Ponekad nam se Ëini da djeca nisu motivirana za rad u raznim aktivnostima. Da, to je djelomiËno toËno. Nisu zainteresirana za rad gdje nema igre, zabave i otkrivanja neËeg novog putem vlastita istraživanja i ispitivanja svijeta oko sebe. No, kako ostvariti takvu nastavu, nastavu na kojoj niti jedan uËenik ni u jednom trenutku neÊe pospano zijevnuti? Otkrit Êe nam oni sami. Mi smo tu samo da ih dotaknemo, zagolicamo njihovu bogatu maštu i radoznalost, ohrabrimo ih i dozvolimo da otkrivaju sebe u aktivnostima u kojima se osjeÊaju dobro. Dozvolimo jednostavno uËenicima da nam nesputano kažu: “Ovo mi se svia, a ovo ne, bilo bi bolje ovako...“Valja ih slušati. Mi odrasli od njih možemo doista puno nauËiti.

Djeca izuzetno vole smišljati, kreirati školske aktivnosti, ispunjavajuÊi ih onime što ih zanima, privlaËi, u Ëemu su dobri i dobro se osjeÊaju, a takva je sloboda doista moguÊa na satovima na kojima djeca nisu optereÊena suhoparnim Ëinjenicama iz knjiga i raznim pritiscima zbog provjera znanja. Tada su naši uËenici spremni pokazati svu svoju kreativnost, želju za suradnjom i sve ono Ëemu ih težimo nauËiti u školi. Ako se školski dani poslože tako da budu radom, ali i obiljem veselja ispunjeni, uËenici Êe rado pokazati što sve mogu i znaju.

Na tragu tog razmišljanja ostvaren je i ovaj projekt u kojem su istraživali i upoznavali svijet oko sebe uËenici prvih i Ëetvrtih razreda naše škole. PoËetnu ideju o projektu uËenici su radoznalo prihvatili i zaËas se stvorilo mnoštvo prijedloga o tome kako bismo mogli o prirodi i njenoj posebnosti uËiti na jedan drugaËiji naËin - promatranjem, opipavanjem, opisivanjem, mirisanjem, crtanjem...

Toliko posebnosti, tako blizu nama, a tako daleko ako ne otvorimo vrata uËionice i izaemo iz nje tamo gdje možemo svim osjetilima doživjeti Ëaroban svijet prirode.

To smo mi i uËinili. Otvorili smo vrata uËionice i koraËali Putevima i stezicama naše StrahinjπËice.

Zahvaljujem svojim uËenicima što su tako marljivo stvarali ove trenutke od kojih smo onaj manji dio zabilježili u ovoj knjižici, a onaj puno veÊi dio ostao je trajno zapisan u našim srcima.

Zahvaljujem Javnoj ustanovi na ideji, poticaju i prekrasnoj suradnji.

Nevenka Puh, uËiteljica 4b. razreda OŠ A. Cesarec Krapina

Svijest o vrijednosti StrahinjšËice rodila se kroz suživot Ëovjeka i prirode još od pradavnih vremena, u otkrivanju njenih izvora pitke vode, bogatstva šume, šarenih livada i plodnog tla za vinograde, voÊnjake i pokoju oranicu. Danas, u vrijeme velikih pritisaka na prirodu, ne smijemo biti ravnodušni, veÊ svjesni odgovornosti i važnosti zajedniËkog ukljuËivanja u zaštitu prirode oËuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti te ravnoteže u prirodi. Upravo radi širenja ovakve poruke i primjene takvog naËina života u svojoj okolini veÊ u najranijoj dobi, potaknut je projekt “Puti i stezice naše StrahinjšËice”.

Projekt je provela Javna ustanova za upravljanje zaštiÊenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Osnovnom školom Augusta Cesareca iz Krapine tijekom proljeÊa 2013. godine. U projektu je sudjelovalo ukupno 120 uËenika prvih i Ëetvrtih razreda sa svojim uËiteljima i uËiteljicama.

Cilj projekta bio je upoznavanje uËenika s prirodnim vrijednostima StrahinjšËice kroz radionice i terensku nastavu na temelju kojih su uËenici stekli znanja potrebna za izradu literarnih i likovnih radova o ugroženim i zaštiÊenim biljnim i životinjskim vrstama te staništima.

Svrha projekta bila je edukacija uËenika o važnosti oËuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti StrahinjËice te o ekološkoj mreži Natura 2000 s naglaskom na potrebu oËuvanja prirodnih vrijednosti i ljepota zaviËaja te domovine u cjelini.

Aktivnosti projekta sastojale su se od struËnih radionica sa svakim razredom, zajedniËke terenske nastave na planinarsko-pouËnoj stazi

“Putevima orhideja” na StrahinjšËici uz struËno vodstvo Javne ustanove. Sve zajedno rezultiralo je boljom educiranošÊu i veÊom razinom svijesti uËenika za zaštitu prirode i važnost oËuvanja biološke raznolikosti te edukativnom slikovnicom koja je pred vama.

Prenijeti djeci vrijednosti koje trebaju zaživjeti u njihovom odnosu prema prirodi, brizi i poštovanju prema svojoj okolini zadatak je sviju nas. Jedan od putova u toj misiji je i ova edukativna slikovnica koja Êe pomoÊi djeci u razumijevanju važnosti i vrijednosti prirode, obveze njenog oËuvanja, kao i poštovanja prema gori podno koje živimo.

Znamo da željeni rezultat neÊe izostati i stoga zahvaljujemo na trudu svima koji su kao promicatelji vrijednosti StrahinjšËice sudjelovali u ovom projektu.

Dijana KlasiÊ,ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštiÊenim prirodnim vrijednostima na podruËju Krapinsko-zagorske županije

04 05

StrahinjšËica

Strahinjščica

StrahinjšËica je gora u sjevernom dijelu Krapinsko-zagorske županije koja na maloj površini od 60 km2 ima veliku raznolikost biljnog pokrova. Na StrahinjšËici je dosad zabilježeno preko 1000 biljnih vrsta i podvrsta pa je njeno uže podruËje odabrano kao jedno od 94 botaniËki važnih podruËja u Hrvatskoj. StrahinjšËicu možemo nazvati jednim velikim orhidejskim vrtom jer su na tom podruËju zabilježene Ëak 32 vrste i podvrste orhideja (kaÊunovki).

