1. PODUZETNITVO I DRUTVENI RAZVOJPoduzetnitvo sposobnost pokretanja odreene akcije, poduzimanja aktivnosti sa svrhom postizanja eljenog cilja, spremnost na borbu protiv prepreka, spremnost na neizvjesnost ishoda i rizik.Poduzetnitvo sveukupnost poduzetnikovih organizatorskih, nadzornih, usmjeravajuih i upravljakih funkcija; kombiniranje i koordiniranje ostalih imbenika proizvodnje na najpovoljniji nain radi maksimiziranja proizvodnje i profita. Javlja se izmeu 12. i 15. st., kroz trgovinu, mjenjake poslove i dr. Richard Cantillon Opa rasprava o prirodi trgovine, 1755. Prvi put se spominje pojam poduzetnitvo, a poduzetnik je osoba koja kupuje po poznatim a prodaje po nepoznatim cijenama. Poduzetnik = specijalist, rizik i neizvjesnostBenedikt Kotruljevi: O trgovini i savrenom trgovcu = savreni trgovac-rizini pothvatiAdam Smith: Poduzetnik je pokreta ekonomskog razvitka i blagostanja drutva, eksplicira nunost preraspodjele profita i za poduzetnika.Jean-Baptiste Say: rad, kapital, zemlja daju: najamnninu, kamate i rentu. 4. faktor je poduzetnitvo. John Stuard Mill: Poduzetnik=undertaker; profitna stopa najee premauje visinu kamatne stope i zakljuuje da je ukupan profit naknada za rizik i nagrada za upravljanje I poduzetnitvo. F.H.Knight: jedan od osnivaa ikake kole; poduzetnik preuzima rizik i ostvaruje profit, te prima nagradu za rizik, nagradu za neizvjesnostJ.A. Schumpeter trai snagu koja izbacuje privredu iz stanja ope ravnotee i omoguava dinamiziranje privrede. Inovacijska uloga poduzetnitva.Snaga su INOVACIJE: uvoenje novih kombinacija faktora proizvodnje. Poduzetnitvo = stvaralako unitenjePoduzetnik je inovator; osoba koja u poslovnom svijetu uvodi nove proizvodne kombinacije temeljene na novoj tehnologiji i novoj organizaciji.Poduzetnitvo visokog nivoa = kreacijaW.J.Baumol upozorava na tekoe konceptualnog odreenja poduzetnitva i presimplificiranost pristupa koji poduzetnitvo upotrebljava kao sinonim za poduzee i management.G. Gilder zagovornik neogranienog poduzetnitvaG. Bannock poduzetnitvo su mala, moderna, dinamika i razvojno orijentirana poduzea.M.C.Cassau ogranieni resursiA. Cole poduzetnitvo je svrhovita aktivnost usmjerena ka iniciranju i razvijanju profitno orijentiranih poslova.P. Drucker sutina poduzetnitva je u kreaciji nove organizacije sposobne za profitno poslovanje i s mogunou samoodranja. Determinante poduzetnikovog ponaanja: traganje za promjenama reagiranje na promjene koritenje promjena kao povoljnih prilika

J.K.Galbraith - Poduzetnitvo obavlja osnovne zadae upravljanje poslovanjem: utvrivanje veliine poslovanja u skladu s ekonomijom obujma kombiniranje proizvodnih inilaca utvrivanje optimalne koliine uinaka

Drutvena dimenzija poduzetnitva: drutvene komponente: inovacije, rad, rizik, znanje, obrazovanje, moral, motiv, etika, i dr. stvaranje novog trita i novog potroaa stvaranje nove vrijednosti mobiliziranje tueg kapitala socijalno poduzetnitvoPoduzetnitvo osigurava gospodarski rast koritenjem promjena kao povoljnih prilika. U RH, poduzetnitvo se javlja 90-ih godina 20-og st, privatizacijom drutvenog vlasnitva. Za razvoj poduzetnitva: pozitivno stajalite drutva i pravna stabilnost kreacija i inovativnost. Inovatori stvaraju nove ili poboljavaju ve postojee stvari uz pomo imaginacije, inovacije i umjetnikog duha. Inovacija: kreacija novih ideja, proizvoda, usluga

