Poštarina plaćana u gotovom. BILOGORA POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK

Broj 76. Bjelovar 14. studena 1942. Godina II.

Po Hrvatskoj Poglavnik je uputio ovu br-

zojavku : .Palircru Velikog Njemačkog

Reicha Adolfu Hitlcru

Berlin Ptihrer!

Zajedno s Njemačkim naro-dom klanja se i Hrvatska uspo-meni prvih krvavih svjedoka na-cionalsocijalističkog pokreta, koji su pavši u borbi protiv boljševi-zma i reakcije postali znamenom europske borbe za slobodu. Kao šio je nedavna žrtva !>. studenoga dovela do pobjede nacionalsoci-jalističkog pokreta, tako če i žrtve mladih naroda u borbi protiv istih neprijatelja sigurno dovesti do pobjede i d o stvaranja novog sviela. Ante Pavelić."

Poglavnik je uputio ovu br-zojavku : Njegovom Veličanstvu

Kralju Mihailu, Bukurešt Povodom i-nendana molim

Vaše Veličanstvo, da izvoli primiti najtoplije želje, moje i čitavog hr-vatskog naroda, za osobnu dobro-bit Vašeg Veličanstva, za sve veću budućnost ponosnog rumunjskog naroda i za sve veću slavu hrabre rumunjske vojske. Ante Pavelić. .

Poglavnik je imenovao dosa-dašnjeg pročelnika odiela za vanj-sku trgovinu dra Josipa Cabasa za glavnog ravnatelja glavnog ra-vnateljstva za obrt, veleobrt i tr-govina

»

Gradska obćina u Zagrebu kupila je takozvane Kulmerove Livade, to jest veliki prostor na jugoistoku grada za 70 milijuna Kuna. Na taj način bit ć e olakša-na sredilba grada i bit će izrađe-na nova sredilbena osnova.

Poglavnikovom odredbom je ukinuto II. državno tajničtvo mini-starstva Hrvatskog domobranstva i državni tajnik glavno-složerni podpukovnik Dušan Kralj stavljen na razpolaganie ministru domo-branstva.

«

Nezavisnu Državu Hrvatsku zastupa na kongresu matematičara u Rimu sveučilišta! .profesor dr. Rudolf Cesarec, a prilikom otva-ranja sveučilišta u Bukureštu sve-učilišta! profesor dr. Antun Majer.

Uništena pljačkaška skupina

koja je vršila razbojničke prepade u bližoj i daljoj okolici Kalnika, gdje joj je bilo skrovišie

ZAGREB, 10. studenoga. U Kalniku se nedavno pojavila jedna pljačkaška skupina, koja jc redovito noću vršila razbojničke prepade u bližoj i daljoj okolici. Ta pljačkaška družba brojila je o k o 100 lju-di, koji su pobjegli prigodom uništavanja pljačkaških družtva u Krn-diji, Psunju, Papuku i Bilogori.

Protiv ove družbe izaslan jc ustaški pukovnik Jure Prancclić s jednim-satom vojničara i domobrana. Progoneći ovu pljačkašku sku-pinu nekoliko dana. pukovnik Proncctić ic u.-pio pronaći njezino glav-no skrovišie u planini Kalnik, gdje ju ie najvećim ditlom uništio, a ilielom zarobio.

U koliko je ustanovljeno tokom djelatnosti poginula su 53 nao-ružana pljačkaša, medju kojima i dva častnika bivše jugoslavenske vojske, dok je 6 pljačkaša p o n a g a č a uhvaćeno i strieljano.

Zaplienjeno je ciclo skladište robe opl jačkano u glavnom od se-ljaka u raznim mjestima, kao i znatna količina eksploziva, kojim su pljačkaši namjeravali oštećivali željezničke pruge i druge javne usta-nove. (HDU)

Njemačke čete prolaze kroz nezaposjednuti dio Francuzke

da sprieče namjeravano iskrcavanje angloameričkih snaga u Južnoj Francuskoj i na Korzici.

Fuhrer uputio proglas Francuzima Berlin, 11. s tudenoga . — Č e t e R e i c h a prekorač i le su jutros

d e m a r k a c i o n u granicu nezapos jednute F r a n c u z k e , te su krenule p r e m a jugu, d a bi os igurale o b r a n u f r a n c u z k o g p o d r u č j a o d sva-k o g e n g l e z k o - a m e r i č k o g ugrožavan ja .

R im, 11. s tudenoga . — U sporazumu s n j e m a č k i m vrhovnim zapov jednič tvom p r e k o r a č i l e su jutros ta l i janske če te granicu ne-zapos jednute F r a n c u z k e , d a osiguraju o b r a n u o b a l a S r e d o z e m -n o g m o r a . (Stefani)

Glavni stan V o d j e R e i c h a , 11. s tudenoga. — V r h o v n o z a p o -v jednič tvo n j e m a č k e o r u ž a n e snage ob jav l ju je :

N j e m a č k e č e t e p r e k o r a č i l e su 11. s tudenoga u jutro d e m a r -k a c i o n u crtu n e z a p o s j e d n u t e Francuzke , d a bi f rancuzko p o d r u č j e zaštitile o d p r e d s t o j e ć e g a m e r i č k o - b r i t a n s b o g izhrcavan ja u Juž-n o j F r a n c u z k o j . P o k r e t i n j emačkih č e t a t e k u p o osnovi . S a v e z n o s t ime uputio j e F i ihrer proglas f r a n c u z k o m narodu. (DNB)

FUHREROV GOVOR (E. S.)

Glavnim ravnateljem glavnog ravnateljstva za obće narodno prosvjetljivanje u ministarstvu na-rodne prosvjete imenovao je Po-glavnik dra Mihovila Kalanca, viećnika Banskog slola u Zagrebu. .

Poglavnikovom odredbom o -snovano jc glavno ravnateljstvo za promičbu u ministarstvu naro-dne prosvjete i odreden jc njegov djelokrug.

Glavnim ravnateljem za pro-mičbu imenovan jc naredbom Po-glavnika Malija Kovačić, predsje-dn k Hrvatskog novinarskog Druž-tva.

*

Poglavnik je prisustvovao u petak 6. studenoga poslić podne prvoj sjednici Državnog vieća. Sjednici je predsjedao državni prabiliežnik ministar dr. Mirko Puk. Poglavnik je izložio članovima vi-eća povlasti i smjernice rada, a poslie sjednice prede čio im je pi-tanja hrvatske državne politike, u koliko dodiruju područje rada Državnog vieća. .

Poglavnikova knjiga „Strahote Zabluda" 'izlazi ovih dana u Bra-tislavi na slovačkom jeziku u pri-evodu Karola Studenca u nagradi .Lltere".

U utorak 3. studenoga održao je ministar narodne prosvjete dr. Mile Starčević na državnoj kru-govalnoj postaji predavanje „Ulo-ga Matice Hrvatske u nacionalnom i odgojnom životu hrvatskog na-roda".

2. studenoga zatvorena je u Mletcima hrvatska izlo-žba .Hrvatska kroz viekove". Iz-ložba će u proljeće biti ponovno otvorena u Rimu i u Milanu. Iz-ložbu je u Mletcima posjetilo preko 25.000 ljudi.

•

Tiekom prošloga tjedna ob ja-vili su hrvatski listovi velik broj članaka, u kojima su isticali va-žnu ulogu Hrvata-Muslimana u našoj nezavisnoj državi.

U Berlinu je otvorena izložba „Hrvatska svjetlopisna umjetnost, koja zaprema 3 velike dvorane u zgradi „Berlinef Kunsthalle"

Strana 2 „BILOGORA" Broj 7 6 .

Ustaški pokret Sastanak pobočnika za promičbu

Pregled ratnih djelatnosti

Iskrcavanje američkih četa u francuskoj Africi

(Od našeg vojičkog stručnjaka)

Pozornost svjetske javnosti 0-braćena je sada' na iskrcavanje američkih četa u Africi. Ovo je iskrcavanje usliedilo u Iri grupe: u Maroku na sapadnoj obali Afri-ke, u području Orana i Alžira na sredozemnoj obali. Glavnina se je iskrcala u Maroku, dok su se u Oranu i Alžiru iskrcale razmjerno manje postrojbe, koje igraju ulogu strategijskih prcdhodnica ove glav-nine.

Prema izjavi, koju je u ame-ričkom senatu dao predsjednik od-bora sa vanjske postove, cilj ovo-ga iskrcavanja sastoji se u: 1) u pružanju pomoći engleskoj vojsci u Egiptu, 3) u uspostavljanju upo-rišta .sa pomoć sovjetima i S) u stvaranju polasnih točaka sa na-padaj na Italiju.

