranski travnjaci prekrivaju

velike površine hrvatskih otoka, obalnoga

područja i njegova zaleđa. Na tim pod-ručjima razvio se specifičan tip vegetacijekoji se prilagodio mediteranskoj klimi,

jakim vjetrovima te toplim i suhim ljet-nim mjesecima. Neke od biljaka na timtravnjacima su ugrožene ili strogozaštićene vrste na nacionalnoj i europskojrazini.

REGIJA

Kontinentalna nizinska regija

Brdsko-planinska regija

Mediteranska regija

147 EUR

102 EUR

Smanjenje uobičajenog prihoda od sijena uslijed:183 EUR

Nižeg prinosa sijena zbog zabrane korištenja mineralnihgnojiva i pesticida;Lošije kvalitete (hranidbene vrijednosti) sijena zbogobveze odgode datuma košnje.

1.

2.

IZNOS PLAĆANJAPO HEKTARU

RAZLOG PLAĆANJA POTPORE

Travnjaci velike prirodne vrijednosti su trajne livade(košanice) i pašnjaci koji su bogati biljnim i životinj-skim vrstama te stanišnim tipovima koji su ugroženina nacionalnoj i europskoj razini. Većina ovih travnja-ka uvrštena je u ekološku mrežu Natura 2000. Najvećidio ih je na rubu zapuštanja ili je već zapušten i zaras-tao.

Gotovo sve travnjačke površine u Hrvatskoj nastale sukao rezultat ljudskog djelovanja. Šumske površine suse krčile, a na travnjacima koji su održavani košnjom

ili ispašom razvilo se tradicionalno stočarstvo. No,posljednjih nekoliko desetljeća dolazi do velikogzapuštanja travnjaka – i to zbog nekoliko razloga. Prijesvega, smanjen je broj stanovnika na selu, a time ipoljoprivrednika. Naročito mlađih i vitalnijih. Većinanjih ili ne može zbog starosti, ili – zbog zahtjevnostiuzgoja više uopće ne želi uzgajati stoku. Važnost iznačaj stoke uvelike opada. Poljoprivredni strojevizamijenili su stoku pri prijevozu i radovima na polju i ušumi. A mineralna gnojiva postaju nadomjestak staj-

skom gnoju. Meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja ivuna, proizvedeni na tradicionalan način postajuekonomski neisplativi – i nerijetko skuplji negoli isti,mahom uvozni, proizvodi u lokalnim supermarketimai mesnicama. Sve ovo dovodi do propasti tradiciona-nog stočarstva. Smanjuje se broj stoke, a preostalasve rjeđe ide na ispašu i sve češće kroz cijelu godinuprebiva u stočnim nastambama i na okućnicama.Ukratko, sve manje pašnjaka se napasa i livada kosi.Uslijed ovoga, travnjaci prorastaju drvenastomvegetacijom i pretvaraju se u šikare i šumsku

vegetaciju (izrazito opasno i za požare!). Otvorenetravnjačke površine koje su dio prepoznatljive razno-likosti mnogih hrvatskih krajeva nestaju, a s njima ibrojne biljne i životinjske vrste vezane uz travnjake.

Zarastanjem travnjaka velike prirodne vrijednosti gu-bimo naše nacionalno blago i postajemo siromašnijikao narod: gubimo bogatu bioraznolikost i produk-tivne travnjačke površine čije ponovno privođenjekultivaciji je mukotrpno i izuzetno skupo.

ŠTO SU TRAVNJACI VELIKE PRIRODNE VRIJEDNOSTI I ZAŠTO SU NAM VAŽNI?

26


31/77


32/77

6.2.2 Obveze korisnika potpore


33/77

Slika 32: Kosidba travnjaka velike prirodne vrijednosti mora se obavljati strižnim kosilicama (gore)Slika:33: ili ručno radi očuvanja malih životinja (dolje)

29


34/77


35/77


36/77

Slika 35, 36, 37, 38: Čivitnjaču (gore lijevo), cigansko perje (gore desno), trnovitu dikicu (čičak) (dolje lijevo) i obalnu dikicu (dolje desno) stravnjaka treba odstranjivati mehanički

32

6 3 1 Cilj operacije te razlog i iznos plaćanja potpore

6.3 Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex )


37/77

6.3.1 Cilj operacije te razlog i iznos plaćanja potpore

Ovu operaciju je moguće provoditiisključivo na poljoprivrednom zemljištukoje je u ARKOD sustavu označeno kaopodručje ekološke mreže na kojem je cilj

očuvanja ptica kosac (Crex crex ). Oveparcele su u AGRONET-u označenekraticom „ZK“ (zaštita kosca), a nalaze sena područjima ekološke mreže Natura2000 u Cetini, Gorskom kotaru i sjevernojLici, Ličkim krškim poljima, Nacional-nom parku Plitvička jezera, Papuku, Do-njoj Posavini, Pokupskom bazenu, Tu-ropolju, Učkoj i Ćićariji te Velebitu (vidjeti Tablicu 2. Priloga 4., u Narodnim no-vinama 20/2016). Budući da se ova ope-racija može provoditi samo na određe-nim lokacijama, zovemo je „pilot mjerom“.

Slika 39: Kosac je strogo zaštićena ptičja vrsta u Hrvatskoj i posve ovisi o režimu košnje


244 EUR


Smanjenje uobičajenog prihoda od sijena uslijed:Nižeg prinosa sijena zbog zabrane korištenjamineralnih gnojiva i pesticida;

1.

2. Lošije kvalitete (hranidbene vrijednosti) sijenazbog obveze odgode datuma košnje.

CILJ PROVEDBE OPERACIJE

Posebnim režimom košnje te ostalim agro-tehničkim mjerama ove operacije, nastojimostvoriti uvjete za gniježđenje, leženje jaja irazvoj ptića ptice kosca – strogo zaštićene ptičjevrste u Hrvatskoj.

33


38/77

OPIS OBVEZEVRSTA OBVEZE


39/77

Gnojidba Nije dozvoljena gnojidba mineralnim gnojivima i stajskim gnojem.

Nije dozvoljena primjena pesticida.

Nije dozvoljena niti odvodnja, niti navodnjavanje.

Tijekom prvih osamnaest mjeseci minimalno 18 sati.

Svake sljedeće godine izobrazba, individualno savjetovanje ili sudjelovanjeu demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od minimalno 6 sati godišnje.

Potrebno je voditi evidenciju o provođenju svih gore navedenih obveza

– i to sukladno Obrascu 4. iz Priloga 4. (Narodne novine 20/2016).

Prvu košnju provoditi nakon 15. kolovoza, minimalno jednom, a maksimalnodva puta na godinu. Zadnji dan do kada se može vršiti košnja je 15. rujna.