678m

Sušec846m

Sekolje738m

Planinarski dom

H A J D I N O Z R N O

g o r j a k

06 07

Putovi i stezice naše StahinjšËice

Gora StrahinjšËica nalazi se u sjevernom dijelu Hrvatskog zagorja. U podnožju StrahinjšËice nalazi se puno naselja i sela od kojih vode putevi i staze do vrha StrahinjšËice. Mi smo isto tako šetali jednom stazom i to planinarsko-pouËnom stazom „Putevima orhideja“. Ta staza nalazi se na podruËju opÊine Radoboj. Tamo ima puno vrsta orhideja i drugog bilja. Mi smo uspjeli vidjeti samo neke od njih jer se nisu sve rascvale. Posjetili smo livadu Plat s koje se mogu vidjeti stijene i litice na brdu Hajdino zrno. Ja volim StrahinjšËicu zbog njene biološke raznolikosti i životinja koje su tamo našle dom. StrahinjšËica je najljepša gora na svijetu.

Miroslav MihanoviÊ, 4b

StrahinjπËica

StrahinjšËica naša draga,Ëuvana je poput blaga:Dedek, babica,Slon, Hajdino zrno i vnuËicasu tu,da bi je Ëuvali i branili svu.

StrahinjšËica je cvijeÊu mama:ima mnogo orhideja i pet endema,no, nijedna biljka nije samajer se druži sa životinjama.

Od sve te silne ljepote,ne možeš se nagledati divote.Ne znaš zašto je ona kao neka princeza,no kad bolje razmisliš, saznat Êeš:zbog svojih putova i steza.

Jelena DakoviÊ, 4a

StrahinjπËica

Lijep gradLijepa gorazelenija od svih zelenih boja.

Tamo rastucvjetovi krupnipËelicama zalogaji slasni.

KuÊica tu jeza mnoga živa biÊašto svoju tajnukroz drveÊe priËa.

Prijatelju dragihoÊeš li znatiStrahinjšËica, to jeod Krapine mati.

Antonio Žigman, 4a

StrahinjπËica

Ima jedna gora,koja je prepunaprekrasnih boja.

Tamo se mnogo životinja skrilo,a u grmljunikog nije bilo.

Ima mnogo pticalijepih,koje cvrkuÊu kaoslavuj neki.

Korina Krog, 4a

Strahinjščica (korina krog, 4a)

08 09

Na StrahinjšËici se nalazi planinarsko-pouËna staza

“Putevima orhideja” koja je namijenjena ljubiteljima prirode razliËite dobi i interesa s ciljem edukacije, rekreacije i podizanja ekološke svijesti. Staza je ukupne dužine 13,7 km te je uz nju postavljeno 11 pouËnih tabli s informacijama o biljnom pokrovu, životinjskom svijetu, fosilnom i rudnom bogatstvu, a sastoji se od 3 dionice:

Planinarsko-pouËna staza (8,4 km 2.30h)

Staza do Dedeka i babice (4,2 km 1.30h)

Orhidejska pouËna staza (1,1 km 1h)

PouËne table (1-11)

Putevima orhideja

1

2

3

Na samom poËetku staze nalazi se Edukacijsko-promidžbeni centar u Radoboju koji služi za prezentaciju prirodnih vrijednosti i ekološke mreže Natura 2000 u organizaciji Javne ustanove. 1

23

4

5

67

8

9

1011

N

10 11šum

a (igor

šošta

rko, 4b

)aci

DoFiLn

a hraS

toVa š

uma

Jeste li znali?

Hazmofitska vegetacija predstavlja biljne zajednice koje rastu u pukotinama stijena

Ekološka mreža Natura 2000

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju StrahinjšËica je postala dio ekološke mreže Natura 2000. Ekološka mreža Natura 2000 je europska mreža podruËja važnih za oËuvanje ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i staništa. PodruËje StrahinjšËice važno je za oËuvanje povoljnog stanja ciljnih Natura 2000 vrsta i staništa:

Jadranska kozonoška - vrsta orhideje(Himantoglossum adriaticum)

Gorski potoËar - vrsta kukca(Cordulegaster heros)

Velika Ëetveropjega cvilidreta - vrsta kukca(Morimus funereus)

Ilirske hrastovo-grabove šume(Erythronio-Carpinion)

Šume velikih nagiba i klanaca (Tilio-Acerion)

Suhi kontinentalni travnjaci - važni lokaliteti za kaÊune (Festuco-Brometalia)

Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

12 13

Šume su složeni ekosustav kojeg Ëine biljke, životinje, gljive i drugi mikroorganizmi. Biljke u šumi možemo podijeliti na sloj drveÊa, sloj grmlja i sloj prizemnog raslinja. Šume pružaju dom i hranu velikom broju životinja. Biljke poput kestena, hrasta, bukve, divlje trešnje, gloga, bazge i mnoge druge, svake godine proizvode plodove te na taj naËin osiguravaju hranu za životinje koje žive u tim šumama. VeÊi dio StrahinjšËice prekriven je šumama, a možemo ih podijeliti u tri osnovna tipa:

1. Termofilne hrastove šume2. Acidofilne šume hrasta kitnjaka3. Brdske bukove šume

šuma u

jeSenj

im boj

ama

14 15

Na StrahinjšËici na južnim, osunËanim obroncima nailazimo na šume koje vole toplinu i u kojima prevladavaju hrastovi. To su termofilne hrastove šume. Osim hrasta kitnjaka, koji je tipiËan za brežuljke i brda Hrvatskog zagorja, u tim šumama prevladavaju vrste koje rastu u jadranskom priobalju. To su hrast medunac, hrast cer, crni jasen i crni grab.

