Pof-51 I dio...2 O Vlasima podrobnije vidjeti u natuknici pod istim naslovom, OE JLZ, Sveska 8 1982, 553. 3 Katun je vla{ka ili arbana{ka zajednica, u na~elu srodnika iz istog bratstva,

JUSUF MULI](Sarajevo)

DRU[TVENI I EKONOMSKI POLO@AJ VLAHAI ARBANASA U BOSNI POD OSMANSKOM VLA[]U*

UVOD

Nakon raspada Zapadnog rimskog carstva po~etkom druge polovine Vvijeka, na dana{njem podru~ju Rumunije ostala je historijska oblast Vla{ka,1

koju su prete`no naseljavali Vlasi.2 Po{to su ostali bez vojni~kih pla}a i lena,mnogi od njih su se posvetili nomadskom sto~arenju i, u potrazi za pa{njaci-ma, njihovi su se katuni3 sa stadima stoke kretali ~itavim Balkanskim poluos-trvom. Manji dijelovi postepeno su od nomadskih sto~ara postajali zemljorad-nici i kao takvi, u zemljama u kojima su se zaticali, trajno se nastanjivali. Pos-tepeno su napu{tali ime Vlah i, u raznim historijskim okolnostima, od starosje-dilaca prihvatali njihovu vjeru i narodnost.

* @alostan sam {to velikan na{e osmanistike i moj iskreni prijatelj rahmetli Adem Handì} ni-je do~ekao objavljivanje ovoga rada, jer me je on potaknuo da ovu temu obradim i znam dabi se tome radovao. Ostalo mi je samo da mu ovaj rad posvetim i poèlim vje~ni mir u nje-mu toliko voljenoj bosanskoj zemlji. Tako|er se osje}am obaveznim da izrazim svoju neizmjernu zahvalnost dr. Ahmedu Ali~i}una podr{ci u naporima na obradi ove teme, na nesebi~noj pomo}i koju mi je pruìo tokomnjegove izrade, na ustupljenim jo{ neobjavljenim podacima iz vla{kih deftera, koje je preveoza potrebe obrade teme o stanovni{tvu Bosne u vrijeme osmanske vladavine i na vrlo stro-goj recenziji, koja je napisana sa punom nau~nom odgovorno{}u, {to se danas u nas moèsmatrati rijetko{}u.

1 O oblasti Vla{ka podrobnije vidjeti u natuknici pod istim naslovom, OE JLZ, Sveska 8 1982,555-556.

2 O Vlasima podrobnije vidjeti u natuknici pod istim naslovom, OE JLZ, Sveska 8 1982, 553. 3 Katun je vla{ka ili arbana{ka zajednica, u na~elu srodnika iz istog bratstva, a sastojao se od

od 20 do 50 ku}a. Na ~elu katuna stajao je starje{ina koji se zvao katunar. Titula katunarabila je nasljedna i prenosila se sa oca na sina, odnosno na potomke iz prve srodni~ke linijeoba pola. Katunari su nestali onda kada su se Vlasi i Arbanasi teritorijalizirali. Tada su na ~e-lu njihovih sela stajali primi}uri.

Jusuf Muli} Dru{tveni i ekonomski poloàj Vlaha i Arbanasa...

Arbana{ki nomadi sa svojim katunima i stokom u ve}im su skupinamana podru~je ju`noslavenskih zemalja po~eli pristizati iz mati~nih oblasti odkraja XII ili po~etka XIII vijeka. I oni su od nomadskih sto~ara postajali zem-ljoradnici i trajno se nastanjivali u zemljama u kojima su se zaticali. Postepe-no su napu{tali ime Arbanas, neki i katoli~ku vjeru, prihvataju}i temeljne vje-roispovijesti i narodnosti zemalja doma}ina. Njihovi katuni su u najve}em bro-ju slu~ajeva bili izmije{ani sa vla{kim.4 Po svome dru{tvenom poloàju bili suizjedna~eni sa Vlasima.

Neposredno pred osmansko osvojenje Bosne, odigrale su se dvije ma-sovne selidbe stanovnika geografske Bosne:5 prva, u periodu 146l-1463. go-dine iz oblasti Kraljeva zemlja6 u Hercegovinu, u okviru prinudnog istjeriva-nja pripadnika Crkve bosanske koje su provodili prokleti kralj Stjepan Toma{i njegov sin, nasljednik na prijestolju, Stjepan Toma{evi}7 i, druga, pred os-mansko zaposjedanje 1463. godine ili neposredno nakon toga, pripadnika Ka-toli~ke crkve, iz geografske Bosne, ali i iz zapadne, jugoisto~ne i ju`ne Herce-govine, u susjedne katoli~ke zemlje (susjedne oblasti hrvatskih zemalja u sas-tavu Ugarsko-hrvatskog kraljevstva, Austrije i Mleta~ke republike), iz strahaod neizvjesnosti koju je donosila nova osmanska vlast.8 Kada su od kraja drugepolovine XIV vijeka Osmanlije po~eli uspostavljati privremenu ili trajnu vlastu ju`noslavenskim zemljama, zaticali su manje ili vi{e brojne skupine Vlaha iArbanasa,9 a na teritoriji biv{eg Bosanskog kraljevstva samo u feudalnoj ob-lasti Hercegovina. Ukoliko se navod Franza Babingera moè smatrati ta~nim,sultan Mehmed II Osvaja~ sa sobom je neposredno nakon osvojenja geograf-ske Bosne odveo 100 hiljada njenih stanovnika u ropstvo, koje su naselili u Is-tanbul i u druge azijske pokrajine, jo{ oko 30 hiljada mladih Bo{njana uzeto jeu osmansku vojsku.10 Tako su brojna sela i zemlje ostali pusti. Nakon osman-skog zaposjedanja, na svoja ognji{ta vratio se preteàn dio preìvjelih pripad-nika Crkve bosanske i dio pripadnika Katoli~ke crkve, ali je jo{ uvijek bilodosta pustih sela i zemalja. Osmanlije su tu doseljavali Vlahe i Arbanase iz ob-lasti Hercegovine (u sastavu Bosanskog sandàka do kraja 1469., odnosno kao

112

4 Tipi~an primjer predstavljaju arbana{ki katuni koji su bili izmije{ani sa vla{kim u okviru tzv.grupacije Donjih Vlaha na potezu izme|u Dubravske visoravni i Trebinja u Hercegovini.

5 Geografska Bosna je samo uslovno skra}eni naziv za ozna~avanje podru~ja Bosne koja nisubila u okviru Hercegova~kog sandàka i nema nikakvo drugo zna~enje. Time sam htio izbje-}i poistovje}enje sa Bosnom kao politi~ko-administrativnom teritorijom, odnosno dràvom.

6 [ira oblast Bosanskog Kraljevstva u porje~jima Rame, Neretve, Bosne, Vrbasa, Une, Sane iSave, kojom je neposredno upravljao kralj.

7 O tome podrobnije vidjeti u radu Peje ]o{kovi}a, Toma{ev progon sljedbenika Crkve bo-sanske, Zbornik Migracije i Bosna i Hercegovina, Sarajevo 1990., 43-48.

8 Do dolaska Osmanlija, na podru~ju geografske Bosne nije bilo pripadnika Pravoslavne crkve(P. Slijep~evi}, Srpsko-pravoslavna crkva II, M®nchen 1962, 497).

9 U osmanskim popisima i zakonima Vlaha Arbanasi se izrijekom ne spominju.10 Franz Babinger, Mehmed Osvaja~ i njegovo doba /prijevod/, Beograd 1968, 192.


samostalni Hercegova~ki sandàk od kraja 1469. ili po~etka l470. godine), Cr-ne Gore (Crnogorski vilajet u sastavu Skadarskog sandàka, odnosno Crnogor-skog sandàka), Brda, odnosno Malesije (u sastavu Skadarskog sandàka) i izposljednje srpske Despotovine (u sastavu Skopskog kraji{ta, Vidinskog i Sme-derevskog sandàka). Zahvaljuju}i do danas prona|enim katastarskim i drugimpopisima pojedinih oblasti (vilajeta) i sandàka, mogu}e je utvrditi ishodi{ta iodredi{ta Vlaha i Arbanasa, pa ~ak i njihovu pripadnost pojedinim geografskimgrupacijama, plemenima, katunima, a u nekim slu~ajevima bratstvima i rodovi-ma. Postepenim osvajanjem pojedinih dijelova Bosanskog kraljevstva, Osman-lije su otvarali prolaze za Vlahe i Arbanase u dubinu geografske Bosne,11 a za-tim u Liku, Dalmaciju, na Kordun i Baniju, u Slavoniju, Srijem i Baranju.Osim ovih, Osmanlije su nakon uspostave trajne vlasti, Vlahe i Arbanase pre-mje{tali iz jednih u druge dijelove Hercegovine.12

Neke od vla{kih skupina, koje je sa sobom u zapadnu Bosnu (okolinaOstro{ca na Uni) doveo Hasan-pa{a Predojevi} 1592. godine,13 kasnije su pre-bjegle na austrijsku stranu i trajno se naselili u okolini @umberka.14 Nakon pa-da posljednje srpske Despotovine l459. godine,15 Srbi su u tri velike seobe(1479-1483, 1683-1693. i 1739) naseljavali ju`nu Ma|arsku (dana{nja Vojvo-dina). Prema navodima Jovana Cviji}a, nakon tre}e seobe, [umadija je bilaskoro pusta i u njoj nije ostalo vi{e od 20% Srba starosjedilaca. Njihovo mjesto

113

11 Etape preseljavanja Vlaha iz njihovih ishodi{ta u geografsku Bosnu, u nekoliko svojih rado-va izvanredno je opisao Adem Handì} (v. M. Bav~i}, Bibliografija radova dr. Adema Han-dì}a, POF 47-48, 191-199).

12 O tome ima dosta podataka u Zbirnom popisu Bosanskog sandàka iz 1468/1469. godine (u~ijem sastavu je bio i vilajet Hercegovina), BOA, TD No. O-76 (popis je preveden sa tur-skog na bosanski jezik, rukopis u OIS); v. Ahmed S. Ali~i}, Poimeni~ni popis vilajeta san-dàka Hercegovina, Monumenta turcica, Tomus sextus, Serija II Defteri, Knjiga 3, OIS, Sa-rajevo 1985.

13 Hasan-pa{a, alijas Nenad Predojevi}, sin Koj~inov bio je uzet u adàmi oglane. Dostigao je~in pa{e (generala) i poloàj bosanskog begler-bega (1591-1593). Osvojio je Biha} i Biha}kukrajinu 1592. godine. Nakon pada Banije u osmanske ruke, osnovao je varo{ Petrinju. Pogi-nuo je u bici pod Siskom 22. juna 1593. godine, zajedno sa sedam hiljada pripadnika bosan-ske spahijske vojske (o Hasan-pa{i vidjeti u radovima Jefte Dedijera: Stare srpske porodiceu Hercegovini, GZM XIX 1907, 3:392-393) i Behije Zlatar, O nekim muslimanskim feudal-nim porodicama u Bosni u XV i XVI stolje}u, PIIS XIV 1978, 14-15:131, te u knjigamaSafvet-bega Ba{agi}a: Kratka uputa u pro{lost Bosne i Hercegovine (od 1463-1878), Saraje-vo, l900, 46-48 i Radoslava Lopa{i}a: Biha} i Biha}ka krajina, mjesto, pisma i povjesne crte,Zagreb, 1890, 87.

14 Karoly, A., Vlasi koji su iz okolice biha}ke iselili koncem XVI vijeka, GZM II, 1890, 3:241-251; V. Skari}, Odakle su ùmbera~ki uskoci, GGD 10, l924, 46-66.

15 Neutvr|eni broj Srba i pripadnika drugih ju`noslavenskih naroda, me|u kojima su bili i broj-ni Bo{njani koji su se u Kosovskom boju 1389. borili na strani despota Lazara Hrabljeno-vi}a, bio je zarobljen i otpremljen u Malu Aziju. Tamo su prihvatili islam, trajno se nastanilii stvorili porodice.


zauzimali su Vlasi iz Hercegovine,16 sa Kosova i iz Crne Gore.17 Preseljavanjemanjih grupa i sporadi~no preseljavanje Vlaha iz jednih u druga podru~ja ju`-noslavenskih zemalja trajalo je sve do samog kraja osmanske vladavine.

Do danas su se Vlasi i crni Vlasi (tur. Karavlasi)18 pod svojim izvornimnazivom kao zatvorena cjelina zadràli u Timo~koj krajini, odnosno u onom di-jelu Srbije koji je bio u sastavu Vidinskog sandàka, a Karavlasi u Bosni19 i uostalim dijelovima ju`noslavenskih zemalja, ali samo sporadi~no i u manjembroju sela. Manje skupine biv{ih Vlaha, koji jo{ uvijek govore mje{avinom ru-munskog i hrvatskog jezika, zadràle su se u Istri (]i}arija) i na nekim dalma-tinskim otocima.20

Vode}i ra~una o svojim strate{kim i ekonomskim interesima, Osmanlijesu Vlasima i Arbanasima od samog po~etka u zaposjedanim ju`noslavenskimzemljama nametali svoj sustav odnosa, koji je za njih bio povoljniji od zate~e-nog, kao {to su to ~inili i kod ostalih narodnosnih skupina u tim zemljama, uk-lju~ivali su ih u svoj vojni ustroj: vla{ke starje{ine (knezove, vojvode, katuna-re) u timarsko-spahijski sustav, a u nekim slu~ajevima na po~etku svoje vlastii u upravnu organizaciju, a vla{ku raju (eflakiye reiyeti)21 u vojni ustroj na na-~elu dobrovoljnosti i kao vojne obveznike temeljem zakona Vlaha, te u pomo}-ne vojne redove temeljem carskih naredbi.

Kao nagradu za njihovu slu`bu, Osmanlije su onim vla{kim starje{ina-ma koji su se uklju~ivali u spahijsko-timarski sustav dodjeljivali prihode od ti-mara i ~ifluke, 22 a svim ostalim Vlasima priznavali sva ste~ena prava teme-ljem vla{kog obi~aja (eflakiye adeti) ili zakona Vlaha (kanun-i eflakiye), kojisu preuzeli od posljednje srpske Despotovine i nazvali ga Despotov zakon. Ti-

114

16 Najve}i dio doseljenih Vlaha naselio se u Ma~vi i u biv{im okruzima Uìce, â~ak i Valje-vo, gdje su poznati kao (H)Ere, {to je deminutiv od (H)Ercegovac. Mnogi od njih jo{ uvi-jek govore ijekavskim narje~jem bosanskog jezika, ~istog hercegova~kog izgovora.

