Pokrivanje krovova slamom

Pokrivanje krovova slamomU prolosti je slama bila materijal iz okolia koji je nakon etve bio vrlo dostupan pa se esto koristila kao krovni pokrov

Njom su se jeftino prekrivale kue za stanovanje i gospodarski objekti.

Slamnati krovovi imaju dobru toplinsku zatitu i ljeti i zimi, te zatitu od atmosferskih prilika,imaju dobru termoizolaciju, nepropusni su i lagani te uz najjednostavniju njegu dugotrajni (oko 40 godina), meutim vrlo su osjetljivi na vatru i moraju se kemijskim putem osposobiti za vatrootpornost.

Priprema slame Osim slama od penice, koristi se i slama od rai koja se cijeni kao najbolja. U poljima se odabiru plodnije povrine na kojima se sije i uzgaja ra specijalno za pokrove. Zrela se ra anje srpom da bi bilo to manje lomova slame. Prije nego se slama moe postavljati potrebno je povezati snopove od 20 do 30 cm promjera,odrezati sve na jednakoj duini,povezati ih te iz snopova postavljenih na skelu osvojiti zrno penice odnosno rai i snopove poeljati .

Postavljanje Podloga za pokrov tradicionalno se radi se od oguljenih motki promjera 4 do 5 cm, a u novije doba,slino kao i kod crijepa,upotrebljavaju se gredice presjeka 48 x 48 mm postavljene na meusobnom razmaku 25 do 35 cm. Slamnati sekrov, nakon to su svezani svi snopovi, iao i eljao ime se dobila jednolina povrina. Takav oblik olakavao je slijevanje kie preko vlati, a da pri tom ne bi, krivo usmjerenim vlatima prodirao dublje u slojeve i prokinjavao. Zagovornici koritenja prirodnih materijala slamu smatraju poeljnim materijalom jer ima dobra izolacijska svojstva, pa su danas osim pokrivanja krovova poznate metode baliranja slame i popunjavanja drvenih zidnih konstrukcija.

Najvei problem ovoga krovita bio je vrh sljeme koje je bilo teko zatiti od prokinjavanja. Tako su ljudi taj problem rjeavali to su na sam vrh spoja dvaju strana krovita stavljali dvije iroke daske koje su meusobno spojili avlima kako bi dobili sljemenjak. Na taj su nain krovite zatitili od prokinjavanja.

Slamnati sekrov, nakon to su svezani svi snopovi, iao i eljao ime se dobila jednolina povrina. Takav oblik olakavao je slijevanje kie preko vlati, a da pri tom ne bi, krivo usmjerenim vlatima prodirao dublje u slojeve i prokinjavao. Zagovornici koritenja prirodnih materijala slamu smatraju poeljnim materijalom jer ima dobra izolacijska svojstva, pa su danas osim pokrivanja krovova poznate metode baliranja slame i popunjavanja drvenih zidnih konstrukcija.Cijena slamnatog krova

Cijena jednog snopa je oko 60 kn,a za krov veliine 8 x4 metara potrebno je oko 250 snopova to ini ovakve krovove relativno jeftinima.

Slamnati krovovi danas su vrlo rijetki,rade se veinom kao etnoloki spomenici ili egzotini krovovi na vilama. Danas, jo uvijek uprkos sveopoj urbanizaciji moete pronai kue sa slamnatim krovovima ili suhim raslinjem, jer to je jo uvijek praktino i jeftino. U nekim razvijenim zemljama ljudi jo uvijek njeguju taj stari nain izrade krovita koji predstavljaju romantian povratak u prolost i koji kuama daje pomalo i bajkovit izgled.

Literatura:

http://www.svijetokonas.net/zanimljivosti-iz-svijeta/slamnati-krovovi/

http://www.drvene-kuce.eu/pokrov.php

http://www.gradimo.hr/clanak/slama-za-pokrivanje-krovova/20525