Poduzetnitvo generira danas: pojavljivanje novih poslovnih pothvata otvaranje brojnih novih radnih mjesta obnavljanje svjeom krvi njihove ekonomije

Statian pristup poduzetnitvu, baziran na mjerenju: broja vlasnika nad poduzeima nivoa samozapoljavanja

Dinamian pristup poduzetnitvu, baziran na mjerenju: broja raajuih poduzetnika broja manager

Poduzetnika ekonomija ekonomija u kojoj dominira poduzetnika klimaDavid Landes: ne odustajatiGeorge Bernard Shaw - cjelokupan poslovni i drutveni progres ovisi o ljudima iji se postupci protive razumu

2. PODUZETNIK I MALO PODUZEE

Poduzetnik je osoba koja stvara biznis da bi ostvario rast i profit koristei pri tom promiljen, planski pristup zasnovan na konceptu i tehnikama stratekog management. Poduzetnik uvijek traga za promjenom, reagira na nju i koristi se njome kao povoljnom prilikom. Socijalni poduzetnik: ljudi s managerskom i poduzetnikom pozadinom (neprofitne organizacije). Poduzetnik budunosti = inovatorPothvat = ideja + prilika + tim + resursiPoduzetnici: razvijaju i implementiraju nove tehnologije generiraju nove proizvode i usluge doprinose razvoju edukacijskih procesa porastu opeg blagostanja drutava u kojim djeluju

Poduzetnika aktivnost i ekonomski rast: ekonomski rast visoko statsitiki znaajno porast bruto drutvenog proizvoda rast nacionalnih ekonomija

Osobine poduzetnika: inovativnost preuzimanje rizikaMjerilo postignua odgovornosti = ROI (stopa povrata), mora biti via od kamatne stope na tednju

samouvjerenost uporan rad (5 god) postavljanje ciljeva odgovornost

3 kljuna elementa poduzetnika: stvaranje poveanog bogatstva namicanje vrijednosti preuzimanje rizika

Tipovi poduzetnika: Univerzalac poduzetnik koji je svestran i koji pokazuje interese za sva podruja biznisa, ali niti u jednom nije takav da bi se mogao smatrati vodeim Pionir poduzetnik kojega karakterizira spremnost za promjene: uz manju sklonost organizaciji i kontroli Organizator poduzetnik koji pokazuje posebnu sklonost za temeljna naela moderne organizacije Rutiner poduzetnik suprotan od pionira: pokazuje neznatnu spremnost za promjene

Kirsch, 6 tipova poduzetnika: Advokat eli jau poziciju, trai prednosti konkurencije kroz unutranje poduzetniko racionaliziranje. Obrtnici i trgovci na malo; planiranje Riskirant advokat je na mnogim mjestima Prospektor stalno traga za novim Inovator traga za novim, i to uspjeno unosi na trite Arhitekt napada nova podruja, razmilja bez emocionalnog vezivanja Antistrateg brzo donosi odluke

Vesper: Pojedine samozapoljavajue osobe: agenti, brokeri, raunovoe Graditelji tima: koristei najam i delegiranje Neovisni inovatori: tradicionalni izumitelji Umnoavatelji obrasca: franize Eksploatatori ekonomije obujma Agregatori kapitala: kako bi se financirao neki krupan pothvat Stjecatelji: preuizmanje postojeeg biznisa Umjetnici kupoprodaje: preprodaja poduzea Konglomeratori: poduzee preuzima kontrolu nekog poduzea pekulanti: kupnja i prodaja dobara Manipulanti prividnih vrijednosti: niska vrijednost se pretvara u veu vrijednost, odnosno, stvara se takav dojam

Poduzetniki poticaji: profit samostalnost zadovoljstvoPoduzetnika aktivnost = stvaranje nove, specifine kombinacije nevedenih inputaPreduvjeti za razvoj poduzetnitva: trite plateno sposobna potranja samostalnost gospodarskih subjekata pravno, socio-ekonomsko, kulturno, politiko okruenje poduzetnika klima u nacionalnoj ekonomiji mjere za poticanje razvoja poduzetnitva

