POLUGODIŠNJE GLASILO UDRUGE ZA RAZVOJ · PDF fileCrowdfunding u 2016. i infografika o crowdfundingu ... se toliko mračnom da je bilo upitno hoće li ... Okupio se tim mladih ljudi,

POLUGODIŠNJE GLASILO UDRUGE ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA SMART

UVODNIK

MRRAK 2016. – Mrračna vremena

Dodijeljene nagrade „Volonteri godine” i „Organizator volontiranja 2016.”

[RAZGOVOR] Ivana Aničić: „Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo.“

Pregršt aktivnosti u okviru projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“

Davanje pojedinaca u Hrvatskoj i svijetu

Marina Škrabalo: SOLIDARNA - filantropija i solidarnost u službi ljudskih prava

Crowdfunding u 2016. i infografika o crowdfundingu

Participativno o pazinskom Proračunu

Riječki program lokalnog partnerstva – 70 provedenih projekata kasnije...

[PREDSTAVLJAMO] Dva međunarodna projekta - SoVol (OKA) i eu3leader (Euclid)

TEME01

02

03

04

05

06

07

08

09

10

11

1

2

6

09

18

21

25

31

32

36

42

Iako se po prvoj polovici 2016. godine dalo naslutiti da ovo neće biti nimalo laka go-dina, u pojedinim njezinim djelovima činila se toliko mračnom da je bilo upitno hoće li naše organizacije preživjeti, na kraju smo ju svi zajedno uspjeli privesti kraju.

Uz kratku retrospektivu koju vam donosimo u ovom broju, vidjet ćete da je druga polovi-ca 2016. iznjedrila mnogo dobroga, pozitiv-noga i prije svega inspirativnoga. Upravo takvu želimo vam 2017. godinu...

Ugodno čitanje!

Vaš SMART

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Uvodnik

01

1

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

02MRRAK 2016 - Mrračna vremena

2016. godina teško da će među organizaci-jama civilnoga društva biti upamćena po dobrom, posebno u onom segmentu našeg djelovanja koje se odnosi na dugotrajno i mukotrpno građen institucionalni i fi-nancijski okvir za razvoj civilnoga društva u Hrvatskoj, a koji je u nekoliko poteza bivše Vlade srušen gotovo do temelja. Krizna situacija ipak nije u potpunosti spriječila ili onemogućila provedbu aktivnosti, projeka-ta i programa udruga, pa tako niti SMART-ovog Programa MRRAK.

2 Radionica Pisanje prijedloga projekta Novigrad

U 2016. godini nastavili smo s pružanjem besplatnih usluga informiranja, savjeto-vanja i izobrazbe, a posebno izdvajamo radionice koje su održane u Rijeci, Novi-gradu, Labinu i Ogulinu te predstavljanje novog sustava upravljanja kvalitetom OK 2015 na koje se podsjećamo kroz galeriju fotografija.

Predstavljanje OK 2015. u Osijeku

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 02 MRRAK 2016 - MRRAčnA vReMenA

3

Radionica Pisanje prijedloga projekta Rijeka Radionica Izrada proračuna Novigrad

Predstavljanje OK 2015. u Čakovcu

Predstavljanje OK 2015. u Zagrebu


4

Radionica Strateško planiranje Rijeka Radionica Strateško planiranje Novigrad Predstavljanje OK 2015. u Rijeci

Radionica Upravljanje projektnim ciklusom Rijeka Radionica Pisanje prijedloga projekta Ogulin Radionica Pisanje prijedloga projekta za ESF Rijeka


5

Radionica Izrada proračuna Ogulin

Radionica Strateško planiranje Ogulin Radionica Pisanje prijedloga projekta Labin

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

03Dodijeljene nagrade „Volonteri godine” i „Organizator volontiranja 2016.”

6

Povodom Međunarodnog dana volontera, 5. prosinca, Udruga za razvoj civilnog društva SMART – Volonterski centar Rijeka, u suradnji s Gradom Rijekom i Primorsko-go-ranskom županijom, dodijelila je nagradu „Volonteri godine“ istaknutim volonterka-ma i volonterima s područja županije i grada. Osim pojedinaca i pojedinki, nagradili smo i organizacije koje uključuju volontere, na-gradom za dobru praksu uključivanja volo-ntera, „Organizator volontiranja 2016.“. Nagrade su uručili gradonačelnik, gospodin Vojko Obersnel i zamjenica primorsko-go-ranskog župana, gospođa Marina Medarić. Nagrađeni za područje grada Rijeke su Dorotea Šulavjak, Dom za odrasle osobe Turnić; Franko Blažina, Gradska knjižnica Rijeka; Ilijana Grgić, Udruga Terra.

Nagradu za područje Primorsko – goran-ske županije primili su Robert Simčić, Društvo tjelesnih invalida Rijeka; Son-ja Pokupec Salković, Grad Cres; Sn-ježana Šibenik Klačić, Grad Delnice. Nagradu Organizator volontiranja 2016. primili su Društvo za istraživanje i potpo-ru, Gradska knjižnica Rijeka i Prva riječka hrvatska gimnazija.

Dodjela nagrada

Dodijeljene su i pohvale Volonterskog cen-tra Udruge SMART sljedećim pojedincima/kama i organizacijama: Ivani Žužić, Cen-tar tehničke kulture Rijeka; Ani Barbari Križanović, Udruga Ri Rock; Nataliji Her-cigonja i Lari Španović, Društvo za is-

traživanje i potporu; Tihani Naglić, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter; Doris Rađa, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava; Ani Karakaš, Centar za kulturu dijaloga; Ani Turina, Centar za participaciju žena u društvenom

životu; Željku Maletiću, Dom za odrasle osobe Turnić; Antunu Mavroviću, Udruga Europske sveučilišne igre Zagreb-Rijeka 2016 te udrugama Ri Rock, Terra i I djeci s ljubavlju te Medicinska škola Rijeka.

Dodjela nagrada

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 03 DoDijeljene nAgRADe „volonteRi goDine” i „oRgAnizAtoR volontiRAnjA 2016.”

7

Ove godine obilježena je deseta godišnjica dodjele nagrade „Volonteri godine“, a do sada je nagrađeno 60 pojedinaca i pojedinki te 9 organizacija koji/e svojim zalaganjem čine našu zajednicu boljim mjestom za život. Volonterstvo ima snagu učiniti nas jednakima, otvoreno je svima, bez diskrim-inacije.

Volontirajući se možemo bolje razumje-ti, prenijeti i dobiti nova znanja i vještine, biti zdraviji, utjecati na pozitivne društvene promjene, kreirati društvo u kakvom želimo živjeti. Upravo zato ova nagrada - želimo volontiranje učiniti vidljivim, vrednovanim, ukazati da je ono zaista vezivno tkivo za-jednice.

Osim dodjelom nagrada, 5.prosinca obil-ježili smo i izložbom „10. godina nagrade Volonteri godine“ kojom su predstavljeni dosadašnji dobitnici i dobitnice nagrade te kojom se nastojalo približiti bogat i razno-lik svijet volonterstva te različite oblike u kojima se ono manifestira. Djelić atmosfere s dodjele možete pogledati u galeriji fo-tografija.

Dodjela nagrada

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 03 DoDijeljene nAgRADe „volonteRi goDine” i „oRgAnizAtoR volontiRAnjA 2016.”

8

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Razgovor

04Ivana Aničić:

„Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost

natjecanju, a upravo to se i

nama dogodilo.“

9

U razdoblju od 12. do 25. srpnja 2016. go-dine održane su Europske sveučilišne igre Zagreb - Rijeka 2016 (ESI 2016) – jedan od najvećih sportskih događaja iz područja sveučilišnog sporta pod krovnom organi-zacijom Europske sveučilišne sportske aso-cijacije (EUSA). Do sada su Igre održane dva puta (2012. u Cordobi i 2014. u Rotterdamu). Domaćinstvo za ESI 2016 izborio je Hrvatski akademski sportski savez (HASS) 2013. go-dine. Najveće je to multi sportsko događan-je u povijesti Hrvatske koje je uključilo brojne volontere koji su odigrali značajnu ulogu u samoj organizaciji i provedbi. Općenito, u Europskoj uniji, ali i šire sve se češće raspravlja o značaju angažiranja volontera upravo za velika sportska i kul-turna događanja te njihovom doprinosu ekonomskoj, ali i kulturalnoj dimenziji koju takva vrsta velikih događanja imaju.