17 J. Cviji}, Metastati~ka kretanja, njihovi uzroci i posledice, SEZ SKA XXIV, NA Knjiga l2,l922, 1-96.

18 Prvi pomen o Karavlasima (ozna~enim kao Maurovlasi) na ju`noslavenskom prostoru nala-zi se u studiji iz 1879. godine Konstantina Jire~eka: Vlasi i Maurovlasi u dubrova~kim spo-menicima /prijevod/, ZKJ, PI SAN I 1959, 193-204.

19 Vrijednu studiju o Karavlasima u Bosni napisali su Teodor Filipescu i Tomo Dragi~evi}: Ka-ravla{ka naselja u Bosni. Etnografsko-antropografsko prou~avanje, GZM XIX 1907, 1:77-101, 2:215-241, 3:359-389.

20 Najvi{e elemenata rumunskog jezika zadràli su Boduli (Bodulovi}i) koji ìve u selu Pitveiznad Jelse na otoku Hvaru.

21 Jo{ i prije dolaska Osmanlija, u Vlaha su se obrazovala dva dru{tvena sloja: povla{teni slojvla{kih starje{ina (vojvode, knezovi i katunari) i podre|eni sloj Vlaha sto~ara, koji se slobod-no mogu nazvati vla{kom rajom.

22 O tome vidjeti u radovima Nedima Filipovi}a, Pogled na osmanski feudalizam (s naro~itimosvrtom na agrarne odnose), GDIBiH IV 1952, 5-146; O nastanku feudalnih posjeda mu-slimanskog bosanskog plemstva, PRE, 1953, 386-393; Vlasi i uspostava timarskog sistemau Hercegovini (I), GOD ANUBiH Knjiga XII, CZBI Knjiga 12, 1970, 127-221.


me je vla{ka raja do{la u osjetno povoljniji poloàj od onoga koji je imala ze-mljoradni~ka, bez obzira na njenu vjersku pripadnost. Osim toga, Osmanlije suVlasima od samog po~etka njihove teritorijalizacije priznali i pravo na mjesnusamoupravu u vidu vla{kih kneìja, pa su i time bili u povoljnijem poloàju uodnosu na zemljoradni~ku raju. O sprezi Vlaha sa Osmanlijama, Vasa ûbrilo-vi} kaè slijede}e:

[tavi{e, njegovi (vla{ki o.p.) sto~ari, jo{ otporni i ekspanzivni, u isto vre-me prilagodiljivi, napravi}e sa Turcima kompromis i sluì}e i njihovojvojsci kao martolosi. Zato }e sa~uvati povlastice srednjovekovnih katu-na, pro{iriti na doline i na ru{evinama nekada{njih ùpa izgraditi ple-menske i kneèvske autonomije.23

Ve} je istaknuto da Vlasi sa Osmanlijama nisu pravili nikakav kompro-mis, nego su Osmanlije Vlasima nametali svoj sustav odnosa.

Pa i pored historijskog zna~aja Vlaha i Arbanasa, do danas su na podru-~ju ju`noslavenskih zemalja odràna samo dva nau~na skupa o Vlasima: prvi196l. godine u organizaciji NDBiH pod nazivom Srednjovjekovni vla{ki ka-tun,24 a drugi 1973. godine u organizaciji ANUBiH pod nazivom Vlasi u XV iXVI vijeku.25 Na oba skupa o Vlasima se raspravljalo kao o nekom izumrlomnarodu, bez bilo kakvog pomena o njihovom kasnijem etni~kom preustroju.

O Vlasima26 u ju`noslavenskim zemljama pod osmanskom vla{}u do da-nas je napisan veliki broj radova, ali je u njima pitanje njihovog dru{tvenog iekonomskog poloàja nedovoljno obra|ivano. Imaju}i to u vidu, zadatak ovo-ga rada je da doprinese boljem poznavanju tih pitanja u Bosni pod osmanskomvla{}u.

OSMANSKI ZAKONI ZA VLAHE

Prema temeljnom na~elu {erijatskog prava, sve ono {to od davnina posto-ji a ne kosi se sa normama toga prava, u takvom stanju treba i da ostane. Vode-}i o tome ra~una, Osmanlije su pitanje prihvatanja zate~enih obi~aja ili zakon-skih normi u pokoravanim ju`noslavenskim zemljama rje{avali na dva na~ina:

prvo, primjenom neizmijenjenih normi zaticanog obi~ajnog ili pisanogprava i,

115

23 V. ûbrilovi}, Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini, JI^ I 1935, 1-3: 371.24 Referati sa ovoga skupa objavljeni su dvije godine kasnije u izdanju NDBiH, PI Knjiga II,

OFIN Knjiga l, l963.25 Samo pet referata sa ovoga skupa objavljeno je ~ak deset godina kasnije u izdanju ANUBiH,

RAD Knjiga LXXIII, ODN Knjiga 22, l983.26 Ni u jednom od ovih radova ne spominju se Arbanasi.


drugo, izdavanjem carskih uredbi sa zakonskom snagom (tur. kanun), ukojima su nalazile svoga odraza kao prilago|ene mnoge pravne normetih naroda.27

Osmanlije su prihvatile pisani zakon za Vlahe,28 kakav su zatekli u po-korenoj srpskoj Despotovini i nazvali ga Despotov zakon. Taj Zakon svoje po-rijeklo nalazi u nemanji~kom Zakonu Vlahov koji je bio ugra|en u Svetoarhan-gelovsku hrisovulju iz 1348. godine29 i u oba izdanja Du{anovog zakona: iz1349. i 1354. godine.30 O tome Petar Skok kaè slijede}e:

Turci su nakon okupacije preuzeli vla{ko ure|enje, kakvo je bilo u srpskojdràvi. Nastavili su kolonizirati stanovite krajeve s pomo}u Vlaha, bilou vojni~ke svrhe, bilo u svrhe obra|ivanja tla. Stanovito kr{}ansko sta-novni{tvo obavlja im neke vojni~ke slu`be, sluè im knezovi itd. Oni ganazivaju eflakan (Vlah).31

Osmanlije su od samog po~etka uspostave svoje trajne vlasti u pokore-nim ju`noslavenskim zemljama po~eli primjenjivati Despotov zakon u koji su,zavisno od strate{kog i privrednog zna~aja podru~ja na kojemu su Vlasi obita-vali, unosili odgovaraju}e izmjene. To je bit prilago|avanja vla{kog obi~aja(zakona) iz kojega su kasnije i proiza{le razlike u sadràju zakona Vlaha za po-jedine vilajete ili sandàke. O tome Milenko S. Filipovi} kaè slijede}e:

Kao {to vlasi kao pojava i ustanova predstavljaju kontinuitet u tokumnogo stole}a, vaskrsne u punoj snazi, iako ne uvek na istoj teritoriji,nego u raznim delovima Balkana, tako i vla{ko ure|enje i poloàj, zakonvla{ki, pisani i nepisani, predstavljaju kontinuitet svoje vrste, jer nadìv-ljava propale i ulazi u nove dràvne i dru{tvene formacije. Pojavio se unemanji~koj Srbiji (ukoliko ga i ona nije preuzela od Vizantinaca i Bu-gara), sklonio se posle u Hrvatsku,32 da vaskrsne u punoj snazi i na ~i-tavoj ju`noslavenskoj teritoriji pod Turcima, po{to su Turci ovladali timzemljama i uveli Vlahe u svoju slu`bu.33

116

27 M. Begovi}, Tragovi na{eg srednjovekovnog prava u turskim pisanim spomenicima, IÎISAN III, (1951-1952), 1952, 67-84.

28 Isto onako kako je bilo u srednjevjekovnim ju`noslavenskim zemljama, tako se ni u osman-skim zakonima Vlaha Arbanasi izrijekom ne spominju, iako su bili zastupljeni velikim bro-jem svojih katuna i, skoro u pravilu, izmije{ani sa Vlasima, pa je Zakon Vlaha i na njih prim-jenjivan. Zbog toga }u u nastavku rada govoriti samo o Vlasima, a nagla{avati da se radi oArbanasima samo ukoliko to bude neophodno.

29 Novakovi}, St.: Zakonski spomenici srpskih dràva srednjeg veka, SKA Knjiga V, Beograd1912, 682-701.

30 A. Solovjev, Du{anov zakonik iz 1349. i 1354. godine, Beograd 1929. 31 P. Skok, ê{ka knjiga, GZM XXX 1918, 1-4:300.32 Misli se na Cetinski zakon Vlaha iz 1436. godine.33 M. Filipovi}, Diskusija na drugom nau~nom skupu o Vlasima, 108.


Neizmijenjeni Despotov zakon Osmanlije su primijenili na Vlahe vilaje-ta Sjenica (Stari Vlah) i Nik{i}i u sastavu Skopskog kraji{ta l455.godine,34,odnosno na po~etku svoje stalne vlasti, a izmijenjeni u okviru Zakona Vlaha,koje su osmanski sultani donosili od 1459-1468/1469. godine do njegovogstavljanja van snage 1528. godine, te od njegovog ponovnog vra}anja na snagukrajem ~etvrte ili po~etkom pete decenije XVI vijeka pa sve do kraja vladavineu ju`noslavenskim zemljama.

U zakonima Vlaha bile su propisivane njihove obaveze prema osman-skoj dràvi:

a) Nov~ana obaveza pla}ana je pau{alno a zvala se filurija (dukat). Onaje predstavljala zamjenu za dìzju (glavarinu) i porez na sitnu rogatu stoku(resm-i ganem), budu}i su se Vlasi bavili sto~arstvom kao osnovnom privred-nom djelatno{}u. Po tome bi se dìzja mogla podvesti pod jednu od vrsta pore-za svih podanika koji se zovu hukuk-i {eriye. Svi ostali porezi u koje spadaju iporez na katastarski prihod od poljoprivrednog posjeda (ispence) i porez mla-|arina (resm-i arusane) uslovni su, odnosno zakonski a ne {eriatski.

b) Naturalne obaveze, c) Radne obaveze i d) Vojnu obavezu.

Naturalne obaveze mogle su biti pla}ene i u nov~anoj protuvrijednostipo utvr|enim cijenama, dok su se radne obaveze sastojale u odre|enom brojudana rada u toku godine na ~iflucima timarlija.

Vojna obaveza vla{ke raje bila je ure|ivana na dva na~ina:

a) na na~elu dobrovoljnosti (martolosi)35 ib) na na~elu vojne obaveze temeljem odredbi Vla{kog zakona.

Du`nosti i prava martolosa bili su ure|ivani po tzv. propisima za marto-lose, koji su uno{eni u kanun-name (zakonike) za pojedine sandàke. Oni kojinisu bili nadni~ari (ulufedìje), uglavnom su pla}ali sve poreze u jedinstvenomiznosu, koji je odstupao u {irim granicama, vjerovatno, u zavisnosti od vojnihdu`nosti koje su obavljali (sudjelovanje u ratnim pohodima i u pratnji trans-porta sa vojnim potrebama do boji{ta i tvr|ava, ~uvanje tvr|ava, kula, planina,derbenda i dr.). Njihovi sinovi i bra}a, tako|er su uìvali razli~ite povlastice.

117

34 Podaci o tome bi}e dati na odgovaraju}em mjestu.35 Do ukidanja Zakona Vlaha 1528. godine, martolosi su sudjelovali u ratnim pohodima kao

konjanici i sa vlastitim naoruànjem, pod komandom svojih ~elnika (martolos-ba{a), a na-kon toga kao konjanici ili pje{aci na ~uvanju planina, puteva, tvr|ava i dr., te kao pratiocikaravana koji su prenosili hranu i druge vojne potrep{tine posadama tvr|ave ili vojsci na bo-ji{tima. O martolosima podrobnije vidjeti u slijede}im radovima: Du{an J. Popovi}, O mar-tolosima u turskoj vojsci, PKJIF SKA VIII l928, 216-229; Milan Vasi}, Martolosi u perioduuspona osmanske dràve, GDIBiH XIV 1964., 11:65 i Martolosi u jugoslovenskim zemlja-ma, Sarajevo l967.


Ukoliko su bili pla}eni kao nadni~ari (ulufedìje), pla}ali su sve poreze po Za-konu Vlaha, kao i ostala vla{ka raja.36

Vojna obaveza vla{ke raje bila je normirana brojem obveznika na odre|enibroj ku}a i kao takva ugra|ivana u zakone Vlaha pojedinih vilajeta i sandàka.

Vlasi koji su po carskoj naredbi obavljali slu`bu ~uvara tvr|ava, moralisu ispunjavati sve obaveze po zakonu Vlaha, uklju~uju}i i odlazak u ratne po-hode.37

Sultan je svojom naredbom (fermanom) mogao odrediti i stanovnikevla{kih sela za obavljanje poluvojnih slu`bi ~uvanja planinskih prijevoja i kla-naca (derbendìje), uzgoja sokolova (dogandìje) i pasa (sekbandìje). Za raz-liku od zemljoradni~ke raje, koja je obavljala tu slu`bu i poreske obaveze iz-mirivala po tzv. derbendìjskom obi~aju ili derbendìjskom zakonu, Vlasi uovim slu`bama poreske obaveze izmirivali su po Zakonu Vlaha i, u zavisnostiod brojnih okolnosti, po svim njegovim odredbama ili samo po odredbi koja seodnosila na filuriju. Me|u onima koji su pla}ali samo filuriju, moglo je biti inagla{enijih razlika u njenom iznosu po ku}i: u na~elu, derbendìje su pla}alimanje iznose filurije od dogandìja i sekbandìja, ali je bilo ~ak i osjetnijih raz-lika me|u derbendìjama pojedinih derbenda, {to je zavisilo od zemlji{nog po-loàja derbenda i njihovog strate{kog zna~aja. Ukoliko su obra|ivali rajinskuzemlju, sa isklju~ivim pravom posjeda (hak-i tesarruf), svi su oni na prihodeod nje pla}ali desetinu (u{r).

Osim poreskih obaveza predvi|enih Zakonom Vlaha, vla{ka raja nije bi-la du`na pla}ati nikakve druge poreze, uklju~uju}i tu i vanredne namete (ava-riz-i divaniye).