Poduzetniki proces transformira ideje u realnost nazvanu poduzee sa svim aktivnostima izvrenjem kojih se zadovoljavaju potrebe kupca. Faze poduzetnikog procesa: prepoznavanje prilika i generiranje ideja pribavljanje i grupiranje potrebnih resursa pokretanje novog poduzea realizacija inicijalnih trinih rezultata prikupljanje prvih profita ili trina propastMotivacije za ukljuivanje u poduzetniki proces: Poduzetnikova elja da postane vlasnik i manager poduzea kojeg osniva i da prekine s praksom kada je bio zaposlenik kod drugog. Fokusiran je na osobnu neovisnost. Poduzetnikova elja da iskoristi ekonomsku stvarnost promjena i povoljnih poslovnih prilika, te stekne bogatstvo za sebe i svoju obitelj.

Poduzetniki proces promatran putem kreacije novog pothvata ukljuuje tri skupine faktora koji se nalaze u interakciji i to: Individualne karakteristike: psiholoke, socioloke i demografske karakteristike svakog pojedinca doprinose anse, odnosno mogunosti postanka poduzetnikom Okruenje: producira, kako prilike tako i prijetnje svakom novom pothvatu. Prilike se najee manifestiraju kao anse i pogodnosti. Poduzetnik nikada ne moe potpuno prevladati prijetnje iz okruenja, ali se moe barem pokuati u to veem stupnju zatititi od njihovih moguih negativnih efekata, oblikujui i razvijajui strategije koje koriste resurse poduzea. Organizacija: predstavlja rezultat gotovo svih poduzetnikih start-up-ova. Svaka organizacija raspolae resursima, koje transformira u cilju stvaranja vrijednosti za kupca. Organizaciju ine ljudi koji posjeduju talente, vjetine, vrijednosti, vjerovanja i spoznaju da radei zajedno mogu stvoriti neto zaista posebno.

3 kljune komponente za uspjenu realizaciju poslovnog pothvata: poduzetnik povoljna prigoda resursi,

a u centru modela se nalaze: nespokojstvo uznemirenost jaz

Ne postoje garancije da e pothvat uspjeti, pa ak ni da e preivjeti, iz ega slijedi da poduzetnici neuspjeh poduzetnikog procesa trebaju doivljavati kao sastavni dio poslovne kreacije i njene neizvjesnosti. Uspjean poduzetnik nuno treba posjedovati sposobnost prepoznavanja i razvijanja povoljnih prilika, pri emu su poslovne ideje uvijek u fokusu njegovih promiljanja. Sve poslovne ideje nisu poslovne prilike, ve su poslovne prilike samo one ideje za koje e kupci iskazati interes. Za realizirati poslovnu prigodu, osim poduzetnikog talenta, imaginacije i hrabrosti potrebni su jo i resursi- financijski, materijalni i ljudski, koji su najee ogranieni ili nedovoljno dostupni.

Izvori poduzetnitva: neoekivani dogaaj nepodudarnost pretpostavljenog i zbiljskog povoljna prilika potrebe poboljanja procesanuna separatna analiza

promjene trine strukture demografske promjene promjene u predodbama nova znanja

Entrepreneurship poduzetnitvo koje se odvija izvan poduzea, isto poduzetnitvoIntrapreneurship odvija se u poduzeu, korporacijsko ili unutarnje poduzetnitvo. (G. Pinchot: poduzetnici formiraju timove)Administrativno: istraivanje i razvojOportunistiko: slobodaAkvizicijsko: udvaranje drugom poduzeuImitacijsko: iskoritava ideje, tehnologiju drugog poduzeaInkubacijsko: eksperimentiranje, testiranje

Ameriki model poduzetnitva istie ekonomsku i socijalnu slobodu; stvaranje ugovora bez vladina odobrenja, samostalno koritenje profita, ulaenje u ekonomske sktivnosti s minimumom vladine kontroleEuropski model poduzetnitva postavlja socijalne slobode ispred ekonomskih, daje ljudima bitna prava u odnosu na poduzetnika; vlada kreira okvirna pravila igreAzijski model poduzetnitva postavlja ekonomske slobode ispred socijalnih, povezuje trgovce i vlade kako bi se izjednaili u drutvenoj moi, dok pojedince ostavlja bez ikakve moi; poduzee ima pravo baviti se poslovima bez mijeanja vlade, ali moe imati i direktnu potporu vlade