Osoba s kojom je bilo najlogičnije razgov-arati o volonterskom programu i uspjesima ESI 2016. je predsjednica Odbora za volo-ntere, Ivana Aničić. Ivana ima dugogodišnji volonterski staž u različitim organizacijama (Riječki športski sveučilišni savez (RŠSS), GONG, Udruga Delta, HASS, Udruga stu-denata prava (ELSA), Studentsko sportsko društvo „Pravnik“), a i jedna je od dobitnica nagrade Volonteri godine 2007. godine koju dodjeljuje SMART, u suradnji s Gradom Ri-jekom i Primorsko-goranskom županijom.

Prije svega, Ivana, možeš li nam ukratko opisati kako je tekla priprema prijave ESI 2016 u Hrvatskoj? Radi li se o du-gotrajanom procesu? Koji je glavni ra-zlog zašto je Hrvatska dobila ESI 2016, ili možda bolje, kako je ocijenjen cijeli program i koje je elemente komisija koja je procjenjivala programe istaknula kao osobito dobro planirane?

Kandidaturu za domaćinstvo počeli smo pripremati u ožujku 2012. godine, ali ideja se počela stvarati i ranije još dok smo or-ganizirali Europska sveučilišna natjecanja u odbojci (2007.), rukometu (2011.), bridžu… Okupio se tim mladih ljudi, većinom iz Riječkog, Splitskog i Zagrebačkog sveučilišnog sportskog saveza i počeli smo razmišljati što možemo ponuditi, a da nas razlikuje od drugih eventualnih domaćina Igara. Prije svega, dobra prometna pov-

ezanost, sportska infrastruktura, znanje o organizaciji, a potom i volonterski program kojeg smo kroz nekoliko natjecanja us-avršavali. Jednog dana tijekom sastanka riječke ekipe na Zametu, sjetili smo se da bismo trebali uključiti i studente s invalid-itetom jer oni još nikada nisu bili uključeni u sportski program na EUSA natjecanjima, kao niti u volonterski program.

Nakon nekoliko mjeseci kontaktiranja sa svim dionicima, a kasnije i partnerima, na-cionalnim i sportskim savezima, sportskim odborima, gradovima, sveučilištima, vo-lonterskim centrima, odlučili smo da smo spremni i pripremili smo kandidaturu. U tom trenu nastao je i naš slogan – srce vjeruje, um ostvaruje koji nas je opisivao u potpunosti.

U lipnju 2012. Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i sporta, Grad Zagreb, Grad Rijeka,

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 04 ivAnA Aničić: „volonteRi MogU poMoći i nApRAviti DoDAnU vRijeDnost nAtjecAnjU, A UpRAvo to se i nAMA DogoDilo.“

10

Ivana Aničić

Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci i Hrvatski akademski sportski savez potpisa-li su Povelju o kandidaturi. U siječnju 2013. dobili smo pozitivno mišljenje Hrvatskog olimpijskog odbora za organizaciju Igara, a u lipnju 2013. godine došli smo do zadnjeg kruga borbe za domaćinstvo s Portugalom. Našu kandidaturu u Gradskoj vijećnici u Ljubljani 1. lipnja 2013. godine predstavili su: Gordan Kožulj (predsjednik kandidaci-jskog tima), Željko Jovanović (tadašnji Ministar znanosti, obrazovanja i sporta), Pero Lučin (Rektor Sveučilišta u Rijeci), Petra Radetić (Predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu), Jelena Pavičić Vukičević (zamjenica gradonačelnika u Zagrebu), Zrinko Čustonja (Predsjednik Hr-vatskog akademskog sportskog saveza) te su nas izabrali kao domaćine. Još uvijek na internetu postoji snimka tog vriska kad smo čuli rezultat (sličan video sam gledala kad

je Rijeka postala EPK ).

Smatram da se Izvršnom odboru EUSA svidjela cijela naša kandidatura, pogotovo ove pojedinosti koje sam navela ranije, ali svidio im se i volonterski program kojeg smo razradili i kojem smo se htjeli posvetiti maksimalno, pogotovo s obzirom na, ug-lavnom, ne baš dobro iskustvo volontera iz Rotterdama godinu ranije. Cijelu kandida-turu podijelili smo u 16 točaka jer su igre bile planirane za 2016. godinu, ali smo ju i detaljno razradili jer se po prvi puta pojavio netko tko želi kandidirati dva grada i htjeli smo biti sigurni da to možemo napraviti i prije nego se kandidiramo, te smatram da je Izvršni odbor uvidio da zaista mislimo ozbiljno.

Kada govorimo o volonterskom pro-gramu samih Igara, možeš li nam opisati kako je on bio koncipiran?

Te 2012. godine volonterski program sam koncipirala na isti način kao što i danas to činim na drugim projektima uz manje promjene, samo što sam tada prvi put tako radila. Razradila sam program po godina-ma i mjesecima uključivši nekoliko bitnijih segmenata (pronalaženje volontera -ani-macija, kriteriji izbora; edukacija volontera; opisi volonterskih timova; opisi volonter-skih pozicija; uključivanje volontera; test događaji; koordinacija prije i tijekom Igara), zvuči doista jednostavno, ali govorimo o dokumentima od nekoliko stotina stranica. S obzirom na ranije volontersko iskustvo segmenti su mi dolazili sami od sebe, ali u pojedinim trenucima kada bih došla „do zida“ obratila bih se za pomoć SMARTu.


11

Koje bi ključne uspjehe Europskih sveučilišnih igara Zg-Ri izdvojila, s posebnim osvrtom na volonterski pro-gram?

Puno toga dobrog donijele su ESI 2016: poticaj za obnovu Studentskog doma u Zagrebu i izgradnju Studentskog doma u Rijeci, uključivanje studenata s invalid-itetom u redoviti sportski program tako velikog natjecanja, okupljanje svih Rektora iz regije na Rektorskoj konferenciji održanoj u Opatiji, natjecanja u 21 sportu, nekoliko tisuća sportaša koji su imali prilike upozna-ti Rijeku i Zagreb, turistička promocija gra-dova i države, ali i na osobnoj razini, nova poznanstva, nova iskustva, nova praktična znanja o organizaciji ovakvog događaja. Održan volonterski program donio nam je mogućnost da imamo osmišljeni alat koji može poslužiti i drugim organizatorima

ako žele uključiti volontere u organizaciju. Dosad se i meni događalo da organizacije jednostavno nisu spremne za uključivan-je volontera jer zapravo ne znaju kako ih kvalitetno uključiti. Mnogi još uvijek percip-iraju volontere kao besplatnu radnu snagu što oni nikako nisu. Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo. Tijekom edukacija za volontere koje smo održavali od travnja do srpnja pokušali smo s volo-nterima proći što je to volontiranje, koja su njihova prava i obaveze, a koja od organi-zatora volontiranja, pokušali smo osvijestiti njihovu motivaciju i pokazati im da se ona razlikuje od drugih volontera i da je to u redu, osvijestili smo njihova očekivanja od volontiranja i pokušali smo ih ispuniti. Tije-kom edukacija prolazili smo s njima svaki aspekt organizacije kako bi znali u što se uključuju te smo slušali i njihove ideje kako


12

Veliku podršku i pomoć u toj pripremnoj fazi dala je i profesorica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, Bojana Ćulum svojim savjetima.

Niti u jednom trenu nisam razmišljala da kandidatura neće proći te sam veći dio općeg plana napravila i prije nego što smo Igre dobili. Nakon toga uslijedila je detal-jnija razrada plana po tjednima i traženje podrške i od Volonterskog centra Zagreb kako bismo krenuli u okupljanje tolikog broja volontera, prema prvim proračunima trebali smo uključiti oko 1200 volontera u periodu od 20 dana. To su brojke koje su se činile nedostižne mnogima u krugovima u kojima sam se kretala, a na kraju su se pokazale i netočnima (premali broj).

nešto poboljšati. Upravo s takvim pristu-pom upoznali smo mnoge mlade i starije ljude koji nam žele pomoći u razvoju stu-

dentskog ali i ostalog sporta, a to je i bio cilj – da ostane dugotrajno nasljeđe.

Koja je bila tvoja uloga kao predsjed-nice Odbora za volontere? Je li iscrplju-juće organizirati ovako veliko sportsko događanje?