Zakoni Vlaha, njihove izmjene i dopune, dono{eni su za pojedine vilaje-te i sandàke, ali nisu dono{eni sa va`no{}u za ~itavo Osmansko carstvo. Za-koni su ugra|ivani u popise pojedinih vilajeta i sandàka, u okviru kojih su po-pisivani i Vlasi, ali i u posebne popise Vlaha. Svi vilajeti i sandàci nisu imalisvoje zakone Vlaha, pa su i na njih primjenjivane odredbe zakona iz susjednihvilajeta ili sandàka.38

118

36 U Propisima o martolosima nahija Banja i Crna Rijeka, koji su bili ugra|eni u Poimeni~ni(op{irni) popis Vidinskog sandàka iz 1586. godine, bez podataka o oznaci i u Propisima omartolosima smederevske i beogradske tvr|ave, koji su bili ugra|eni u Poimeni~ni (op{irni)popis Smederevskog sandàka iz perioda vladavine sultana Murada III (1571-1595), TKKA,TD No. 420/166, date su podrobne odredbe o martolosima koji su ~uvali planine, odnosnotvr|ave u tim sandàcima (D. Bojani}, Turski zakoni i zakonski propisi za Vlahe iz XV I XVIveka za smederevsku, kru{evsku i vidinsku oblast, IIB ZIIKG Knjiga 2 1974, 81-82 i 87-88).

37 A. S. Ali~i}, Poimeni~ni popis sandàka vilajeta Hercegovina, 153.38 Do danas nije prona|en nijedan zakon Vlaha Zvorni~kog i Kli{kog sandàka, pa su na Vlahe

u ovim sandàcima, vjerovatno, primjenjivani zakoni Vlaha susjednih sandàka (Smederev-skog, odnosno Bosanskog).


Prema rezultatima mojih istraìvanja, Osmanlije su za podru~je ju`no-slavenskih zemalja izdali ukupno dvadeset zakona za Vlahe, od kojih 18 prijestavljanja van snage zakona za Vlahe i ukidanja povla{tenog poloàja vla{ke uodnosu na zemljoradni~ku raju l528. godine, a dva, samo obnovljena, nakonponovnog stavljanja zakona Vlaha na snagu i vra}anja njihovog povla{tenogpoloàja, najvjerovatnije, krajem prve polovine XVI vijeka. To, me|utim, ni-kako ne zna~i da nisu izdati i drugi zakoni za Vlahe, napose u drugom perio-du, ali oni do danas nisu prona|eni. Temeljni okvir osmanskih zakona Vlahabio je tzv. Despotov zakon, koji su Osmanlije preuzeli iz srpske Despotovine ucjelini ili su u njemu neke odredbe izostavljali, a druge dodavali. Te su se iz-mjene skoro isklju~ivo odnosile samo na obaveze vla{kih katuna i na vojnuobavezu. U prvom periodu zakone su izdali slijede}i sultani: {est - sultan Meh-med II Osvaja~ (l450-l481), tri - Bajazid II (148l-1512), jedan - Selim I (1512-1520) i dva - Sulejman I Zakonodavac (1520-1566). U drugom periodu do da-nas su prona|ena samo dva zakona koji je izdao sultan Sulejman II (1687-1691). Od toga ih je za sandàke sa sjedi{tem u Bosni doneseno samo ~etiri ilipet, o ~emu }e biti vi{e rije~i.

Primjena Despotovog zakona u vilajetima Skopskog kraji{ta 1455. godine

U vilajetima Skopskog kraji{ta,39 godine l455.40 popisane su dvije gru-pacije Vlaha: u vilajetu Sjenica (Stari Vlah) sa 14 katuna (dèmata) i 400 {ato-ra (~ergi)41 i u vilajetu Nik{i}i sa ~etiri sela i 35 ku}a.

Vlasi vilajeta Sjenica svoje su obaveze izmirivali, najvjerovatnije, poodredbama Despotovog zakona. Do ovoga zaklju~ka do{ao sam na osnovu dvi-je va`ne ~injenice: p r v o, {to su izmirene obaveze skoro podudarne sa onimkoje proisti~u iz Despotovog zakona i, d r u go, {to do pojave osmanskih zako-na Vlaha vilajeta Vidin i Brani~evo iz l467/l468. i Smederevskog sandàka izperioda l476/l477. godine, nijedan drugi zakon Vlaha za sandàke na ju`nosla-venskom prostoru do danas nije poznat.

119

39 Tada je Skopsko kraji{te u svome sastavu imalo slijede}e vilajete: Skoplje, Kalkandelen (da-nas Tetovo), Veles, Sjenica, Ras, Jele~, Zve~an, Nik{i}i i Hodidid (Hodidjed).

40 Godine 1455. vilajeti Skopskog kraji{ta popisani su u okviru dva popisa: prvi je Popis car-skih hasova u vilajetima Zve~an i Nik{i}i i hasova velikog vezira i rumelijskog begler-begau viljatima Skoplje, Jele~, Vuk (tur. Vlk), Bistrica (Prizren), a drugi je Zbirni popis vilajetaSkoplje, Kalkandelen (Tetovo), Veles, Sjenica, Ras, Jele~, Zve~an, Nik{i}i i Hodidid (Hodi-djed), BBA, MD No. 54l; v. H. [abanovi}, Bosansko kraji{te Popis vilajeta Hodidjed iz1455. godine, GDIBiH IX, l957, l77-l20; isti, Kraji{te Isa-bega Ishakovi}a Zbirni katas-tarski popis iz 1455. godine, OIS, MTHSMI Tom II, Serija II Defteri Knjiga l, l964.

41 Prilikom popisa, ova je skupina Vlaha o~ito zate~ena u pokretu, pa je i popisana po {atori-ma. [ator je odgovarao ku}i (doma}instvu) kod ostalih popisanih Vlaha.


Izraène zbirno, sve zakonske obaveze Vlaha vilajeta Sjenica iznosile suukupno 24.950 ak~i,42 {to u prosjeku po jednom {atoru (ku}i) iznosi 62,4 ak~e(=24.950:400).

Vlasi vilajeta Nik{i} svoje su obaveze pla}ali odsjekom u iznosu od4.277 ak~i, {to u prosjeku po jednoj ku}i iznosi 122,2 ak~e (=4.277 ak~i:35 ku}a).

Razlika u nov~anim davanjima Vlaha vilajeta Sjenica i vilajeta Nik{i}ipo {atoru, odnosno ku}i, vrlo je visoka i iznosi 59,8 ak~i na {tetu Nik{i}a. Doovoga je do{lo radi toga {to su Vlasi Sjenice ~uvali klance i prolaze, pa su uì-vali povlastice derbendìja.

OSMANSKI ZAKONI VLAHA ZA SAND@AKE BOSNE

Zakon Vlaha Bosanskog sandàka ili vilajeta Pavlovi}ii Hercegovina iz 1468/1469. godine

U Zbirnom popisu Bosanskog sandàka iz 1468/1469. godine,43 Vlasi suu vilajetima Pavlovi}i (tur. Pavli) 44 i Hercegovina (tur. Hersek) 45 popisani kaoskupine.46 U dva vilajeta popisano je ukupno 5.064 vla{kih ku}a i 1.128 odra-sla neoènjena mu{karca, od ~ega u Vilajetu Zemlja Pavlovi}a 448 ku}a ili8,8% i 130 odraslih neoènjenih mu{karaca ili 11,5% i u Vilajetu Hercegovina4.616 ku}a ili 9l,2% i 998 odraslih mu{karaca ili 88,5%.

Prije nego pre|em na prikaz izmirenih obaveza Vlaha u vilajetima Pav-lovi}i i Hercegovina prema rezultatima popisa Bosanskog sandàka iz1468/1469. godine, smatram da je neophodno u~initi osvrt na pitanje postoja-nja Zakona Vlaha Bosanskog sandàka kao cjeline, koji je vaìo za oba vilaje-ta, odnosno dvaju posebnih zakona: Zakon Vlaha Vilajeta Pavlovi}i i ZakonaVlaha Vilajeta Hercegovina iz 1468/1469. godine.

Odsustvo teksta Zakona Vlaha Bosanskog sandàka ili zakona dvaju vi-lajeta u popisu toga sandàka iz l468/l469. godine, dalo je povoda Branislavu\ur|evu da uporedi obaveze vla{ke raje u vilajetu Brani~evo iz l467/l468. go-

120

42 Ak~a, aspra ili jaspra (tur. ak=bijel) je sitan srebrni novac koji se po~eo kovati u vrijeme vla-davine sultana Orhana (1326-1358), a jedna ak~a je sadràvala 64 pule. Prve kovane ak~e te-ìle su 0,334 drama (l dram=3,2 gr), odnosno l,07 gr ~istog srebra, ali su tokom vremena mi-jenjale sadràj srebra. Krajem XVII vijeka u opticaju su bile zdrave (sag) i bolesne (}uruk)ak~e. U XVIII vijeku mijenjane su za gro{e (l gro{=40 para) po kursu tri zdrave ili {est bo-lesnih ak~i za jednu paru, odnosno 120 ili 240 ak~i za jedan gro{.

43 Ovaj popis nosi oznaku BOA, TD No. O-76.44 Zbirni popis Bosanskog sandàka iz 1468/1469. godine, 37v.45 Zbirni popis Bosanskog sandàka iz 1468/1469. godine, 36r.46 U svim kasnijim popisima, Vlasi su u Bosanskom sandàku popisivani po katunima (dèma-

tima), katunima i selima ili samo po selima. Vlasi u Hercegova~kom sandàku popisivani supo vla{kim nahijama (plemenima i grupacijama), ali samo sa navodima sela u kojima su ima-li svoja zimi{ta.


dine47 i u vilajetima Pavlovi}i i Hercegovina u sastavu Bosanskog sandàka iz1468/1469. godine i da na osnovu toga izvede slijede}a dva zaklju~ka:

Prvi, prema kojemu se radi o preuzetom zate~enom zakonu i o poveza-nosti prvih zakona Vlaha me|u vilajetima i sandàcima na ju`noslavenskomprostoru, koji je ovako obrazloìo:

Turske zakonske odredbe o Vlasima preuzete su kao ve} davno ustaljeniodnosi i kao takvi su se odràvali, pa se za dva do tri decenija nisu mogliiz osnova izmeniti. 48

Drugi, koji proizlazi iz prvog, prema kojemu l468/1469. godine nije pos-tojao Zakon Vlaha Bosanskog sandàka, odnosno zakoni za vilajete Pavlovi}ii Hercegovina.

Dok se prvi zaklju~ak kao osnovan moè prihvatiti, za drugi nije dao ni-kakvo obja{njenje. Zbog toga opovrgavanje ovoga mi{ljenja, ali i mi{ljenja ne-kih drugih autora, zahtijeva ne{to {ire obrazloènje.

Na~in na koji je izvr{en obra~un poreskih obaveza u vilajetu Brani~evo,temeljem odredbi Zakona Vlaha vilajeta Brani~evo u sastavu Vidinskog san-dàka iz l467/1468. godine49 i u vilajetima Pavlovi}i i Hercegovina u sastavuBosanskog sandàka iz l468/1469. godine, pokazuje da me|u njima postoji po-dudarnost samo u obavezama po jednoj ku}i (filurija, dvije ovce, od kojih jed-na sa janjetom i jedan ovan), ali postoje i vrlo bitne razlike koje proizlaze izbroj~anog sastava katuna, obaveza po katunu i norme za vojne obveznike. Uvilajetu Brani~evo jedan katun se sastojao se od 20, a u vilajetima Pavlovi}i iHercegovina od po 50 ku}a. U sva tri vilajeta Vlasi su po katunu bili obaveznidati jedan {ator (~ergu) i jednog ovna. Zbog razlike u broj~anom sastavu katu-na, obaveza davanja jednog {atora (~erge) i jednog ovna, svedena na jednu ku-}u, u vilajetu Brani~evo je bila dva i po puta ve}a. Vlasi vilajeta Brani~evo bilisu obavezni na katun davati jo{ jedan krug (kolut) sira, tri konopca, {est ularai jednu mje{inu masla. Kada se obaveze po katunu svedu na jednu ku}u, pro-izlazi da su Vlasi vilajeta Brani~evo bili u nepovoljnijem poloàju od onih u vi-lajetima Pavlovi}i i Hercegovina. Vojna norma u vilajetu Brani~evo iznosila jejedan obveznik na pet ku}a, dok u vilajetima Pavlovi}i i Hercegovina ona nijeizrijekom navedena. Budu}i da su sve druge obaveze Vlaha u vilajetima Pav-lovi}i i Hercegovina bile istovjetne sa onim u Zakonu skupine Vlaha vilajeta

121

47 V. Mom~ilo Stojakovi}, Poimeni~ni popis pokrajine Brani~evo iz 1467. godine, ZIIKG IIBKnjiga 3, Beograd 1987.

48 B. \ur|ev, Zna~aj podataka o Vlasima u popisu kraji{ta Isa-bega Ishakovi}a iz 1455. godi-ne, GDIBiH XV, l966, 65.

49 Tekst ovoga Zakona nalazi se u radovima Branislava \ur|eva, Ispisi iz deftera za Brani~evoiz XV veka, IGB 3-4 1951, 97-98 i Du{anke Bojani}: Vlasi u severnoj Srbiji i njihovi kanu-ni, IÎIB XVIII 1971, 1; Turski zakoni i zakonski propisi iz XV i XVI veka za smederevsku,kru{eva~ku i vidinsku oblast, ZIIKG IIB Knjiga 2 1974, 12.


Hercegovina (Hercegova~kog sandàka) iz 1477. godine i u Zakonu skupineVlaha vilajeta Pavlovi}i (Bosanskog sandàka) iz l485. godine, sasvim je iz-vjesno da je i vojna obaveza u ova dva vilajeta 1468/1469. godine bila isto-vjetna i da je, vjerovatno, iznosila jedan vojni obveznik na deset ku}a. Prematome, drugi zaklju~ak Branislava \ur|eva ne bi se mogao prihvatiti kao mate-rijalno utemeljen.