Ručno ili strižnim kosilicama (traktorskim ili samohodnim) na minimalnojvisini od 10 cm iznad tla. Upotreba rotacionih kosilica je zabranjena jerdodatno smanjuju kvalitetu sijena i uništavaju male životinje.

1.

2.

Nije obavezna, a ako se provodi, onda je dozvoljena samo u jesen(najranije od košnje do kraja tekuće godine).

1.

1.

2. Dozvoljena je isključivo ovcama, kozama, govedima i/ili kopitarima.

2. Na parcelama većim od 1 ha potrebno je uz rub ostaviti nepokošenu traku

(5% površine), a košnju obavljati od sredine parcele kružno prema van ilis jedne strane parcele prema drugoj (Slika 40).

3. Minimalni pašni pritisak je 0,3 uvjetna grla po hektaru, a maksimalni 1,0uvjetno grlo po hektaru.

4. Kombinacija ispaše i košnje nije obvezna, ali je dozvoljena.

1.

2. Sve gore navedene biljne vrste treba uklanjati isključivo mehaničkimpostupcima. Upotreba herbicida je zabranjena.

Odstranjivati treba i biljne vrste koje nisu prikladne za ispašu stoke,da se ne bi proširile i zarasle travnjak. Naročitu prijetnju predstavljajustrane invazivne vrste, koje su obično nejestive ili čak otrovne za stoku.Stoga je potrebno uklanjati i slijedeće biljke: čivitnjaču ( Amorphafruticosa), cigansko perje (prava svilenica) ( Asclepias syriaca), trnovitudikicu (čičak) ( Xanthium spinosum) i obalnu dikicu ( Xanthium strumarium

ssp. italicum).

Zaštita bilja

Termin košnje i broj otkosa

Način košnje

Ispaša

Odstranjivanje nepoželjnih biljaka

Hidromelioracijski zahvati

Vođenje evidencije

Izobrazba (vezana uz Mjeru 10)

Tablica 10: Obveze korisnika potpore za pilot mjeru za zaštitu kosca

35


6.4 Pilot mjera za zaštitu leptira


40/77

Ovu operaciju je moguće provoditi isključivona poljoprivrednom zemljištu koje je u

ARKOD sustavu označeno kao područjeekološke mreže na kojem je cilj očuvanjeleptira močvarnog okaša (Coenonympha oedippus), zagasitog livadnog plavca (Phen- garis nausithous) i velikog livadnog plavca(Phengaris teleius) te je stanište vrste močvar-ni plavac (Phengaris alcon alcon). Ove parcelesu u AGRONET-u označene kraticom „ZL“(zaštita leptira), a nalaze se na područjima

ekološke mreže koja su naznačena u Tablici11. Budući da se ova operacija može provodi-ti samo na određenim lokacijama, zovemo je„pilot mjerom“.

Razlog plaćanja potpore je smanjenje uobičajenog prihoda od sijenauslijed:

Nižeg prinosa sijena zbog zabrane korištenjamineralnih gnojiva i pesticida;

Lošije kvalitete (hranidbene vrijednosti) sijenazbog obveze odgode datuma košnje (kod zaštitemočvarnog plavca i močvarnog okaša);

Potpunog gubitka prihoda od sijena svake druge

godine (zaštita močvarnog plavca, zagasitog livadnogplavca i velikog livadnog plavca), odnosno svakegodine s trećine površine (zaštita močvarnog okaša).

1.

2.

3.

Slika 41: Veliki livadni plavac (Phengaris teleius)


Posebnim režimom košnje te ostalimagro-tehničkim mjerama ove operacije nastojimo stvoriti uvjete za očuvanječetiri vrste ugroženih i strogo zaš-tićenih danjih leptira i to: močvarnogplavca (Phengaris alcon alcon), moč-varnog okaša (Coenonympha oedippus ),zagasitog livadnog plavca (Phengarisnausithous) i velikog livadnog plavca

(Phengaris teleius).

36

VRSTA LEPTIRA IZNOS PLAĆANJAPO HEKTARU NAZIV PODRUČJA NA KOJEM OBITAVA* VRIJEME I NAČIN KOŠNJE


41/77

Slika 42: Močvarni okaš Slika 43: Zagasiti livadni plavac

Tablica 11: Iznos plaćanja, područja na kojem obitavaju i režim košnje pilot mjere za zaštitu leptira*Pripadajući kod ekološke mreže Natura 2000 za svako od područja nalazi se u Tablici 3. Priloga 4., u Narodnim novinama 20/2016.

• Livade uz potok Injaticu• Zvečevo• NP Plitvička jezera

• Livade uz Bednju II

• Vlažne livade uz potok Malinska• Mirna i šire područje Butonige• Vlažne livade kod Marušića• Vlažne livade uz Jugovski potok (Štrcaj)• Vlažne livade uz potok Bračana (Žonti)• Pregon

• Zovje• Međimurje• Donje Međimurje

• Peteranec• Zovje• Međimurje• Donje Međimurje• Livade uz Bednju II

326 EUR

274 EUR

274 EUR

Močvarni okaš(Coenonympha oedippus)

Veliki livadni plavac(Phengaris teleius)

Zagasiti livadni plavac(Phengaris nausithous)

Kositi iza 15. 9., svakedruge godine

Kositi iza 15. 9., ali samo jednu trećinu površinesvake godine

Kositi do 15.6., ili iza15.9. svake druge godine

Kositi do 15.6., ili iza15.9. svake druge godine

Močvarni plavac(Phengaris alcon alcon)

274 EUR

37


42/77

OPIS OBVEZEVRSTAOBVEZE



43/77

Tablica 12: Obveze korisnika potpore za pilot mjeru za zaštitu leptira


Gnojidba Nije dozvoljena gnojidba mineralnim gnojivima i stajskim gnojem.

Nije dozvoljena primjena pesticida.

Nije dozvoljena niti odvodnja, niti navodnjavanje.

Tijekom prvih osamnaest mjeseci minimalno 18 sati.

Svake sljedeće godine izobrazba, individualno savjetovanje ili sudjelovanjeu demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od minimalno 6 sati godišnje.

Potrebno je voditi evidenciju o provođenju svih gore navedenih obveza– i to sukladno Obrascu 5. iz Priloga 4. (Narodne novine 20/2016).

Termin i način košnje određen je za svakog leptira posebno (Tablica 11).Košnja se mora obaviti do 1. listopada.

Ručno ili strižnim kosilicama (traktorskim ili samohodnim). Upotrebarotacionih kosilica je zabranjena jer dodatno smanjuju kvalitet sijena

i uništavaju male životinje.

1.

2.

Nije obavezna, a ako se provodi, onda je dozvoljena samo u jesen(najranije od košnje 15. rujna do kraja tekuće godine).