Moja uloga bila je brinuti se o svakom as-pektu volonterskog programa, o izradi pla-na rada, izradi proračuna i samom izvršenju plana. Ukratko, sve što je u našoj organi-zaciji imalo riječ „volonter“ . U pripremi projekta zadala sam si neke ciljeve koje sam htjela ostvariti, htjela sam da naš vo-lonterski program promijeni ljudima živote tako da im protrese svakodnevicu i pruži drugačiji pogled na timski rad, sportsku or-ganizaciju, da im pruži mogućnost upozna-vanja stranaca i da im pokaže da je moguće napraviti nešto što je vidljivo. Vjerujem da smo uspjeli, možda ne u potpunosti, ali od prvih treninga do konstantne telefonske veze Rijeka – Zagreb spoznala sam ogrom-


13

Europske sveučilišne igre Zagreb - Rijeka 2016

Koordinatori volontera koji su bili an-gažirani tijekom ESI Zg-Ri 2016. radili su direktno s volonterima, jesu li i oni bili volonteri ili su za navedenu poziciju bili honorarno plaćeni? Je li bilo teško pronaći koordinatore volontera? Kako su se oni pripremali za jednu tako važnu i odgovornu ulogu?

Dok sam razmišljala o načinu koordinacije volontera nametala se logična pretpostav-ka da ne može jedna osoba koordinirati toli-ki broj volontera te sam predstavila Opera-tivnom tijelu - Koordinaciji vrlo jednostavan princip. U organizacijskog strukturi timovi su podijeljeni na riječke i zagrebačke te je svaki tim imao minimalno jednog tim lidera, osobu koja je koordinirala radom volontera na terenu. Koordinacija između timova u Rijeci provedena je tako da je jedna osoba koordinirala sve tim lidere sportskih timo-

va u gradu, a druga sve ostale tim lidere, obje su se mogle obratiti za pomoć mojem zamjeniku/asistentu. U Zagrebu je bilo malo kompleksnija situacija zbog većeg bro-ja sportova i timova, ali je bila ista logika podjele na sportske i ostale timove. Takva podjela omogućila je da tim lideri imaju u svojim timovima do max 40 volontera (osim tima za protokol i ceremonije koji je bio daleko brojniji, oko 300 volontera), ali omo-gućila je i da možemo neometano funk-cionirati u dva grada. Jedan od kriterija je bio da tim lideri (koordinatori) budu mlađi (do 30 godina) i da imaju iskustva u volonti-ranju, ali ne nužno u koordinaciji, iako neki i jesu. Cilj je bio da oni budu neopterećeni, ali svjesni zadatka, a tu ulogu povjerili smo i nekim našim dugogodišnjim volonterima koji su već s nama prošli edukacije. Druge smo birali između svih koji su se prijavili za volontiranje – u jednom dijelu prijavnice


14

nu važnost međuljudskih odnosa i pri-preme, svi članovi užeg volonterskog tima znaju da su imali moje potpuno povjerenje i da sam stala iza svih njihovih odluka, isto kao što i ja znam da su sve odluke donijeli u najboljoj mogućoj namjeri uzimajući Igre kao nešto svoje, a to je potpuni uspjeh.

Sada kad pogledam unazad čini mi se da smo napravili veliku stvar i da je bilo po-prilično iscrpljujuće, ali kad se sjetim tih mjeseci prije Igara i same provedbe, nismo imali vremena razmišljati o tome je li (i koliko je) iscrpljujuće upravo zbog ogromne navale adrenalina koja me (nas) je pokretala iz dana u dan. Ne kaže se uzalud da kad uživaš u onome što radiš, možeš sve napraviti.

kandidati su mogli birati žele li malu, sred-nju ili veliku odgovornost u projektu te smo one koji su označili da žele srednju i veli-ku odgovornost dodatno ispitivali tijekom selekcijskih razgovora. Koordinatori nisu znali da će biti honorirani gotovo do zad-nje faze, provedbe projekta, te su svi na našim edukacijama pokazivali nevjerojatan stupanj proaktivnosti, želje za uspjehom i sposobnosti. Neke je bilo strah u početku, što je normalno te smo im tijekom eduk-acija pokušali pokazati što ih očekuje, vje-rujem da je tu pomoglo i naše iskustvo, ja sam u tom periodu imala „u nogama“ orga-nizaciju 5-6 europskih prvenstava i mogla sam im na realnim primjerima objasniti što će se dogoditi.

Koliko god su oni učili od nas tijekom edu-kacija, toliko smo i mi učili od njih i znali smo da se možemo pouzdati u tim lidere,

naravno, dogodile su se i neke nepred-viđene situacije, ali u tome i je čar ovoga posla. Iako su se svi tim lideri prijavili kao volonteri zbog želje da sudjeluju na ovom projektu, znam da je bila dobra odluka da honoriramo njihov rad i novčano.

Možeš li nam reći nešto više o samim volonterima koji su se uključili, nji-hovom profilu, jesu li se uključili samo studenti, zaljubljenici u sport ili? Koja je njihova motivacija? Je li bilo teško pronaći tako veliki broj volontera? Čuli smo da su se uključili i volonteri iz svih krajeva svijeta...

Bilo ih je zaista puno, 1441 osoba u srp-nju, a od njih je 143 stranaca. Volonteri su stigli iz svih dijelova svijeta, ali najviše iz Europe. Zagreb i Rijeka bili su odredište za volontere iz Poljske, Portugala, Crne

Gore, Slovenije, Španjolske, Srbije, Ukra-jine, Italije, Mađarske, Rusije, Kine, Fran-cuske, Njemačke, Grčke, Latvije, Meksika, Rumunjske, Gruzije, Kosova, Albanije, SAD, Azerbajdžana, Velike Britanije, Bugarske, Nizozemske, Armenije, Nigerije, Švicarske i Turske. Većinom su to bili studenti koji su zaljubljeni u neki od 21 sporta koji smo imali na igrama. No bilo je dosta sredn-joškolaca koji se još uvijek bave tim spor-tovima. Njihova motivacija je uglavnom bila vezana uz želju da provedu aktivno ljeto, upoznaju nove ljude, zabave se i steknu nova znanja stranih jezika ili usavrše orga-nizacijske vještine. Bilo je izazovno u poč-etku, pogotovo jer je malo ljudi vjerovalo da ćemo okupiti toliki broj ljudi u tako du-gačkom vremenskom periodu...ljeti...u dva različita grada Ali uspjeli smo i to zah-valjujući svima koji su se uključili i dali po-dršku, od volonterskih centara, Sveučilišta,


15

izabrali volontere počeli smo s njihovim educiranjem. Pripremili smo priručnik za strance kako bi znali što ih očekuje, te smo organizirali Volonterski kamp u trajanju od 5 dana prije početka Igara kako bi se volo-nteri upoznali s gradom, timom, mjestima volontiranja... Takav način rada pokazao se kao pozitivan primjer za nove organizatore (Coimbra, Portugal) te će i oni pokušati na sličan način uključiti volontere.

Što bi istaknula kao glavne izazove u uk-ljučivanju i radu s volonterima tijekom velikih sportskih događanja?

Glavni izazov vidim u očekivanjima orga-nizatora, vrlo često oni nemaju ideju što volonteri mogu i što bi trebali raditi, a tu je uloga koordinatora volontera izuzetno bitna jer ponekad treba pojasniti duh volontersk-og pokreta i ciljeve istog. Volonteri se ukl-


16

visokih škola, Veleučilišta, srednjih škola, studentskih udruga, udruga koje se bave mladima, sportskih klubova, medija... U pri-premnom periodu poslali smo preko 10 000 mailova obavještavajući sve za koje smo smatrali da nam mogu pomoći u okupljanju volontera. Osmislili smo i nekoliko promo-tivnim kampanja i slogana, npr. u Rijeci smo u suradnji s Gradom postavili City lightove na kojima je pisalo „Nemoj falit pravu ek-ipu“, „Volontirat? Homo ča!“, „Budi srce, vo-lontiraj“, „Volontiram na ESI2016! Šta da?“... A u Zagrebu podloške u menzama na koji-ma je pisalo „Nahrani svoj duh, volontiraj“ i billboarde „Naj ljeto ikad“. Od toga je na kraju nastao i interni slogan volontersk-og programa „Najbolje igre ikad!“. Takve i slične akcije rezultirale su brojem od preko 2200 kandidata koji su se htjeli uključiti u volonterski tim, napravili smo više od 2000 selekcijskih razgovora. Nakon što smo

jučuju jer žele dati svoj najdragocjeniji dar – vrijeme koje se nikada ne može vratiti, a čine to iz različitih razloga te su svi jedna-kovrijedni. Ne postoji loš razlog zbog kojeg se netko uključuje u volonterski program, postoje razne vrste motivacije i treba to cijeniti. Drugi izazov je u spajanju volontera s odgovarajućom volonterskom pozicijom, a tu su izuzetno bitna očekivanja, meni je to najdraži dio posla, i zadovoljna sam kad vidim da je volonter zadovoljan s time što radi, uvijek trebate uzeti u obzir da neke st-vari ne znate i da ih netko radi bolje te da postoje i druge ideje.