Od svih ovih ciljeva najstvar-niji bi bio onaj prvi. Ali ne treba ispustiti is vida, da je područje Alžira, u kojem je iskrcana naj-točnija grupa američkih četa uda-ljeno oko 1500 km od Tripolitanije koja sačinjava glavnu basu oso-vinskih čela u Africi. Ova grupa, dakle ne bi mogla stići u Tripoli-laniju prije mjesec dana, i to samo uz uvjet da ne će na čitavom pu-tu naići ni u Alžeriji ni u Tuni-siji na bilo koji odpor od strane francuske vojske. S druge pak stra-ne iskrcana u području Alžira gru-pa nije dovoljno jaka, da sama poduzme pohod u Tripolilaniju, pa mora čekati, da se njoj pridruže dielovi glavnine iz Maroka, a to bude trajalo najmanie još mjesec dana. Prema tome stvarni pritisak na Tripolilaniju, ponavljamo — us uvjet da francuska vojska ne će dati stvaran odpor, može uslie-

U nedjelju S. studenoga odr-žao ie Fiihrer Velikog Njemačkog Reicha u oči 9. studenog hao ob-ljetnicu krvavoga dana u Miinche-nu veliki govor u I.d\venbaukel-leru veliki govor. Glavni tenor govora bio je, da u sliedeću zimu možemo ući s najvećim pouzda-njem. Odlučno je pitanje, tko će postići pobjedu, a to će biti Nje-mačka. Fuhrer je odao priznanje sudjelovanju Hrvata u borbi za Novu Europu.

U nedjelju S. studenoga u t sat poslije ponoći započeli su a -merički pokušaju iskrcavanja na obali Francuzke Sjeverne AfFike. Osim na nekoliko mjesto prvi dan odbijeni su svi pokušaji. Borbe su se nastavile i u ponedjeljak 9. stu-denoga.

•

Poglavnik je odlikovao pu-kovnika glavnog stožera talijanske vojske Giana Carla Re redom krune Kralja Zvonimira I. stupnja

ditj lek kros dva mjeseca, a dotle će osovinske države poduzeti po-trebne mjere da uspostave položaj na afričkom ratištu.

Drugi je cilj, naime uspostav-ljanje uporišta sa pomoć sovjetima, podpuno nepojmljiv i nestvaran. Pomoć is Afrike mogla bi se So-vjetima pružati samo preko turskih tjesnaca i Crnoga Mora; ali su sada sve luke na obali Soneta u Crnom Moru u rukama N'emaca, te ova pomoć nema kuda stići. Stoga ova iziava 11 američkom se-natu ima isključivo promičbenu svrhu.

etto se tiče trećeg citio, naime stvaranja polasnih točaka za na-padaj na Italiiu. tat bi cili mogao imati stvarni snačai tek u stučaiu kad bi Anglosasi bili u slaniu usre-dotočiti u Sjevernoj Africi miliiun-sku vojsku; ali obzirom na po-manikanie brodskog prostora ovo je dakako, za njih neostvarivo, a prema tome ova iziava ima ka-rakter samo neke prazne prictnie.

Xais>a ie dakle pružanje po-moći engleskoj vo'sci u Eg'p'u je-dini stvarni cili cvog američkog podhvata. Međutim ie feldmaršalu Rommelu pošlo sa rukom sausta-viti engleski pritisak na egipafskom boiištu i premostiti svoju vojsku na nove položaje. Cbs'rom na te, što je rat na istočnoj fronti konač-no stupio u zimsko razdoblje, mo-že se predpostaviti da se izvjestan dio snaga s ove fronte već sada sada žurno pccbacuic na egipat-sko bojište, te da će se savezno s tim s'rategijska situaciia na ovom bojištu uskoro uspostaviti u korist Osovine.

A. li.

sa zviczHnm i mačevima Kako ie poznato, to odlikovanje daie pra-vo na na lov viteza.

U borbama bod El Alame'na Britanci su izgubili 500 obloplienih kola. General Rnmmel prebacio ie poslie toga svoiu voisbu na nove položaje, bod Marsa Matruha. dok su zalaznice niemačbe i taliiansbe vojske zadržale neprijatelja žrtvu-jući se.

Na izborima u Siedinienim Državama Amerike dobili su re-publikanci velik uspieh na račun Rooseveltovih demokrata. *

Talijansko i njemačko ratno izvješće od 6 studenoga javliaiu, da se izmediu Fuke i Marsa Ma-truha nastavlja bitka s nepremje-njenom žestinom.

U tri mje-eca borbe na Tihom oceanu Američani su izgubili 4 bojna broda, 9 nosača zrakoplo-va, 2 1 krstaš,. 18 razarača i 774 zrakoplova.

B j e l o v a r , 9. studena 1942. lučer prije podne održan je u pro-storijama Ustaškog složera .Bilo-gora" sastanak, bojem su prisu-stvovali svi promičbenl pobočnici, osim onih boji nisu stigli radi lo-še željezničke veze. Na tom sastan-ku dobili su pobočnici za promi-čbu upute o daljnjem radu prema

B j e l o v a r , 10. studena. U nedjelju 8. studena poslije podne u prostorijama Ustaške čitaonice, Starčevičeva ul o'. održan je sa-stanak osnutka Ženske Loze U-staškog Pokreta za Veliku župu Bilogora.

Majke, Hrvatice, grada Bjelo-vara odazvale su se u vrlo liepom broju ovom sastanku po čemu se vidi da su tu veliku svetu dužnost Hrvatice pravilno shvatile. Sastan-ku je prisustvovala povjerenica Ž. U. I.. P. gdja profesor Irena lavor iz Zagreba, koja ie vrlo lie-pim govorom prikazala veliku i divnu požrtvovnu dužnost svake pojedine pripadnice, Hrvatice, Žen-ske Lose 1 Ustaškog Pokreta, koju je osnovao i sproveo u djelova-nje naš dični Poglavnik.

Medju ostalim naročito je iz-takla povjerenica gdja profesor Irena lavor, veliki značaj naše samostalnosti. „Kad ne bi bilo Ne-zavisne Države Hrvatske, ne bi bilo života ni nama Hrvatima". Znademo dobro kako nam je bi-

HRVATI GRAĐANI! Zima je pred vratima. Na sto-

tine hrvatske siročadi ie bez to-plog odiela i bez svega onoga što im je potrebno. Hoćemo li ih pu-stiti ovako prepuštene same sebi? Hoćemo li dozvoliti da taj naš budući naraštaj nastrada od zime ili ćemo dati sve što možemo, da im pomognemo? Ne traži se mno-go. Koja stara haljinica ili kaputić, bez obzira kakav je, kakav god stari komadić pa čak i stara igra-

održat će se u petak 20. t. mj. u $ sati na večer u prostori-jama Hrvatske čitaonice. Na sa-stanku će ustaški dužnostnici i du-žnostnice prikazati roditeljima rad s ustaškom mladeži, te u neveza-nom razgovoru s roditeljima za-

novom propisniku Ustaškog Po-kreta. Dobili su podpuno razja-šnjenje i upute o ispunjavanju i značenju novih upisnih listova za Ustaški Pokret.

Na kraju tog sastanka podie-Ijeno je bezplatno promičbeno tvorivo, boje će bili razdicljcno medu narodom. Dra-Ka

lo za vricme prošloga robstva, a kako bi nam istom sada bilo? Ali nije dosta da imademo samo slo-bodnu Nezavisnu Državu Hrvat-sku, treba ju braniti, čuvat1, ure-diti, izgradili. Evo i baš na nama ženama, majkama, Hrvaticama leži jedan dio tog posla, te naše sve-te dužnosti. Mi dajemo djetetu ži-vot, mi trebamo dicte uzgojiti. .Mi svoju sudbinu držimo sada u svo-jim rukama".

Povjerenicom Ženske I.oze U-stašbog Pokreta za Veliku župu Bilogora privremeno je izabrana gdja Zlata Stahuljak. Na kraju o -vog vrlo dobro uzpjelog sastanka kao prva dužnost jednoglasno je prihvaćena: pletene vunene odje-će za naše hrabre domobrane i ustaše koji se bore na iztočnom bojištu kao i za sve ustaše i do-mobrane u domovini. Koliko li će biti radosti i sreće, kada naši borci dobiju toplu odjeću, bit će zaista ponosni na marljive rube naših majki, svjestnih majki Hrvatica!

Dra-Ka.

čka, sve će to njih razveselili. U-staška mladež i njezini dužnostni-ci pobrinut će se, da se svaka ta sitnica uredi i iskoristi. Molimo samo Vas, dragi Hrvati i Hrvatice, da malo potražite kod kuće i si-gurno ćete naći. Pripadnici Usta-ške mladeži obići će sve kuće u toku drugog tjedna i preuset će svaku i najmanju sitnicu, a Usta-ška mladež biti će vam zahvalna.