Opi uvjeti razvoja poduzetnitva predstavljaju ekonomske, socijalne, politike initelje koji omoguavaju razvoj poduzetnitva.trine institucije: trite proizvoda/usluga, trite kapitala, trite radapravna dravacivilno drutvoPosebni uvjeti razvoja poduzetnitva:ekonomska razvijenost i trina konjukturarazvijenost poduzetnike infrastrukturestanje nie sredine poduzetnikazakonski uvjeti osnivanja poduzea

Znanje kljuan initelj gospodarskog razvojaInovacijsko drutvo- ulau se velika sredstva u obrazovanje i znanost, razvija informacijska infrastruktura, cijeni kreativnostImitativno drutvo - mehaniki slijedi put inovacijskih drutavaNeinventivno drutvo - razliite blokade, nepostojanje poduzetnike klimeProces inovacija sistematski razvoj i praktina aplikacija novih ideja; process pretvaranja novog znanja u nove postupke, tehnike, tehnoloke procese, tehnologije

Tri usmjerenja inovacije:

Krivulja prihvaanja inovacije:

Prednost prvog pokretaa: strategija inovacija u kojoj poduzee koje prvo lansira inovaciju na trite uspostavlja trinu dominacijuivotni ciklus inovacije:3 tipa uenja: uenje djelovanjem uenje radom uenje na neuspjehu uenje primjenom Povijesna geneza:malo poduzee spominje se prije 4000 g.pr.Kr., bankariHamurabije, 2100 g.pr.Kr. zakon koji titi kupce od prijevaraPoticaj razvoju malog poduzea Konferencija Bijele kue o malom poduzetnitvu, 1980.g.Poduzee svaka ljudska aktivnost koja koristi razne sile da bi ostvarila odreeni cilj; temeljni oblik organizacije gospodarskog ivota= privreivanje i rizik5 tipova malih poduzea: Spuva: neselektivno apsorbiranje radne snage Spremnik: neprekidno prihvaa radnu snagu Amortizer: amortizira oscilacije zaposlenosti Plua: zadovoljavanje poveane potranje Zupanik: restrukturiranje Autonomna poduzea: homogena prema kriteriju autonomne potranje, koriste vlastiti marketing.Subordinirana poduzea: ovisnot o poslovnom partner

Prednosti malog poduzea, u odnosu na velika: zapoljavaju vie via stopa povrata brzo primjenjuju inovacije stvaraju nova radna mjesta laki je pristup enama isporuuju svoje proizvode velikim poduzeima uz najnie cijene

Slabosti malog poduzea: visok stupanj neuspjeha pomanjkanje managerske strunosti

ivotni ciklus novog poduzea

Faza rasta = brzorastua mala poduzea i gazele ( tvrtke stare do 5 god.)Faza uzleta = razdvaja se vlasnitvo od managementa Bankrot poduzea greke managementObiljeja poduzea: samostalnost u odluivanju upuenost poduzea na vlastite resurse orijentacija na postizanje ciljeva pridravanje opeprihvaenih normi ponaanja u gospodarstvu preuzimanje ekonomskog rizika

Organizacija proces organiziranja razliitih aktivnosti, ali i rezultat procesa organiziranja, trajan i dinamian proces mijenjanja, inoviranja i usavravanja organizacije poduzea s osobitim koristima koje prua optimalno organiziranje initelja proizvodnje. F.W.Taylor otac znanstvenog managementa; koritenje znanosti u organizacijiH.L.Gannt uzajamnost interesa uprave i radnitvaH. Fayol poveati efikasnot rada znanstvenim upravljanjem; promatra probleme upravljanja; centralistika organizacija; zaetnik moderne teorije managementaH. Munsterberg vanost primjene znanosti o ponaanju na znanstveni management (Phychology and Industrial Efficiency)V. Pareto drutveno zamreni splet podsustava, sustav tei ravnotei