Volonterski program može biti dobar ako ga sami osmislite, ali i odličan ako dopustite drugima da se uključe i daju svoj doprinos. Treći izazov je sama specifičnost sporta koji je brz, eksplozivan, zanimljiv i nema mjesta za pogreške, pogotovo kada ide


prijenos uživo . Ali uvijek morate biti spremni na činjenicu da nešto neće uspjeti kako ste zamislili, te je uloga koordinatora da to svede na minimum i situaciju iskoris-ti da nauči nešto novo i pomogne drugima oko sebe, naročito volonterima.

Sada kada su Igre završene, kakvi su ti planovi? Je li te ovo iskustvo potaknulo na daljnje angažiranje u području volon-terstva te direktan rad s volonterima ili planiraš uzeti neku kraću/dužu pauzu od svijeta volonterstva?

Teško je kad projekt završi, što je duži to je teže, bez obzira na stresne situacije, njih ionako brzo zaboraviš. Igre su mi bile nev-jerojatno iskustvo koje je samo učvrstilo moju želju da se i dalje bavim svime veza-nim uz volonterstvo, direktan rad s volon-terima, ali i organizacijama u osmišljavanju

Europske sveučilišne igre Zagreb - Rijeka 2016

njihovih volonterskih programa. Postoji nekoliko velikih sportskih natjecanja u RH i šire u sljedećim godinama u koje bih se htjela uključiti kroz osmišljavanje i vođen-je volonterskog programa. Također, imam i planove vezane uz daljnje školovanje u po-dručju ljudskih potencijala, a moram i naći posao, vjerujem da ću ispuniti vrijeme .

17

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

05Pregršt aktivnosti u okviru projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“

18

Od posljednjeg Info SMART-a koji je u ci-jelosti bio posvećen filantropiji do izlaska ovog broja, SMART je u okviru projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“ proveo popriličan broj različitih aktivnosti. U okviru Tjedna filantropije, u Rijeci smo organizirali prezentaciju Istarske zaklade i posjetili novootvoreni Hrvatski centar filan-tropije. Organizirali smo 3 fokus grupe kao prvu aktivnost u procesu osnivanja SMART-ove zaklade lokalne zajednice (hvala svima koji su sudjelovali na fokusicama!) i održali trodnevno planiranje uspostavljanja i raz-voja zaklade u Zadru (hvala Marina Škraba-lo!). Proveli smo (ne bez izazova!) natječaj za nagradu za najbolje lokalne društvene inovacije i dodijelili dvije novčane na-grade od 2.500,00 kuna udrugama CeKaDe i PaRiter i dva priznanja za najinovativnije ideje udrugama PaRiter i Bez granica (čes-titamo!). Uz potpisivanje ugovora o dodjel-

jivanju novčanih nagrada održali smo i dru-gi konzultativni krug o osnivanju zaklade (hvala svima koji su došli i tom prigodom!).

Nisu mirovale ni naše kolegice i kolege iz Is-tarske zaklade. Organizirali su konferenciju posvećenu filantropiji, izložbu o filantropiji pod nazivom „#filantropija…?“ i raspisali literarni natječaj „A što mogu ja učiniti?“, te organizirali i „Networking day“ odnosno dan umrežavanja poslovnog i civilnog sektora.

Ipak, za ovaj Info SMART izdvajamo vizual-no možda najdojmljiviju aktivnost ovog pro-jekta. Radi se o „Labirintu filantropije“ iz-rađenom od kartonskih likova koji povezani čine labirint i na kojima su ispisane različite poruke kojima se promiče filantropija i do-bročinstvo. Autorice/dizajnerice labirinta su Barbara Galant i Marijana Martinčić, a provedbu cijele aktivnosti koordinirale su naše kolegice iz Centra za građanske inici-jative Poreč.

Umjesto daljnjeg opisivanja labirinta pogledajte nekoliko fotografija s javnih akcija u Rijeci, Karlovcu, Gospiću, Puli, Poreču i Umagu.

Labirint filantropije u Rijeci

Labirint filantropije u RijeciLabirint filantropije u Karlovcu Labirint filantropije u Puli

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 05 pRegRšt AKtivnosti U oKviRU pRojeKtA „FilAntRopijA – oslonAc oDRživih zAjeDnicA“

19

20

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 05 pRegRšt AKtivnosti U oKviRU pRojeKtA „FilAntRopijA – oslonAc oDRživih zAjeDnicA“

Labirint filantropije u Umagu

Postavljanje Labirinta filantropije u Gospiću

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

06Davanje

pojedinaca u Hrvatskoj i

svijetu

21

Davanje je u svojoj biti čin društvene sol-idarnosti i građanskog djelovanja. Iako davanje nije ograničeno samo na fizičke osobe, već je to čin i pravnih osoba, pojed-inci se najčešće odlučuju donirati novac, druga materijalna dobra ili pak vrijeme koje prepoznajemo pod pojmom volontiranje. Dobrovoljno davanje vlastitog vremena ili novca kako bi se pomoglo drugima, so-ciolozi promatraju kao pokazatelj koji nam mnogo toga govori o kohezivnosti - pov-

ezanosti određenog društva. Gotovo je u svakoj zemlji, kulturi i vjeri moguće pronaći jedinstvenu tradiciju davanja koja je slože-na i koju su oblikovali povijest, običaji i religija. Također, možemo reći da razina da-vanja u određenoj zemlji ukazuje i na sna-gu civilnog društva, odnosno mjeru u kojoj su pojedinci spremni i sposobni pridonijeti rješavanju problema i potreba drugih, kako u lokalnoj zajednici tako i šire.

Prvih 10 zemalja u svijetu i prve tri zemlje po različitim oblicima davanja

No, što znamo o doniranju pojedinaca u svijetu? Od 2010. godine moguće je na globalnoj razini pratiti trendove doniranja. Britanska organizacija Charities Aid Foun-dation (CAF) uz pomoć World Giving Index-a pruža uvid u opseg i prirodu davanja u ci-jelom svijetu, u preko 140 zemalja. CAF-ov World Giving Index usmjeren je na tri as-pekta ljudskog ponašanja (davanja):

» doniranje novca u dobrotvorne svrhe

» volontiranje u nekoj organizaciji

» pomaganje strancu ili drugoj osobi kojoj je pomoć potrebna.

2010. godine podaci World Giving Index-a pokazali su da najveći broj svjetske pop-ulacije kao najučestaliji oblik davanja iskazuje pomoć strancu ili drugoj osobi kojoj je pomoć potrebna. Podaci WGI-a za

2015. ukazuju da se taj trend do danas nije promijenio. Nadalje, onaj tko pomišlja o rangu zemalja u kontekstu davanja vodeći se klasičnom podjelom na razvijene zem-lje i one u razvoju, posebno će se iznena-diti kada pogleda WGI i shvati da zemlje čiji građani daju najviše ili se nalaze pri samom vrhu/dnu ljestvice nisu nužno one

koje je očekivao, odnosno da ekonomsko blagostanje zemlje nije uvijek najbolji pre-diktor kada je riječ o doniranju. Također, zanimljivo je što iz istraživanja proizlazi da razina sreće/zadovoljstva stanovništva predstavlja važniju kariku kod doniranja novca od visine BDP-a zemlje.

Godina

2009. 1. Australija i Novi Zeland 153. Madagaskar

2010. 1. SAD 150. Albanija

2011. 1. Australija 145. Grčka i Crna Gora

2012. 1. SAD 135. Grčka

2013. 1. Mjanmar (Burma) 135. Jemen

2014. 1. Mjanmar (Burma) 145. Burundi

2015. 1. Mjanmar (Burma) 140. Kina

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 06 DAvAnje pojeDinAcA U hRvAtsKoj i svijetU

22


Posljednje tri godine (2013., 2014. i 2015.) Mjanmar (ili Burma) je zemlja čiji građani daju najviše. Ovakve rezultate CAF pove-zuje s Theravada budizmom (najstarija do danas sačuvana budistička škola i najbliža Budinom izvornom učenju) koji prakticira veliki udio (oko 88%) stanovništva u popu-laciji Mjanmara. Također, u izvještaju WGI-a navodi se da su rezultati za 2015. godinu djelomično uvjetovani i prvim izborima u zemlji u studenom 2015. godine nakon 50 godina vojne vladavine te rasprostran-jenošću optimizma i nade koji su posljedič-no zavladali. Ovakvi podaci, ali i oni poput Turkmenistana, koji je u razdoblju od 2011. do 2014. bio prva zemlja na ljestvici po volontiranju (što se pripisuje Subbotniku – dan koji građani posvećuju volontiranju, rasprostranjen u bivšim sovjetskim zem-ljama) ukazuju da kulturna baština, vjera koju prakticiraju stanovnici te specifične

prilike u zemlji značajno utječu na ljuds-ko ponašanje, a posljedično i na rezultate WGI-a.