Odjelni upravitelj sa druži. gocp. brigu.

nimati se za to, da se kod usta-ške mladeži što više probudi za-jedničko djelovanje obitelji, škole i organizacije usiaške mladeži pri odgoju hrvatske mladeži, koja će sjutra biti nosiocem hrvatske dr-žavne slobode i nezavisnosti.

Podjite diljem domovine, nosite luč ustaške borbe' nosite luč ustaškog rada i znak usfaške požrfvovnosfi-Nosite je po selu i po gradovima kao dar Ustaškog po-kreta i kao zalog veće. sretnije i bolje budućnosti novih pokoljenja. Gdjegod dodjele, s vama dolazi Nova Hrvat-ska. Hrvatska borbe, nepokolebivosti i požrtvovnosti. s vama dolazi Ustaški pokret.

POGLAVNIK 27. XII. 1941.

NAJNOVIJE VIESTI

Osnutak Ženske loze Ustaškog Pokreta

Za društvovnu skrb siromašnih

Sastanak roditelja ustaške mladeži

Broj 76 "BILOGORA" STRANA 3

NA TAJGET Opet krtice

Prije duljeg vremena preuzela si je ledila.proluhrvatsba organi-zacija. čiji fsu ostatci u slavnom rastepeni, da ; u Bjelovaru, boji ie medin prvim ustaškim gradovima na licu mjesta? pokuša osramotiti llslaški Pohrel. Našla se je šačica ljudi i to obrazovanih, bojili ie bilo man|e od pet prsta na ruci, alUboji.su zamislili, da valja pre-ljo sudbenih vlasti osvetiti seljenje nepoćudnih Srba i Židova.

Zato su se podizale izpod zemlje bezimene prijave i predmet povjerio", na . istraživanje ljudima, boji nisu nibada stajali u hrvat-skim redovima, već su nasuprot bili očito nehrvatski raspoloženi.

lmade i drugih zbirniba ne-istinitih . objeda, boii se bao da zbog svogajosobnog zadovoljstva bave raznimjpritužbama često pu-taiprotiv najčesliliiih ljudi.

Tu se bbpa i bopalo se vrlo dubobo po tudjim savjestima, a s rezultatima, boji su bili na to svedeni, da se Ustašbi Pohrel, boii je srž naše Slobodne Države pri-kaže bao nećudoredna skupina ljudi, boja tobože ne poštuje ni-čija posebničba prava i imetak Nezavisne Države Hrvatske.

Da bi se taj cilj postigao u Bjelovaru, bio ie zamišljen postu-pak protiv ustaškog satnika Dra-gutina Penave, koji je po svojoj dužnosti bio zapovjednik isselje-ničKog logora, te ie prema ugo-voru s Njemačkom, boji se je Imao izvršiti, izvodio seljenje ne-poćudnih grhoiztočnjaba prema granici Nezavisne Države Hrvatske.

Isti je bio broz više od pola godine uhićen od sada već po-boinog sudca Marba Bete, a za boga je utvrdjeno, da je bio jugo-bomunist.

Ciela obitelj satniba Penave bila je tabodjer pritvorena, da se dade zadovoljština za ovoselen je nepoćudnih grboizločnjaba, jer protiv izpravnih nije nitbo nibada

•u Hrvatskoj ništa imao niti učinio. Kada je dobazano, iz hakovih

pobuda trebaju u Bjelovaru dobi-ti zadovoljštinu jugobomunisti, bilo

"je\ jasno, 'da Dragutin Penava u-"itaški satnik i njegova obitelj nije

P O D : L I S T A K

KREŠIMIR VLAHO:

KRUNA SREĆE - d-POVIBST V E L I K E L I U B A V I

' (Nastavak 16) Nibog nije pitala sa njega, nije se usudila.-aSama je tražila i patila. Patila' je -dubobo i bolno, jakifpri-tisak pdtištenosti padao je na nje-zine griiđi.'Lutala ie beskonačno, umorno..,. Nigdje mira ni poboja. Tako umorna našla bi se nečujno p o d n o ; G r a c a , te zamišljeno prati-la udarefe valovlja o hridine okra-jaha. JJoloi -pogled pun suza p a o bi na njeme spomenibe groblja, boji v ječno šute, a pod njihovim pločama B o g zna kolibo nesret-nih, prevarenih i ostavljenih u lju-bavi, leže sada spokojno.

.^oPlakala je i plakala dugo s

nikome ništa skrivila, već da je imala biti žrtvom jugokomunista i to po sudcu iztražitelju, koji je snao sa postignuće toga cilja, a služeći se svojom vlasti upotriebiti kazneni postupak.

Mi smo u početku ovoga po-slupkati „Nezavisnoj Hrvatskoj" br. 47. od 14. ožujka t. g. napisali članak pod naslovom .Krtice" i upozorili smo svu čestitu hrvatsku javnost, da se ovih krtica kloni i da im pripazi na prste, a naša čestita i poštena javnost, koja je je najbolja straža za sve ono, što je hrvatsko i što ie pošteno, do-kazala, da su naša predvidjanja, a zapravo ne predvidjanja nego tvrdnje, podpuno istinite.

Ustaški satnik Dragutin Pena-va trebao je biti podvrgnut po-stupku tako dugo, dok se god to hticlo sa strane nepnjatelia svega onoga, što je hrvatsko.

išlo se je tabo daleko, da se proganja i jedan posnati bjelo-varski udvietnik, koji je useo obra-nu u svoje ruke, da se i protiv njega podigla optužnica sbog to-ga, jer da je svojom obranom onemogućio dokaz nekih fiktivnih djela protiv Dragutina Penave ustaškog satnika.

Dne 7. studenoga 1942. na raspravi, koia ie bila održana pred malim senatom sudbenog stola u Bjelovaru, dokazalo se je sve ono što smo mi u ime hrvatske jav-nosti tvrdili, te je i sam sud usta-novio da nema mkakovoga obje-klivnog učina na strani branitelja.

Nikada ne valja pod drugim jamu kopati, jer ovakovi rudari najviše padaju u nju samt.

Čuvajmo se lažnih postupaka! Čuvajmo se ljudi, boji ne govore istinu! Čuvajmo se krtica, koje upotrebljavaju neobrasovane i protuhrvatski raspoložene ljude, da pod obriljem ovih sakiivemh hrtica šbode svakoj čestitoj hrvat-skoj misli.

Tabovi ne će imati uspjeha. Istina mabar i gorba bila, mo-

ra doći na vidjelo, dob se neisti-nom može netbo bratbo vrieme pokrivati, ali ona će mu ako ni-babo drugčije a ono na lakat izaći.

Ne vjerujmo podzemnim kr-ticama!

jecajima i uzdasima, koji su parali njeno srce i duboku ranu u nje-zinom životu. Osjetila se uvriede-na, ostavljena, a i prevarena. „Bo-že dragi, da li si ostavio Lidu, ko-ja ljubi i to iskreno ljubi i voli ? Zašto. Bože, ta patnja i bol leži na mom srcu? ! Š t o sam zgrješila tako strašno? Ah, Bože dragi!"

Patila ie bolno i j'adno. Pro-hujalo je više dana. Brojila je svaki dan. I prošlo ie tako pet, deset, petnaest dana. Umorna, skr-šena u bolu, osjetila je i bol tiela. Legla je, umorna i bolesna. Neko-liko dana borila se s ukućanima, da joj nije ništa, da je samo ma-la nahlada. Iza par dana borbe došao je tihi i podmukli kašalj. Kašljucala je !

Prepala se je toga kašlja i jednoga dana liečnik je kucao po njezinim grudima, pipao bilo i mjerio vrućicu. Sumljivo klimao

Kućanstvo Spremanje i čuvanje'

krumpira za zimu Časopis „Voćnjak, vrt i vino-

grad" u svom zadnjem broju do-nosi upute sa spremanje i čuva-nje krumpira sa zimu, te ismedju ostaloga u tim uputama kuže: U većim gospodarstvima, kad se ra-di o većim količinama krumpira, krumpir se sprema u trapove ili u suhe dosta zračne prostorije (podrume) dok se u kućanstvima ili manjim gospodarstvima krum-pir najbolje sprema u obične dr-vene sanduke ili u sanduke nači-njene od letvica. Kao prosječna temperatura za čuvanje kiumpira u trapu ili u podru.nu uzima se oko 5 stupnjeva C. Kod tempera-ture od jednog stupnja ispod ni-štice u krunipnu se stvara mnogo sladora, dok se kod temperature od —2 stupnia C krumpir počinje smrzavati. Odviše aulu srak po-

O c o m sgodeni ćemo opisati način kiseljenja selja i repe, kako bi našim čitateljima pomogli u Sto boljem radu o k o kiseljenja.