1.

2. Dozvoljena je isključivo ovcama, kozama, govedima i/ili kopitarima.

3. Minimalni pašni pritisak je 0,3 uvjetna grla po hektaru, a maksimalni1,0 uvjetno grlo po hektaru.

4. Kombinacija ispaše i košnje nije obvezna, ali je dozvoljena.

1.

2.

Odstranjivati treba i biljne vrste koje nisu prikladne za ispašu stoke, dase ne bi proširile i zarasle travnjak. Naročitu prijetnju predstavljaju straneinvazivne vrste, koje su obično nejestive ili čak otrovne za stoku. Stoga je potrebno uklanjati i slijedeće biljke: čivitnjaču ( Amorpha fruticosa),cigansko perje (prava svilenica) ( Asclepias syriaca), trnovitu dikicu(čičak) ( Xanthium spinosum) i obalnu dikicu ( Xanthium strumarium

ssp. italicum).Sve gore navedene biljne vrste treba uklanjati isključivo mehaničkimpostupcima. Upotreba herbicida je zabranjena.

Zaštita bilja

Termin i način košnje

Način košnje

Ispaša

Odstranjivanje nepoželjnih biljaka

Hidromelioracijski zahvati

Vođenje evidencije


39


44/77


6.5 Uspostava poljskih traka


45/77

Slika 50: Cvjetne trake u usjevima žitarica

Travne trake, čija je prvenstvena funkcijaosigurati stanište za neke vrste ptica,poput velike strnadice (Emberiza calandra),trčke (Perdix perdix ) i strnadice žutovoljke(Emberiza citrinella).

2.

1. Cvjetne trake, čija je prvenstvena funkcijaosigurati stanište za oprašivače te ihtijekom proljeća i ljeta opskrbiti peludomi nektarom;

Ovu operaciju je moguće provoditi na poljoprivred-nom zemljištu koje je u ARKOD sustavu označeno

kao oranica, minimale površine 1 ha. Potpora seplaća za uspostavu sljedećih vrsta traka:


Cilj ove operacije je poboljšati krajobraznukvalitetu i povećati ukupnu bioraznolikost naoraničnim površinama kroz uspostavu staniš-ta za oprašivače, ptice i ostale životinje.

41

Slika 48:



46/77

*Potpora se ne plaća po hektaru oranice, već po hektaru uspostavljene trake.

VRSTA POLJSKE TRAKE

Cvjetna traka

Travna traka169 EUR

Naknada za dodatne troškove koji su rezultat pridržavanjaposebnih uvjeta koji nadilaze obvezne zakonske zahtjevei uobičajenu poljoprivrednu praksu u uzgoju ratarskihkultura:

346 EUR

Trošak sjemena biljaka koje se koriste za uspostavu

poljskih traka;Trošak obrade tla (oranje, predsjetvena obrada i sjetva).

1.

2.

IZNOS PLAĆANJAPO HEKTARU TRAKE*


vrste). Kako bi korisni kukci imali dovoljno peluda inektara za ishranu, trake treba ostaviti na parceli do u jesen. Travne trake se siju uz rub parcele. Sjetvenamješavina treba sadržavati sjeme najmanje pet vrstatrava (u Tablici 15 prikazane su prikladne vrste). Kodovih traka najvažnije je potaknuti busanje trava, što sepostiže košnjom. Busenovi su prijeko potrebni pticamakoje su cilj zaštite kako bi u njima savile gnijezda, izleglei othranile mlade. Tablica 13 daje pregled svih obvezakorisnika potpore za uspostavu poljskih traka.

Potporu za uspostavu poljskih traka moguće je dobitiukoliko poljoprivrednik u AGRONET sustavu imaoranice minimale površine 1 ha te ukoliko se obvežeprovoditi propisane obveze. Riječ je o skupu zahtjevakoji osiguravaju uspostavu cvjetnih i travnih traka tenjihovu učinkovitu funkciju. Ovi zahtjevi su zaista jednostavni. Cvjetne trake treba uspostaviti uz rub iliunutar parcele. Trebaju sadržavati najmanje petcvjetnih vrsta koje naizmjence cvjetaju tijekom cijele vegetacijske sezone (u Tablici 14 prikazane su prikladne

Cvjetne trakepovećavajubioraznolikostoraničnihpovršina

42


47/77

Slika 49: Travna traka zasijana uz rub polja kukuruza (lijevo)Slika 50: Busenasta vegetacija nužna je za gniježđenje nekih ptica (npr. trčke) (desno)

Ratarska proizvodnja je proteklih desetljećadoživjela velike promjene. Krčenjem rubnog

raslinja, grmlja, šikara i šumaraka parcele supostale veće. Na većini oranica se redovitokoriste mineralna gnojiva i pesticidi, a stajskignoj samo ponegdje i neredovito. Plodored jeuglavnom tropoljni s dominacijom kukuruza iostalih žitarica, a nerijetko i dvopoljni (pšeni-ca-kukuruz). U područjima blizine šećerana iuljara dominiraju velike oranične površinepod šećernom repom, suncokretom i sojom.Uzgajaju se samo visokoproduktivne sorte.

Ovaj proizvodni obrazac ima za posljedicu gu-

bitak raznolikosti gena, vrsta, staništa i krajo-braza na oranicama. S oraničnih površina su u

potpunosti nestala staništa za brojne kukce,naročito oprašivače, kao i za ptice i male sisavce.

Uspostavljanjem poljskih traka na oranicamamoguće je donekle popraviti ovo stanje. Ovetrake, koje mogu biti mješavine cvatućih vrstaili trava, predstavljaju važna staništa za kukce,male sisavce i ptice – od kojih su mnogi korisniza poljoprivredu.

ZAŠTO USPOSTAVLJATI POLJSKE TRAKE?

43


CVJETNE TRAKE TRAVNE TRAKE


48/77

Tablica 13: Obveze korisnika potpore za uspostavu poljskih traka

Slika 51: Lavanda je na popisu biljnih vrsta za cvjetne trake

Uspostava traka

Najranije 1. listopada.

Položaj traka moguće je mijenjati svakegodine.

Traka ostaje na istom mjestu.

Nije dozvoljeno.


Najmanje 3 m, najviše 15 m. Najmanje 2 m, najviše 3 m.

Najmanje 200 m po hektaru. Najmanje 200 m po hektaru.

Najmanje 50 metara. Najmanje 50 metara.

Posijati uz rub ili unutar parcele.1.Ne smiju se koristiti kao put ili prolaz.2.

Posijati uz rub parcele.1.Ne smiju se koristiti kao put ili prolaz.2.

1. Tijekom prvih osamnaest mjeseci minimalno 18 sati.Svake sljedeće godine izobrazba, individualno savjetovanje ili sudjelovanje

u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od minimalno 6 sati godišnje.