Uspoređujući navike davanja stanovništva po kontinentima, važno je istaknuti Aus-traliju (i širu regiju Oceaniju) kao najveliko-dušniji kontinent, a kao najučestaliji oblik doniranja javlja se doniranje novca. Zatim slijedi Azija, potom Sjeverna i Južna Amer-ika, Europa i kao posljednja Afrika, gdje je najučestaliji način davanja pomaganje strancu ili drugoj osobi kojoj je pomoć po-trebna. Kada govorimo o karakteristikama populacije koja donira, populacija starije dobi (50+) pokazuje najveću spremnost na doniranje, ali to se posebno odnosi na don-iranje novca, dok je mlađa populacija (15-29) spremnija pomoći drugim osobama te donirati svoje vrijeme. Što se tiče spola, po-daci pokazuju da su razlike između muška-

raca i žena zanemarive, međutim muškarci više volontiraju i pomažu osobama u potre-bi, dok su žene sklonije doniranju novca.

Nije nevažan i nalaz istraživanja koji up-ućuje da postoji korelacija između različitih oblika davanja, te da sklonost darivanju vremena pozitivno utječe na doniranje novca u filantropske svrhe. Primjerice, u SAD-u 80% volontera doniralo je novac neprofitnim/dobrotvornim organizacijama u usporedbi s 40% onih koji nisu volonteri.

Pozicija Hrvatske na WGI-u je relativno sta-bilna svih ovih godina, bivajući na samom dnu ljestvice, uz najveći broj populacije koja spremno pomaže drugoj osobi. Ono što iskače je 2015. godina, odnosno podaci koji se odnose na 2014. za koju je eviden-tan rast u broju populacije koja je donirala, s posebnim naglaskom na doniranje novca što se može povezati s poplavama koje su

23

zadesile ovaj dio Europe u svibnju 2014. Detaljniji uvid o davanju u Hrvatskoj trebalo bi nam donijeti Prvo nacionalno istraživanje o stanju filantropije u Republici Hrvatskoj

Ono o čemu bi u narednom razdoblju treba-lo voditi računa, a što može, posebno u Hr-vatskoj, pozitivno utjecati na sliku davanja, zasigurno je daljnje i kontinuirano jačanje civilnog društva i njegovog bitnog segmen-ta - filantropije. Neprofitne organizacije bi svakako trebale stremiti transparentnosti i informirati na adekvatan način javnost o vlastitom radu i utjecaju te na taj način raz-vijati povjerenje, poticati građane da don-iraju, ali i da postanu svjesni svoje društ-vene uloge – vraćanja zajednici u nekom od mogućih oblika. S druge strane, država bi trebala osigurati pravednu i dosljednu regulativu neprofitnih organizacija, ali i stimulirajući porezni sustav za djelovanje i davanje za opće dobro.

koje je provela Zaklada Slagalica, a čije se detaljno izvješće uskoro i s nestrpljenjem očekuje.

Godina Pomoć Novac Vrijeme

Pozicija na rang listi

% pop-ulacije


% pop-ulacije


% pop-ulacije

2009. 119. Hrvatska / 34% / 26% / 6%

2010. 149. Hrvatska 145 29% 132 11% 149 4%

2011. 132. Hrvatska 132 28% 97 15% 131 6%

2012. 133. Hrvatska 124 31% 115 10% 127 6%

2013. 130. Hrvatska 131 29% 101 14% 108 10%

2014. 62. Hrvatska 93 43% 33 47% 81 17%

2015. 127. Hrvatska 135 30% 73 35% 124 10%


24

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Razgovor

07Marina Škrabalo:

SOLIDARNA - filantropija i

solidarnost u službi ljudskih prava

25

Zakladu SOLIDARNA osnovali su ljudsko-pravaški aktivisti i udruge iz Hrvatske krajem 2015. godine upravo zbog zabrin-javajućeg porasta antiliberalizma, nacio-nalizma, ksenofobije i autoritarizma ne samo u našoj zemlji već i u regijama kojima pripada, središnjoj Europi i Balkanu, ali i Europi u cjelini. Istodobno, siromaštvo, društvena isključenost i ekonomska obe-spravljenost koju generira aktualni model kapitalističko-klijentelističke ekonomije prerastaju u kronično, normalizirano stan-je koje drastično smanjuje životne šanse i sigurnost velike većine građana i građan-ki. Opravdane ekonomske frustracije lako se pretaču u sve veću isključivost spram „drugih“ tako da je zalaganje za ekonomska i socijalna prava neodvojivo od zalaganja za toleranciju i uključivost. Naša su društva dugoročno izložena i izazovom migracija prema Europi iz regija pogođenih ratovima

i siromaštvom. To sve zahtijeva jačanje društvene solidarnosti, ali i zagovaračkih glasova za pravednije društvene i ekon-omske odnose.

Zaklada SOLIDARNA namjerava stvoriti nove kanale fleksibilne, brze podrške građ-anima aktivnima na širokom spektru tema – od rada, doma, obrazovanja, migracija, do prava na vlastite identitete i slobodu izražavanja i javnog djelovanja. Cilj je kao privatna zaklada djelovati komplementarno javnim programima financiranja koji dijele daleko veće donacije, no u puno sporijim i duljim ciklusima, a pritom traže znača-jne administrativne kapacitete te su često i pretjerano birokratizirani. Donatorski fokus SOLIDARNE je na ad hoc akcije, nove lokalne inicijative koje još nemaju pristup etabliranim donatorima, kao i na društve-no angažirane kulturne produkcije, kako

etabliranih umjetnika, tako i mladih i mar-ginaliziranih skupina.

SOLIDARNA nastoji djelovati na načelima otvorenosti i solidarnosti te time izrasti u jednu drugačiju zakladu, usmjerenu na širenje sfere zajedničkih dobara. SOLIDAR-NA je zaklada koja:

99 kreće iz zajednice i usmjerena je na zajednicu - pojedince i inicijative koje aktivno rade na zaštiti ljudskih prava

99 želi mijenjati percepciju ljudskih pra-va, povezivati sve generacije ljudskih prava i pomoći rješavanju problema koji muče i manjine i većinu

99 svoju vrijednost zasniva i mjeri u društvenom, a tek onda i financijskom kapitalu

99 želi oplemenjivati različita dobra - no-

vac, znanje, rad, vrijeme, informacije - koji pristižu iz različitih smjerova

99 kvalitetu cijeni više od kvantitete

99 gradi odnose na povjerenju i suradnji i ne skriva se iza birokracije

99 želi povezati domaće i inozemne izvore financiranja, uključujući demokratsku dijasporu

99 nastoji biti otvorena za eksperimente sa suradničkim modelima upravljan-ja i podrške, ali bez kompromisa oko transparentnosti, poštenja i odgovor-nosti.

U svojem djelovanju, SOLIDARNA nastoji čvrsto uvezati humanitarnu i zagovaračku dimenziju rada na promociji i zaštiti ljud-skih prava, stvarajući prilike za širenje kru-gova solidarnosti među građanima koji nisu

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 07 MARinA šKRAbAlo: soliDARnA - FilAntRopijA i soliDARnost U slUžbi ljUDsKih pRAvA

26

Ivan Šarić

nužno aktivisti, ali itekako žele doprinijeti izgradnji pravednijeg i slobodnijeg društva. Iz tog razloga, sve donatorske kampanje imaju i osvještavajuću funkciju, a SOLIDAR-NA kao svoju široku donatorsku bazu u pr-vom redu vidi građane, a tek onda poduzeća i međunarodne zaklade s tematskim foku-som na ljudska prava. U tu svrhu SOLIDAR-NA gradi svoju volontersku bazu koju čine zakladnici, podupiratelji i stalni volonteri – studenti, o čemu su napisali i članak „Kako smo se (s)našli u SOLIDARNOJ“.