Koji put se bere kupus koji još nije podpuno dosrio, sato Ie dobro prije kiseljenja ubrane gla-ve kupusa složiti u jednu hrpu i onda hrpu pokriti sa čis'om sla-mom ili pokrivačima, jer pomoću toga postizavamo da kupus u se-bi bolje dozori. To nam je zgo-dno i radi loga što tako spremlje-ni kupaš može čekati neko vrieme dok nam bude najzgodnije oba-vljati posao kiscljcnia. U među-vremenu moramo si pr,skrbiti po-trebno sude i naprave, obće sve što nam je potn bno kod kiseljenja. Pripremljenu bačvu ili kacu mora-mo nekoliko dana prije kiseljenja dobro isprali mlakom v o d i m i so-dom, a posl:e toga opet hladnom vodom. To pranje treba pomao izvesti, jer i čistoća suda utječe na valjanost kiseljenja. Na isti n.^čin treba izprati i poklopac i kame-nje, boje će nam služiti za priti-skanje poklopca.

Kada nam onda bude zgo-dno i kada je kupus dozorio, onda

glavom. Ona to nije opazila, ali opazili su njesini ukućani, pre-stravljeni roditelji. Bol majke bila je velika, strašna. Da sad sna, da joj je njesina majka, njesina sre-ća, nada života i sve bolesna. Li-ečnik je rekao: „Dobra njega, pažnja pa će sve predusresli. Još nema opasnosti, ali ako je ne bi čuvali i dobro pazili, može biti s!o. Sve što je smeta, sve to tre-ba ukloniti, odbaciti pa će biti dobro. •

O n a je ležala, a mjesec sr-panj' bio je na početku. Vrući i sparni dani su još više umarali. A nju je bolila bol srca, ona je pa-tila duboko i strašno. Jednoga da-na pri zalasku sunca, kad su sad-nje trake provirivale kroz okanca njezine sobice, dugo je i dugo plakala, sama, Scmišljena, unište-na duševno i tjelesno. - Služavka je lagano otvorila vrata, ali ona

spiešuje jako izparivanje vlage u krump.ru, a ako je zrak vlažan, krumpir pećinje gnjilili. Za čuva-nje krumpira usimaju se gomolji podpuno zreli i zdravi, ne nakli-jali I padpuno očišćeni od zemlje.

U suhom i zračnom podrumu krumpir najbolje prezimi, a k o se naslaže na kakvu podlogu od da-saka, ali ne u odviše velike go-mile, da se može preko zime če-šće pregledavati i prebirati.

Za kućanstva, gdje se radi o manjim količinama, vrlo su prak-tični s induci načinjeni od drvenih letvica visine 1 do 1.1 m, širine OSO m, a dužine I m. Prednost takvog sanduka je što omogućuje vrlo dobro sračenjc i brzo i lako vadjenje krumpira. Dno sanduka takodjer se načini od letvica i ko-so položi te izlazi is sanduka o k o 20 cm da se odatle vadi krumpir. Sanduk se može načiniti i tako, da se lako može razložiti i pre-nosili. Sanduk licba smjestiti na suhom i zračnom mjestu.

ćemo obavili kiseljenje. Najprije ćemo glave kupusa tako očistiti, da ćemo s njih skinuti sve ono li-šće, a svakako sve zeleno, ranjeno i gnjilo te ćemo ujedno izrezati i fcorien. Tako uređene i liepe glave ćemo onda rasresati na dvie po-lovice pa ćemo te polovice dalje rezati Ir.bati) na posebnom ribežu za rezanje kupusa. Izrezani kupus se mora posolili. Kadi toga se mora dodavati na svakih 10 kg kupusa četvrt kg soli. Tom prili-kom dobro dodavati toj količini i dbg bumina, abo ga imamo pri ruci.

Prije nego počnemo stavljati izrezan bupus u bačvu za kiselje-nje moramo dno bačve pokriti sa zdravim lišćem kupusa. Takovim lišćem treba i strane pokrivati ka-ko stavljamo kupus u bačvu. Dno sirane bačve treba obložiti sato, da ne dode u vezu sa drvom, po-šlo bi lo bilo od štetnog utjecaja. Kada se kupus slaže u bačvu mo-ra se pomno slagati i zbijati širo-kim drvenim batom. To se mora zato dobro isvadati, da bi se vla-ga digla lsnad kupusa. Kada se cieli kupus složi u bačvu, onda se

nije ništa opasila, plakala je, a suze pune jeda i boli padale su i natapale jastuk na kojem počiva njezina umorna i bolesna glava.

' „Gospođice Lido!" Zovnula je dva, tri puta. Sad je istom osjeti-la da nije sama.

Bolno je rekla: „No, što j e ? " „Gospođice Lido, pred pod-

ne donio je listonoša ova j list sa vas. Kad sam ulasila vi ste spa-vali, pa vas nijesam htjela buditi. Izvolite".

Da spavala?! Kako i g d j e ? Mo san! „Dajte ovamo!"

Drhtavom rukom otvorila je list. Čitala je, gutala njegov sadr-žaj. Jaki vrisak rasliegnuo se so-bom i dalje je plakala. Nitko je nije mogao utješiti, a ni zaustaviti, ni njezini roditelji. Molila je, da ostane sama, da će joi biti najlak-še. I ostavili su ju.

Nastavit će se)

Kiseljenje kupusa (zelja)

Strana 4 „BILOGORA" B r o j 7 6 .

pokrile s člsllm kupusovlm listovi-ma. Onda se Iznad loga slavi kao pokrov prikladne daske ili prošu-plieno dno. a nad lime ćemo onda stavili teše kamenie. llslied priti-ska, voda Izlazi iz kupusa te ko-načno dode sve do poklopca. Ka-ko bi omogućili, da ta voda izla-zi vani, moramo nekoliko centime-tara izpod ruba kace i bačve ili ako nl|e puna izpod vrha nasla-ganog kupusa, učiniti rupicu kako bi suvišna voda mogla odtlecati vani u posudu, koju se postavi Izpod. Kada se počne pjeniti, onda nam ie to znak, da se je kupus počeo kiselili. Tada moramo ski-nuti kamenje i poklopac i onda pjenu valja dignuti. Uzput se mo-ra poklopac i kamenje dobro o-prati od pjene.

Dobro je onda ono gornje lišće kupusa izvaditi i odstraniti. Tako očišćen kupus onda moramo pokriti čistim platnom, koje smo pric toga namočili u slanoj vodi. Na pokriveno se zelje opet stavi poklopac ili prikladne daske, a na njih teze kamenje. Nakon toga će voda opet prelaziti preko dna. U slučaju da ne prelazi, onda ćemo prokuhati slanu vodu i ulit ćemo toliko u kacu ili bačvu da dopre do poklopca. U tu vodu koju će-mo kuhati, moramo dodati 3 dkg soli. Tu se vodu mora nadolievati radi toga što se bi zelje počelo kverili u slučaju da nije pokriveno sa vodom, jer je voda zaštitni po-krov i čuva zalje od kvarenja.

Ako ovako postupamo vje-rojatno će proces kiseljenja kupu-sa teći normalno. No ima još na-čina pomoću kojih možemo dje-lovati da taj proces bude uredan. Najvažnija okolnost koja na to može utjecati jest temperatura. A k o hoćemo da nam se kupus brzo i dobro ukiseli, mora biti u onoj prostoriji, gdje se nalazi bačva, temperatura po prilici 15 stupanja. A k o u prostoriji uzdržavamo ta-kovu temperaturu možemo biti si-gurni, da će se kiseljenje obaviti u toku sedmice. Nakon toa vremena onda više nije potrebna takova temperatura, nego ona mora biti nešto manja. No u tome snižavanju ne smijemo pretjetivati, jer bi po-stala opasnost od smrzavanja. U najviše slučajeva ćemo to postići ako dotičnu prostoriju držimo o-tvorenom, pa će u tom slučaju temperatura pasti.

Za vrieme kiseljenja moramo svake sedmice po jedanput skinuti ono kamenje, pokrovac i platno, te sve to dobro oprati.

Ako ovako postupamo naš će ukiseljeni kupus biti zaista do-bra domaća hrana. Kod vađenja kupusa iz kace moramo paziti, da poslie svakog vađenja poravnamo površinu i da je zbijemo.