Od grmlja rastu drijen, žutika, svibovina, brašnava oskoruša i dr., a od prizemnog raslinja nailazimo na travolisnu i hrvatsku peruniku, uricu, kranjski ljiljan te brojne vrste orhideja.

kuc kuc, tko je?

kranjSki LjiLjan (arijana miLnoViĆ, 4a)

grimizni kaĆun bijeLa nagLaVica (miroSLaV mihanoViĆ, 4b)

hrVatSka Perunika (miriam kLaSiĆ, 4b)

POZDRAV ŠUMI

Kod mraËne šume volim što me u mirisno i rosno jutro probudi kao nasmijano sunce. Volim i kada izrastu soËni vrganji pa ondasakriju neku malu životinju pod svoj sivi kišobran. Isto tako volim kad šumske ptiËice zapjevaju veselu pjesmicu te kad u žutu jesen stanem na šuštavo lišÊe. Jako volim i kad šumsko drveÊe zanjiše svoju zelenu i bujnu kosu. Kada se na hrapavu koru drveÊa useli mnogoËlana obitelj mahovina i kad vidim plašljive životinje u njihovom domu. Guste šume su posebne jer su u njima pluÊa naše veÊ pomalo oneËišÊene Zemlje. Svakim danom je sve manje zelenih i potrebnih pluÊa. Zato uvijek pazite što radite šumama, jer su one naš spas.

Danica Krklec, 4b

16 17

šumSka Sirištara

PaSji zub (jeLena DakoViĆ, 4a)

FuchSoV kaĆunak

Na StrahinjšËici rastu i acidofilne šume hrasta kitnjaka. Te šume rastu na manje sunËanim pozicijama od termofilnih, pretežito na južnom podnožju te na platoima Krapinskog i Radobojskog humlja. U njima rastu biljne vrste koje vole kisela tla, a prevladava hrast kitnjak. Od ostalog drveÊa rastu obiËni grab, bukva, pitomi kesten, divlja trešnja i breza. Od grmlja rastu borovnica i vrijes, a u sloju prizemnog raslinja nalazimo bujad, šumsku sirištaru te orhideje mirisavi vimenjak, jajoliki šopotac, Fuchsov kaÊun i kokošku. Sjeverna strana StrahinjšËice te vršni dio iznad 700 m nadmorske visine obrasli su brdskim bukovim šumama. Ove šume imaju veliku gospodarsku vrijednost. Od drveÊa uz bukvu u ovim šumama rastu obiËni grab, gorski i javor mlijeË, a u sloju grmlja rastu lijeska, crvena i crna bazga, likovci i širokolisna kurika. U sloju prizemnog raslinja rastu ciklama, velika mrtva kopriva, volujsko oko, medvjei luk, šupaljka, ljiljan zlatan te nekoliko vrsta orhideja.

obični LikoVac

brDSka

bukoV

a šum

a na P

roLjeĆ

eJeste li znali?

Pasji zub je dobio ime po krupnoj lukovici koja ima oblik pasjeg zuba.

Biljni sok obiËnog likovca korišten je u davnim vremenima kao rumenilo.

Jeste li znali?

Bukvica je plod bukve te je omiljena hrana šumskim životinjama, osobito vjevericama i puhovima!

POZDRAV ŠUMI

Šumo, najveÊa svjetska tvornice i najslai dome, tebi u Ëast pišemo ovaj pozdrav. Šumo zelena, šumo šarena. Volim žubor tvog podzemnog potoËiÊa koji ispod tvojih veliËanstvenih divova pleše i žuborom svira. Volim tvoje zvonËiÊe, predivne bijele cvjetove koji sviraju neËujnu proljetnu glazbu. Volim tvoje životinje i ptice koje pjevaju uz šum tvojeg lišÊa na granama. Volim tvoj rashlaujuÊi vjetar, sjenovite krošnje i hladno, plodno tlo. Volim kad sunce obasjava tvoje lišÊe na granama, koje potom bljeska i izgleda kao da svijetli. Kad tvoje ptice pjevaju, to me opusti i razveseli. Tvoje košute trËe brzo poput vjetra. Ja sam najsretnija kad si ti Ëista i zdrava. Volim te, šumo i želim da uvijek budeš zdrava i sretna.

Marta Šoštarko, 4b

18 19

Duž pojedinih vršnih grebena StrahinjšËice te na liticama koje se istiËu na južnim obroncima gore razvijene su biljne zajednice pukotina stijena (hazmofiti). Te zajednice nalaze se na malobrojnim lokacijama kao što su Židovski grad, Jelenske peÊine, Dedek i babica i Pisane peÊine. Radi se pretežito o dolomitnim stijenama koje su, ovisno o ekspoziciji, manje ili više obrasle mahovinom, papratima i biljkama cvjetnjaËama koje su prilagoene surovim životnim uvjetima: jakim udarima vjetra, velikim kolebanjima temperature, oskudici vode i hranjivog tla. Osim njih mogu se pronaÊi i druge vrste od kojih su zanimljivi alpski jaglac te endemi - hrvatski karanfil, kranjski šeboj i Sadlerova šašika.

aLPSki jagLac

Stijene na PiSanim PeĆinamakranjSki šeboj(karLo makar,4b)

SaDLeroVa šašika (marta šoštarko, 4b)

zajeDnice Stijena

20 21

cVjetna raznoLikoSt na LiVaDamaNa južnim pobrima StrahinjšËice zastupljene su suhe i polusuhe brdske livade velike biološke raznolikosti. Izuzetno su bogate biljnim vrstama tako da u vrijeme cvatnje izgledaju poput šarenog cvjetnog saga. Te su brdske livade nastale krËenjem šuma u prošlosti kako bi služile kao košanice ili za ispašu stoke. Zbog napuštanja sela i tradicionalnog naËina gospodarenja, mnoge brdske livade postupno obrastaju drvenastim i grmolikim vrstama iz obližnjih šuma. Nestankom livada nestaju biljne i životinjske vrste koje su svojim naËinom života vezane za takva jedinstvena staništa. LiV

aDa (ka

rLa to

PoLoVe

c, 4b)

cVjetna

22 23

Nika KlasiÊ 4b KAD PROLJE∆E LIVADU PRELIJE∆E

Klanjam ti se, sjajna livado. Tvoje zrake dopiru u moje srce. Tvoje pËelice što oprašuju svaki rascvjetali cvijetak. Tvoji su leptiri poput razigrane djece. Draga livado, u tebi nalazim utoËište. Tvoje ptice su poput najboljeg zbora. Tvoje prekrasne plave oËi koje se neprestano kreÊu. Ti si moja najdraža prijateljica. Nikoga ne mogu na takav naËin voljeti kao tebe. Ti si mi najdraža. Kad doskoËim na travu osjeÊam se kao u raju. Tamo se mogu opustiti i uživati u svemu. Miris novog dana, novog buenja i cvjetanja. Lagan vjetriÊ što nas doziva je najljepši trenutak. U tvojim oËima vidim skromnost. Svakome bih podarila svoje srce i ljepotu, samo što to ljudi ne cijene. Ja Êu tebe cijeniti. Dokazat Êu svima koliko si vrijedna. Ne trebaš mi zahvaliti jer zahvaljuješ tako da uvijek svakome podariš svoju ljepotu i mir.