Teorijski pristupi managementa: sustavska teorija- integrativni pristup, globalni okvir razumijevanja managementa, specifini nain miljenja o managementu i organizaciji situacijska ili kontingencijska teorija- svaka organizacija je jedinstvena, zahtijeva posebnu strukturu i management kvantitativna teorija managementa- znanstveni pristup managementu, uz upotrebu kvantitativnih metoda i modela u rjeavanju managerskih problema teorija izvrsnosti- 7S McKinseyjevih varijabli

Unutarnja okolina- okolina u organizaciji: organizacijska struktura: sustav svih dijelova organizacije koji moraju biti meusobno povezani organizacijska kultura: definira ponaanje zaposlenika u internoj okolini organizacijski resursi: inputi koji generiraju proizvode i usluge

Vanjska okolina- vanjski svijet s kojim management dolazi u kontakt: tehnoloka okolina drutvena okolina demografska okolina politika okolina pravna okolina

Razlike izmeu managementa i poduzetnitva: osobine poduzetnikog ponaanja tenja za postignuem odnos prema inovativnosti odnos prema riziku

Planiranje osnovna funkcija managementa, ukljuuje izbor zadaa i ciljeva te akcija za njihovo ostvarenje

Vizija- to elimo postii u budunostiMisija- definiranje smjera kojim organizacija eli ii, odreuje proizvode organizacije, kupce, potroae, tj. svrha i razlog postojanja poduzea u sadanjostiVoenje niz aktivnosti radi interakcije izmeu manager i sudionika; sposobnost voe da utjee na ljude da uspjeno obavljaju poslove u organizacijiKontrola funkcija nadzora nad djelovanjem organizacije radi ostvarivanja ciljeva

Managerska kua:Uinkovitost Ogranieni resursi Ostvarivanje ciljeva

Motiviranje Inoviranje Komuniciranje Odluivanje KontrolaOrganiziranje Planiranje

Manager osoba koja u organizaciji upravlja proizvodnjom, organizira je, usklauje djelatnost razliitih subjekata i odjela te upravlja poslovimaPoduzetnitvo i management se isprepleu.Poduzetnik osoba koja je spremna na vlastiti rizik uvoditi nove ideje i tehnologije, poduzimati i ostvarivati nove, profitno usmjerene gospodarske projekte. Vjera u uspjeh i mogunost dobiti. Strateki management odnosi se na skupinu ljudi u organizaciji; proces praenja i analize kljunih promjena u okolini i razvoj strategije koja bi poveala efikasnost organizacije u odnosu na promatrane promjene. Zapoinje utvrivanjem vizije i misije poduzea. strategija misija

ciljevi vizija

Analiza okoline vaan korak u stratekom managementu. Nuno je analizirati stanje u okolini i u organizaciji te ocijeniti jesu li pojedini elementi analizirana stanja prednosti ili prijetnja. Analiza ope okoline: socijalne, ekonomske, politike/pravne, tehnoloke, globalne promjeneAnaliza specifine okoline: utjee na specifinu organizaciju, a to je analiza promjena u ponaanju potroaa, konkurencije, dobavljaa i dr.Funkcije managera: funkcije s podruja meuljudskih odnosa funkcije s podruja informacija funkcije s podruja donoenja odlukaTop osobine managera: potenje, sposobnost, dalekovidnost, inspirativnost, inteligencijaKarakteristike managera u turizmu: etinost i moralnost samouvjerenost upornost i strpljivost racionalno gospodarenje vremenom nauiti ivjeti sa stresom vizionar biti sve bolji manager u turizmu sposobnost prenoenja znanja sposobnost cjelovita sagledavanja sposobnost govorenja i sluanja umijee pobjednikog vizionarstva

Poduzetnitvo u turizmu proces ulaganja resursa u odreenu poslovnu aktivnost radi stvaranja proizvoda i turistikih usluga te ostvarivanja odreenih ekonomskih uinakaMakroekonomski pristup poduzetnitvu stvara pretpostavke za veu zaposlenost, tehnoloki napredak zemlje te poticanje razvoja temeljena na znanjuMikroekonomski pristup poduzetnitvu osnivanje novih gospodarskih subjekata, nova radna mjesta, pokretanje novih poslova, proizvodnja novih proizvoda i usluga