Još ćemo navesti neke okol-nosti koje bi mogle djelovali na proces kiseljenja. A k o nismo ku-pus dovoljno posolili onako kako smo naveli, možemo biti sigurni da će on pocrniti. A k o nam pak je kupus sluzast, onda je to znak, da se je kaca nalazila u prostoriji koja je bila toplija od 13 stupanja. Eto zato moramo često nadzirati stanje topline te se prema tome i vladati. O d važnosti je također i tvrdoća kupusovih glava, jer što su glave kupusa tvrde, biti će bo-

lji kiseli kupus. Također se mora pazili I na vrst kamena, koji se uzima za pritisak, jer vapnenac njje dobar pošlo daje ukiseljenom kupusu neugodan ukus. Na koncu se mora naglasiti, da je kod svih

B1EI.OVAR, 12. studena. Zadnjih nekoliko tjedana vla-

da u bjelovarskoj sušioni veleo-brta Franck Kavovina d. d. velika poslovna djelatnost. Tvornica pre-uzima od seljačkih gospodara žetvu cikorijinog korienja. Seljaci dopremaju svoju žetvu kolima iz okolice Bjulovara, a oni iz daljih kotareva dopremaju korienje na najbližu željezničku postaju, gdie se tovari u vagone, važe i dopre-ma u Bjelovar. Iz razgovora sa seljacima se razabire. da su iz-vanredno zadovoljni s dobrim uz-pjehom ovogodišnje žetve. Unatoč toga, što je ljeto bilo vrlo sušno, cikorija je dobro uspievala i dala rekordan prinos, koji se u bjelo-varskom kotaru diže d o 200 me-tričkih centi po kat. jutru. Obće-niti prosjek priroda je ove godine znatno veći nego prošlih godina, pa je tako ponovno dokazano, da je cikorija jedna od riedkih biljki, kojoj niti velika suša ne može mnogo naškoditi. Njezina odpornost prema suši je isto toli-ka, kao i prema prevelikoj vlazi u kišnim godinama. Ovu prednost najbolje znaju cieniti oni gospo-dari, koji cikoriju siju već cieli niz godina. Bila godina kišna ili sušna, oni znaju, da ih cikorija ne će izdali i da će njihov ti ud za sigu: no biti dobro nagrađen.

Č i č o h a (morska icpa, divlji krumpir) je jedna od koristmh bi-ljaka u miru i ratu. a uzpieva i u najsušnijoj godini i u mršavom tlu, guši korov i ne zahtjeva mno-go obrade.

Č i č o k a je višegodišnja biljka. Iedamput posadjena na istom

mjestu uzp:eva to i više godina, gomolji čičoke su slični krumpiru s malim bradavicama, dok stablji-ka (cima) naraste visoka 2 do 3 metra. Cviet jo j je sličan sunco-kretu.

Sadi se u redove kao krum-pir, ili 7 0 X 7 0 cm, a na malom prostoru 5 0 X 5 0 cm Može se saditi od mjeseca stude-noga do konca travnja.

Sadimo li je u jeseni treba bezuvjetno saditi ciele gomolje. Sadimo li je u proljeće, gomolje možemo rezati samo poprieko, a ne uzduž. Na 100 m : treba saditi 15 do 20 kg , a s iste se površine do-bije 8—10 mtc gomolja č i č o k e

Po jutru daje 3 i više vago-na gomolja, a cime (stabljike) oko 70 - 80 mtc.

Čim stabljika naraste 20 - 25 cm visoka, okopa se i više se ne dira do jeseni.

Kad odevate, stabljika se u

poslova o k o kiseljenja kupusa po-trebna čistoća, pošto je i ona vrlo važan uvjet za uspješnog ukise-Ijavanja.

Eto prikazali smo način po-moću kojeg se možemo obskrbili

O v a j stalni činbenik znatno olak-šava predviđanja, koja svaki selja-čki gospodar mora postaviti, kada u proljeće određuje, koliko i čega će zasijati Onaj seljak, koji jed-nom počne sijati cikoriju, redovi-to ostaje »on le kulture, i nije s toga netkosl, da vam seljak na pitanje, koliko se godina već bavi sijanjem cikorije, odgovori, da je već njegov otac svake gedine si-jao cikoriju, pa i on da ne misli napuštati tog dobrog običaja, jer sijali cikoriju znači osigurati do bru naplatu svoga truda i muke.

Svake godine u proljeće tvor-nica Franck sklapa ugovore sa seljacima, u kojima se određuje površina za sijanje i uvjeti odku-pa žetve. Ciena cikorijinog korie-nja za ovu godinu određena je sa Kn 220'- za 100 kg (1941. = Kn 98). Osim toga tvornica saina dobav-lja seljacima sjeme, potrebne stro-jeve i alat. i putem svojih namje-štenika upućuje seljake kako tre-ba cikoriju uzgajati, da najbolje uzpijc i rodi. 1 ako je žetva ove godine nešto zakasnila, liepo vri-eme je omogućilo, da predaja bu-de izvršena bez smetnja, a brda cikorijinog boriena u dvorištu su-šione pokazuju da je za ovu go-dinu seljak obavio svoj posao kako treba.

Dragutin Kanižaj

• mjesecu listopadu odsieče 30 cm visoko nad zemljom.

List sa stabljike obrsti stoka, a stabljika se upotriebi za đubre, gorivo ili kao kolci za grah, ili se ciela stabljika upotriebi za silos.

Pošto u jesen imamo krumpi-ra, tikava (bundeva) i kukuruza to čičoka ostaje cielu zimu u zemlji bez bojazni, da će se smrznuti, jer je odporna protiv zime i nevre-mena.

U proljeće, kad snieg ofcopni i kad nastane pomanjkanje krme, vadi se čičoka iz zemlje i daje stoci u kuhanom ili sirovom sta-nju, no kuhana imade prednost.

Kod vadjenja iz zemlje uzi-maju se krupni gomolji, a sitni kao kokošje jaje, ostavljaju se u zemlji za sjeme.

Gomolji čičoke su sladkog u-husa i vrlo su koristni za krave muzare i za tovljenje svinj'a.

Čičoka se daje u sliedećim obrocima na dan: Za konje . 5—10 kg na glavu, goveda u tovu 20—30 . krave muzare 10—15 „ svinje . . 3—8 ,

• telad .. . . 4 - 6 ovce i koze . 1—2 „ kuniće . . > 0.15 ,

zeljem za dulje vrieme. Na jedna-ki se način možemo obskrbiti re-pom. Zato nastojmo da prema mogućnostima učinimo sve što je potrebno kako bi na ovaj način pomogli obsbrbu svojih obitelji.

Nemojte nikome nasjedati

K r i ž e v c i , 10. listopada. — Grkokatollčki bisbup u Križevcima presvietli g. Dr. lanbo Simrak. iz-dao ie proglas svojim vjernicima, u kojem se poziva na proglas sto-žernika Velike župe Bilogora usta-škog nadporučnika P. T. B. g. Pi-žete.

U lom proglasu presvietli g. dr. Šimrak medju ostalim kaže:

.Dragi vjernici! To je za sva-koga jasno kazano. Stoga vas molim, da budete uvjereni, da vam se nibabvo zlo ne može dogoditi zato, što ste grkokatolici i što ste vjerni svome obredu. Kao grko-katolici bit ćete od državnih vla-sti u svakom pogledu zaštićeni i kao osobe i kao posjednici. Traži se od vas samo to, da mirno ra-dile svoju zemlju, da ostanete mir-ni kod svojih kuća i da budete vjerni Nezavisnoj Državi llrvatsboj i Državnom Poglavnihu.

Do sada ste me uvieb poslu-šali u svemu, pa me i sada po-slušajte u ovoj najvažnijoj slvari. Nenioj'e nibome nasjedatil Bog mi je svjedok, da sam do sada za vaše dobro sve učinio, što je bilo u mojim moćima, pa i u buduće ne ću ništa propustiti, da vas za-štitim. da budem vaš duhovni pa-stir i da prema vama vršim sve one dužnosti, koje mi je sam Sve-višnji odredio.

Ne dao Bog, da bi itho od vas dao povoda, boji bi mogao prouzročiti nedogledne posljedice, našto sam vas ja bao duhovni pastir dužan upozorili.

Mir svima! Uz arhipastirsbi blagoslov vaš u Hristu Gospodu uviek s vama vjeran i odan.

Vladika Krizevački Dr. JANKO ŠIMRAK v. r."

Brzoglasni razgovori Svaki razgovor na brzoglasu

mora započeli sa »Spremno«, a -nalogno prijašnjem »Hallo«, a za-vršiti sa »Spremni« L j. s pozdra-vom, k.-ko je bio prijašnji »Zbo-gom«, »Do vidjenja« i t d.

kokoši . . 0.10 „ Čičoka kuhana ili pečena slu-

zi kao ukusno jelo za ljude. Osim toga važi i kao Iieb protiv bubre-žnih bolesti i dr.