LiVaDa na ceroVečkom brDu

trePaVičaVa Sirištara

gLatki naPrStak (nika kLaSiĆ, 4b)kacigaSti kaĆun

crVena VratižeLja (ana horVat, 4b)

maLi kaĆun (ana horVat, 4b)

hrVatSki karanFiL (barbara ViDoViĆ., 4a)

Jeste li znali?

Endem je vrsta koja živi i raste na odreenom malom podruËju. Na StrahinjšËici je zabilježeno pet endema: hrvatski karanfil, Sadlerova šašika, kranjski šeboj, hrvatska perunika i Waldsteinova režuha.

Od biljnih vrsta na takvim livadama zastupljene su ivanËica, livadna kadulja, poljska prženica, srednji i uskolisni trputac, obiËna i velika zeËina, crvena, bijela i gorska djetelina, obiËna pušina, stolisnik, lukoviËasti žabnjak i žabnjak ljutiÊ, a od trava majËine suze, uspravni ovsik, perasta kostrika i drugi. Livade na StrahinjšËici staništa su dvadesetak vrsta orhideja.

24 25

Orhideje su biljke jedinstvene zbog ljepote cvijeta i posebnog mehanizma privlaËenja oprašivaËa. Iako su najbrojnija porodica biljaka na Zemlji, na prirodnim staništima su vrlo rijetke. Sjemenke orhideja su najmanje i najlakše u biljnom svijetu. Da bi se orhideja mogla razviti, potrebna je simbioza (suživot) sa gljivama u tlu.

Posebno su interesantne orhideje iz roda kokica, Ëija medna usna izgledom i bojom podsjeÊa na ženke nekih kukaca te na taj naËin privlaËe mužjake na cvijet radi oprašivanja.

mrežaSti Vranjak (Luka mijatoViĆ, 4a)

Jeste li znali?

Miris mrežastog vranjka podsjeÊa na miris vanilije.

26 27

ORHIDEJE

Na StrahinjšËicisu orhideja sastanci.Sastanu ih se trideset i dvije,sve dolaze po dvije.

Orhideja je i kokoška neka.Njoj u glavi nešto šteka.Možda joj treba malo lijeka.Sigurno se sa svima zeka.

PËelina kokica!Kakva je sad ovo kokica?Mislim si, zar ju je pËela rodila,a to je ona samo po našoj StrahinjšËici hodila!

Lorena Kozina, 4d

Jeste li znali? Na livadama na Platu i Šušelj brijegu raste orhideja jadranska kozonoška koja ima posebnu važnost jer je jedna od Natura 2000 vrsta. Njezina staništa iznimno su vrijedna te ih je potrebno redovito održavati kako bi se oËuvala ova predivna vrsta.

Jadranska kozonoška dobila je ime po mednoj usni (dijelu cvijeta) koja je dugaËka i uska te na kraju plitko rascijepana zbog Ëega podsjeÊa na kozju nogu. OprašivaËe privlaËi svojim neugodnim mirisom cvijeta.

crVena VratižeLja bLjeDoLiki kaĆun

PčeLina kokica zeLenkaSti Vimenjak (ViDa VoDoLšak, 4b)

bumbaroVa kokica

LjubičaSta kruščika

PonoSni kaĆun

kokica mušica (Lorena kozina, 4d)

širokoLiSni kaĆun (miroSLaV mihanoViĆ, 4b)

jaDranSka kozonoška

Na podruËju StrahinjšËice zabilježene su Ëak 32 vrste orhideja. Lokaliteti Mala Gora, Plat i Poljane prave su male orhidejske oaze gdje u svibnju cvate oko 15 vrsta orhideja.Sve orhideje pripadaju strogo zaštiÊenim zaviËajnim vrstama te ih je zabranjeno brati, skupljati, uništavati, ili iskopavati, držati i trgovati njima.

Danas su orhideje ugrožene i smanjuje im se brojnost zbog zapuštanja brdskih travnjaka koji se pretvaraju u šikare, uništavanja staništa i nekontroliranog branja.

28 29

Kukci su najbrojniji razred koji spada u skupinu Ëlankonožaca zajedno sa pauËnjacima, rakovima i stonogama. KarakteristiËno je za kukce da imaju 6 nogu i 1 do 2 para krila. Na glavi osim ticala koja im služe za njuh imaju i složene oËi koje se kod nekih vrsta sastoje i od 1000 okašaca. Ovisno o naËinu prehrane postoje usni organi za grizenje (termiti), bodenje (komarci), lizanje (pËele) i sisanje (leptiri). VeÊina kukaca prolazi kroz nekoliko faza dok ne izrastu u odraslu jedinku (imago). Odrasla jedinka odlaže jaja iz kojih se razvija liËinka, koja se nakon odreenog vremena pretvara u kukuljicu iz koje izlazi odrasla jedinka ili imago.

Vretence gorSki Potočar (arijana miLnoViĆ, 4a)

Vretenca, nebeski vladari, najbrži su letaËi u svijetu kukaca. Njihov životni ciklus spaja vodeno i kopneno stanište. Život odraslog vretenca sastoji se od lova na mušice i komarce, obrane svog teritorija i pronalaska partnera. Vrsta gorski potoËar ima posebnu vrijednost jer ima status Natura 2000 vrste.

30 31

Svojim izgledom posebno se istiËu velika hrastova strizibuba,velika vrbina cvilidreta, velika Ëetveropjega cvilidreta (Natura 2000 vrsta) i obiËni jelenak koji spadaju u skupinu kornjaša.

Strizibube ili cvilidrete su poznate po tome što proizvode zvuk koji podsjeÊa na cviljenje pa im otuda i naziv. Njihove liËinke spadaju u skupinu ksilofaga, što znaËi da se hrane drvom. StojeÊe i ležeÊe mrtvo drvo u šumi važno je stanište i izvor hrane velikom broju kukaca.