2.

Trake trebaju sadržavati najmanjepet cvjetnih vrsta iz Tablice 14.

Trake trebaju sadržavati najmanjepet cvjetnih vrsta iz Tablice 15.

Trake nije dozvoljeno kultivirati ili kositi–treba ih ostaviti da ocvatu.

U prvoj godini uspostavljanja traku jemoguće pokositi 2-3 puta da se spriječizakorovljavanje i potakne busanje. U trećojgodini trake treba pokositi, ali ne poslije1. listopada.

Širina traka

Dužina traka

Udaljenost između traka

Biljne vrste u trakama

Kultivacija ili košnja traka

Zaoravanje traka

Izmjena položaja

Vođenje evidencije

Izobrazba(vezana uz Mjeru 10)

44

HRVATSKI NAZIV BILJNE VRSTE LATINSKI NAZIV BILJNE VRSTENAZIV PORODICE

Hydrophyllaceae 30% Facelija Phacelia tancetifolia

MINIMALNI UDIOPORODICEU MJEŠAVINI %


49/77

Tablica 14: Popis biljnih vrsta za cvjetne trake

10%

10%

10%

0% (nijeobavezno,preporuka)



Heljda

• Grahorica jara• Grahorica ozima• Panonska grahorica• Aleksandrijska djetelina• Kokotac• Perzijska djetelina• Smiljkita

• Lucerna• Hmeljasta djetelina• Crvena djetelina• Bijela djetelina• Švedska djetelina• Ptičja grahorica• Esparzeta• Seradela• Grahor• Inkarnatka• Stočni grašak• Plava lupina• Žuta lupina

• Gorušica bijela• Gorušica• Repica

• Neven• Kamilica• Suncokret• Različak

• Mrtva kopriva• Livadska kadulja• Kadulja• Metvica divlja• Iva

• Lavanda hibridna• Majčina dušica

• Boražina

• Crni sljez

• Borago officinalis

• Malvae sylvestris

• Lamium purpureum

• Salvia nemorosa

• Salvia officinalis

• Mentha longiforia

• Ajuga reptans

• Lavandula hybrida• Thymus serpyllum

• Calendula officinalis

• Matricaria chamomilla

• Helianthus annuus

• Centaurea cyanus, C. Iacea

• Sinapis alba

• Sinapis arvensis

• Brasica napus

• Vicia sativa

• Vicia villosa

• Vicia pannonica

• Trifolium alexandrinum

• Melilotus albus

• Trifolium resupinatum

• Lotus corniculatus

•

Medicago sativa• Medicago lupulina

• Trifolium pratense

• Trifolium repens

• Trifolium hybridus

• Vicia cracca

• Onobrychis viciifolia

• Ornithopus sativus

• Lathyrus pratensis

• Trifolium incarnatum

• Pisum sativus

• Lupinus angustifolius

• Lupinus luteus

Fagopyrum esculentumDvornici

(Polygonaceae)

Lepirnjače(Fabaceae)

Kupusnjače(Brassicaceae)

Glavočike( Asteraceae)

Usnjače(Lamiaceae)

Boražinovke(Boraginaceae)

Sljezovke(Malvaceae)

10% (ali mini-malno 3 vrste)

45

HRVATSKI NAZIV BILJNE VRSTE LATINSKI NAZIV BILJNE VRSTENAZIV PORODICE

Trave (Poaceae) 30% • Klupčasta oštrica • Dactylis glomerata

MINIMALNI UDIOPORODICEU MJEŠAVINI %


50/77

Tablica 15: Popis biljnih vrsta za travne trake

20%

50% aliminimalno

tri vrste

• Engleski ljulj

• Vlasulja livadna• Vlasulja nacrvena• Vlasulja trstikasta• Vlasulja ovčja• Mačji repak• Vlasnjača livadna

• Festuca pratensis

• Festuca rubra

• Festuca arundinacea

• Festuca ovina

• Phleum pratense

• Poa pratensis

• Lolium perenne

Slika 52: Kamilica i različak su također na popisu biljnih vrsta za cvjetne trake

46


6.6 Održavanje ekstenzivnih voćnjaka


51/77

Slika 53: Ekstenzivni voćnjak zasađen visokostablašicama

Ovu operaciju je moguće provoditi na poljop-rivrednom zemljištu koje je u ARKOD sustavuoznačeno kao ekstenzivni voćnjak s najmanje 50, anajviše 200 stabala na hektaru. Ove parcele su uAGRONET-u označene kraticom „EV“ (eksten-

zivni voćnjak). Ekstenzivne voćnjake nalazimonajčešće u Hrvatskom zagorju i Međimurju, ali ih,prvenstveno uz okućnice, ima i u ravničarskim ibrdskim područjima Hrvatske.


Cilj ove operacije je zaštita ekstenzivnihtravnjačkih voćnjaka zbog očuvanja tradici-onalnih elemenata kulturnog krajobraza ibioraznolikosti.

47



52/77

Potporu za održavanje ekstenziv-nih voćnjaka moguće je dobitiukoliko poljoprivrednik u AG-RONET sustavu ima parcelu eks-tenzivnog voćnjaka s najmanje 50,a najviše 200 stabala po hektaru teukoliko se obveže provoditi pro-pisane obveze. Riječ je o skupuzahtjeva koji osiguravaju kvalitet-no održavanje ekstenzivnih voć-njaka. Ovi zahtjevi gotovo da neodudaraju od onoga što poljop-

rivrednici koji imaju i već održa- vaju ekstenzivne voćnjake ionako već rade. Nije dozvoljena gnojidbamineralnim gnojivima, već samokrutim stajskim gnojem. Zaštitabilja se provodi isključivo sredstvi-ma i metodama koje se koriste priekološkoj proizvodnji. Površinuispod stabala je potrebno održa-

vati košnjom i/ili napasanjem.Tablica 16 daje pregled svih obveza korisnika potpore za održa- vanje ekstenzivnih voćnjaka.


385 EUR


1. Smanjenje uobičajenog prihoda zbog nižih prinosa uslijed:

2. Dodatnih troškova uslijed korištenja isključivo sredstavaza zaštitu bilja koja su dozvoljena u ekološkoj proizvodnji.

a) Ograničenog broja stabala (maksimalno 200) po hektaru;b) Tehnologije uzgoja koja zahtijeva visokostablašice (riječ

je uglavnom o starijim, manje rodnim sortama) i zabranjujekorištenje mineralnih gnojiva i pesticida.

Slika 54: Ekstenzivne voćnjake dozvoljeno je kositi i/ili napasati

48


Gnojidba mineralnim gnojivima Nije dozvoljena.