Uporaba čičoke: Gomolji : Stabljike:

1. za prehranu 1. za prehranu bonja bonja goveda goveda svinja svinja ovca ovca boza boza zivadi kunića

2. za prehnu 2. za silos ljudi 3. za stelju.

3. za ispašu svinja 4. za silos 5. za veleobort: Špirit

Cviet: 1. za pčele.

Ing. Kurdjov,

Gospodarstvo Ovogodišnji prirod cikorije

Čičoka — Topinambur Seljaci, sadite koristnu biljku ČIČOKU!

Broj 76 „ B I L O G O R A " Strana 5 gradske viesti

Sudbena r a z p r a v a p r o -t iv dra G a l k o v s k o g . U subotu dana 6. t. m|. održano je sudbena rasprava proti ovdašnjeg odvje-tnika gosp dr. Nikole Galkovskoga. Svojevremeno bita je podignuta obtužnlca proti nlega, jer je bra-nio ustaškog satnika g. Penavu i drugove proti kojih je obustavljen svaki postupak. Na raspravi smo čuti mnoge sanlmive isjave svje-doka, kojih je bilo na broju pri-lično. a boji su bili svi jednodušni u svojim isjavama. Rassvietljen je u cielosli slučaj Penave i drugova, koji vedra obrasa gledaju 1 nala-20 se na slobodi bao nevini. Vidi se. dohle je i babo daleko išla iugobomunističha klika, da bi što više oblatila ustaški pohrcl i osu-dila razvijanje novog poredba i u obranu uzela nehrvatsbu dieljt-nost. Njihov je cilj bio uništili i ukloniti što više pozitivnoj hrvat-sbog elementa, ali im to nije uz-pjelo. Kliko komunista je onemo-gućena.

Obtuženom nije bila potrebita obrana, jer su mu sami svjedoci bili najbolja obrana. Osuda je ri-ešavajuća u što se nije moglo ni sumnjati, a jugokomunistička bliba doživjela je novi ncuzpjeh. Sud je stao na stanovište da odvjetnib iniade bod obrane imuniteti i da za uspjeh obrane nema baznenog djela. Državno tužiteljstvo nije bi-lo zadovoljno s osudom, te je u-ložilo previd. Ampula.

P r o s l a v a 9. s tudena u n j e m a č k o m d o m u . U domu njemačbe narodne sbupine održa-na je svečanost u spomen palih junaka dne 9. studena 1923. Miin-ehenu. Svečanost je bila čisto in-terne naravi, te je uz članove nje-mačke narodnosne skupine pri-sustvovalo odaslanslvo njemačke vojske u Bjelovaru sa g. Oberst-leutenantom dr. Kinzelbachom. Na svečanosti ie prisustvovala i nje-mačka glasba njemačke pukovnije u Bjelovaru.

Redoslied svečanosti bio je sliedeći:

Vojna njemačka glasba od-svirala je Yorkscher Marsch od Ludvriga van Beethovena. Zatim je mladež odpjevala pjesmu „Mla-di narod ustaje", a govorni zbor recitirao ie pjesmu „Ftihreru" Vo-da njemačke narodne skupine (Ortsleiter) g. Oskar Seidel po-zdravio je kratkim govorom sve prisutne. Iza toga je o značenju 9. studena govorio Leulnant Meier. Nakon toga je vojna glasba od-svirala „Molitvu Elizabete" iz Wag-nerove opere „Tanhauser". Iza to-ga se Ortsleiter zahvalio prisutni-ma na posjetu s poklikom Fiihre-ru, a vojna je glasba odsvirala himne. Svečanost je završena ko-račnicom kneza Eugena.

Ciela svečanost imala je sbroz intimni i sbromni značaj, koji i odgovara sjećanju na pale junake u miinehenskoj Feldherrnhalie-i.

Čitajte i p r e d p l a t i t e s e n a B I L O G O R U !

Ž e n s k a l o z a U s t a š k o j p o k r e t a u B j e l o v a r u zahva-ljuje se najtoplije niže navedenim gospodjama boje su darovale slj-edeće slvarl za naše ranlene usta-še i domobrane boji se nalaze u bjelovarsboj bolnici. Darovale su gospodje: Dragica Milellć 5 bg labuka. Zlata Chlup 4 bg jabuba, Marija Peter pekmez, jabuke i 112 komada cigareta, Kolesar 9 kg jabuka, Ivančan pebmez, Omero-vić kolače, sok od višanja i 100 bomada cigareta, Šram 3 bg ja-bubl i 15 bomada cigareta, Ma-jer 1 bg somerlce, Ferenčić 2 kg jabuba i orehnjaču, ing. Frigan 100 bomada cigareta, Sviličić bo-lače. Barlovlć 6 bg jabuba i bru-šaba, Kojdl bebse, Topolčić bola-če, jandraš'ć 100 bomana cigare-ta, Robavec jabube i bolače, gdji-ca Kambić pitu od jabuba, gdjica Filičlć 100 bomada cigareta. Gdje: Slahuljak 2 kutije Zdenka sira, Radkovlć bolače, Božičević 4 bg jabuba, 100 cigareta i bocu peb-meza, Wolf 4 bg medenjaba, Tom-Ijenović 4 litre vina, 10 kg keksa i 700 komada cigareta.

Bjclovarčani i Bjelovarčankel Sjetite se svi bojima ie to mogu-će, našli hrabrih ustaša i domo-mobrana, boji su braneći našu ob-stojnost stradali u borbi s odmet-nicima, i bojima će te učiniti ve-selje time što ih se sjetite onim što za vas ne će značiti mnogo, ier ćete tima malim stvarima učiniti na njihove velibe duhove utisak uvjerenja, da se na njih misli i poštuje njihove patnje, boje će im time biti labše.

Vjenčanje . U nedjelju S. t. mj. vjenčala se je milovidna gđica Irena Franjević iz Ivanske sa su-građaninom g. dr. Svetozarom Begićem liečnikom.

Vjenčanje je obavljeno u Ivan-skoj, te se po samim prisutnim gostima moglo vidjeti koliko u-gleda uživaju obitelji Franjević i Begić. Osim mješćana bilo je do-sta uglednih gostiju i sa strane, ta-ko su se opazili gospoda i iz Za-greba, te neki i od Glavnog U-staškog Stana, gg. Prebendar, Štr-bac i Celiković, zatim kotarski predstojnik g. Kolesar sa hćerhom, gdjica bćerha i g. sin gosp. Veli-kog župana. Zatim mnogi odlični gosti iz Bjelovara, Čazme i dru-gih mjesta. Kumovi su bili gg. dr. Jagodić i Štrbac. Raspoloženje gostiju bilo je izvanredno, te je simpatično selo Ivanska dobilo iz-gled svečanog dana, koji će ostati u uspomeni svih prisutnih.

Mladencima srdačne čestitke, da ih Bog pozivi na dobro obi-telji i Nezavisne Države Hrvatske.

B r o j o r a h a i k e s t e n a u B j e l o v a r a i u selima pripojenim gradu iznosio ie ove godine 1.125 bomada, od toga je bilo 1.100 o -raha a 25 bestenova. Lokalno tr-žište bio je grad Bjelovar. Sav prirod je potrošen za domaću po-treba Ove godine su orasi slabo urodili, jer su prošle zime, boja je bila žestoka, mnogo stradali i

posebli. Vrste oraha koje su za-sađene jesu: orah srednje i tanko lupinasti i nešto franketa.

S k u p š t i n a z a j e d n i c e D o -m a i Š k o l e . U nedjelju dana 8. studenoga 1942. god. u 10 sali do podne održana je skupština Zajednice Doma i Šbole u drža-vnoj realnoj gimnaziji u Bjelovaru. Sbupština je održana u dvorani boja je bila puna sbupštinara. To je dobar znah, jer se po tome vidi da se roditelji zanimaju za napre-dah svoje djece. Iza otvaranja sbupštine i čitanja tajničbih izvje-štaja, bao i blagajničkog, a uzima-jući sve tegobe prošle godine, kao i izvanredno stanje, rad je bio za-dovoljavajući.