U vezi sa pitanjem postojanja Zakona Vlaha Bosanskog sandàka izl468/1469. godine ili zakona Vlaha dvaju vilajeta, veliki korak naprijed u~inioje Nedim Filipovi}.50 Nakon {to je utvrdio da ne postoji podudarnost u odred-bama Zakona Vlaha vilajeta Brani~evo iz 1467/1468. i Zakona skupine Vlahavilajeta Hercegovina (Hercegova~kog sandàka) iz 1475-1477. godine,51 upo-redio je obaveze Vlaha u dva vilajeta u popisu Bosanskog sandàka iz l468/l469. godine sa onim u Vilajetu Hercegovina iz 1475-l477. godine i utvrdio nji-hovu podudarnost. To ga je u~vrstilo u uvjerenju da je morao postojati ZakonVlaha Bosanskog sandàka iz 1468/1469. godine i da je morao biti ugra|en upoimeni~ni (op{irni) popis toga sandàka iz iste godine.52 Odsustvo teksta togazakona u zbirnom popisu, pripisao je mogu}em nemaru popisiva~a. Mo`da biispravniji zaklju~ak bio da zakon Vlaha jednostavno nije ugra|en u zbirni popis.

Navedene ~injenice predstavljaju dovoljnu osnovu za potvrdu iznesenihpretpostavki prema kojima je postojao Zakon Vlaha Bosanskog sandàka izl468/1469. godine ili dva zakona: jedan za vilajet Hercegovina (Hercegova~kisandàk) i drugi za vilajet Pavlovi}i (Bosanski sandàk). Imaju}i u vidu nazivekasnije donesenih zakona za dva vilajeta: Zakon za skupinu Vlaha vilajeta Her-cegovina iz 1475-1477. godine, koji se odnosio na ~itav Hercegova~ki sandàki Zakon Vlaha vilajeta Pavlovi}i iz l485. godine,53 koji se odnosio na ~itav Bo-sanski sandàk, osnovanije bi bilo pretpostaviti da su, ipak, postojala dva zako-na. Ovo, pak, smatram manje va`nim od pitanja postojanja zakona Vlaha u Bo-sanskom sandàku l468/1469. godine uop}e.

Odsustvo podataka o vojnoj obavezi Vlaha u popisu Bosanskog sandà-ka iz 1468/1469. godine navelo je Filipovi}a da izvede pogre{an zaklju~ak pre-ma kojemu ona u ovaj Zakon uop}e nije bila ni unesena i da je bila ugra|enatek u Zakon skupine Vlaha vilajeta Hercegovina iz l477. godine. Ovu bi pret-postavku bilo te{ko prihvatiti, jer se ta obaveza unosila samo u zakone Vlaha,ali Zakon Vlaha Bosanskog sandàka ili dvaju vilajeta iz 1468/1469. godine u

122

50 N. Filipovi}, Vlasi i uspostava timarskog sistema u Hercegovini (I), l33.51 Vidjeti N. Filipovi}, Kanuni za Bosnu i Hercegovinu iz XV vijeka: Kanun-nama o Vlasima

Hercegova~kog sandàka iz 1477. U: Kanuni i kanun-name, 12 i A. Ali~i}, Poimeni~ni popisvilajeta sandàka Hercegovina, 26.

52 Postojanje toga oblika popisa potvr|eno je navodom na strani 44v njegovog zbirnog izdanja,koji glasi: Ima sela, ako bude potrebno, neka se pogledaju u op{irnom (poimeni~nom) popisu.

53 V. N. Filipovi}, Kanuni za Bosnu i Hercegovinu iz XV vijeka: Kanun-nama o vlasima oblastiPavlovi}a iz 1485. godine. U: Kanuni i kanun-name, l1-13.


navedenom popisu nije objavljen. Osim toga, te{ko bi bilo povjerovati da su seOsmanlije odrekli vojnih usluga Vlaha.54

Ukupne obaveze dviju vla{kih skupina koje su svoje obaveze izmirili poodredbama zakona Vlaha, izraène u novcu, iznosile su 380.848 ak~e (=VilajetPavlovi}i 33.696 ak~i i Vilajet Hercegovina 357.152 ak~e), odnosno u prosjekupo ku}i 75,2 ak~e (380.848:5.064).

Vlasi vilajeta Hercegovina platili su na ime globa i kazni jo{ iznos od10.000 ak~i odsjekom, odnosno u prosjeku po jednoj ku}i iznos od 2,2 ak~e.Ako se iznosu zakonskih obaveza dodaju globe i kazne, onda ukupne obavezeVlaha vilajeta Hercegovina po jednoj ku}i iznose 77,4 ak~e (=357.152: 4.616).

Sre|eni podaci o obavezama Vlaha Bosanskog sandàka u 1468/1469. go-dini, preuzete iz Zbirnog popisa i iskazane po vilajetima, dati su u Tabeli l.

Tabela 1.

Obaveze Vlaha Bosanskog sandàka u 1468/1469. godini iskazane u novcu po vilajetima i zbirno za ~itav sandàk

Iznosi obaveza u ak~ama Vilajet Pavlovi}i Vilajet Hercegovina Bosanski

sandàk svega

Obaveze Vlaha koji su ih izmirivali po Zakonu Vlaha u cjelini

a) Obaveze po jednoj ku}i

filurija 448 x 45 = 20.160 4.616 x 45 = 207.720 227.880 ovca sa janjetom 448 x 12 = 5.376 4.616 x 12 = 55.392 60.768 ovan 448 x 15 = 6.720 4.616 x 15 = 69.240 75.960 Svega 32.256 332.352 364.608

b) Obaveze po jednom katunu od 50 ku}a

{atori (~erge) 9 x 100 = 900 92,5 x 100 = 9.250 10.150 ovnovi 9 x 2 x 30 = 540 92,5 x 2 x 30 = 5.550 6.090 Svega 1.440 14.800 16.240

c) Globe i kazne 10.000 10.000

Ukupno (a+b+c) 33.696 357.152 390.848

123

54 Ukoliko se kao osnovano prihvati da je norma vojne obaveze iznosila jedan obveznik na de-set ku}a, onda su 5.064 ku}e trebale dati 506 vojnih obveznika.


Napomene: U vilajetu Hercegovina bilo je 92,5 katuna (dèmata) po 50 ku}a isa tim brojem se u{lo u obra~un, iako u popisu stoji da ih je bilo 92 zaokruèno,a u vilajetu Pavlovi}i 9,76 , ali se u obra~un u{lo sa devet. U vilajetu Pavlovi}iglobe i kazne nisu navedene i, s tim u vezi, nije dato nikakvo obja{njenje.Prihodi od Vlaha pripadali su hasu sandàkbega Bosanskog sandàka.

Ako se pojedina~ne obaveze po vla{koj ku}i preuzmu iz navedenog obra-~una datog u Tabeli l, a obaveze po katunu od 50 ku}a svedu na jednu ku}u, do-bi}e se slijede}i njihovi pojedina~ni iznosi i ukupan iznos svih obaveza po ku}i:

Upore|uju}i obaveze vla{ke raje po ku}i u vilajetu Brani~evo iz 1467/1468. godine, koje su iznosile 83 ak~e i u Bosanskom sandàku iz 1468/1469.godine, koje su bez kazni iznosile 75,2 ak~e i normu za vojnu obavezu, koja jeu vilajetu Brani~evo iznosila jedan vojni obveznik na pet ku}a, a u Bosanskomsandàku, vjerovatno, jedan vojni obveznik na deset ku}a, kako je bilo i u kas-nije donosenim svim zakonima Vlaha za sandàke u Bosni, lahko je zaklju~itida se radilo o povla{tenom poloàju Vlaha Bosanskog sandàka i to iz strogostrate{kih razloga. Tada je vilajet Brani~evo bio duboko u unutra{njosti Os-manskog carstva, a Bosanski sandàk se najve}im dijelom svojih granica nas-lanjao na neprijateljske zemlje.

U okviru hasova bosanskog sandàkbega Isa-bega Ishakovi}a, u tri selanahije Dre`nica: Strièvo, Vrhpolje i Knezluk, popisane su 143 ku}e i 34 neo-ènjena mu{karca, koji su poreze platili odsjekom (maktu) u iznosu od 6.600ak~i 55, odnosno u prosjeku po jednoj ku}i 46,l ak~i (=6.600 ak~i:143 ku}e). Zanjih nije navedeno ni kojem dru{tvenom sloju pripadaju, a ni koju slu`bu obav-

Priroda obaveze Iznos u ak~ama

a) Obaveze za jednu ku}u

filurija (dukat) 45 jedna ovca sa janjetom 12 jedan ovan 15 Svega 72

b) Obaveze po jednom katunu (dèmatu) od 50 ku}a Dva ovna sa cijenom od po 30 ak~i = 60 ak~i:50 ku}a 1,2

Jedna ~erga ({ator) po cijeni od 100 ak~i:50 ku}a

2,0

Svega 3,2

Ukupno (a+b) 75,2

124

55 Zbirni popis Bosanskog sandàka iz 1468/1469. godine, 32r.


ljaju. Iz kasnijih popisa Hercegova~kog sandàka pouzdano se zna da su to bi-li Vlasi. To potvr|uje i iznos poreskih optere}enja po jednoj ku}i, koja su kodzemljoradni~ke raje u susjednoj nahiji Mostar iznosila 177,6 ak~i, ali i iznosafilurija od 45 ak~i, kao protuvrijednost jednog frana~kog dukata. Neznatna ra-zlika, koja se pojavljuje izme|u stvarno pla}enog iznosa od 46,l ak~u i iznosafilurije od 45 ak~i, nastala je, vjerovatno, kao rezultat pogre{no izvedenog pro-izvoda izme|u broja ku}a iznosa filurije od 45 ak~i po ku}i, pa je umjesto6.600, ukupan iznos filurije trebao iznositi 6.435 ak~i (=143 ku}e x 45 ak~i).

Zakon Vlaha vilajeta Hercegovina iz 1477. godine

U Poimeni~nom (op{irnom) popisu Hercegova~kog sandàka iz 1475-1477. popisano je 6.772 ku}a i 748 oènjenih mu{karaca.56 Me|u njima su istanovnici sela Zgura i Domovina (nije se moglo ubicirati) u nahiji Rudine izdèmata (katuna) Heraka sina Prkovca u sastavu od 2l ku}e i sedam neoènje-nih mu{karaca, koji su ~uvali planinski prijelaz ili klanac (derbend) izme|uplanine êmerno i rijeke Sutjeske, a svoje poreske obaveze ispunjavali po od-redbama zakona Vlaha.57

Za podru~je Hercegova~kog sandàka bio je donesen samo Zakon sku-pine Vlaha vilajeta Hercegovina iz l477. godine,58 iako je poslije popisa togasandàka iz 1475-1477. godine, u koji je ovaj zakon ugra|en, bilo vi{e namjen-skih popisa Vlaha. Tekst toga Zakona glasi:

Zakoni skupine Vlaha vilajeta Hercegovina jesu ovo {to se navodi:

Na dan koji je po imenu poznat kao dan Hizr Ilijasa (\ur|evdan o.p.)daju oni svake godine s ku}e na ku}u jednu filuriju, po jednu ovcu s ja-njetom ili njenu vrijednost od 12 ak~i i po jednog ovna ili njegovu vri-jednost od 15 ak~i. Dalje daju na svakih 50 ku}a dva ovna ili njihovu vrijednost od 60 ak~i,te po jednu ~ergu ({ator) ili njenu vrijednost od 100 ak~i.Kada je rat, izdvajaju na svakih deset ku}a po jednog e{kindìju (vojni-ka), koji tako|er ide u rat.59 Nakon {to izmire sve {to je navedeno, opro-{teni su i oslobo|eni ostalih nameta.

Nedostaju podaci o globama i kaznama, {to ne zna~i da ih nije ni bilo.

125

56 U Poimeni~nom (op{irnom) popisu Hercegova~kog sandàka iz 1475-1477. godine, Vlasi supopisani u okviru carskog hasa, a podaci o njima dati su u posebnom odjeljku na stranamal0-a do 63-b (Ali~i}ev prijevod, 26-16l)

57 Vidjeti A.S. Ali~i}, n. dj., 26-161.58 Podaci o ovome Zakonu ve} su navedeni u napomeni 52.59 Ovo zna~i da su vla{ki vojni obveznici pozivani samo kada su Osmanlije i{li u ratne poho-

de i to sa svojim konjima i naoruànjem.


Ovakva struktura obaveza, njihova pojedina~na i ukupna visina po ku}i(75,2 ak~e), podudarna je sa onom kakva je bila u Vlaha vilajeta Pavlovi}i iHercegovina u 1468/1469. godini.

U Poimeni~nom (op{irnom) popisu Hercegova~kog sandàka iz 1475-1477. godine nije dat nikakav obra~un poreskih obaveza Vlaha, ali sam sma-trao potrebnim da ga uradim. Na ukupan broj vla{kih ku}a (doma}instava), ko-je su bile poreski obveznici, primijenio sam odredbe Zakona Vlaha Hercego-va~kog sandàka, te izra~unao iznose pojedina~nih obaveza i njihov ukupaniznos. Podaci o poreskim obvezama Vlaha Hercegova~kog sandàka u 1475-1477. godini dati su u Tabeli 2.

Tabela 2.

Napomena: Nedostaju podaci o globama i kaznama koje su napla}ene od Vlaha.

Ukupne poreske obaveze Vlaha, koje su izmirivane po odredbama Zako-na Vlaha, iznosile su 509.248 ak~i, {to u prosjeku po jednoj ku}i daje iznos75,2 ak~e, dakle, ta~no onoliko koliko su iznosile i u vilajetu Hercegovina upopisu Bosanskog sandàka iz l468/l469. godine. Do ovoga je do{lo radi toga{to su u oba popisa izvjesno primijenjene norme istovjetnog zakona Vlaha, afilurija od jednog dukata u oba popisa iznosila po 45 ak~i. Rezultat ovog pore-|enja daje osnovu za izvo|enje zaklju~ka da je Zakon Vlaha Hercegova~kogsandàka iz l477. godine istovjetan sa Zakonom Vlaha Bosanskog sandàka ilisa zakonima Vlaha vilajeta Pavlovi}i i Hercegovina iz l468/l469. godine.60 To,

Poreske obaveze Vlaha Hercegova~kog sandàka u 1477. godini Priroda obaveza Iznos u ak~ama

a) Obaveze po jednoj ku}i

filurija 6.772 x 45 304.740 ovca sa janjetom 6.772 x 12 81.264 ovnovi 6.772 x 15 101.580 svega 487.584

b) Obaveze po jednom dèmatu (katunu) od 50 ku}a ovnovi 135,4 x 2 x 30 8.124 {atori (~erge) 135,4 x 2 x 100 13.540 svega 21.664

ukupno (a+b) 509.248

126

60 Tada je Bosanski sandàk imao pet vilajeta: Kraljeva zemlja (vilayet Kiral), Pavlovi}i(vilayeti Pavli), Kova~evi}i (vilayeti Kova~), Sarajevsko Polje (vilayeti Saray ovasi) iHerceg (vilayeti Hersek), odnosno Hercegovina.


uostalom, potvr|uje i slu`beni naziv zakona iz l477. godine, koji doslovno gla-si: Zakon dèmata (skupine) Vlaha v i l a j e t a Hercegovina, {to zna~i da seradi o preuzetom Zakonu Vlaha Bosanskog sandàka ili Zakona Vlaha vilaje-ta Hercegovina iz l468/l469. godine.