Očekujemo da široki broj građana, ali i domaćih poduzeća može djelovati donator-ski, pa makar s malim financijskim iznosi-ma, ali i doniranjem svojih znanja, vještina i vremena, čime građanski aktivizam za pravednije i slobodnije društvo postaje uis-tinu održiv i autonoman od centara moći. Stoga je SOLIDARNA pokrenula Posudionice

aktivističke opreme u Zagrebu i Splitu nami-jenjene različitim inicijativama srodnih vri-jednosnih osnova, temeljenu na načelu ak-tivističke solidarnosti i zajedničkih dobara, s namjerom da se takvi punktovi uspostave i u Rijeci, Osijeku i drugim sredinama. Ove godine plan je pokrenuti i Solidarnu burzu, odnosno nematerijalni fond znanja, usluga i radnog vremena, pod pretpostavkom da je baš svatko dovoljno bogat da sebe dijeli s drugima.

Na Dan ljudskih prava, 10. prosinca 2016., SOLIDARNA je raspisala svoj prvi nat-ječaj „Drugotna na sav glas!“ koji je bio otvoren do 27. siječnja za dodjelu malih financijskih potpora za one ženske i ljud-sko-pravaške inicijative koje se u svojim sredinama zalažu za pravo na život bez nasilja, za rodnu ravnopravnost, za pravo na vlastite rodne identitete, za pravo na


27

Katarina Bistrović


28

kao i muška/unisex majica solidarnosti „Od Evina rebra“ promovirane su putem FB grupe, uz podršku niza javnih osoba iz svi-jeta kulture i medija te javnih događaja. Ma-jice danas nosi oko 500 građanki i građana diljem Hrvatske te tako samostalno djeluju na razgradnju sve snažnijeg mizoginog di-skursa. „Drugotna na sav glas!“ ušla je u fi-nale nagrade za „Najdobru neprofitnu kam-panju u 2016.“ BRODOTO-a, a o pobjedniku će odlučiti najveći broj glasova prikupljenih do 1. veljače.

Kao što je istakla Vesna Kesić u svojem eseju „Mizoginija naša svagdašnja“ kam-panja „Drugotna na sav glas!“ iskoristila je postupak semantičkog obrata kojim se mijenja odnos moći. Objekt ponižavanja i ismijavanja (žene) svjesno prisvaja neg-ativno značenje upisano u neki pojam ili riječ i time ih preoznačava, posvaja i lišava

obrazovanje bez predrasuda, za pravednu podjelu kućanskih obaveza, za političku, ekonomsku i društvenu ravnopravnost, jav-no djelovanje i slobodu rodnog izražavanja svih osoba. Početni fond od 60.000,00 kn prikupljen je od privatnih donacija građan-ki i građana te poslovnih subjekata unutar mjesec dana kampanje „Drugotna na sav glas!“ koji je obuhvatio i period 16 dana ak-tivizma protiv nasilja nad ženama 25. 11. – 10. 12. 2016.

Kampanja „Drugotna na sav glas!“ na duho-vit je način odgovorila na sve češće i agre-sivnije klerikalno etiketiranje žena i njihovo svođenje na ulogu poslušnih, smjernih pomagačica muškarcima u privilegiranoj poziciji „prvotnog“ Adama koji dominira u svim sferama društva, od politike, preko ekonomije do obitelji. Ženske majice s nat-pisima „Drugotna“, „Štraca“, „Neposlušna“ Lucija Šerbedžija

negativnog značenja. Primjera u emancipa-torskim pokretima i praksama ima mnogo, od black is beautiful, less is more, pa do domaćeg akronima feminističke udruge B.a.B.e koji stoji za „budi aktivna, budi emancipirana (be active, be emancipated.).

Blagdanska kampanja „Dobri domaćini: podržimo mlade kreativce bez doma“ tije-kom prosinca 2016. i prve polovice siječnja 2017. godine usmjerila se na podršku 20-ak izbjeglica iz ratnih zona širom svijeta koje žive u Zagrebu i mladih bez primjerene roditeljske skrbi, štićenika SOS Dječjeg sela Hrvatska. Inicijativi etno benda Kries i nji-hovom velikodušnom idejom da odricanjem od zarade na novom albumu podrže mlade kreativce bez doma pridružili su se udruga Are You Syrious?, Inicijativa za podršku izb-jeglicama Dobrodošli!, SOLIDARNA – Zakla-da za ljudska prava i solidarnost i Koalicija


29

Solidarnosti Split. Zajedno smo pokrenuli kampanju prikupljanja sredstava, instru-menata, kreativnog mentorstva i svega onog što je potrebno mladim kreativcima bez doma da bi mogli ostvariti svoj puni po-tencijal i razvoj svih talenata, obogaćujući sebe, ali i zajednice u kojima žive.

Kampanju su putem promotivnih video spotova podržali glazbenici Edo Maajka, Kandžija te obrazovni stručnjak Boris Jokić, a promotivne aktivnosti uključile su i niz kreativnih radionica za mlade različitih po-drijetla i životnih uvjeta, ujedinjenih u želji da stvaraju. Kako donacije pristižu i nakon završetka kampanje, očekujemo da ćemo tijekom proljeća uspjeti podržati sve mlade kreativce koje smo prepoznali kao korisni-ke kampanje, ali i nekoliko kolektivnih kreativnih projekata, poput migrantskog zbora Domaćigosti i opremanja kreativnog Lukrecija Tudor

studija za mlade u Osijeku, u sklopu stam-benih zajednica SOS Dječjeg sela.

Zaklada SOLIDARNA srdačno vas poziva da joj se pridružite i podržite autonomi-ju aktivizma za ljudska prava. To možete učiniti na različite načine - jednokratnim doniranjem za specifične akcije, fondove ili pak za njezin ukupni rad, trajnim nalogom od 50 kuna mjesečno, odnosno jedne kave tjedno za SOLIDARNU, čime ćete pospješiti

njezinu održivost, promocijom SOLIDARNE među svojim prijateljima i kolegama, te uključivanjem u krug podupiratelja, a time i u osmišljavanje kreativnih akcija soli-darnosti i širenja kruga donatora. Donaci-je SOLIDARNOJ možete uplatiti na njezin račun IBAN HR73 2390 0011 1009 4807 2 pri HPB ili putem donatorske platforme www.solidarna.hr/donirajte.

Za SOLIDARNU solidarnost počinje susretom – zato nas upoznajte pobliže na www.solidarna.hr, pridružite nam se na FB stranici i kontaktirajte nas na [email protected].

Nogometni klub „Zagreb 041“

30


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

08Crowdfunding

u 2016.

31

Prema pisanju bloga Crowdfunding.hr, najnovije istraživanje pokazuje kako se u Hrvatskoj u prošloj godini dogodio znača-jan pad prikupljenih sredstava kroz grupno financiranje u odnosu na prošlu godinu. U domaćim crowdfunding kampanjama u protekloj je godini prikupljeno 2.3 milijuna kuna, što je više nego dvostruko manje u usporedbi s 5.3 milijuna kuna prikupljenih u 2015. godini. Smanjen je i broj „uspješnih“ domaćih projekata. U 2016. godini pokrenu-to je 49 projekata, uglavnom na Indiegogo platformi, od kojih je tek njih 12 prikupilo traženi iznos, za razliku od 23 uspješna projekta u 2015.

Ipak, 2016. godinu obilježio je daljnji porast broja projekata u području djelovanja za opće dobro, a nadamo se da će se taj trend nastaviti i u 2017. godini. Ovdje kao podsjet-nik izdvajamo neke od provedenih crowd-funding kampanja s kraja prošle godine, a u ovom broju Info SMART-a donosimo i in-fografiku posvećenu grupnom financiranju!

» Kampanja „Drugotna na sav glas“ zaklade Solidarna

» Kampanja „Selimo Rodu“ udruge RODA – Roditelji u akciji

» Kampanja „Neka vide da nas ima“ magazina Forum TM

» Kampanja „Buba Bar“ udruge Bubamara

Pogledajte cijelu infografiku ovdje

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

09Participativno o pazinskom Proračunu

32

Tijekom 2016. godine Grad Pazin je po treći put proveo projekt „Pazi(n) proračun!“. Podsjetimo, projekt je pokrenuo GONG u suradnji s Gradom Pazinom i drugim part-nerima u 2014. godini. Tada je stvorena podloga i razvijena metodologija za us-pješnu provedbu projekta ne samo u Pazinu nego i u sve većem broju drugih gradova u Hrvatskoj.