Poslie razrješnice dane starom odboru, bio je odmor od pet ča-saka. Iza toga se prešlo odmah na biranje novog odbora. Proti novo izabranih odbornika, što se tiče ličnosti ne može se ništa pri-mictiti, ali proti samog izbora od-nosno načina izbora mora se sla-vili primjelba. Naime radilo se je po starom sistemu. Gospoda boja su sjedila za zelenim stolom sama su sastavila odbor bez ibabvog dogovaranja ili bao što je pravil-no. da se između sbupštinara iza-bere jedan bandidacioni odbor, boji će predložiti novi odbor. Poznato nam ie da je sigurno 80% djece u šboli od seljačkih i radničh o-bitelji, ali u odbor od istih nije nitbo predložen. To se nije smjelo mimoići. U Nezavisnoj Državi Hr-vatsboj uvicb se priznaje rad i žu-ljevi radniba i seljaka, pa se to ispoliavalo u bilo koiem obliku ili načinu. Odpada obrana zaš'o mo-žda niie stavljen drugi priedlog ili primjetba. jer se je sigurno znalo da ima dosta roditelja, koji ove godine prvi put daiu svoiu djecu u gimnaziju, a na samoj skupštini niie pravovremeno razlumačen rad same Zaiednice.

Osim toga sa žalošću zaklju-čujemo, da ni sama skunšlina nije otvorena u novom duhu Nezavi-sne Države Hrvatske, te tobom či-tave skupštine od početka do kraja niie uobće spomenut naš Pogla-vnik, a ni hrvatsko ime, iedino u razlaganju gosp. upravitelja smo čuli o dužnostima naprama domo-vini i narodu, a da niie bilo toga na čitavoj skupštini ne bi se spo-menula Nezavisna Država Hrvat-ska, kao da bjelovarska gimnazija ne spada u sklop naše hrvatske zaiednice a u koiem se naša die-ca i uzdanica imaju odgajati kao nosioci naše drage i mite nam Ne-zavisne Države Hrvatske.

Ampula

Djela tnos t o b l a s t i „ P o -m o ć " . Stigli su znakovi „Pomoći" za mjesec studeni s naljepnicama i markicama, koie će tokom slie-dećeg tjedna mužka i ženska u-staška mladež prodavati. Mjestni odbor oblasti „Pomoći" bavi se obseznim oripremama za osnutak zimske kuhinje, te je u tu svrhu mjestni odbor dobio pripomoć od biv. Ministarstva udružbe u iznosu od 50.000 Kuna. Družtvovni od-bor unutar mjestnog odbora „Po-moći" nabavio je veće količine zelja za potrebe zimshe kuhinje tako, da će se time uz druge ži-vežne namirnice, koje će se naba-

vili preko gradske aprovizacije obskrbill zimska kuhinja svim po-trebnim živežnim namirnicama.

Zabavni odbor „Pomoći* pri-redili će tokom zimsbih mjeseci više priredaba i to manjih društve-nih priredaba, čajanki i t. d , te jednu ili dvije već« priredbe, jednu ili dvije slibokazne predstave.

Drugi tjedan će odbornici »Pomoći« ići s posebnim puno-moćlmasakupljatidobrovoljne nov-čane priloge.

Z a r a n j e n e d o m o b r a n e i u s t a š e na proslavi Marlinja i če-stitkama prigodom imendana na-šeg uglednog sugrađanina trgovca Marlina Pintarića sakupili su nje-govi prijatelji iznos od 2730 Kn. Taj iznos odnosno darove, koji će bili kupljeni za taj novac, predat će ranjenicima osobno g. gradsbi načelnih Nihola Božićević i zapo-vjednih mjesta g. bojnih Rudolf Fingerhut.

G. bojnik Rudolf F i n g e r -hut imenovan je zapovjednibom Mjestnog zapovjednlčtva, te je već preuzeo svoju novu dužnost.

Č a j a n k a »Pomoći« d n e 23. s l u đ e n a u 5 sali poslije po-dne održaje se u prostorijama »Hr-vatsbog doma«. Pozivaju se svi rodoljubi, da posjete ovu priredbu u korist naših sunarodnjaka, boji uslicd ratnih prilika Irebaju naše pomoći.

Darovi z a r a n j e n i k e . U broju 75. našeg tjednika pomutnjom je javljeno, da je dao za ranjeni-be Rubavec Zvonbo 100 Kn, a Šohinger Zvonbo 200 Kuna. G. Rubavec Zvonbo je dao 200 Kn, a g. Šohinger Zvonbo 100 Kn.

Nadalje darovali su: Ponde-lab Djuro trgovac 100 komada cigareta i Družinec Dragutin 20 komada cigareta.

Prvi snieg. B j e l o v a r , II. studena sv. Martin. Danas je na Martinje pao prvi snieg u Bjelo-varu. Medjulim, jer je dosta još toplo (temperatura se kreće oko + 6 C)nije se snieg održao.

Obavies t H. S . P . N.

Svima privatnim namješteni-cima na području Velike

župe Bilogora

Župsko povjereničtvo Hrvat-skog Saveza Privatnih Namješte-nika u Bjelovaru, osnovalo je svoj ured s dužnošću zaštite probitaka svih privatnih namještenika na njegovom području, pa se ovime obavješćuju članovi, da sve upute i obaviesti, koje se odnose na njih same, mogu dobiti svakog pone-djeljka sriede i petka od 14—15 sati u prostorijama HSPN-a Pre-radovićeva ul. (kraj trgovine Hru-bv »Revija«). Povjerenih.

U Hrvatskoj državi nitko i nikada ne će moći piti krv naroda. Svatho će raditi i biti će odgovoran Poglav-niku, a Poglavnik biti ć e odgovoran hrvatskom na-rodu. . POGLAVNIK.

Strana 6. „BILOGORA" Broj 76.

Novi predplatnici i z d a -nja HIBZ. Donosimo popis no-vih prcdplatnlka izdanja HIBZ Zavoda u Zagrebu, koji stoji pod nadzorom Ministarstva narodne prosvIete.Malu Enciblopedllu „Zna-nje i Radost" predplatili su: Zdrav-bo Petrovlć, trg. stablom, Pranjo Benčić, trg. stablom, Stjepan Car, trg. galanterije, Mira Vitez, poseb. namještenica, Zdcnbo Kozab, gi-mnazijalac, losip Nalevba, trgovac, Dragutin Pelr, gimnazijalac. Pranjo Kranjec, postolar, Stanko Brajdić, trg. pokućtvom, Milan Čorda, tr-govac za svoju kćerku Ljiljanu, Viktor Pacas, trgovac za sina Mi-roslava, zatim naši ugledni seljaci i sugrađani iz lvanovčana braća Pranjo i Slavko Hajdubović i dr. Stanko Krstić, specijalista za plu-ćne bolesti i tuberkulozu.

L'i e p u n a š u d o m o v i n u , balio se zove komplet od 6 al-buma od visoke umjetničke vried-nosli s 576 slika, kojima će uz tekst bili prikazana sva umjetnost, etnografija, pa planine i kultura hrvatska, predplatili su: Pranjo Benčić, trg. staklom,' Stjepan Car, trgovac, Velika župa Bilogora. Ru-dolf Ebcnšpanger, Dragutin Pctcr, gimnazijalac, Viktorija Kranjec, supruga postolara, Stanko Brajdić, Viktor Pacas za sina Miroslava, braća Pranjo i Slavko Hajdukov ć i dr. Stanko Krstić primarius bol-nice.

Hrv u r i e č i i s l i c i biti će zbirka kulturnih, poviestnih i pu-topisnih podataka i razprava o našim hrvatskim zemljopisnim i državnim jedinicama. Tih će knji-ga bili šest, boje će imali vanred-no bogat prilog u babrotisbu. Ba-krotiskom uzpjelo je postići, da se u isto vrieme mogu štampati sli-ke i slog (Čitaj o tom Hrv. Enc. svezak II., str. 117. Sve što nezna-te, potražite u Hrv. Enc.!) Te su knjige nadopuna Liepoj na'oj do-movini. Predplatili su: Franjo Ben-čić, V. župa Bilogora, Marija Cr-hounek, Florian Sedlaček, Franjo Kranjec, M. Pacas, Franjo Hajdu-bović i Dr. Stanbo Krstić.

S v j e t s b i b l a s i c i su remeb djela svjelsbe bnjiževnosti. U pr-vom redu su tu četiri bnjige Cer-vantesovog don Quijota, boje su ilustrirane sa 296 sliba u drvorezu, od glasovitog francusbog umjetni-

ba Dorća. Predplatili su: Andjela Godrijan, Zdravho Petrović, Fr. Benčić, Mira Vitez, Aloiz Munzar, Slavko Hajdubović i dr. Stanko Krstić.

Iznosimo ovaj popis, boji nam dokazuje da ratno vrieme nije ne-prlbladno 1 neprijateljsbi razpolo-ženo prema svabom bullurnom podhvatu. Tf popisi ponišluju sva-bog onoga, boji se Ispričava ra-lom. Taj popis najbolje opovrga-jednog tabovog sheptiba, boji se sbrlva iza zastarjele brilattce: „In-ter arma silent Musae".