U okviru carskog hasa dati su podaci o stanovnicima sela Rabina u na-hiji Blagaj u sastavu od 82 ku}e i tri oènjena mu{karca61 i selima Strièvo,Vrhpolje i Knezluk u nahiji Dre`nica u sastavu od 203 ku}e.62 Za njih izrije-kom nije navedeno kojem dru{tvenom sloju stanovni{tva pripadaju, a ni kojuslu`bu obavljaju. Navedeno je samo da od svih poreza pla}aju filuriju odsje-kom (maktu), a za stanovnike sela Rabina jo{ i da na zemlju koju obra|ujupla}aju desetinu.

Iznad sela Rabina u nahiji Blagaj, stajala je slijede}a zabilje{ka:

Daju filuriju odsjekom. Oslobo|eni su i opro{teni hara~a, ispendè i po-reza na sitnu stoku. Oslobo|eni su i od svih drugih nameta (avariza).Me|utim, sa zemlje koju obra|uju daju desetinu.

I u zabilje{ci iznad sela u nahiji Dre`nica stajao je istovjetan tekst, alibez navoda o obavezi pla}anja desetine od prihoda sa zemlje koju obra|uju.Ako su obra|ivali rajinsku zemlju, pla}ali su desetinu.63

Ostalo je jo{ pitanje o tome koje slu`be su ovi Vlasi obavljali. [to se sta-novnika sela Rabina u nahiji Blagaj ti~e, za njega se iz brojnih kasnijih izvorapouzdano zna da su bili derbendìje. Za stanovnike sela Strièvo, Vrhpolje iKnezluk u nahiji Dre`nica, Ahmed S. Ali~i} je utvrdio da su u XVI vijeku bilisokolari (dogandìje).64

Za stanovnike iz sela Rabina u nahiji Blagaj, osnovicu za obra~un filu-rije ~inile su 82 ku}e i tri odrasla neoènjena mu{karca, odnosno ukupno 85obveznika. I kod ovoga sela navedeno je da su poreske obaveze odmjerene od-sjekom, a ukupan iznos derbendìjskih obaveza iznosio je 85 frana~kih duka-ta, odnosno 3.825 ak~i (=82 dukata x 45 ak~i). Kad se navedeni iznos razdije-li na 85 obveznika filurije, dobi}e se upravo filurija po obvezniku od 45 ak~i.

I kod sela Strièvo, Vrhpolje i Knezluk u nahiji Dre`nica, filurija je od-merena odsjekom u visini od 300 frana~kih dukata, odnosno protuvrijednostitoga iznosa u ak~ama od 3.825 ak~i, ra~unaju}i dukat po kursu od 45 ak~i.

127

61 Poimeni~ni (op{irni) popis Hercegova~kog sandàka iz 1475-1477. godine, 7a-7b (Ali~i}evprijevod, 12-13).

62 Poimeni~ni (op{irni) popis Hercegova~kog sandàka iz 1475-1477. godine, 6b-7a (Ali~i}evprijevod, 10-12).

63 Vlasi koji su obra|ivali rajinsku zemlju uìvali su samo pravo posjeda (hukuk-i tesarruf), pasu je uz obavezu pla}anja desetine mogli obra|ivati, ali nisu uìvali pravo stalnosti na zem-lji (hukuk-i karar), sve dok im ona ne bi bila dodijeljena uz tapiju kao ba{tina.

64 Ali~i}, S.A.: Nahija Dre`nica pod osmanskom upravom, GZM NS (E) 37 1982, 3-14.


O~ito je da se radilo o nekoj obra~unskoj ili {tamparskoj gre{ci, jer protuvri-jednost 300 dukata u ak~ama iznosi 13.500 ak~i (= 300 dukata x 45 ak~i), od-nosno po jednoj ku}i 66,5 ak~i (=13.500 ak~i : 203 ku}e). Da je na 203 ku}eobra~unata filurija po ku}i od 45 ak~i, onako kako je to u~injeno za derbendìjeiz sela Rabina, dobio bi se iznos od 9.135 ak~i (=203 ku}e x 45 ak~i). To zna~ida se izme|u stvarno napla}enog iznosa filurije (66,5 ak~i) i onoga kakav jebio za derbendìje sela Rabina (45 ak~i), pojavila razlika u iznosu od 21,5 ak~e.Budu}i da je nagla{eno da su stanovnici oba sela od svih vla{kih poreza bilidu`ni pla}ati samo filuriju odsjekom, za razliku po ku}i izme|u dvaju derben-da, moglo bi se pretpostaviti da razlika proizlazi iz pove}anog iznosa filurijepo obvezniku u nahiji Dre`nica. Ova pretpostavka sasvim je osnovana, zato {toje slu`ba sokolara bila lak{a od slu`be derbendìja.

Zakon Vlaha vilajeta Pavlovi}i iz 1485. godine

Godine 1485. Vlasi u Bosanskom sandàku jo{ uvijek su se nalazili is-klju~ivo u vilajetu Pavlovi}i, a bili su raspore|eni u 14 katuna sa 393 ku}e i133 odrasla neoènjena mu{karaca.65 U odnosu na l468/1469. godinu, do{lo jedo smanjenja broja ku}a, jer se u me|uvremenu 55 razi{lo u nepoznata odre-di{ta, dok je broj odraslih neoènjenih mu{karaca porastao za tri. Koliko jeVlaha bilo u drugim vilajetima Bosanskog sandàka te godine, nisam mogaoutvrditi, jer bi to zahtijevalo mnogo istraìvanja. To bi, bez sumnje, rezultiralonovim otkri}ima.

Zakon Vlaha vilajeta Pavlovi}i iz 1485. godine66 bio je ugra|en u zbirnipopis Bosanskog sandàka iz te godine. On je vaìo za sve Vlahe u Bosanskomsandàku. Tekst Zakona podudaran je sa onim za Hercegova~ki sandàk iz 1477.godine. U njega je unesena odredba o neoènjenim mu{karcima, koja glasi:

Oni od njih koji su neoènjeni, ne daju ni{ta. Po{to se oène i oni dajusvoje pristojbe onako kako je navedeno (za oènjene o.p.).

Nisam vr{io obra~un poreza Vlaha na osnovu podataka o broju ku}a inormi iz odredaba Zakona Vlaha Pavlovi}i iz 1485. godine, ali se on moè ura-diti po obrascu koji je primijenjen za Hercegova~ki sandàk.

Zakon Vlaha nahije tvr|ave Maglaj iz 1488/1489. godine

Vlasi koji su l485. godine bili u vilajetima Pavlovi}i i Kova~evi}i u vre-menu do popisa Bosanskog sandàka iz l488/l489. godine, 67 pomjerili su se,

128

65 Ovi su podaci sadràni u ve} navedenom Zbirnom popisu Bosanskog sandàka iz 1485. godine.66 Podaci o ovome Zakonu ve} su navedeni u napomeni 54.67 Ovaj popis nosi oznaku BOA, TD No. 24, ali nije ni transliteriran sa osmanskog na tursko

latini~no pismo. Podaci iz toga popisa, koji su navedeni u ovome radu, preuzeti su iz radaAdema Handì}a, O kretanju stanovni{tva u regionu srednjeg toka rijeke Bosne od druge


zajedno sa drugim Vlasima koji su im se priklju~ili, u tvr|avsku nahiju Maglaj.Tu ih je popisano 29 katuna sa 894 ku}a i 180 odraslih neoènjenih mu{kara-ca, {to zna~i da je u prosjeku po svakom katunu bilo po 30 ku}a. U to vrijemetvr|avska nahija Maglaj bila je neka vrsta sabirnog sredi{ta za Vlahe, gdje subili na ~ekanju za prodor ka sjeverozapadnoj Bosni (Bosanska krajina) i dijelusrednje Bosne. U l5 sela sa 165 ku}a nahije Bira~ (tur. Bir~e) Vlasi su bili upostupku teritorijalizacije.

Za Vlahe koji su se prilikom popisa Bosanskog sandàka iz l488/l489.godine zatekli u tvr|avskoj nahiji Maglaj, obnarodovan je poseban Zakon Vla-ha nahije tvr|ave Maglaj, 68 koji je bio ugra|en u taj popis. Odredbe ovoga za-kona, primjenjivane su na sve Vlahe Bosanskog sandàka koji su svoje oba-veze prema dràvi izmirivali po odredbama zakona Vlaha.

O ovim Vlasima napisano je slijede}e:

To su Vlasi koji su do{li s vana, naselili se i daju pristojbu po vla{komobi~aju. Prihod od njih upisan je na sandàkbega. Oni spadaju u skupi-nu Vlaha Kraljeve zemlje i has su mirilive (sandàkbega) Bosne (Bosan-skog sandàka o.p.).

Tekst ovoga zakona istovjetan je sa tekstom Zakona Vlaha vilajeta Pav-lovi}i iz l485. godine.

Ovo je bio posljednji do danas poznati zakon Vlaha koji je vaìo za pod-ru~je biv{eg Bosanskog sandàka, odnosno u sandàcima koji su imali sjedi{tena teritoriji biv{eg Bosanskog kraljevstva.

Iz onoga {to je o vla{kim zakonima re~eno, proizlazi da je za sandàkekoji su imali sjedi{te na podru~ju biv{eg Bosanskog kraljevstva, donesenoukupno ~etiri ili pet zakona Vlaha: Zakon Vlaha vilajeta Pavlovi}i i Zakon Vla-ha vilajeta Hercegovina, odnosno Zakon Vlaha Bosanskog sandàka iz 1468/1469. godine, Zakon skupine Vlaha vilajeta Hercegovina iz 1477. godine, Za-kon skupine Vlaha vilajeta Pavlovi}i iz l485. godine i Zakon Vlaha nahije tvr-|ave Maglaj iz l488/1489. godine

UKIDANJE I PONOVNO VRA]ANJE NA SNAGU ZAKONA VLAHA

Vo|enjem dugih i skupih ratova, napose oko osvajanja Ugarske, Osman-sko carstvo je do{lo u vrlo teàk finansijski poloàj. U cilju popravljanja toga

129

polovine XV do kraja XVI st., Zbornik Migracije i Bosna i Hercegovina, Sarajevo 1990,57-66. Te godine u Bosanskom sandàku bile su l.764 vla{ke ku}e sa 310 odraslih neoènje-nih mu{karaca. Od ukupnog broja ku}a, samo ih je 30 bilo muslimanskih ili svega 1,7%.

68 Tekst ovoga Zakona nalazi se u radu Nedima Filipovi}a, Kanuni za Bosnu i Hercegovinu izXV vijeka: Kanun o vlasima Kraljeve zemlje iz 1489. godine, U: Zbornik Kanuni i kanun-na-me, 13-14.


stanja, po naredbi velikog vezira Ibrahim-pa{e Grka (l524-l536), godine 1528.ukinute su hassa zemlje i zakupi,69 te zakon Vlaha.70 Time su Vlasi u pogleduporeskih i drugih obaveza izgubili povla{teni poloàj i bili izjedna~eni sa ne-muslimanskom zemljoradni~kom rajom (zimmi). 71 Veliki vezir je stavio ha-rad` 72 i druge pristojbe na Vlahe. Odredbe o porezima iz naredbe velikog ve-zira odnosile su se na ~itavo Osmansko carstvo. Koliko se iz dostupnih izvoramoglo saznati, naredba velikog vezira o ukidanju Zakona Vlaha i povla{tenogpoloàja vla{ke raje u odnosu na zemljoradni~ku nosila je naslov Rje{enja oVlasima, a njen cjeloviti tekst, zajedno sa tekstom Zakona o primi}urima i kne-zovima, o ~emu }e biti rije~i u poglavlju o vla{koj samoupravi, bili su ugra|eniu Zbirni popis Smederevskog sandàka iz l536. godine.73 Samo neke odredbeiz ove naredbe bile su unesene i u Kanun-namu Bosanskog sandàka iz l528-1530. godine,74 koja je ugra|ena u Popis hasova Bosanskog sandàka iz istegodine.75 Iako je Kanun-nama donesena prije po~etka toga popisa, u njoj nisuizrijekom navedene odredbe o ukidanju Zakona Vlaha. Me|utim, iz na~ina ob-ra~una poreskih obaveza za vla{ku raju, koji je bio istovjetan kao i za ostalunemuslimansku zemljoradni~ku raju, vidi se da su i na njih primijenjene odred-be iz naredbe velikog vezira. U Kanun-namu je unesen samo Zakon o primi}u-rima i knezovima (bez naslova), 76 o ~emu }e biti rije~i u poglavlju o vla{koj

130

69 Od tada su se i na ~ifluke morale pla}ati tapijske pristojbe, koje nisu bile male, a poreskeobaveze od biv{ih zakupa (mukata) morali su se obra~unavati prema stvarnim prihodima.