VeLika

četVer

oPjega

cViLiD

reta (i

Da boč

kaj, 4a

)

STRUŽIBABA

Stružibaba putuje,Traži stanište,Stop,Našao je svoj dom.

Na putu je,Traži svoj plijen,Gladan je,Skoro umire.

Nae plijenVikne: „ Hura! Hura!Spašen sam, jer gladanViše nisam!“

Vjeran VragoviÊ, 4a

Jeste li znali?

Kotrljani ili balegari su skupina kukaca Ëija se prehrana sastoji iskljuËivo od izmeta koji formiraju u kuglice te vrijedno guraju na sigurnu udaljenost da bi ga pojeli.

jeLena

k (LoVr

o DoLo

Včak, 4

a) VeLika

Vrbin

a Stri

zibub

a

hraSto

Va Str

izibub

a (Vjer

an Vr

agoViĆ

, 4a)

goLem

i trčak

crni ko

trLjan

Jelenak je najveÊi europski kukac i jedan od najljepših i najfascinantnijih u našim šumama. Leti najËešÊe u sumrak jer su tada najsigurniji od grabežljivaca, a u letu podsjeÊa na vješticu na metli.

Jeste li znali?

Mrtvo drvo uvjet je opstanka Ëesto zaboravljenih, ali iznimno važnih elemenata šumskog ekosustava - od gljiva, lišajeva i mahovina koji žive na trulom i suhom drvu preko mnoštva kukaca pa sve do ptica i drugih životinja koje se njima hrane.

32 33

Leptiri brojem vrsta predstavljaju najbrojniji red kukaca. Zanimljivi zbog živopisnih boja i oblika Ëesto su predmet interesa brojnih istraživaËa, ljubitelja prirode i mlaih generacija. Prije nego leptir raširi svoja krila i zadivi nas svojom ljepotom i pojavom, prolazi kroz fascinantni proces potpune preobrazbe od jajeta, gusjenice, kukuljice do odraslog leptira. Potpuno razvijeni leptiri hrane se najviše nektarom, rijetko peludom. Od grabežljivaca se štite upadljivim i upozoravajuÊim bojama te mimikrijama.

LEPTIR

LeptiriÊu maleni,KaputiÊ ti je šareni.Krila su ti kao satelit,Ali ti si kukacNisi stroj.Zato budi svoj.

Matija Hušnjak,1a

LEPTIRI∆

LeptiriÊ maleniRepiÊ ti je šareni,A krila su ti bijelaDa te vidi pËela.

Lana Pucak, 1c

LEPTIRI∆

LeptiriÊu moj šarenËiÊuDoi mi na ruËicuDa ti dam pusicu.

Ema Tihava, 1a

ŠARENKO

Šarenko, medenkoSleti na ovaj cvijet.Popij malo nektaraI odlepršaj u svijet.

Lea Vinski, 1a

areni SVijetLePtira

obična riđa (martin artiĆ, 1c)

Jeste li znali?Mimikrija je sposobnost nekih vrsta životinja i biljaka, da se izgledom prilagode okolini radi zaštite od prirodnih neprijatelja.

34 35

LjePokriLi aDmiraL(kaLa Došen, 1b)

kratkorePi StrjeLičar(Fran Petek, 1b) zorica

(Lucija SoPek, 1b)

crni aPoLon(hrVoje StrehoVec, 1a)

žuĆak(nikoLa šVaLjek, 1b)

močVarni DebeLogLaVac(ema Vorih, 1b)

šumSka riđa(ema Vorih , 1b)

žutoPjegi DebeLogLaVac (jeLena krkLec, 1b)PLaVkaSti rePiĆ

(Lorena cVrtiLa, 1b)Srebrenorubi okaš(angeLina kaitLin brackett, 1b)

LEPTIR

Jedan je leptir tužan bioJer je bijela krila imao.

Posjetio je drugog leptiraKoji je prodavao šarena krila.

Za bijela krila svoja,Kupio je krila duginih boja.

Aleksandra Štrok, 1c

RUŽNA GUSJENICA

Bubamara: Kako si ružna! Tko si ti?Gusjenica: Ja sam gusjenica.Bubamara: Pogledaj svoje mrlje. Moja haljina je ljepša!Gusjenica: Doi za nekoliko dana pa Êeš vidjeti moju.(za nekoliko dana)Bubamara: Gdje je ta gusjenica? »ekam je satima!Leptir: Hej, bok! To sam ja, zar me ne prepoznaješ?Bubamara: Baš si lijep! Kako si postao takav?Leptir: »arolijom!

Borna Šaško, 1c

LEPTIRI∆

Mali leptiriÊ na dlan mi sletio.Malo se odmorio i brzo odletio.Veselo je letio sa cvijeta na cvijet.Želio je osvojiti cijeli svijet.

Matija KataleniÊ, 1a

36 37

crni aPoLon šumSka riđa koPriVina riđa (hrVoje božinoViĆ, 1c)

maLa zebra (Lana Pucak, 1c)

maLi PjegaVac (anja ranogajec, 1c)

PrugaSto jeDarce (Petra Pernjek, 1c)

moDrooki okaš (aLekSanDra štrok, 1c)kontinentaLna riđa šahoVnica

kiSeLičin Vatreni PLaVac

tkaLčeV šarenac VeLiko VoLoVSko oko (nika PaLatinuš, 1c)

U Hrvatskoj je zabilježeno 195 vrsta danjih leptira. Istraživanjem livada na StrahinjšËici i u njezinom podnožju do sada je zabilježena Ëak 71 vrsta danjih leptira kao što su crni apolon, kiseliËin vatreni plavac, moËvarna ria, moËvarni debeloglavac, lastin rep, prugasto jedarce, grahorkin plavac, zelenokrili plavac i mnogi drugi.

Danji leptiri dijele se prema izgledu na lastinrepce, bijelce, plavce, šarence i debeloglavce. Zbog svoje specifiËne biologije, leptiri vrlo brzo reagiraju na promjene u staništu, stoga se

smatraju izvrsnim indikatorima (pokazateljima) stupnja oËuvanosti podruËja.

Danji leptiri veoma su ugroženi zbog nestanka livada radi prestanka košnje i napuštanja tradicionalnog stoËarstva.