Taj popis i sliedeći pobazati nam da sada u ratno vrieme ljudi mnogo više čitaju, nego u mirno doba. U kupovanju licpih i znan-stvenih djela najviša sudjeluje sre-dnji stalež jer iz popisa se odmah razabirc tbo su prcdplatnici. Nema Imena imućniba.

To su redom mladi i marljivi trgovci, posebničbi namještenici, pa seljaci, većinom su to roditelji boji za svoju djecu stvaraju knji-žnice. Čitanje je obćenita potreba ljudskog duha, a liepa knjiga je naročito za djecu romantično car-stvo sa sedam ključeva u koja ona žude prodricli. Kaže se da dobra posuda obično zadrži miris po onome, što se prvo nalijalou-nutra.

Na kraju pripominiemo, da je gradski načelnik g. Nikola Božiče-vić uvrstio u proračun svotu, ko-jom će predplatili sve tri osnovne škole na veliku Hrvatsku Enciklo-pcdiiu i teko se broj predplatnika u Bjelovaru sve više približava broju 100. (Velika Enciklopedija Kn 9.000, mala 2.000, liepa naša 1000, Hrv. u rieči i slici 3C0, svjetski klasici 420 Kuna u gotovom. (Mo-že biti i uz malu mjesečnu odplatu).

Najnoviji prcdplatnik Hrvat-ske Enciklopedije je pospodjica Zlata Puhač, profesor. Ona je za sada prvi predplatnik sa ovdašnje gimnazije.

Dobrovoljni povjerenik prof. D. Petrenović

Mažuranićeva ul. 13

Njemački jezik podučava u mirovljenik sa akademskom nao-brazbom samo u stanu učenika. Ciena umjerena. Upitati u upravi lista.

Oglas Gradska štedionica u Bjelovaru kao likvidator Kredit-

nog zavoda d. d. u Bjelovaru prodat će dne 16. s t u d e -nog 1942. na dobrovoljnoj j a v n o j dražbi prizemna kuća sa svim nuzzgradama u Gtinđulićevoj ni. br. 2.

Dražba obdržavat će se rečenoga dana na licu mjesta u 4 sata poslije podne, a nekretnine prodat će se najboljem nudiocu.

Gradska štedionica pridržaje si pravo odustati od pro-daje, u koliko joj postignuta najviša kupovna ciena ne bi od-govarala.

2 0 % kupovnine od kupoprodajnog iznosa imade ku-pac položiti u gotovom na licu mjesta odmah nakon dovršene dražbe, a ostatab u robu od daljnjih osam dana.

Gradska štedionica

Župske viesti Postrojavanje staliških

radničkih postrojbi BJELOVAR, 14 sluđena.

Vršilac dužnosti župsbog po-vjereniba HRS-a za Velibu župu Bilogora, ustaša Ivan Grivić za-vršio je u načelu svoj rad u Ve-libol župi Bilogora, te su po nle-govom priedlogu imenovani za pojeoine bolarcve Bilogora sliede-ći bolarsbi povjerenici HRS-a.

1.) Za kolar Č a z m u , ustaša Marko Uremović, pilansbi radnik sa sjedištem u Novoselec Križu.

2.) Za kolar G j u r g j e v a c , ustaša Ivan Tlšljar, krojački radnik sa sjedištem u Pitoinačl.

3.) Za kotar i grad B j e l o -var , ustaša Franjo Košlek. radnik domobranske pekarne sa sjedištem u Bjelovaru.

4) Za kolar I grad Kri-ž e v c i , ustaša Imbro Ribić, po-vjerenik Radničke komore sa sje-dištem u Križevcima.

5.) Za kotar G a r e š n i c u , ustaša Valent Milaković, pilansbi radnik sa sjedištem u Garcšničbom Brestovcu.

6.) Za kotar G r u b i š n o Po-l j e ustaša Aloiz Tepeš, mlinarski radnik sa sjedištem u Grubišnom Poliu.

7.) Za kotar i grad K o p r i v -nicu, ustašu Ivana Figača, rudar-skog radnika iz Glogovca sa sje-dištem u Koprivnici.

Svi gore navedeni kotarski povjerenici HRS a imadu prema Proplsnibu HRS-a predložiti na imenovanju župskom povjernniku obćinske i mjcslne povjerenike u onim obćinama i mjestima, gdje postoji zaposleno radničtvo.

Isto tako vršilac dužnosti župskog povjerenika, a prigodom imenovanja kotarskih povjerenika osobno je posjetio svaki kotar u našoj Velikoj župi, gdje se upo-znao s prilikama radničtva i gdje je došao u dodir s ustaškim lo-gorima i taborima s kojima je i pitanja kotarskih povjerenika i uređivao.

Svi kotarski povjerenici HRS-a pripadnici su Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta, a većina je od njih i pripadnici Ustaške pripremne bojne. Isto tako save-zničar imenovao je župu Bilogora

članove župsbog vleća HRS-a i lo slledeće ustaše radnike:

Stjepan Golec, Malija Požgaj. Mirto NemeS, Franjo KoStek, Zvo-nimir Karabegovlć i Malija Novak.

Iste članove vieća uveo je u dužnost vršilac dužnosti župskog povjerenika, le im je naglasio, da imadu vodili nadzor uz pomoć župskog povjerenika nad svim kotarskim povjerenicima, i dužno-snicima HRS-a u Velikoj župi Bilogora. Na pricdlog voditelja dužnosti župskog povjerenika ustaše Ivana Grivića imenovan je za župskog povjerenika HRS a župe Bilogora sa sjedištem u Bje-lovaru, ustaša Antun Kiš i Vara-ždina, dosadašnji zamjenik nave-denoga župskog povjerenika u Varaždinu, a s razloga pošlo do-sadanji vršitelj dužnosti župskog povjerenika po naredbi i potrebi IIRS-a ostaje za župu Zagorje i kao pouzdanik HRS-a za ciclu Nezavisnu Državu Hrvatsku Ime-novanog novog župskog povje-ren ka IIRS-a za župu Bilogora, ptema naredbi savezničara imađe uvesti u dužnost dosadanji vršitelj dužnosti župskog povjerenika, le ga upoznati s prilikama u našoj župi i biti mu u svemu u pomoći dok se isti ne uveoe u novu du-žnost. Višilelj dužnosti župskog povjerenika je odršao više ustaš-kih radničkih sastanaka, u našoj Velikoj župi Bilogora, gdje ie radničlvu prolumač o značaj no-voga Propisnika IIRS-a i da više ne mogu voditi naše organizacije, odnosno postrojbe, oni koji nisu djelatni suradnici i članovi, od-nosno pripadnici Hrvatskog ustaš-kog oslobodilačkog pokreta, i na kojim je sastancima radničtvu pri-kazivao potrebu, da moramo da-nas svi biti okupljeni oko svoga Poglavnika u redovima Hrvatskog uslaškog oslobodilačkog pobieta, jer ćemo samo time i na taj na-čin koristili sebi svojim obiteljima i svojoj domovini,

Radničtvo ie na svim sastan-cima odobravalo izlaganja po-vjerenika i klicalo svome Poglav-niku i Nezavisnoj Državi Hrvats-koj kao i ustaške m pokreta

Takovi sastanci su održani u sliedećim mjestima: U kolaru Kr-ževcima, u gradskoj ciglani i pa-romlinu. U kotaru Čazma, Ivanić Gradu, Novoselec-Križu, kod pi-lane Našićka. U kotaru Bjelovar u tvornici Paulovac i rudniku Manduševac. U kotaru Gjurgjevac u rudniku Trešnjevačko-pilomač-kom. O tim radničkim sastancima pisali smo u prošlim brojevima na-šeg lista urubrici „Širom Bilogore."

Bez ikakvih pomoćnih tehničkih sredstava iz-gradile njemački opko-pan južno'od Iljmenskog jezera ovaj viseći most.

(E. S.)

Vlastnik i izdavač: 1ZPOSTAVA DRŽAVNOG IZVJEŠTAJNOG 1 PROMIČBENOG UREDA BJELOVAR. — Glavni i odgovorni urednik: IVAN SESTAK, Ulica 8. travnja 1M1. br. 8/L — Tisak STJEPKO ŠKALEC, BJELOVAR. — Za tiskaru odgovara Stjepko Škalec, Poglavnikov trg 17. - CIENA LISTU: Pojedini broj 3 Kn , četvrtgodišnja

pređplata 36 Kn., polugodišnja 72 Kn., a godiSnja 114 Kn.