53/77

Tablica 16: Obveze korisnika potpore za održavanje ekstenzivnih voćnjaka

Ekstenzivni voćnjaci su s motrišta

bioraznolikosti jedno od najdrago-cjenijih poljoprivrednih staništa iekosustava. U poljoprivredi rijetkonalazimo toliko bogatstvo i razno-likost biljnih i životinjskih vrsta kaou ekstenzivnim voćnjacima. Ovo neiz- nenađuje imamo li na umu da sukombinacija ekstenzivnih travnja-ka i voćnjaka s visokostablašicama.

Glavnina sorti u ovim voćnjacimasu stare, izvorne ili udomaćene

sorte – na stotine njih. Mnoge od

njih su znatno bogatije vitaminima imineralnim tvarima, te otpornijena mraz, bolesti i štetočine – negolivećina modernih sorti.

Ekstenzivni voćnjaci se odlikuju vi-sokim uzgojnim oblikom stabala –visokostablašicama s bujnom i raz-granatom krošnjom. Riječ je o na-

sadima s rijetkim sklopom stabala.Stabla su zasađena na velikim raz-

macima te obično na hektaru ima

maksimalno 150-200 stabala. Uekstenzivnim voćnjacima, površinaispod i između stabala je zatravnje-na i održava se košnjom i/ili na-pasanjem. Stoga imaju važnuulogu i u zaštiti tla od erozije.

ZAŠTO NASTOJIMO OČUVATI EKSTENZIVNE VOĆNJAKE?

49

Potrebno je voditi evidenciju o provođenju svih gore navedenih obveza

– i to sukladno Obrascu 7. iz Priloga 4. (Narodne novine 20/2016).

Dozvoljena je primjena samo krutog stajskog gnoja – i to ispod krune stabla.Primjena gnojovke i gnojnice je zabranjena. Korisnik se mora pridržavati

minimalnih zahtjeva za gnojiva.

Isključivo sredstvima za zaštitu bilja koja su odobrena u ekološkoj proizvodnji.Korisnik se mora pridržavati minimalnih zahtjeva za pesticide.

Najmanje jednom godišnje (uključujući i košnju ispod stabala), ali ne kasnijeod 1. listopada.

Odumiruća stabla treba nadomjestiti sadnicama ugroženih izvornih i tradicijskihsorti. Popis se nalazi u Tablici 7. Priloga 4., u Narodnim novinama 20/2016.

1. Nije obavezna (površinu je moguće održavati i samo košnjom), ali je dozvoljena po ha. 2. Dozvoljena isključivo ovcama, kozama, govedima i/ili peradi.3. Minimalni pašni pritisak nije propisan, a maksimalni je 1,0 uvjetno grlo po ha.4. Dozvoljena je kombinacija ispaše i košnje.

1. Tijekom prvih osamnaest mjeseci minimalno 18 sati.2. Svake sljedeće godine izobrazba, individualno savjetovanje ili sudjelovanje


Gnojidba stajskim gnojem

Zaštita bilja

Termin i način košnje

Podsađivanje

Ispaša

Vođenje evidencije



6.7 Održavanje ekstenzivnih maslinika


54/77

Ovu operaciju je moguće provoditi na poljoprivrednom zemljištukoje je u ARKOD sustavu označeno kao ekstenzivni maslinik snajmanje 25, a najviše 150 stabala na hektar. Ove parcele su u AG-RONET-u označene kraticom „EM“ (ekstenzivni maslinik).Ekstenzivne maslinike nalazimo najčešće na dalmatinskim otocimai nekim dijelovima priobalja.


804 EUR


1. Smanjenje uobičajenog prihoda zbog nižih prinosa uslijed:

2. Dodatnih troškova uslijed korištenja isključivo sredstavaza zaštitu bilja koja su dozvoljena u ekološkoj proizvodnji.

a) Ograničenog broja stabala (maksimalno 150) po hektaru;b) Tehnologije uzgoja koja se zasniva većinom na starijim,

manje rodnim sortama i zabranjuje korištenje mineralnih

gnojiva i pesticida.

Slika 55: Ispaša ovaca u ekstenzivnom masliniku na Braču


Cilj ove operacije je zaštita ekstenzivnihmaslinika zbog očuvanja tradicionalnihelemenata kulturnog krajobraza i bio-raznolikosti.

50




55/77

Tablica 17: Obveze korisnika potpore za održavanje ekstenzivnih maslinika

Gnojidba mineralnim gnojivima


Nije dozvoljena.

Dozvoljena je primjena samo krutog stajskog gnoja – i to ispod krune stabla.Primjena gnojovke i gnojnice je zabranjena. Korisnik se mora pridržavatiminimalnih zahtjeva za gnojiva.

Isključivo sredstvima za zaštitu bilja koja su odobrena u ekološkoj proizvodnji.Korisnik se mora pridržavati minimalnih zahtjeva za pesticide.

Košnja je dozvoljena, nema ograničenja niti propisanih termina i načina košnje.



Gnojidba stajskim gnojem

Zaštita bilja

Košnja

Dozvoljena, nema ograničenja. Moguće ju je kombinirati s košnjom i/ili ispašom.Mehanička obrada tla

Dozvoljeno je zadržavanje svih tanjih grančica ispod krošnje nakon rezidbe.Zbrinjavanje orezanih grana

Ispaša

Vođenje evidencije


1. Nije obavezna, ali je dozvoljena.2. Dozvoljena isključivo ovcama ili kozama.

3. Nema ograničenja u vezi minimalnog ili maksimalnog pašnog pritiska (brojauvjetnih grla po hektaru).4. Dozvoljena je kombinacija s košnjom i/ili mehaničkom obradom.

Potporu za održavanje ekstenzivnih maslinika moguće je dobiti ukolikopoljoprivrednik u AGRONET sustavu ima parcelu ekstenzivnog maslini-ka s najmanje 25, a najviše 150 stabala po hektaru te ukoliko se obvežeprovoditi propisane obveze. Riječ je o skupu zahtjeva koji osiguravajukvalitetno održavanje ekstenzivnih maslinika. Ovi zahtjevi gotovo da neodudaraju od onoga što poljopivrednici koji imaju i već održavaju eksten-zivne maslinike ionako već rade. Nije dozvoljena gnojidba mineralnimgnojivima, već samo krutim stajskim gnojem. Zaštita bilja se provodiisključivo sredstvima i metodama koje se koriste pri ekološkoj proizvod-

nji (uključujući i žute ploče i posude protiv maslinine muhe (Bactroceraoleae)). Površinu ispod stabala je potrebno održavati košnjom i/ilinapasanjem. Tablica 17 daje pregled svih obveza korisnika potpore zaodržavanje ekstenzivnih maslinika.51


56/77

Slika 59: Ekstenzivni maslinici često su ograđeni suhozidom

Ekstenzivni maslinici su nekada bilirašireni po cijelom hrvatskom prio-balju, naročito na dalmatinskimotocima. I danas ih uglavnom nalazi-mo u unutrašnjosti dalmatinskih oto-ka. često na teško pristupačnimterenima. Ekstenzivni maslinici sudio karakterističnog kulturnog krajo-braza hrvatkog priobalja te predstav-ljaju važan dio hrvatske kulturnebaštine. Intenzivan uzgoj i podizanjeintenzivnih, gustosađenih maslinika svisokorodnim sortama i sustavima zanavodnjavanje potisnuo je interes zaodržavanje ekstenzivnih maslinika.Njihovo zapuštanje će za posljedicuimati gubitak biološke i krajobrazneraznolikosti te kulturne baštine.