70 Odredbe iz naredbe velikog vezira nisu bile su ugra|ene u popis Vlaha Smederevskogsandàka iz l527/1528. godine, jer je obavljen izme|u 20. i 29. maja, odnosno prije obnaro-dovanja naredbe. Nekoliko autora pozvalo se na ovaj popis, koji je ozna~avan kao popis Vla-ha iz te iste godine, ali o njemu nisu dali nikakve bliè podatke. Hamid Hadìbegi} (Porezna sitnu stoku i ispa{u, POF VIII-IX (l968-l969), l969, 63-109) zauzeo je stanovi{te da seradi o poimeni~nom (op{irnom) katastarskom popisu u okviru kojega su Vlasi popisani u po-sebnom odjeljku (sli~no kao {to je to bio slu~aj i u Hercegova~kom sandàku 1477. godine)i ozna~io kao BOA, TD No. 978, {to se pokazalo pogre{nim. Me|utim, njegovo stanovi{teo postojanju toga popisa, ipak, pokazalo se ispravnim, jer je u njega bio ugra|en Zakon Vla-ha Smederevskog sandàka, ali je popis nosio oznaku APVI, TD 1011 (Du{anka Bojani}:Turski zakoni i zakonski propisi za Vlahe u XV i XVI veku, 33).

71 Podatke o tome saop{tio je Adem Handì} u diskusiji na drugom nau~nom skupu o Vlasima,n. dj.163.

72 Odnosi se na glavarinu (cizye).73 Du{anka Bojani} je prva objavila Re{enje o Vlasima Smederevskog sandàka u navedenom

radu Zakoni i zakonski propisi za Vlahe u XV i XVI veku za smederevsku, kru{eva~ku i vidin-sku oblast i navela da je ugra|eno na strane l5-18 Poimeni~nog (op{irnog) popisa Smederev-skog sandàka iz 1536. godine. Na ovaj se popis pozvala i Snjeàna Buzov u radu Vlasi uBosanskom sandàku i islamizacija, POF 41 1991, l02), ali ni ona o njemu nije dala nikakvebliè podatke.

74 Tekst ovoga Zakona nalazi se u radu Branislava \ur|eva Kanun-nama Bosanskog sandàkaiz godine 1530, GZM NS III 1948, 189-200 i u Zborniku Kanuni i kanun-name, 34-47.

75 Ovaj popis nosi oznaku BOA, TD no. 157. Popis je preveden sa turskog na bosanski jezik,rukopis u OIS.

76 Popis hasova Bosanskog sandàka iz 1528-1530. godine, 47.


samoupravi.77 Tom prilikom bila je ukinuta zakonima Vlaha normirana vojnaobaveza vla{ke raje, ali su zadràni martolosi i derbendìje, pa su propisi i od-redbe o njima donoseni i nakon 1528. godine. Me|utim, nisu bile ukinute pov-lastice vla{kih starje{ina,78 tako da su u ovom i u narednim popisima sandàkana snazi ostali zakoni o primi}urima i knezovima. Upravo poslije obnarodova-nja fermana, brojni knezovi dobili su podru~ja svojih kneìja kao timare.

U popisu Vlaha Hercegova~kog sandàka iz 1529/1530. godine,79 Vlasisu u pogledu poreskih obaveza bili izjedna~eni sa zemljoradni~kom rajom.

U Kanun-nami Bosanskog sandàka iz 1539. godine80 bile su ugra|enedvije odredbe koje su se odnosile na vla{ku raju. Prvom odredbom odre|ena jenaplata zamjene za filuriju (filuriye bedeli) od onih Vlaha koji su radili na va-kufskim imanjima, a drugom naplata boravi{ne takse (resmi tutun). Zamjena zafiluriju utvr|ena je na iznos od 70 ak~i po ku}i.81 Da se radilo o vrlo neznat-nom iznosu, potvr|uje podatak da je u isto vrijeme glavarina (dìzja) za nemu-slimansku zemljoradni~ku raju u Bosanskom sandàku iznosila i do 300 ak~i.82

Boravi{na taksa je odre|ena na iznos od {est ak~i po ku}i, ali se pla}ala samopod uslovom da je boravak Vlaha na nekom mjestu trajao punu godinu dana.

Kao rezultat ukidanja Vla{kog zakona, odnosno povla{tenog poloàjavla{ke u odnosu na nemuslimansku i muslimansku zemljoradni~ku raju, do{loje do masovnog bjeànja Vlaha u susjedne, Osmanskom carstvu neprijateljske,zemlje. Koliko je vla{kih ku}a i neoènjenih odraslih mu{karaca prebjeglo uneprijateljske zemlje iz dostupnih izvora nije se moglo utvrditi, ali se u svakomslu~aju radi o ve}em broju. To potvr|uju podaci o smanjenom broju vla{kihku}a i odraslih neoènjenih mu{karaca u popisima sandàka koji su uslijedilinakon ukidanja vla{kog zakona. Nakon bjeànja Vlaha, napose iz sandàka ko-ji su obuhvatali dijelove teritorije biv{eg Bosanskog kraljevstva (Bosanski,Hercegova~ki, Zvorni~ki i Kli{ki), velike povr{ine zemlji{ta ostale su puste(hali), jer ih nije imao ko obra|ivati. O tome su sandàkbezi, koji su stajali na~elu sandàka sa velikim brojem Vlaha, izvje{tavali sredi{nju vladu (Portu) u

131

77 Nakon ukidanja zakupa odsjekom (mukata) sa ~ifluka, uìvaoci ~ifluka morali su pla}ati de-setinu od uroda i salariju (poseban vid poreza koji se napla}ivao u naturi ili u novcu 3% nadesetinu). Vidjeti u: ]iro Truhelka, Histori~ka podloga agrarnog pitanja u Bosni, GZMXXVII 1911, l65-l66.

78 Sada su to bili samo knezovi i primi}uri ili lagatori i tekli}i kao njihovi zamjenici.79 Ovaj popis nosi oznaku BOA, TD No. 174. Popis je sa turskog na bosanski jezik preveo

Ahmed S. Ali~i}; rukopis kod prevodioca.80 Kanuni i kanun-name, 48-58. 81 Vlasi koji su radili na vakufskim imanjima smanjeni iznos filurije pla}ali su i nakon vra}a-

nja na snagu Zakona Vlaha. Ta odredba bila je ugra|ena u kanun-name Bosanskog sandàkaiz 1565. i 1604. godine. Vidjeti: Adem Handì}, Gazi Husrev-begovi vakufi u te{anjskoj na-hiji u XVI stolje}u, AGHB II-III 1974, 161-174.

82 O tome vidjeti u: Milan Vasi}, Etni~ka kretanja u Bosanskoj krajini u XVI vijeku, GDIBiHXIII, l962, 232-250.


Carigradu, traè}i da se ponovo na snagu vrati ukinuti Zakon Vlaha, a time ipovla{teni poloàj vla{ke u odnosu na nemuslimansku i muslimansku zemljo-radni~ku raju.

Zahtjevi sandàkbegova urodili su plodom, pa je po naredbi sultana Su-lejmana I Zakonodavca Zakon Vlaha ponovo vra}en na snagu. To je svakakoura|eno pre{utno i bez pisanih tragova, jer nije prona|en nijedan pisani spome-nik u kojemu je o tome bilo {ta zabiljeèno. Kada je ta odluka donesena i prak-ti~no otpo~eo postupak ponovne primjene Zakona Vlaha iz dostupnih izvoranije se moglo utvrditi, ali je to moralo biti krajem ~etvrte i po~etkom pete de-cenije XVI vijeka. Na to upu}uju podaci iz katastarskog popisa Bosanskog san-dàka koji je obavljen u periodu 1540-1542. godine i popisa Vlaha Hercego-va~kog sandàka, koji je obavljen izme|u 1540-1545. godine. 83

U katastarskom popisu Bosanskog sandàka iz 1540-1542. godine84 za-biljeèn je zahtjev Vlaha kadiluka Koba{, kojim su traìli da se na njih vi{e neprimjenjuje rajinski zakon, odnosno zakon o poreskim obavezama zemljorad-ni~ke raje, nego Despotov zakon, odnosno Zakon Vlaha. Tom njihovom traè-nju je udovoljeno, pa su ve} u tom popisu na njih ponovo primijenjene odredbeZakona Vlaha.85

U popisu Vlaha Hercegova~kog sandàka iz perioda l540-l545. godine86

na vla{ke ba{tine obra~unata je filurija u iznosu 117 ak~i, bez obzira na njihovbroj, a to zna~i i na povr{inu. Filurija je, osim {eriatskih i ne{eriatskih porezatemeljem Zakona Vlaha, osim njenih temeljnih sastojnica, sadràvala jo{ porezpolja~inu (resmi pola~ina) i tapijsku pristojbu (resmi tapu) na ba{tine. Ukolikosu Vlasi obra|ivali zemlje nemuslimanske raje (hara~ke), pla}ali su hara~(dìzju) i sve ostale poreze koje je pla}ala nemuslimanska zemljoradni~ka ra-ja. Vla{kim vojvodama i knezovima dato je pravo da drè rataje,87 ~ija su dje-ca bila izvan deftera, a bilo im je zabranjeno da se mije{aju u rajinske poslove.

U Poimeni~nom (op{irnom) popisu Kli{kog sandàka iz 1550. godine,88

na Vlahe su primijenjene odredbe Zakona Vlaha, koji su pla}ali jedinstveniiznos po ku}i od 150 ak~i. Ali, nije isklju~eno da je Zakon Vlaha u ovom san-dàku na snagu vra}en i prije toga prvog poznatog popisa ovoga sandàka od

132

83 Budu}i se radi o {irim vremenskim rasponima u kojima su ova dva popisa nastala, nije bilomogu}e utvrditi koji je od njih vremenski prije obavljen. Ali, sa stanovi{ta vremena ponov-nog vra}anja na snagu Zakona Vlaha, to nema nikakvog posebnog zna~aja.

84 Ovaj popis nosi oznaku BOA, HD No. 211, a njegov zbirni oblik 201. 85 N. Filipovi}, Diskusija na drugom nau~nom skupu o Vlasima, n.dj. 155.86 Ovaj popis nosi oznaku BOA, TD No. 951. Popis je sa turskog na bosanski jezik preveo

Ahmed S. Ali~i}; rukopis kod prevodioca.87 Rataji su bili nemuslimani koji su kao najamni radnici radili na posjedima vla{kih starje{ina.

Oni su nakon pet godina ratajenja sticali pravo na vla{ki status.88 Ovaj popis nosi oznaku BOA, TD No. 284. Popis je preveden sa turskog na bosanski jezik;

rukopis u OIS.


njegovog osnivanja 1537. godine i da je to bilo istovremeno kada se to desilou Bosanskom i u Hercegova~kom sandàku.

Me|utim, u popisu Zvorni~kog sandàka iz 1548. godine,89 na sve ne-muslimane (geberan) obra~unati su uobi~ajeni {eriatski i ne{eriatski porezi porajinskom zakonu. Ni u kanun-nami za ovaj sandàk iz te godine,90 koja je bi-la ugra|ena u taj popis, Vlasi nisu nigdje izrijekom spomenuti, ali je potvr|enoda je raja, koja ima svoje primi}ure, upisana na hara~. Imaju}i u vidu ~injeni-cu da je, u okviru svoje samouprave, samo vla{ka raja imala seoske starje{inekoji su se zvali primi}uri, bez dvoumljenja se moè zaklju~iti da se radilo ovla{koj raji. Hara~ (dìzja) je uveden i na derbendìje, koji su, osim toga, biliobavezni pla}ati jo{ i ispendù i ostale namete po derbendìjskom obi~aju iliderbendìjskom zakonu. Martolosima konjanicima priznata su sva ranija prava,odnosno da ne daju hara~, desetinu, ispendù i da ne pla}aju divanske namete.U kanun-namu su unesene i odredbe o primi}urima i knezovima, ali }e o tomebiti rije~i u poglavlju o vla{koj samoupravi.

Iz ovih navoda proizlazi da je vra}anje Vla{kog zakona na snagu stupiloprvo u Bosanskom (1540-1542), zatim u Hercegova~kom (1540-1545), nakontoga, vjerovatno, u Kli{kom, pa tek onda u Zvorni~kom sandàku (1548). Pro-izlazi da je od ukidanja Zakona Vlaha (1528), pa do njegovog ponovnog vra-}anja na snagu (1540-1542. godine), pro{lo samo ne{to vi{e od jedne decenije.

Ovakvo rje{enje o postupnom vra}anju na snagu Zakona Vlaha u pojedi-nim sandàcima moè se tuma~iti isklju~ivo njihovim strate{kim zna~ajem zaodbranu granica Osmanskog carstva. U to vrijeme Bosanski, Hercegova~ki iKli{ki sandàk naslanjali su se na neprijateljske zemlje kopnenim, morskim irje~nim granicama, dok je jedino Zvorni~ki sandàk, okruèn Bosanskim iSmederevskim sandàkom, bio u unutra{njosti Osmanskog carstva.

U kanun-nami Bosanskog sandàka iz l565. godine,91 koja je ugra|enau Poimeni~ni (op{irni) popis toga sandàka iz iste godine,92 na vla{ku raju bi-la je upisana filurija. U kanun-namu je bila unesena i odredba o rajetinima ko-ji su upisani i kod spahije i na filurijskoj zemlji manje od deset godina. Oni subili obavezni da za te zemlje dràvnoj kasi (carskoj hazni) daju filurijsku pri-stojbu po vla{kom obi~aju (adet-i eflakiye).

133

89 Poimeni~ni popis Zvorni~kog sandàka iz l548. godine nosi oznaku BOA TD 260. Popis jepreveden sa turskog na bosanski jezik; rukopis u OIS.

90 Tekst ovoga Zakona u: Nedim Filipovi}, Jedna kanun-nama Zvorni~kog sandàka, GZM NSIII, 1948, 223-224; isti: Kanuni i kanun-name, 93-121.

91 Tekst ovoga Zakona u: Hamid Hadìbegi}, Bosanska kanun-nama iz 1565. godine, GZMNS III, 1948, 201-222; isti: Kanuni i kanun-name, 7l-92.

92 Poimeni~ni (op{irni) popis Bosanskog sandàka iz l565. godine nosi oznaku BOA TD 379.Popis nije ni transliteriran sa osmanskog na tursko latini~no pismo.


U Kanun-nami Kli{kog sandàka iz 1574. godine,93 koja je bila ugra|e-na u poimeni~ni popis toga sandàka iz iste godine,94 ima odredba po kojoj seraji upisanoj na filuriju omogu}ava njena isplata u dvije jednake rate u istoj ka-lendarskoj godini: prva na \ur|evdan (Iljas Hizir), a druga na Mitrovdan (Ka-sim Hizir).95

U popisu nekih Vlaha Bosanskog beglerbegluka iz l623/1624. godine,96

Vlasi su pla}ali filuriju u razli~itim iznosima, koji se kretali od 100 do 163 ak~epo ku}i (ba{tini).