Cilj projekta je informiranje građana o gradskom proračunu i njihovo uključivanja u proces donošenja proračuna. Projekt se provodi u nekoliko faza. Svi građani i sve građanke Pazina u zadanom roku (tije-kom kolovoza) mogu osobno, e-mailom ili poštom dostaviti Gradu Pazinu prijedloge malih komunalnih akcija za koje smatraju da ih je potrebno provesti na području nji-hovog mjesnog odbora. Nakon isteka roka za dostavu prijedloga, pri čemu svaki građ-

anin ima pravo uputiti neograničeni broj prijedloga (u 2016. godini zaprimljeno je uk-upno 110 prijedloga), gradske službe anal-iziraju svaki pristigli prijedlog (mogućnost provedbe, potrebna financijska sredstva, i sl.). Gradonačelnik Grada Pazina i gradski službenici predstavljaju analizu pristiglih prijedloga građanima na javnim raspra-vama, koje se održavaju tijekom rujna u svim mjesnim odborima iz kojih su pristi-gli prijedlozi. Nakon prezentacije i rasprave prisutni građani glasovanjem odlučuju koji će od prijedloga biti uvršten u Proračun i realiziran u narednoj godini.

U 2016. godini povećan je iznos koji stoji na raspolaganju građanima za odlučivanje s 300.000,00 na 500.000,00 kuna, i to upra-vo na zahtjev građana. U prošloj je godini uvedena još jedna novina, a to je predstavl-janje četiri značajnija investicijska projek-

ta: izgradnja doma za starije i nemoćne, autobusnog kolodvora, dogradnja Osnovne škole i Plan upravljanja zaštićenim pod-ručjem Pazinčice. Nakon predstavljanja ovih projekata građani su imali prilike ran-girati navedene projekte kako bi gradska uprava dobila rang listu prioriteta prema mišljenju građana. Prošle godine javne rasprave održane su u svih 12 mjesnih odbora na području Pazina uz izrazito vi-soku razinu otvorenosti, demokratičnosti pa i fleksibilnosti i razumijevanja, kako predstavnika gradske uprave, tako i građa-na, o ograničenosti gradskoga proračuna, s jedne strane, te potreba i problema građa-na, s druge. Uz javne rasprave po mjesnim odborima, uoči izglasavanja pazinsko-ga proračuna održava se završna javna rasprava o konačnom prijedlogu Proračuna Grada Pazina. Javna rasprava u Mjesnom odboru Lindar

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 09 pARticipAtivno o pAzinsKoM pRoRAčUnU

33

Praksa provedbe ovog projekta usmjer-ila je gradsku upravu Grada Pazina na preuzimanje modela savjetovanja sa zain-teresiranom javnošću i o drugim pitanjima od interesa za građane i visoku razinu ot-vorenosti i spremnosti za prihvaćanje pri-jedloga i inicijativa građana. Opredjeljenje za strateški pristup rješavanju pojedinih problema i posvećenost transparentnom i participativnom donošenju odluka kroz jav-na savjetovanja može se vidjeti na nekoliko primjera. Na sektorskoj javnoj raspravi o sportu (Pazi(n) Proračun!“ 2014.) ukazano je na više različitih problema u tom sekto-ru, nakon čega je pokrenut postupak izrade Strategije razvoja sporta u Pazinu. Problem upravljanja Pazinčicom na „dnevni red“ stavila je građanska inicijativa „Naš potok“ nakon čijeg je zagovaranja vrlo participativ-no izrađen „Plan upravljanja Pazinčicom“. Javna rasprava u Mjesnom odboru Stari Pazin


34

Kroz javne rasprave po mjesnim odborima građani su ukazivali na veliki problem ne-dostatka javne rasvjete u manjim mjestima nakon čega je Grad Pazin pristupio izradi „Master plana javne rasvjete u Pazinu“ koji je javno predstavljen na „Energets-kom danu“ u Pazinu krajem prošle godine. Slično, participativno je izrađen i prijedlog Pravilnika o upravljanju gradskim prostori-ma za udruge koje djeluju za opće dobro.

Projekt „Pazi(n) proračun!“ kontinuirano se razvija i unapređuje. Tako će i u narednom periodu pred gradskom upravom, izabranim predstavnicima, ali i građanima Pazina, stajati neki novi izazovi. I mogućnosti. Ako je suditi po dosadašnjoj provedbi projekta, nema sumnje da će Pazin i dalje biti grad predvodnik u participativnom budžetiranju i sudioničkim procesima donošenja odluka u Hrvatskoj.

Završna javna rasprava uoči usvajanja Gradskog proračuna za 2017. godinu

Datum Dan Vrijeme Mjesni odbor Mjesto javne rasprave

13.09. utorak 18:00 Zarečje Zgrada mjesnog odbora Zarečje

20:00 Grdoselo Zgrada mjesnog odbora Grdoselo

14.09. srijeda 18:00 Zamask Zgrada mjesnog odbora Zamask

20:00 Kašćerga Osnovna škola u Kašćergi

20.09. utorak 18:00 Kršikla Zgrada mjesnog odbora Kršikla

20:00 Trviž Zgrada mjesnog odbora Trviž

22.09. četvrtak 18:00 Beram Zgrada mjesnog odbora Beram

20:00 Heki Zgrada mjesnog odbora Heki

04.10. utorak 18:00 Lindar Zgrada mjesnog odbora Lindar

20:00 Zabrežani Zgrada mjesnog odbora Zabrežani

06.10. četvrtak 18:00 Stari Pazin Zgrada mjesnog odbora Stari Pazin

12.10. srijeda 18:00 Pazin Školsko gradska sportska dvorana

Raspored održavanja javnih rasprava po mjesnim odborima


35

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

10Riječki program lokalnog partnerstva – 70 provedenih projekata kasnije...

36

Udruga SMART surađuje s Direkcijom za mjesnu samoupravu Grada Rijeke na provedbi „Riječkog programa lokalnog part-nerstva“ od njegova začetka, prije više od 11 godina. Radi se o programu koji omogućava da se neposrednim sudjelovanjem građana i mjesnih odbora u suradnji s Gradom Rije-kom brže i ekonomičnije riješi dio potreba stanovnika u uređenju manjih javnih površi-na. Dosad su na taj način uređena mnoga dvorišta dječjih vrtića, prokrčene gradske šikare, uređene staze i šetnice, izgrađena dječja igrališta i druge javne površine. Koje će se aktivnosti provoditi, valja podvući, odlučivali su sami građani – stanovnici mjesnih odbora.

Oni su međusobno dogovarali što je za njihovu zajednicu važno, i na koji će način povećati kvalitetu življenja. Potom bi dali ruke na kup, angažirali se oko pronalaženja donatora, te planove proveli u djelo. Grad Rijeka u tom je procesu partner koji poje-dinačnom (odabranom) projektu daje do 30 tisuća kuna financijske potpore, gradsku lokaciju te pomoć i podršku stručnih službi.

Neke od primjera dobre prakse dosad provedenih projekata u okviru Programa možete upoznati ovdje, a ekipa s porta-la Moja Rijeka uoči završetka natječaja u 2016. godini snimila je i objavila video reportažu pod nazivom Kad građani stvar uzmu u svoje ruke!

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 10 RiječKi pRogRAM loKAlnog pARtneRstvA – 70 pRoveDenih pRojeKAtA KAsnije...

RPLP promo web 37

DRENOVA

KANTRIDA

PEHLIN

OREHOVICA

PULAC

GORNJA VE�ICA

SVILNOZAMET

BELVEDER

BULEVARD

PODVE�ICA

BRAJDADOLAC

POTOK

PODMURVICE

KOZALA

GRBCI

SV. NIKOLA

MLAKA

BANDEROVO

ŠKURINJE

PAŠAC

DRAGA

TRSAT

VOJAK

KRIMEJA

CENTARSUŠAK

CENTARLUKA

SV. KUZAM

ŠKURINJSKA DRAGA

PROJEKTI SUPROVEDENI

MJESNIH ODBORA

GRADA RIJEKE

UDRUGESPORTSKIKLUB

GRUPA MJESNIHODBORA

NOSITELJI AKCIJA

MJESNI ODBORI

149

71 RE

ALI

ZIRA

NO 74 OD

OBRENO

PRIJAVLJENIH PROJEKATA

4.628.291,44

GRAA

NI 2.821.469,31

GRA

D 1

.806

.822,13

FINANCIJSKI DOPRINOS

2963

5522013.

3662011.

3482014.

3432015.