Jeste li znali?

Gusjenica lastinog repa u poËetku izgleda kao ptiËji izmet kako bi se zaštita od predatora.

ObiËni žuËak meu prvim je leptirima koji se pojavljuju u proljeÊe.

38 39

Vodozemci su skupina hladnokrvnih životinja koje su usko povezane s vodom, ali su i prilagoene životu na kopnu. Mnoge vrste vodozemaca su noÊne životinje kako bi se zaštitili od grabežljivaca. Životni ciklus veÊine vodozemaca ukljuËuje preobrazbu od vodene liËinke (koja diše škrgama) do kopnene odrasle jedinke (koja diše pluÊima). VeÊina odraslih vodozemaca živi na kopnu, ali se svake godine za vrijeme parenja vraÊaju u vodu.

i na koPnui u VoDi

DažDeVnjak (miriam kLaSiĆ, 4b)

40 41

ŽUTI MUKA»

Tiho!Posluhni!Gdo se to javlja,ke se to Ëuje?Pup,pup,pup…

Tiho!Posluhni!To žuti mukaËdragu dozivlje!Pup,pup,pup…

Patrik Družinec, 4c

LIVADNA SMEĐA ŽABA

U šumici zelenojpala je noÊ,žabici smeojvrijeme je poÊ’.Skok po skok.Skok po skok.VeÊ se ËujepotoËiÊa tok.Iz vode,kroz šumski muk,Ëuje se samogruk,gruk,gruk…

Martin Leško, 4c

žuti mukač

zeLena žaba (ViDa VoDoLšak, 4b)

šumSka Smeđa žaba (nika kLaSiĆ, 4b)

PLaninSki VoDenjak LiVaDna Smeđa žaba

Jeste li znali?

Kada joj prijeti opasnost, smea krastaËa se napuhuje i diže na prste kako bi izgledala veÊa.

Žuti mukaË, kada se osjeÊa ugroženo, izvrne noge prema gore pokazujuÊi svoju trbušnu stranu koja je crno-žute boje te na taj naËin upozorava napadaËa da je otrovan.

Vodozemci su pokazatelji promjena u okolišu. BuduÊi da im je koža vrlo propusna te kroz nju dišu i uzimaju vodu, vrlo su podložni utjecaju raznih zagaivaËa i u vodi i na kopnu.

Do sada su na podruËju StrahinjšËice zabilježene vrste žuti mukaË, livadna smea žaba, smea krastaËa, planinski vodenjak i pjegavi daždevnjak.

NajveÊi razlog ugroženosti vodozemaca je nestanak i uništavanje njihovih staništa (regulacija vodotoka), primjena pesticida u poljoprivredi, oneËišÊenje voda, stradavanje na prometnicama te unos stranih vrsta. Sve vrste vodozemaca su zaštiÊene Zakonom o zaštiti prirode.

42 43

Gmazovi su nekada bili vladari Zemlje. Dijele se u tri skupine: gušteri, zmije i kornjaËe. To su hladnokrvne životinje koje imaju rep, kožu s rožnatim ljuskama i Ëetiri noge s pet prstiju te dišu pluÊima. Iznimka su zmije kod kojih su se noge povukle. Gmazovi mogu biti duge i vitke grae ili kratke i krupne grae tijela prekrivenog oklopom (kornjaËe).

ZajedniËke svim gmazovima su ljuske koje ih štite od ozljeda te napada grabežljivaca i parazita, a ujedno spreËavaju gubitak vode. Svaka vrsta gmaza ima drugaËiji oblik i veliËinu ljuski. RazliËito obojane ljuske tvore šare koje imaju zaštitnu i upozoravajuÊu ulogu u obrani od grabežljivaca. Gmazovi polažu jaja na kopnu te se mladi izlegnu potpuno razvijeni i spremni za samostalan život.

bjeLouška (nikoLina goLub, 4d)

Jeste li znali?

Kada je napadnuta, bjelouška ispušta smrdljivu tekuÊinu, a katkad se pravi mrtvom kako bi se obranila od grabeæljivaca.

44 45

SLjePiĆ PoSkok (mihaeL krog, 4a)

PoSkok obični zeLembaĆ

SljepiÊ, zelembaË, bjelouška i poskok vrste su gmazova koji žive na livadama

i šumama na StrahinjšËici.Gmazove u Hrvatskoj danas najviše

ugrožava Ëovjek uništavanjem, degradacijom i fragmentacijom

staništa, ubijanjem jedinki, unošenjem stranih vrsta te

ilegalnim komercijalnim lovom.Sve vrste gmazova su zaštiÊene

Zakonom o zaštiti prirode.

Jeste li znali?

SljepiÊ nije zmija, nego gušter koji nema noge i u potpunosti je bezopasan.

Jeste li znali?

U Hrvatskoj žive samo 3 vrste zmija otrovnica - poskok, riovka i planinski žutokrug.

Pri susretu sa zmijom otrovnicom treba se odmaknuti na sigurnu udaljenost i ako je moguÊe zaobiÊi je.

46 47

češLjugar (Patrik maLekoViĆ, 4a)

Raznolikost i oËuvanost biljnog pokrova, a posebno šumske vegetacije na StrahinjšËici, odražavaju se kroz bogatstvo ptiËjeg svijeta. Na StrahinjšËici i u njezinom podnožju zamijeÊeno je preko 50 vrsta ptica.

Jeste li znali?

»vorci se odmaraju u jatima i prije slijetanja

izvode zadivljujuÊe zraËne letove.

48 49

DJETLI∆

Postoji jedna pticazvana djetliÊ.Ona kuca na svako drvo,ali zašto?Hranu traži, crviÊei male kukce,a kljun je dugpoput jedne olovke velike.On je draga mala pticakoju vole svi.To je naš djetliÊ!

Sanja SuhodolËan, 4a

U nižim predjelima, gdje prevladavaju hrast kitnjak i obiËni grab od ptiËjih vrsta prisutni su brgljez, plavetna sjenica, dugorepa sjenica, kukavica, veliki djetliÊ i vuga.

Uz rubove šuma u blizini naselja, oranica, polja i livada susreÊemo zelendura, slavuja, žutaricu, zviždaka, batokljuna, mrku crvenrepku, pupavca te Ëešljugara.