U kanun-nami za Bosanski i Hercegova~ki sandàk iz 1637/1638. godi-ne,97 za koju nije utvr|eno u koji je popis ovoga sandàka bila ugra|ena, jer dodanas za ovaj sandàk nije prona|en nijedan popis poslije l585. godine, imajedna odredba koja se odnosi na puste zemlje rajinskih sela naseljene Vlasima.U toj odredbi kaè se da su neki od tih Vlaha zavedeni u starom popisu (defter-i atik),98 a neki u vrijeme samog popisa. Oni su bili du`ni pla}ati filuriju i de-setinu. Ova odredba o desetini o~ito se odnosila na vla{ku raju koja jeobra|ivala pustu rajinsku zemlju sa isklju~ivim pravom njenog posjedovanja(hukuk-i tesarruf), ali ne i stalnosti na zemlji (hukuk-i karar).

OSVRT NA NEKA MI[LJENJA VEZANA ZA EKONOMSKI POLO@AJVLA[KE U ODNOSU NA ZEMLJORADNI^KU RAJU

Svi histori~ari koji su se bavili istraìvanjem poloàja Vlaha na ju`no-slavenskom prostoru u vlasti Osmanlija bili su saglasni da je poreski sustav bionaklonjeniji vla{koj nego zemljoradni~koj raji, iz ~ega je proizlazio i njen po-voljniji ekonomski poloàj. Ali, nijedan autor to nije potkrijepio i materijalnimdokazima. Od toga op}e rasprostranjenog mi{ljenja, za koje }e se vidjeti da jeispravno, svojim mi{ljenjem odstupaju Du{anka Bojani} i Snjeàna Buzov. Idok je Du{anka Bojani} ustvrdila da odsustvo poreza na sitnu rogatu stoku zaVlahe ne predstavlja neku posebnu pogodnost u odnosu na zemljoradni~ku ra-

134

93 Tekst ovoga Zakona objavljen je u radovima ]ire Truhelke: Histori~ka podloga agrarnog pi-tanja u Bosni i Hercegovini, GZM XXVII 1915, 156; Vladislava Skari}a, Turski agrarni za-konici za sandàke Bosnu i Hercegovinu od godine 1047., GZM XLVI 1934, 2:107-111; Bra-nislava \ur|eva, Sarajevski kodeks kanun-nama i Hamida Hadìbegi}a, Kanun-nama zaHercegova~ki sandàk iz 1637-38. godine, u: Kanuni i kanun- name, 141-150.

94 Poimeni~ni (op{irni) popis Kli{kog sandàka iz l574. godine, BOA, TD No. 533., a ima isvoj zbirni oblik, koji nosi istu oznaku. Popis je samo transliteriran sa osmanskog na turskolatini~no pismo.

95 Kanuni i kanun-name, 140.96 Ovaj popis nosi oznaku BOA, TD. No. 746. Popis je za sa turskog na bosanski jezik preveo

Ahmed S. Ali~i}; rukopis kod prevodioca.97 Kanuni i kanun-name, 14l-l50.98 Ovdje se, vjerovatno, misli na Poimeni~ni (op{irni) popis Hercegova~kog sandàka iz l585.

godine, koji nosi oznaku TKKKA, TD No. 484 (8) i 485 (7).


ju,99 Snjeàna Buzov je oti{la mnogo dalje, pa je ustvrdila da vla{ka raja uop-}e nije bila u povla{tenom poloàju u odnosu na zemljoradni~ku.

Du{anka Bojani} je svoju tvrdnju ovako obrazloìla:

Odredbe o nepodleganju ov~arini100ne treba komentarisati kao povoljneza Vlahe, jer bi to bilo suvi{no s obzirom da su ovce, konji, pa ~ak i gove-da,101 predstavljali njihovo osnovno bogatstvo. Turci nisu oporezovalipo glavi102 stoku niti brojali u svrhu oporezivanja. Smatrali su da svakovla{ko doma}instvo ima stado ovaca. Oporezovalo se stado \ur|evdan-ska ovca-zimovanje stada u torovima-boì}ni ovan, izvo|enje stada nakatune i ba~ije, ali se nije uzimao porez na glavu stoke, kao {to se uzi-mao kod raje. 103

Temeljem odredbi Vla{kog zakona, vla{ka raja je bila obavezna po ku}i(doma}instvu) davati dvije ovce (od kojih jedna sa janjetom) i jednog ovna, tepo jednom katunu, koji se sastojao od 20 do 50 ku}a (doma}instava), jednog ilidva ovna. U svim zakonima Vlaha uno{ene su cijene ovaca i ovnova, pa su sete obaveza mogle izmiriti i u novcu. Ako se obaveza davanja jednog, odnosnodva ovna po katunu svede na jednu ku}u (doma}instvo), to bi bilo svega 0,05,odnosno 0,02 ovna. Cijene ovaca po grlu kretale su se od 15 do 20 ak~i, a ovno-va od 25 do 30 ak~i. Da mi se ne bi moglo ni{ta prigovoriti, uzeo sam najvi{enorme davanja ovaca i ovnova, odnosno dvije ovce i jednog ovna po jednojku}i (doma}instvu), te dva ovna po jednom katunu od 20 doma}instava,104 alii najvi{e cijene od 20 ak~i po ovci i 30 po ovnu. Ako se ove broj~ane norme icijene primijene na jednu vla{ku ku}u (doma}instvo), dobi}e se slijede}e nji-hove protuvrijednosti u novcu: za dvije ovce po ku}i iznos od 40 ak~i (=2 ovcex 20 ak~i) i za jednog ovna 30 ak~i, odnosno ukupno 70 ak~i, a odgovaraju}idio od obaveze za jednog ovna po katunu, svega l,2 ak~e (= 0,05 ovnova x 30ak~i). To sve skupa iznosi 71,2 ak~e. Porez na sitnu rogatu stoku (ovce i koze),koji je pla}ala zemljoradni~ka raja, iznosio je 0,5 ak~i po jednom grlu. Proizla-zi da su obaveze jedne vla{ke ku}e, sa najmanjim i sa najve}im brojem ovaca,koji se moè kretati zaokruèno od 38 do l.000 ili vi{e grla ovaca, iznosile sa-mo 71,5 ak~u. To odgovara broju od l43 ovce (71,5 ak~a x 2 ovce) kod rajin-skih ku}a (doma}instava). Svaki broj ovaca rajinskih ku}a (doma}instava)iznad ovoga, vodio bi osjetnijem pogor{avanju njihovog ekonomskog poloàjau odnosu na vla{ke. Za 200 ovaca rajinska bi ku}a (doma}instvo) platila 100ak~i poreza, odnosno za 39,8 indeksnih poena vi{e od vla{ke, za 500 ovaca 250

135

99 Zemljoradni~ka raja pla}ala je jednu ak~u na dva grla ovaca ili koza.100 Ov~arina je odoma}eni naziv za porez na sitnu rogatu stoku.101 Po tradiciji, nisu oporezivani kopitari (konji, mazge, mule, goveda i bizoni), jer su bili rad-

na stoka. 102 Kod stoke je umjesto po glavi (per capita) uobi~ajena upotreba rije~i po grlu.103 D. Bojani}, Vlasi u severnoj Srbiji i njihovi kanuni, IÎIB XVIII, l97l, 264-265.104 Norma za 50 ku}a iznosi samo 0,02 ovna po ku}i (doma}instvu).


ak~i, odnosno za 249,6 indeksnih poena vi{e, a za l.000 ovaca 500 ak~i, odnos-no za 599,3 indeksnih poena vi{e. Pa kako se onda moè tvrditi da su u pogle-du pla}anja poreza na sitnu rogatu stoku Vlasi bili u istom poloàju u kojemuje bila i zemljoradni~ka raja?

Snjeàna Buzov je tvrdnju o izjedna~enom ekonomskog poloàju vla{kesa zemljoradni~kom rajom, izraènu poreskim obavezama, ovako obrazloìla:

Dok je u periodu osvajanja Balkana, naro~ito u periodima unutra{njihkriza i kriza i ratova na isto~nim granicama (borbe za prijesto po~etkom15. st., unutra{nje bune, podvrgavanje osmanskoj vlasti anadolskih emi-rata, borbe sa dràvom Akkoyunlu, Mamlucima, Safavidima) osmanskavlast trebala podr{ku svake vrste me|u balkanskim vazalima i svim ~ini-ocima koji su mogli biti od pomo}i, sada Osmanlije na Balkanu ne traèni{ta vi{e od lojalnosti koju su mogli posti}i bez posebnih ustupaka. Akobi ovakvim razlozima objasnili ukidanje posebnog poloàja Vlaha i po-luvojni~kih organizacija na Balkanu time bi bila dovedena u pitanje po-ja{njenja tog statusa koja su ranije data, naro~ito kada su u pitanju Vla-si. Naime, ako su Vlasi snabdijevali dràvu prihodima u skladu sa svo-jim na~inom privre|ivanja, koji pored toga {to nisu bili mali, nisu ovisi-li o varljivim uvjetima poljoprivredne proizvodnje ili, pak, ratnog stanja,iako su vojnuci i martolosi i dalje vr{ili slu`be potrebne Carstvu, ondase njihov pravni poloàj ne moè smatrati ustupkom.105

Kao {to se iz ovih navoda moè vidjeti, Snjeàna Buzov svoju tvrdnjunije potkrijepila ni jednim materijalnim dokazom.

Takvo svoje stajali{te ona je zadràla i u radu koji je objavila dvije godi-ne kasnije, ali je sada bila mnogo odre|enija:

Iako se Vlasi u historiografiji ~esto spominju kao nosioci povla{tenogpoloàja, treba naglasiti da njihov poloàj de iure nije bio povla{ten: bi-li su raja ~iji je pravni status jednostavno bio druk~ije rije{en, ali ne ipovla{ten, jer oni nisu bili opro{teni od davanja. U vla{kim kanunimanavedeno je da su oni opro{teni (muaf) od hara~a, ispendè, u{ura isvih drugih davanja, ali se odmah u idu}em stavku navodi {to su umje-sto toga du`ni davati.106

Autorica je ispravno zaklju~ila da je povoljniji pravni, odnosno dru{tve-no-ekonomski poloàj Vlaha proisticao iz potreba osmanske dràve za njiho-vim uslugama, ali nije dodala da su i Vlasi u tome na{li svoju korist. Da se ni-je radilo upravo o ustupku osmanske vlasti, Vlasi ne bi nikada pristali da za tuistu vlast obavljaju usluge koje su obavljali. Osim toga, ona nije navela sve po-

136

105 Snjeàna Buzov, Vlasi u Bosanskom sandàku i islamizacija, OIS, POF 4l, l99l, l03.106 Snjeàna Buzov, Vla{ko pitanje u osmanlijskim izvorima, PP ISPZ, ll, l992, 50.


reze koji su bili uklju~eni u vla{ku filuriju, nego samo {eriatske. A me|u njimaje izostavljen i porez na sitnu rogatu stoku. A taj je porez za Vlahe bio od po-sebnog ekonomskog zna~aja, jer su imali i po vi{e stotina grla ovaca i koza.Mi{ljenje autorice, prema kojemu su Osmanlije poslije sre|ivanja svojih unut-ra{njih pitanja privrènost Vlaha mogli osigurati i bez posebnih ustupaka, nemanikakvog osnova. To opovrgavaju dvije me|usobno usko povezane ~injenice:

prva, {to su Vlasi prostore u vlasti Osmanlija masovno po~eli napu{tatii prelaziti u susjedne neprijateljske zemlje upravo zato {to im je bio uki-nut povla{teni dru{tveni, a time i ekonomski poloàj i druga, {to su im Osmanlije taj povla{teni poloàj obnovili vrlo brzo na-kon njihovog ukidanja upravo zato {to njihovu privrènost nisu mogli nadrugi na~in osigurati.

Za otklanjanje svake sumnje u ~injenicu da je vla{ka raja bila u povolj-nijem ekonomskom poloàju u odnosu prema zemljoradni~koj, izveo sam po-re|enja ukupnih poreskih obaveza za nemuslimansko selo Struji}i sa 42 ku}e(doma}instva) u nahiji Dabri u Hercegova~kom sandàku iz 1477. godine.107

Da su u ovom selu bili nastanjeni Vlasi ili da se radilo o vla{kom katu-nu sa 47 ku}a (doma}instava) i dva neoènjena mu{karca, na koje bi bio pri-mijenjen Zakon Vlaha Hercegova~kog sandàka iz iste godine, oni bi po ku}iplatili 45 ak~i filurije, odnosno ukupno 2.115 ak~i, zatim na ime obaveze da-vanja jedne ovce na ku}u ili njenu protuvrijednost od 12 ak~i, {to predstavljaiznos od 564 ak~e (= 47 ovaca x 12 ak~i), jednog ovna na ku}u ili njegovu pro-tuvrijednost od 15 ak~i, {to predstavlja iznosi 705 ak~i (=47 ovnova x l5 ak~i),te dva ovna na katun od 50 ku}a ili njihovu protuvrijednost od 60 ak~i =2 ovnax 30 ak~i), {to po ku}i iznosi l,2 ak~e (=60 ak~i : 50 ku}a), odnosno ukupno564 ak~e (=47 ku}a x 1,2 ak~e). Ovdje sam uklju~io i obavezu davanja jednog{atora (~erge) na 50 ku}a, koju zemljoradni~ka raja nije imala. Protuvrijednostod 100 ak~i za jedan {ator, tako|er je uzeta iz Zakona Vlaha Hercegova~kogsandàka, {to po jednoj ku}i iznosi 2 ak~e (=l00 ak~i: 50 ku}a), odnosno ukup-no 94 ak~e (=47 ku}a x 2 ak~e). Sveukupne poreske obaveze Vlaha, koje se od-nose na sitnu rogatu stoku i davanje {atora, iznosile bi 3.948 ak~e, a svedenona jednu ku}u (doma}instvo) svega 84 ak~e.Vlasi su, vjerovatno, platili i nekiiznos na ime globa i kazni, ali to ne moè imati nikakvog bitnijeg utjecaja nazaklju~ak do kojega èlim do}i, jer se radilo o malim iznosima po ku}i.