Ekstenzivni maslinici se odlikuju vi-sokim uzgojnim oblikom stabala –visokostablašicama s bujnom i raz-

granatom krošnjom. Riječ je onasadima s rijetkim sklopom, običnoimaju 50-100 stabala po hektaru.Zasađena su većinom na malimparcelama, koje malo kada imaju višeod pedesetak stabala. Kontrola ko-rova u ekstenzivnim maslinicima sevrši povremenom košnjom, okopa-vanjem ili frezanjem. Na Cresu iBraču, korov se tradicionalno suzbijaispašom ovaca. Mineralna gnojiva ipesticidi se u ekstenzivnim maslinici-ma primjenjuju vrlo rijetko, a navod-njavanje gotovo nikada.

Zasađeni su uglavnom na teže pristu-pačnom terenu s ograničenom mo-gućnosti korištenja moderne meha-nizacije. Često se nalaze na terasama

i omeđeni su suhozidima, koji su,osim što su prepoznatljivo obilježjemediteranskog krajobraza, također

i važno stanište za biljne i životinjskevrste. Ekstenzivni maslinici su izuzet-no važni za ptice selice iz srednje isjeverne Europe jer im pružaju prijeko potrebno stanište za prezimlja-vanje. Osim toga, izrazito su vrijedangenetski spremnik. Glavnina sorti uovim maslinicima su stare, izvorne iliudomaćene sorte – njih preko pede-set. Najpoznatije su oblica, bjelica,uljarica, mezanica, zuzorka i dr., isluže prvenstveno za proizvodnju ulja.Jedna od vrlo važnih značajki ovihsorti je otpornost na sušu. Izuzetno suizdržljive na manjak vode i općenitovrlo vitalne – o čemu najbolje govoripodatak da su neka stabla maslina,poput onih u Lunu na otoku Pagu,stara i preko tisuću godina.

ZAŠTO NASTOJIMO OČUVATI EKSTENZIVNE MASLINIKE?

52


6.8 Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja


57/77

Ovu operaciju mogu provoditi svi poljop-rivrednici koji uzgajaju ugrožene izvorne i

zaštićene pasmine domaćih životinja izTablice 18, a koje su upisane u Jedinstveniregistar domaćih životinja (JRDŽ) ili Sre-dišnji popis matičnih jata. JRDŽ je u nad-ležnosti Ministarstva poljoprivrede, a vodiga Hrvatska poljoprivredna agencija. Pot-pora za uzgoj izvornih i zaštićenih pasminadomaćih životinja također se prijavljuje pu-tem AGRONET jedinstvenog zahtjeva za

plaćanje. Plaćanja su iskazana u eurima potzv. uvjetnom grlu (UG). Iznosi plaćanja surazličiti za pojedine pasmine životinja(Tablica 18), a minimalni broj stoke za koju

je moguće pitati potporu iznosi 0,15 UG.Potrebno je naglasiti da je potporu moguće

dobiti isključivo za uzgojno valjane spolnozrele životinje. Dob kada životinja pojedineugrožene izvorne i zaštićene pasmine pos-taje spolno zrela – a time i prihvatljiva zapotporu je prikazana u Tablici 18.

Razlog plaćanja potpore za očuvanjeugroženih izvornih i zaštićenih pasminadomaćih životinja je smanjenje uobiča-

jenog prihoda od stočarstva zbog:

1. Uzgoja slabije produktivnih pasmina;

2. Dodatnih troškova koji su povezanis uzgojem ugroženih izvornihi zaštićenih pasmina.

Slika 60: Istarsko govedo “boškarin” zaštićena je pasmina domaćih životinja


Cilj ove operacije je očuvanje populacije ugroženih izvornih izaštićenih pasmina domaćih životinja, od kojih su neke kritičnougrožene te im prijeti izumiranje. Na ovaj način čuvamo genet-sku raznolikost izvornih pasmina domaćih životinja, koje suujedno i naše kulturno blago i nasljeđe. Riječ je o pasminamakoje su izvorno hrvatske, nastale selekcijom i trudima našihpredaka kroz više od tisuću godina.

53

EUR POUVJETNOM GRLU

DOB KADA ŽIVOTINJAPOSTAJE SPOLNO ZRELA

VRSTA PASMINA

Goveda BušaIstarsko govedoSlavonsko srijemski podolac

8 mjeseci8 mjeseci8 mjeseci

300,00

300,00

300 00


58/77

Tablica 18: Popis ugroženih i zaštićenih pasmina domaćih životinja i iznos plaćanja

Slavonsko srijemski podolac

Crna slavonskaTuropoljska

Hrvatska šarena kozaHrvatska bijela kozaIstarska koza

Zagorski puranKokoš hrvatica

Hrvatski hladnokrvnjakHrvatski posavacMeđimurski konjLipicanac

Istarski magaracPrimorsko-dinarski magaracSjeverno-jadranski magarac

Istarska ovcaCreska ovcaKrčka ovcaPaška ovcaDubrovačka ruda

Lička pramenkaDalmatinska pramenkaCigajaRapska ovca

8 mjeseci

6 mjeseci6 mjeseci


9 mjeseci5 mjeseci

12 mjeseci12 mjeseci12 mjeseci12 mjeseci


8 mjeseci9 mjeseci9 mjeseci7 mjeseci7 mjeseci

7 mjeseci7 mjeseci8 mjeseci8 mjeseci

300,00

200,00

200,00

205,48

199,63

204,96

200,00

200,00

200,00

200,00

200,00

200,00

200,00

200,00

200,00

152,00

207,93

212,72

160,22

205,31

198,36

208,07

191,15

224,49

Svinje

Ovce

Koze

Perad

Konji

Magarci

54


59/77


60/77

Slika 59: Elegancija lipicanca je vidljiva u svakom njegovom pokretu

Tablica 19: Obveze korisnika potpore za očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja


Sudjelovanje u uzgojnom programu Sudjelovanje u provedbi uzgojnog programa što udruga uzgajivača, uzgojnaorganizacija i ovlaštena ustanova potvrđuje svake godine na Obrascu 12. izPriloga 4. (Narodne novine 20/2016).