U bukovim šumama na sunËanim ekspozicijama i bogatim slojem grmlja susreÊemo zelenu žunu, crvendaÊa, šojku, veliku sjenicu i dr. Strme stijene i litice, kao i drveÊe s dupljama, važni su za gniježenje ptica grabljivica kao što su škanjac, jastreb, kobac i vjetruša.

PuPaVac (jeSSica tkaLčeViĆ, 4d) brgLjez (miriam kLaSiĆ, 4b)

VeLiki

DjetLiĆ

(Fran

kunD

ih, 4a)

PLaVetna Sjenica (iVan herak, 4c)

češLjugar

zeLena

žuna

(korin

a krog

, 4a)

šumSka

SoVa

(anton

ija go

Lub, 4d

)

Jeste li znali?

Izgradnja gnijezda kod dugorepe sjenice moæe trajati do 20 dana!

Jeste li znali?

Onomatopejski naziv pupavca na hrvatskom, “hoopoe” na englekom i “upupa” na latinskom potjeËe od glasanja “up-up-up”.

50 51

ŽUNA

Žuna je lijepa ptica, ona izgledaKao djetliÊ, oni su kao braÊa.

Zajedno kucaju i jeduKukce, leteÊe i hodajuÊe.

Oni žive na grani jeleI priËaju o svojim lijepim snovima.

Žuna je krasnog perja,ono joj je crno poput ugljena.

Žune vole svi, pa i mi!

Emma ŠtefaniÊ, 4a

Od noÊnih grabljivica tu dolaze Êuk, mala ušara i šumska sova.

šojka (jeSSica tkaLčeViĆ, 4d) Ćuk

ruSi SVračak (nika kLaSiĆ, 4b)

crVenDaĆ (martin Leško i Luka PetonjiĆ, 4c)

batokLjun (VaLerija jurman, 4d)

Jeste li znali?

∆uk se u opasnosti izdužuje i njiše kako bi oponašao granu i ostao neprimjetan.

52 53

Meu sisavcima razlikujemo mesojede, biljojede te svejede. Pored vrsta koje su izraženi samotnjaci, ima i takvih koji žive u grupama. Sisavci su vrlo prilagodljivi te mogu mijenjati ponašanje u skladu s promjenama životnih uvjeta. Važno obilježje sisavaca je dlaka koja ispunjava više funkcija: usporava gubitak tjelesne topline, bojom i šarama omoguÊava prikrivanje u okolišu te upozoravajuÊim bojama pokušava prestrašiti grabežljivca. Osim posebnih dlaka na njuškama (osjetilo dodira), njihova najvažnija osjetila su osjetilo vida, mirisa i sluha.

DiVLja SVinja (Luka PetonjiĆ, 4c)

54 55

Neke vrste sisavaca u hladnijem razdoblju godine ulaze u stanje zimskog sna (hibernaciju) u kojem snižavaju tjelesnu temperaturu i smanjuju tjelesne funkcije (puh, vjeverica, šišmiši).

Postoje životinje koje su aktivne po danu, one koje su aktivne u sumrak i zoru, zatim noÊne životinje, ali postoje i takve koje su aktivne i danju i noÊu.

Na StrahinjšËici od sisavaca susreÊemo uobiËajene šumske vrste kao što su: srna, divlja svinja, lisica, lasica, divlja maËka, zec, vjeverica, kuna zlatica, sivi puh te šišmiši. Meutim, fauna sisavaca još nije dovoljno istražena.

Jeste li znali?

Mnoga staništa sisavaca, ali i drugih životinja i biljaka, ugrožena su zbog promjena staništa, prestanka tradicionalnog naËina života (zaraštanje livada u šikare), upotrebe pesticida, oneËišÊenja okoliša, stvaranja divljih deponija, ilegalne sjeËe šuma te požara.

Jeste li znali?

Lane, mladunËe srne, pritaji se u gustu vegetaciju ili meu suho lišÊe, a pjegavo mu krzno omoguÊuje dobro prikrivanje.

Jeste li znali?

Šišmiši su jedini sisavci koji mogu letjeti.

Srna (iVan VinceLj i Luka erDeLja, 4c)

LaSica (karLa kušer, 3d)kuna zLatica

DiVLja

mačka

LiSica

(VaLen

tina b

eLačiĆ

, 3d)

kuna zLatica (antonio žigman, 4a)

Jeste li znali?

»upav rep kuni zlatici sluæi za odræavanje

ravnoteæe na granama.

56 57

Svi smo mnogo bogatiji za novo znanje i iskustvo. takvo je učenje puno zanimljivije. — ria borovčak

naučio sam da treba puno više boraviti u prirodi i saznao da mogu pješačiti puno duže nego što sam mislio. — luka hlupić

meni se na Strahinjščici svidjelo što smo vidjeli žuti cvijet koji liječi bradavice (rosopas) - ivona dugina

Projekt je bio potreban i dobro organiziran. Prvo smo kroz prezentacije i radionice sve upoznali, a zatim to i praktično u prirodi primijenili. Saznala sam da postoji planinarsko-poučna staza ”Putevima orhideja” te da je Strahinjščica jedan veliki orhidejski vrt. — ivana svetlečić

Volim šetati šumom, a posebno tamo gdje još nisam bio. Puno sam naučio o Strahinjčici. zaključio sam da je lijepo biti u prirodi... — ivan vincelj

Prisjetili smo se onoga što smo naučili. mislim da smo izvukli i lekciju - da nikada više ne bacamo smeće u prirodu. naučila sam da treba voljeti prirodu i biti njezin sluga, a ne gospodar. uz takav način učenja puno lakše zapamtimo. kada tako učimo sve će nam to ostati “zapečaćeno” u mozgu. — marta šoštarko

naučila sam mnoge važne pojmove o biološkoj raznolikosti Strahinjščice koje vrijedi upamtiti. Sada znam da tamo postoje male orhideje koje imaju osebujan miris te da ima puno ugroženih biljaka na koje prije uopće nisam obraćala pažnju. — petra benc

učenici Su rekLi...