BROJ VOLONTERA

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

38

MO PODVE ICA

MO PEHLIN

MO KANTRIDA

MO PODVE ICA

MO KANTRIDA

MO BULEVARD

&

Projekti fokusirani na djecu Ekološki projekti

AK AK

SREDSTVA IZGRADSKOG

PROCIJENJENIDOPRINOSIZAJEDNICE

Revitalizacija nasada drena

Zelena oaza (urbani vrtovi)

Izvor: Grad Rijeka Produkcija: Udruga SMART Dizajn: Studio Pixel © Udruga SMART, 2016. LOKALNOG PARTNERSTVA

PROJEKTI

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

39

SMART je i ove godine održao pripremnu radionicu za zainteresirane prijavitelje, a Direkciji za mjesnu samoupravu dao je i dodatnu podršku u promociji natječaja, odnosno samoga Programa. Na posljednji natječaj krajem prošle godine prijavlje-no je 14 projekata pa ovim putem želimo poželjeti sve najbolje u provedbi onih koje će povjerenstvo odabrati za realizaciju u 2017. godini! Isto tako, i Gradu Rijeci želimo puno uspjeha na natječaju za nagrađivan-ja inovacija i najboljih praksi u lokalnoj samoupravi Udruge gradova na kojem je nominiran i Riječki program lokalnog part-nerstva.


40

Oaza sretnog djetinjstva, Dječji vrtić Oblačić, 2. faza Grupa građana Oblačić

Projekt Grupe građana Drenjulić, Vježbamo i jedemo zdravo za zdravlje pravo - Dječji vrtić Drenova


41

Projekt Grupe građana Potok - Za igru s osmijehom-sigurno igralište po mjeri djeteta

Projekt Grupe građana Drenjulić, Vježbamo i jedemo zdravo za zdravlje pravo - Dječji vrtić Drenova Projekt Vijeća Mjesni odbor Podvežica - Vježbom do zdravlja - uređenje zelene površine ispod Dječjeg Vrtića Galeb

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

11Dva međunarodna projekta - SoVol (OKA) i eu3leader (Euclid)

42

U rujnu 2016. započeli smo trogodišnji projekt „SoVol – Izgradnja kapaciteta u socijalnom sektoru kroz razvoj volont-erskih programa u ustanovama socijalne skrbi u regiji Srednje i Istočne Europe“. Cilj projekta je jačanje kapaciteta ustanova socijalne skrbi za pružanje pomoći različi-tim skupinama u nepovoljnom položaju kvalitetnim uključivanjem volontera.

Projekt je usmjeren na Srednju i Istočnu Eu-ropu, a kroz projekt će biti proizveden niz resursa koji će biti dostupni u elektronskom obliku, na sljedeće teme:

» Vodič o uspostavljanju volontersk-og programa u ustanovama socijalne skrbi;

» Kurikulum o radu s volonterima za izo-brazbu zaposlenika, koordinatora volo-ntera i mentora u ustanovama socijalne skrbi;

» Kurikulum za izobrazbu volontera u ustanovama socijalne skrbi;

» Priručnik o mjerenju i komuniciranju utjecaja kojeg volontiranje ima u usta-novama socijalne skrbi.

Projekt „SoVol – Izgrad-nja kapaciteta u socijal-nom sektoru kroz razvoj volonterskih programa u ustanovama socijalne skrbi u regiji Srednje i Istočne Europe“

predstavljamo

Osim navedenih rezultata, projekt će ukl-jučiti i druge aktivnosti: projektne sastan-ke, nacionalna događanja i međunarodni događaj u organizaciji partnera i nositelja, pilotiranje svih resursa u odabranim usta-novama socijalne skrbi te studijsko puto-vanje u Nizozemsku.

U studenom 2016. smo, povodom početka projekta, sudjelovali na prvom projekt-nom sastanku u Budimpešti u trajanju od dva dana tijekom kojih se raspravljalo o očekivanjima, zajedničkom radu partnera te zajedničkom utjecaju koji želimo postići.

Nositelj projekta je Önkéntes Központ Alapítvány (OKA) iz Mađarske, a partneri: Platforma dobrovolnickych centier a orga-nizacii iz Slovačke, Stowarzyszenie Cen-trum Wolontariatu iz Poljske, Asociatia Pro Vobis – Centrul National de Resurse pentru Voluntariat iz Rumunjske, Movisie-Kennis

En Advies Voor Maatschappelijke Ontwikke-ling iz Nizozemske i Udruga za razvoj civil-nog drustva SMART. Projekt je financiran sredstvima Europske unije kroz program

Erasmus+, Strateška partnerstva – Surad-nja za inovacije i razmjenu dobre prakse. Projekt traje od rujna 2016. do kolovoza 2019.

Prvi projektni sastanak u Budimpešti

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 11 DvA MeđUnARoDnA pRojeKtA - sovol (oKA) i eU3leADeR (eUcliD)

43

Projekt „eu3leader: raz-vijanje lidera u civilnom sektoru u cijeloj Europi“

SMART je u partnerstvu s europskom mrežom EUCLID sa sjedištem u Londo-nu, španjolskom zakladom „Pere Tarres Foundation“, španjolskom organizacijom „Working with Europe“, bečkim sveučilištem „Vienna University of Economics and Busi-ness - Competence Center for Nonprofit Management and Social Entrepreneurship“, belgijskom organizacijom „Diesis“ i bri-tanskim „The Open University - Centre for Voluntary Sector Leadership“ od prosinca 2016. započeo s provedbom projekta „eu-3leader: developing entrepreneurial third sector leaders across Europe“ (eu3leader:

razvijanje lidera u civilnom sektoru u cijeloj Europi). Ovaj projekt ima za cilj transformi-rati menadžere, koordinatore/voditelje pro-jekata u lidere organizacija civilnog društva koji su se sposobni nositi s izazovima 21. stoljeća.

Pozadinu ovog projekta, odnosno potrebe koje su dale ideju za projekt, definitivno su problemi i potrebe s kojima se susreću organizacije civilnog društva, a to su: fi-nancijska ograničenja, ogromna adminis-tracija, rezanje javnih usluga, demografske promjene i povećanje globalne konkurenci-je. Sve ovo je zapravo dovelo organizacije civilnog društva do nesigurnosti, smanjenja održivosti pa čak i narušavanja i onemo-gućavanja kvalitetnih usluga i rada za cil-jane skupine. Stoga su aktivnosti projekta usmjerene na razvoj know-how platforme za što bolje i učinkovitije (poduzetno) vod-

stvo u organizacijama civilnog sektora. Ova platforma će sadržavati obuke, alate, metodologiju i ostale resurse kako bi se olakšalo e-učenje i novi pristupi izgrad-nji kapaciteta. Projekt će se fokusirati na stvaranje niza kompetencija, kao što su poduzetništvo, zagovaranje, društvene inovacije i procjenu utjecaja. SMART će u Hrvatskoj provesti edukacije za 10 me-nadžera/koordinatora/voditelja projekata koji žele nove vještine i znanja ka tranziciji prema liderima. Ujedno će iz Hrvatske sud-jelovati i niz stručnjaka koji će na volonter-skoj osnovi imati savjetodavnu ulogu. Pro-jekt je financiran sredstvima Europske unije kroz program Erasmus+, Strateška part-nerstva – Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse. Projekt će trajati do kolovoza 2019.

44

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017 11 DvA MeđUnARoDnA pRojeKtA - sovol (oKA) i eU3leADeR (eUcliD)

ImpressumUdruga SMART

Udruga za razvoj civilnog društva SMART potiče djelotvornost neprofitnog sektora i međusektorske suradnje te promiče razvoj volonterstva. U svom radu SMART povezuje neformalno obrazovanje sa savjetovan-jem, informiranjem i utjecanjem na javne politike. SMART surađuje s organizacija-ma civilnog društva, javnim ustanovama, lokalnom i regionalnom samoupravom i građanskim inicijativama na načelima odgovornosti, aktivnog uključivanja i poš-tivanja različitosti.

Kontakti

SMART Rijeka Adresa: Blaža Polića 2/IV, Rijeka Telefon: 051/332-750 E-mail: [email protected] Web: www.smart.hr

SMART Zagreb Adresa: Ljudevita Posavskog 2/4, Zagreb Telefon: 01/4655-201 E-mail: [email protected]

Impressum

Lektura: Sanja Bezjak

Izdavač: Udruga za razvoj civilnog društva SMART

Grafičko oblikovanje: Studio Pixel, Rijeka

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Documents

POLUGODIŠNJE GLASILO UDRUGE ZA RAZVOJ · PDF fileCrowdfunding u 2016. i infografika o crowdfundingu ... se toliko mračnom da je bilo upitno hoće li ... Okupio se tim mladih ljudi,