Porezi koje je platila nemuslimanska zemljoradni~ka raja sela bili su sli-jede}i: porez na sitnu rogatu stoku 300 ak~i ({to zna~i da je imalo 600 ovaca),porez na svinje 30 ak~i ({to zna~i da je imalo isti broj svinja), na ime desetine(lan, ìto, mo{t i ko{nice p~ela) 7.230 ak~i i na ime globa i kazni (niyabet) 38

137

107 Poimeni~ni popis Hercegova~kog sandàka iz 1475-1477. godine, 202a (Ali~i}ev prijevod,462).


ak~i. Glavarina (hara~) i ispendà nisu bili iskazani u popisu. Obra~un glava-rine izvr{en je za 47 ku}a u iznosu od 30 ak~i po ku}i,108 a ispendà na 49 ob-veznika =47 ku}a + 2 neoènjena mu{karaca) u iznosu od 25 ak~i po obvezni-ku. Tako je dobijeno da je glavarina iznosila l.410 ak~i (=47 ku}a x 30 ak~i), aispendà l.225 ak~i (=49 obveznika x 25 ak~i). Ukupne poreske obaveze za 47ku}a sela iznosile su 10.233 ak~e, a svedeno na jednu ku}u 217,72 ak~e.

Da je selo bilo muslimansko, platilo bi sve poreze koje je platila i nemu-slimanska zemljoradni~ka raja, osim poreza na svinje (38 ak~i), koji muslima-ni nisu pla}ali, jer ih nisu ni dràli 109 i, donekle, poreza na vinovu lozu.110 Kaomuslimani, tako|er ne bi platili globe i kazne (niyabet), a ni glavarinu po ku}i(hara~). Umjesto ispendè, za svaki ~ift (ku}u) bi platili porez na ~ift (resmi~ift) u iznosu od 22 ak~e, a na svakog neoènjenog mu{karca porez na neoè-njene mu{karce (resmi mucerred) u iznosi od 6 ak~i po osobi. Porez na ~ift izno-sio bi l.034 ak~e (=47 ku}a x 2 ak~e), a porez na neoènjene mu{karce 12 ak~i(=2 osobe x 6 ak~i). Iznos poreza na sitnu rogatu stoku i desetine ostao bi isti,odnosno 300 i 7.230 ak~i. Tako bi ukupan iznos poreza iznosio 8.576 ak~i, a sve-deno na jednu ku}u l82,47 ak~i. Razlika u poreskim obavezama po jednoj ku}i(doma}instvu) izme|u istog sastava nemuslimanskog i muslimanskog sela zem-ljoradni~ke raje iznosi 35,25 ak~i ili 18,2 indeksnih poena u korist muslimana.

Ostalo je da se na osnovu ovih podataka vidi u kakvom su stvarnom eko-nomskom poloàju bili pripadnici vla{ke u odnosu prema nemuslimanskoj imuslimanskoj zemljoradni~koj raji. To se najbolje vidi iz slijede}eg uporednogpregleda obaveza u l477. godini:

Rezultat ovih izra~unavanja i izvedena pore|enja pokazuju da su pores-ki obveznici iz reda nemuslimanske zemljoradni~ke raje imali preko dva i poputa ve}a poreska optere}enja (259,2 indeksnih poena), a muslimanske ne{to pre-

Raja kao poreski obveznici Iznos po ku}i u ak~ama Vla{ka raja=100

a) Vla{ka 84,0 100, 0 b) Zemljoradni~ka nemuslimanska 217, 7 259,2 muslimanska 182,5 220,5

138

108 Ovaj iznos uzet je na osnovu podataka koje je dao Hamid Hadìbegi} u radovima: Dìzja(hara~), POF III-IV (1952-1953) 1953, 55-136 i Glavarina u Osmanskoj dràvi, OIS, Sara-jevo 1985.

109 Po{to se, vjerovatno, radilo o pripadnicima Crkve bosanske, nisu dràli svinje pa nisu plati-li porez na svinje adet-i hinzir ili resm-i hinzir). Ina~e, to bi bilo dodatno optere}enje naukupan iznos pla}enih poreza.

110 Nemuslimanska zemljoradni~ka raja pla}ala je desetinu (u{r) na proizvedeni mo{t, a musli-manska zemljoradni~ka raja porez na povr{inu vinograda (dunum ak~e ili resm-i bag), ali bina istu povr{inu razlika u porezu obra~unatom na dva na~ina bila neznatna.


ko dva puta (220,5 indeksna poena) u odnosu na vla{ku raju. Treba imati u viduda sa ovim nije zaklju~eno pitanje poreza koje je pla}ala samo zemljoradni~ka ra-ja, jer ovdje nisu obuhva}eni svi njeni porezi. Me|u njima su posebno velikooptere}enje predstavljali tzv. izvanredni dràvni nameti (avariz-i divaniye), ko-ji su zbog ~estih ratova stalno pove}avani i dopunjavani novim stavkama.111

Ovo su vrlo ubjedljivi dokazi o povla{tenom ekonomskom poloàjuvla{ke raje u odnosu na nemuslimansku i muslimansku zemljoradni~ku, a ujed-no i najbolje obja{njenje razloga bjeànja Vlaha iz Osmanskog carstva u nepri-jateljske zemlje, odnosno ponovnog vra}anja na snagu Zakona Vlaha.

Kona~no, ako je poloàj zemljoradni~ke raje bio povoljniji od vla{ke,zbog ~ega su onda upu}ivali molbe da se i njima umjesto poreza koje su pla}alinametne filurija? Tako je nastao i manji sloj povla{tenika iz reda zemljoradni-~ke raje koji su pla}ali poreze na filurijske zemlje (filuristi). Uvo|enjem ovenove kategorije poreskih obveznika u klasi raje, nastale su tri potklase: vla{karaja, zemljoradni~ka raja koja je ispunjavala sve zakonske obaveze po rajin-skom zakonu i zemljoradni~ka raja u povla{tenom poloàju (filuristi) koja je,kao i Vlasi, umjesto {eriatskih i drugih poreza pla}ala samo filuriju.

VLA[KA MJESNA SAMOUPRAVA

Postepenom teritorijalizacijom Vlaha gasili su se njihova katunska voj-na organizacija i vojvode kao vojni starje{ine grupacija katuna ili plemenskihorganizacija. Na samom po~etku njihove teritorijalizacije, Osmanlije su Vlasi-ma priznavali pravo na katunsku organizaciju u okviru tzv. vla{kih nahija, a na-kon zavr{ene teritorijalizacije i pravo na samoupravu u vidu kneìja. Broj selakoja su ~inila jednu kneìju unaprijed je bio utvr|ivan sa osmanskim vlastima.Sela koja su ~inila jednu kneìju nisu neminovno morala biti u sastavu samojedne upravne nahije. Na ~elu kneìja stajali su njihovi knezovi (knezler) kojesu, na prijedlog teritorijalno nadle`nih kadija, imenovali sultani svojim berati-ma, pa su nazivani knezovi-beratlije. Na ~elu sela stajali su primi}uri koje su,tako|er na prijedlog teritorijalno nadle`nih kadija, imenovali sandàkbezi svo-jim teskerama, pa su nazivani primi}uri-teskeredìje. Primi}uri su imali svojezamjenike tekli}e ili legatore, koje su na njihov prijedlog imenovale vilajetskevojvode. Kao nagradu za njihovu slu`bu, knezovi su dobijali timare (knezovitimarlije) i ~ifluke, bili su oslobo|eni od svih poreskih nameta, a pripadala imje i jedna desetina od ukupnog iznosa napla}enih globa i kazni (niyabet), kojesu spadale u sandàkbegov has. Primi}uri i njihovi zamjenici kao nagradu za

139

111 O tome vidjeti u radovima Avde Su}eske: Promjene u sistemu izvanrednog oporezivanja uTurskoj u XVII vijeku i pojava nameta tekalif-i akka, POF X-XI (l960-l96l), l96l, 75-112;Novi podaci o nastanku i visini taksita u Bosni, PIIS l0/2, l974, l36-l37; Ekonomske i dru-{tvene posljedice poja~anog oporezivanju u Osmanskom carstvu u XVII i XVIII stolje}u,GPFS XIII, l965, 223-239; Poloàj raje u Bosni u XVIII stolje}u, Dijalog, Sarajevo, 6, l978.


svoj rad dobijali su ba{tine koje su bile oslobo|ene svih poreskih i drugih na-meta. Ukoliko su obra|ivali rajinsku zemlju, pla}ali su desetinu. Onda kada suse ènili i osnivali svoja doma}instva, podmirivali su sve obaveze kao i ostalavla{ka raja. Knezluk i primi}urluk bili su nasljedni (odàkluk) i prenosili su seprvo na sina, a ukoliko nisu imali mu{kog potomstva, na njihovu bra}u. 112

Dok su vla{ke kneìje na podru~ju srpskih despotovina bile uspostavlje-ne jo{ u vrijeme vladavine Nemanji}a, pojava kneìja u Bosni pod osmanskomvla{}u prvo je zabiljeèna u nahiji La{va l470. godine, na ~ijem ~elu je stajaoknez Sjepan Brankovi}. O tome je Hazim [abanovi} zabiljeìo slijede}e:

Sredi{te nahije (La{va o.p.) postao je Travnik, koji je od 1463. do 1475.godine bio nenastanjen, pa je dat kao kneìna nekom Stjepanu Branko-vi}u, sa zadatkom da ga ~uva i naseli, naravno vlasima.113

Nakon {to su Osmanlije ukinuli jednu svoju upravnu tvorevinu pod na-zivom Bosansko kraljevstvo, 114 i to podru~je pripojili Bosanskom sandàku,vlast bosanske vlastele i njenu ulogu u toj oblasti preuzeli su vla{ke vojvode iknezovi.

Iz ovih navoda vidi se da su Osmanlije, prakti~ki, uporedo sa naseljava-njem Vlaha u geografsku Bosnu, otpo~eli i sa osnivanjem vla{kih kneìja. Sapove}avanjem broja Vlaha u postupku teritorijalizacije na nekom podru~ju, ra-stao je i broj kneìja. Tipi~an primjer je nahija Visori u Zvorni~kom sandàku,koja je 1530. imala jednu, a ve} l548. godine ~ak pet kneìja.

Najvi{e podataka o vla{kim kneìjama za podru~je sjeveroisto~ne Bosnesa~uvano je u poimeni~nom popisu Vlaha Zvorni~kog sandàka iz l528. godi-ne. Iz tih podataka vidi se da je od ukupno 2.742 vla{ke ku}e njih 2.294 ili83,7% bilo obuhva}eno vla{kim kneìjama, a kod neoènjenih mu{karaca, ko-jih je bilo ukupno 3.425, njih 2.191 ili preko dvije tre}ine (64%). Ova je razli-ka posljedica prelaènja na islam ve}eg broja odraslih neoènjenih (27,4%)115

nego oènjenih mu{karaca (20,9%).

140

112 O vla{koj samoupravi i kneìjama op{irnije vidjeti u radovima Branisalava \ur|eva: Ne{too vla{kim stare{inama pod turskom upravom, GZM LII 1940, Historija i etnografija I: 49-67; O knezovima pod turskom upravom, IÎI SANU I 1948, 1-2: 132-166; R. Guzine:Kneìna i postanak srpske buròaske dràve, Beograd l955.; Milana Vasi}a: Kneìne i kne-zovi timarlije u Zvorni~kom sandàku, GDIBiH X (l949-l959), l959, 247-278.

113 H. [abanovi}, Bosanski pa{aluk, 149.114 Iz strogo politi~kih razloga, Osmanlije su 1463. godine na jednom uèm grani~nom podru~-

ju prema Srebreni~koj banovini (Maglaj-Novi [eher-Te{anj-Doboj) osnovali Bosansko kra-ljevstvo kao neku zasebnu samoupravnu jedinicu na ~ijem je ~elu bio izdanak bosanske vla-darske loze Kotromani}a sa titulom bosanski kralj. Kada su Osmanlije utvrdili da kralj{uruje sa Ma|arima, ovu su tvorevinu 1475. raspustili, dok su kralja spasili Ma|ari. (H. [a-banovi}, Bosanski pa{aluk, 149)

115 Sve vla{ke ku}e imale su veliki broj odraslih neoènjenih mu{karaca. U jednom doma}in-stvu nahije Spre~a bilo ih je ~ak devet.


Odredba o primi}urima bila je unesena u Bosansku kanun-namu iz 1530.godine, a glasi:

Po{to je zapovje|eno da oni koji su pomenutom sandàku primi}uri sasvojim ba{tinama koje obra|uju, neka budu slobodni i opro{teni (odda`bina) i da ne daju sami ni njihovi sinovi ni ara~, ni ispendè, ni dese-tinu od ìta, ni ov~arinu (porez na sitnu rogatu stoku o.p.), niti ostale po-reze i namete, nego da pomaù hara~lijama pri sakupljanju carskog do-bra. A kada oni umru, na njihova mjesta dolaze njihovi sinovi.

Odredbe o primi}urima i knezovima skoro podudarnog sadràja bile suugra|ene i u Zvorni~ku kanun-namu iz 1548. godine. 116 Prema navodu Nedi-ma Filipovi}a,117 osim ove kanun-name, za ovaj sandàk izdate su jo{ dvije:jedna za neku godinu izme|u l548. i 1604. i jedna iz 1604.godine, koje su bileugra|ene u popise toga sandàka iz navedenih godina.118 Prema navodu ovogaautora, izme|u sadràja kanun-nama iz 1548. i 1604. godine nije bilo nikakverazlike.

Ina~e, ima dosta sa~uvanih pisanih spomenika o naslje|ivanju knezlukai primi}urstva.

Tipi~an primjer je kneìja Doj~ina sina Stefanovog iz nahije Spre~a uZvorni~kom sandàku l528. godine. Doj~ina je l533. godine naslijedio sin Sa-van, a Savana l548. godine sin Milija.119

Jedan zanimljiv berat o naslje|ivanju kneèvstva, koji je na prijedlog bo-sanskog sandàkbega Hasan-bega Sokolovi}a (l566-l574) izdao sultan Selim II(l566-l574) potj

Documents

Pof-51 I dio...2 O Vlasima podrobnije vidjeti u natuknici pod istim naslovom, OE JLZ, Sveska 8 1982, 553. 3 Katun je vla{ka ili arbana{ka zajednica, u na~elu srodnika iz istog bratstva,