58 59

meni je bilo zanimljivo kada su došli djelatnici javne ustanove i pokazali nam prezentacije, proveli s nama kviz i radionicu. naučila sam da na jednom malom prostoru ima tako puno različitog cvijeća i životinja. — nika klasić

iznenadilo me bogatstvo flore na Strahinjščici, a posebno velik broj orhideja. — jakov jurinjak

naučila sam da ne ubirem zaštićene biljke, da ne uznemiravam ptice i ostale životinje, saznala sam koje cvijeće raste na livadama i u šumi. bila sam zadivljena kad sam vidjela divlju orhideju.takvom nastavom zapamtimo puno više nego kad učimo iz udžbenika. — miriam klasić

osjećao sam se vrlo veselo. u prirodi smo učili o biljkama i životinjama, o našem okolišu, a najvažnije, o našem zavičaju. — luka petonjić

60 61

Kako ja mogu pomoÊi u oËuvanju naše StrahinjšËice?PodruËje StrahinjšËice predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Zagorja, vrlo vrijednu za oËuvanje ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti. Kako bi se oËuvala prirodna baština te postigao sklad Ëovjeka i prirode, potrebno je poštivati sljedeÊa naËela:

1 → razViti PraViLan oDnoS Prema PriroDi Pun PoštoVanja2 → ne oStaVLjati otPaD u PriroDi3 → ne uznemiraVati i hVatati žiVotinje4 → ne uništaVati Staništa 5 → ne brati i iSkaPati biLjke6 → PažLjiVo Promatrati i biLježiti Promjene u PriroDi7 → učiti Druge o načinu očuVanja i VažnoSti PriroDe

Uživajte u ljepotama i Ëarima prirode, ali poštujte pravila ponašanja:

Zabranjeno bacanje smeÊa

Zabranjeno hodanje van oznaËenih staza

Zabranjeno stvaranje buke

Zabranjeno paljenje vatre

Zabranjeno branje i uništavanje biljaka

Zabranjeno uznemiravanje i hvatanje životinja

UËenici i uËitelji Osnovne πkole August Cesarec iz Krapine i podruËnih πkola Podgora i ŠkariËevo:

Općina Radoboj

1aMiroslav CvrtilaDina DraganiÊIvona DuginaLorena FrukMatija HušnjakMatija KataleniÊPatrik LukšiÊMagdalena RihtarVito SopekHrvoje StrehovecEma TihavaLea VinskiElena VragoviÊNika ZrinšËak

uËiteljica: Tamara ŠÊuric

1bIvan BogdaniÊAngelina Kaitlin BrackettLorena CvrtilaKala DošenKijara JeliÊJelena KrklecDorotea LeljakAntonio PecigusFran PetekMarko PracaiÊJana PuljekNoa RepoveËkiLucija SopekNikola ŠvaljekNikola TopolovecMatija VodolšakEma VorihLovro ZubiÊ

uËiteljica: Tihana Smrekar

4aKlara Bajcer David Balon Ida BoËkaj

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije

Krapinsko-zagorska županija

Impresum

IzdavaËJavna ustanova za upravljanje zaštiÊenim prirodnim vrijednostima na podruËju Krapinsko-zagorske županije

Za izdavaËaDijana KlasiÊ, ravnateljica

TekstPetra ŠemniËkiMarta Curman Mateja Štokan

FotografijeArhiva Javne ustanove, Ljiljana BoroveËki Voska

OblikovanjeHamper studio

TisakStega-tisak

ISBN 978-953-95710-5-2

CIP zapis dostupan u raËunalnome katalogu Nacionalne i sveuËilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 851765

Krapina, 2013.

Jelena DakoviÊ Lovro DolovËak Nika JurmanKorina Krog Mihael Krog Fran Kundih Patrik Lenard Patrik MalekoviÊ Luka MijatoviÊ Arijana MilnoviÊ Bruno Miljan Nikola PleËko Sanja SuhodolËan Emma ŠtefaniÊ Vedrana Topolovec Barbara VidoviÊ Vjeran VragoviÊ Antonio Žigman

uËiteljica: Marija Pavlek

4bDrago Bajcer Petra Benc Hrvoje BertoviÊRia BorovËak Luka HlupiÊ Ana Horvat Jakov Jurinjak Miriam KlasiÊ Nika KlasiÊ Vedran KovaËec Danica Krklec Sofija Krog Karlo Kuželj Karlo Makar Miroslav MihanoviÊ Ivor Mišak Ivan Mužek Lana NovoselecKarla Petek Matija Staroverški Ivana SvetleËiÊ Igor Šoštarko Marta Šoštarko

Karla Topolovec Vida Vodolšak

uËiteljica: Nevenka Puh

1c - PodgoraMartin ArtiÊ Hrvoje BožinoviÊ Matija Hmelina Nika Inkret Nika Palatinuš Petra Pernjek Lana Pucak Anja Ranogajec Borna Šaško Aleksandra Štrok Lorena Štrok

uËiteljica: Danica VlaisavljeviÊ

4c - PodgoraPatrik DružinecLuka ErdeljaDanijel GumbasIvan HerakMartin LeškoLuka PetonjiÊIvan VinceljDražen VrhovecPatrick Zagoršak

uËiteljica: Đura BeloševiÊ

1d ŠkariËevoKarlo BelaËiÊ Marinela BelaËiÊ Patricija Golub Sara Golub Leonardo JelušiÊ Gabriel Licitar Vanessa TkalËeviÊ

2d - ŠkariËevoLeo Jurman

uËitelj: Mate Došen

3d - ŠkariËevo Valentina BelaËiÊ Patrik Kozina Karla Kušer Monika Sever

4d - ŠkariËevoAntonija Golub Nikolina Golub Maja Gorup Mihaela Hmelina Danijel Ivanjek Valerija Jurman Lorena Kozina Karlo Kozjak Petra KranjËec Patrick Sever Jessica TkalËeviÊ

uËiteljica: Darinka Došen

Knjižica Puti i stezice naše Strahinjščice je tiskana na recikliranom papiru Circle Offset White. Circle Offset White standardizirani proizvodi su dostupni u obliku fsc™ – zaštićenog znaka za odgovorno pošumljavanje. www.fsc.orgfsc-c109945 te pefc certificirani.

Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije svjesni su svog utjecaja na okoliš, te poduzimaju sve potrebne aktivnosti kako bi taj utjecaj bio u prihvatljivim granicama. Kao jednu od mjera zaštite okoliša, molimo ukoliko ne želite čuvati ovo izdanje, da papir svakako reciklirate.