Životinje držati u skladu s zoohigijenskim uvjetima držanja i korištenja domaćihživotinja (životinje moraju biti pod nadzorom, imati primjeren smještaj, dostup-nost hrane i vode).

Tijekom razdoblja potpore držati na gospodarstvu obvezni broj uvjetnih grlaizvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja kako je utvrđeno u Odlucio ulasku u sustav potpore za ove životinje.

Briga za dobrobit životinja

Stalan broj uvjetnih grla

Svi kopitari ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina trebaju posjedovatiIdentifikacijski dokument – putovnicu i biti označeni sukladno posebnompropisu o identifikaciji i registraciji kopitara.

Identifikacija i registracija kopitara




Vođenje evidencije


56

7. MJERE ZA OČUVANJE PRIRODE U PRIPREMI


61/77

Slika 60: Plodovi jarkih boja na grmlju u živicama važan su izvor hrane pticama

Osim opisanih mjera za zaštitu prirode koje su već uključene u Program ruralnograzvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020, u pripremi su još dvije mjerekoje će biti uvrštene u program u trenutku kada se zadovolje svi potrebni preduvjeti.Riječ je o mjerama za održavanje živica i suhozida.

U ravničarskim i brdskim područjima Hrvatske živice su važan element mo-zaičnog krajobraza te jedno od vrstama najbogatijih staništa. Obično se sastoje odbjelogoričnih autohtonih i udomaćenih vrsta grmlja i drveća. Uslijed intenzifikacijepoljoprivrede posljednjih desetljeća je došlo do krčenja živica. S druge pak strane,zbog napuštanja poljoprivredne proizvodnje u nekim područjima, poljoprivrednici

su prestali održavati živice. Uslijed ovoga, mnoge živice su izgubile svoj izvorni obliki značajke te prorasle u šikare, šumarke i sl. Potporom za održavanje živica, poljop-rivrednik se nagrađuje za dodatan trud, vrijeme i trošak koji ima zbog toga štoodržava živice.

7.1 Održavanje živica

57

HRVATSKI NAZIV LATINSKI NAZIV

Pasja ruža

Grab

Crna bazga

Rosa canina

Carpinus betulus

Sambucus nigra


62/77

Tablica 21: Popis vrsta pogodnih za živice

Crna bazga

Drijenak

Svibovina

Trnina

Divlja trešnja

Sremza

Crveni glog

Bijeli glog

Obična kurika

Mukinja

Jarebika

Crvena kozja krv

Sambucus nigra

Cornus mas

Cornus sanguinea

Prunus spinosa

Prunus avium

Prunus padus

Crategus monogyna

Crategus oxyacantha

Euonymus europea

Sorbus aria

Sorbus aucuparia

Lonicera xylosteum

Slika 61: Najbolje živice sastoje se od više vrsta grmlja idrveća te prizemnog sloja, obraslog bogatomkorovskom florom

Živica je prirodna ograda oblikovanaod grmlja i drveća koje je gusto zasa-đeno u liniju, najčešće na granicamapoljoprivrednih parcela i uz puteve.Oblikovana je kako bi služila kao živaograda koja sprječava prolaz ljudi istoke te kao zaštita poljoprivrednihpovršina, naročito oraničnih, od jakihnaleta vjetra i šteta do kojih pritommože doći. Živice imaju važnu ulogu uzaštiti poljoprivrednog zemljišta oderozije tla vjetrom i vodom.

Mozaične poljoprivredne površine,međusobno razdvojene živicama, pri-donose vizualnoj kvaliteti krajolika tepovećavaju krajobraznu raznolikost.Ovo je od posebne važnosti u inače

monotonim poljoprivrednim krajo-brazima u kojima prevladavaju ora-nice na kojima se uzgaja svega neko-

liko kultura. Najbolje živice sastoje seod više vrsta grmlja i drveća te pri-zemnog sloja, obraslog bogatom ko-rovskom florom. Najprikladnije vrsteza živicu su autohtono ili udomaćenobjelogorično grmlje i drveće, poputgloga, bazge, šipka, drijenka, itd.

Živice su izuzetno bogato stanište, na-ročito za kukce, ptice i male sisavce.Mnogi od ovih su i ekonomski korisni jer se hrane poljoprivrednim štetnici-ma te tako smanjuju ili posve izostav-ljaju potrebu za prskanjem pesticidi-ma.

Živice su bogat izvor hrane za divljevrste tijekom cijele godine, a njima se

mogu hraniti i neke domaće životinje.Za vrijeme cvatnje živice osiguravajunektar i pelud za kukce. Osim estet-

ske funkcije, plodovi jarkih boja nagrmlju i drveću u živicama važan suizvor hrane pticama i malim sisavci-ma. Živice također osiguravaju mjestoza gniježđenje velikog broja ptičjihvrsta. Najveću moguću zaštitu ptica-ma pružaju trnovite vrste grmlja,poput gloga. Podnožje živice pružadobar zaklon za male sisavce, poputmiševa i ježeva, a neke živice i za ja-zavce i lisice.

Važna je i funkcija živice kao koridoraza divlje životinjske vrste. Ovi koridoripovezuju različita staništa te, poput“autoputeva” za životinjske vrste,omogućavaju njihovo kretanje krozpuno veća područja. Velika staništa

povećavaju bioraznolikost, veličinupopulacija te povećavaju vrstu i ko-ličinu hrane dostupne životinjama.

ULOGA ŽIVICA I ZAŠTO IH ČUVATI?

58


63/77

Slika 62, 63, 64, 65: Cvijet i plodovi drijenka ( gore lijevo), gloga (gore desno), bazge (dolje lijevo), i trnine (dolje desno) važan su izvorhrane za kukce, ptice i neke manje sisavce

59

7.2 Održavanje suhozida


64/77

Suhozidi su tradicionalno obilježje krajo-braza mediteranskog dijela Hrvatske i diosu bogatog kulturnog nasljeđa. Premda

točnih podataka nema, u Hrvatskoj jeljudskom rukom sagrađeno više stotinatisuća kilometara suhozida. Samo na otokuPagu ima ih oko 1 000 kilometara.

Kroz potpore za održavanje suhozida,poljoprivrednike želimo potaknuti i nagra-diti za održavajnje i očuvanje suhozida kao važnog elementa krajobraza i bioraznoli-kosti.

Slika 67: Tradicionalni suhozidi izgrađeni su bez bez dodatnog vezivnogmaterijala i u potpunosti su uklopljeni u okolni krajolik

Slika 66: Suhozidi su staništa za biljne i životinjske vrste koje vole toplinu

60

Suhozidi su građevine od kamena,koje su ljudi podizali kako bi im služilikao granica između poljoprivrednih

terase, a ove kamene barijere zau-tavljale su i usporavale protok obo-rinskih voda, čime se zadržavala vla-

no stanište za divlje biljne i životinj-ske vrste. Čak i u dobro održavanimsuhozidima uvijek ima dovoljno rupa i

VAŽNOST SUHOZIDA I ZAŠTO IH ČUVATI?


65/77

g p j p

parcela i kao prepreka za stoku. Onidaju prepoznatljivi karakter priobal-nom i otočnom ruralnom krajolikuHrvatske. Tradicionalni suhozidi iz-građeni su bez dodatnog vezivnogmaterijala poput žbuke i cementa što je omogućilo da se u potpunosti uk-lope u okolni krajolik. Raščišćava-njem i prikupljanjem kamenja te nje-govim oblikovanjem u suhozide po-većavala se površina plodnog zemljiš-ta. Izgradnjom suhozida nepristu-pačne padine pretvarane su u plodne

,

ga i sprečavala erozija.Suhozidi su vremenom izgubili značajkao granice i ograde između parcelana kojima se napasala stoka pa su seprestali redovito održavati. Dio suho-zida je gotovo u potpunosti srušen, akamenje je iskorišteno u građevinskesvrhe.

Osim što predstavljaju važno obilježjekrajobraza i dio bogatog kulturnognasljeđa Hrvatske, suhozidi su i važ-

j j p

pukotina u kojima žive različite ter-mofilne vrste (one koje vole toplinu).

Površine suhozida prekrivaju ma-hovine i lišajevi, u pukotinama zidovarastu specifične biljne zajednice divljeflore, a suhozidi su također važnastaništa za kukce, gmazove i vodo-zemce. Zbog svoje linearne strukturesuhozidi u poljoprivrednom krajobra-zu služe kao koridori kroz koje sekreću različite životinjske vrste.

Slika 68: Suhozid na otoku Pagu

61

8. EKOLOŠKI UZGOJ (M11)

8.1 Iznos plaćanja i razlog


66/77

ŠIFRA I NAZIVPODMJERE

IZNOS PLA-ĆANJA POHEKTARU

KULTURA

11.1: Plaćanjaza prijelaz naekološke poljo-privredne praksei metode

11.2: Plaćanjaza održavanje

ekoloških poljo-privrednih praksii metoda

Ratarske kulture

Trajni nasadi

Povrće

Trajni travnjaci

347,78 EUR

868,18 EUR

576,94 EUR

309,94 EUR

289,92 EUR

723,48 EUR

480,78 EUR

258,28 EUR

Ratarske kulture

Trajni nasadi

Povrće

Trajni travnjaci

Mjera 11 (M11) Ekološki uzgoj sastoji se od dvije pod-mjere:

Unutar svake od ove dvije podmjere postoje plaćanja zaratarske kulture, trajne nasade, povrće i trajne travnjake.

Podmjera 11.1:

Podmjera 11.2:

Plaćanja za prijelaz na ekološkepoljoprivredne prakse i metode;

Plaćanja za održavanje ekološkihpoljoprivrednih praksi i metoda

Slika 69: Ekološki uzgojene jabuke

CILJ PROVEDBE MJERE

Cilj ove mjere je potaknuti nove poljoprivrednikeda se uključe u ekološku proizvodnju, odnosnoone koji je već prakticiraju da s njom i dalje nas-tave. Država potiče razvoj ekološke poljoprivre-de jer je jedan od najodrživijih načina gospoda-renja u poljoprivredi, koji čuva prirodu i štitiokoliš (tlo, vodu, zrak/klimu) te doprinosi zdrav-

lju ljudi i dobrobiti životinja.

62


67/77

Slika 70: Ekološki uzgoj promiče dobrobit životinja: ekokrave u okolici Daruvara odmaraju u staji s dubokom steljom

Slika 71, 72:Hrvatski (gore) i EU znak (do-lje) ekoloških poljoprivrednih

i prehrambenih proizvoda

Na istoj površini (za sada) nije mogućekombinirati potporu za ekološki uzgoj spotporom za neku od operacija iz Mjere10. Izuzetak je jedino operacija 10.1.9.Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenihpasmina domaćih životinja, čija je kombi-nacija s ekološkim uzgojem dozvoljena.Poljoprivrednici koji se žele baviti eko-loškom proizvodnjom, moraju svoje gos-podarstvo upisati u Upisnik subjekata uekološkoj proizvodnji, a proizvodnja mo-ra biti pod stručnom kontrolom kojuobavljaju kontrolna tijela ovlaštena odstrane Ministarstva. Kontrola je obveznanajmanje jednom godišnje.

Iznos plaćanja za prijelaz na ekološku

poljoprivredu je 20% viši negoli za održa- vanje ovakve proizvodnje (vidjeti tablicugore). Razlog ovome je što ekološki proiz- vođači koji su u prijelaznom razdoblju, a

koje obično traje oko dvije godine, za to vrijeme nemaju pravo svoje proizvodeoznačavati ekoznakom (Slika 71, 72).Ovaj znak kupcu jamči da je proizvod sgospodarstva koje je završilo prijelaznorazdoblje i koje je steklo ekološki status, aproizvođaču omogućuje da za njega pos-tigne višu cijenu. Budući da proizvođačikoji su u prijelaznom statusu nemaju pravo na ovaj znak i korist koju donosi, njimase, kao svojevrsna kompenzacija, isplaćuje viša potpora.

Nakon završetka prijelaznog razdobljakorisnik je obvezan nastaviti ekološkuproizvodnju na istim površinama te pod-nijeti zahtjev za ulazak u sustav potpore za

Podmjeru 11.2: Plaćanja za održavanjeekoloških poljoprivrednih praksi i me-toda.

63


68/77

KAKO EKOLOŠKI UZGOJ DOPRINOSI OČUVANJU BIORAZNOLIKOSTI – PRIMJER TRULEŽARA

Truležari (Scarabaeidae), porodica


69/77

Slika 75:Brojnost gujavica u inte-griranom (gore) i u eko-loškom uzgoju (dolje) na-kon 30 godina gospoda-renja: u svakoj staklenkisu gujavice s po jednogčetvornog metra („DOK“eksperiment švicarskoginstituta FIBL)

kukaca kornjaša s više od 20 000vrsta, čije ličinke, grčice, žive utruleži, izmetinama ili u tlu su izuzet-no važni u izgradnji plodnosti tla ikontroli biljnih štetnika. Stoga neiznenađuje da je jedan od predstav-nika ove

Documents

POP priručnik.pdf