Problem: sredstva potrebna za poetak poslovanjaIzvori financiranja: od neformalnih do formalnihNain financiranja: ovisi o raspoloivim osobnim sredstvima poduzetnika, al ii uvjetima na financijskom trituUvjeti: broj radnika vrijednost bilance ostvareni prihod

Veliina poduzea: (Zakon o raunovodstvu): Mala poduzea: do 50 zaposlenih Srednja poduzea: od 50 do 250 zaposlenih Velika poduzea: preko 250 zaposlenih

Poduzetnitvo u malim i srednjim poduzeima: Malo gospodarstvo: obrti, zadruge, mala i srednja trgovaka drutva Mikrosubjekti: pravne i fizike osobe, do 10 zaposlenih Mali poslovni subjekti: pravne i fizike osobe, do 50 zaposlenih Srednji poslovni subjekti: pravne i fizike osobe, od 50 do 250 zaposlenih

Ljudski kapital u turizmu, koliina je znanja i vjetina kojima raspolau zaposlenici, a koji su steeni obrazovanjem i radnim iskustvom. Oblici poslovnih organizacija u turizmu razliiti oblici gospodarskih i ostalih subjekata koji obavljaju odreenu djelatnost u turizmu. Gospodarski subjekt je nositelj poduzetnitva u svim djelatnostima u turizmu. Subjekti malog gospodarstva su fizike i pravne osobe koje trajno i samostalno obavljaju doputene gospodarske djelatnosti radi ostvarivanja dobiti i koji su u poslu neovisni. iv ovjek kao subjekt prava naziva se fizikom osobom, tj. nositelj prava i obveza. Fizika osoba pravnu sposobnost stjee roenjem a gubi je smru. Pravna osoba je drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. Pravna osoba moe prestati postojati aktom dravne vlasti, propisom, odlukom lanova, likvidacijom, steajem.

3. PODUZETNIKI PROCES I OBLICI ORGANIZIRANJA MALOG GOSPODARSTVAObrt predstavlja samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba, sa svrhom postizanja dohotka, koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom, ili pruanjem usluga. Obrt nije ni fizika ni pravna osoba.

Slobodni obrt ne trai se ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski ispitVezani obrt trai se ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski ispitPovlateni obrt smije se obavljati samo na temelju povlastice, koju izdaje nadleno ministarstvo. Struna osoba koja ne ispunjava poseban uvjet strune osposobljenosti ili poloenog majstorskog ispita, moe obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli radnika koji udovoljava tom uvjetu. Obrtnik je fizika osoba koja obavlja jednu ili vie djelatnosti u svoje ime i za svoj raun. Moe obavljati obrt ako: udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima da mu pravomonom sudskom presudom nije izreena sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnostiZa obavljanje djelatnosti, obrtnik mora imati obrtnicu, a povlateni obrtnik povlasticu. Zahtjev se podnosi nadlenom upanijskom uredu. Upisom obrta u obrtni registar, obrtnik je duan poeti s obavljanjem djelatnosti u roku od jedne godine od dana izdavanja obrtnice. Najkasnije osam dana prije poetka obavljanja djelatnosti, obrtnik je duan prijaviti obavljanje obrta nadlenom upanijskom uredu, koji e o tom izvijestiti nadlene inspekcije. Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta. Obrtnik moe obavljati samo one obrte koji su obuhvaeni obrtnicom, a u sluaju oivlatenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu. Obrtnica se ne moe prenijeti na drugu osobu osim sluajeva predvienih Zakonom o obrtu. Povlastica se ne moe prenijeti na drugu osobu. Zakon o obrtu omoguava, nakon smrti obrtnika, prijenos obrtnice na njegove nasljednike, ako oni to ele. Ako u propisanom roku od 30 dana od okonanja ostavinskog postupka, nasljednici ne prijave elju za prijenosom obrtnice, obrt prestaje po sili zakona. Prednosti obrta: jednostavnost otvaranja i lakoa zatvaranja obrta nije propisan temeljni kapital brzo donoenje odluka i relativna tajnost poslovanja raspored dohotka i kontrola poslovanja svi dohodci ostvareni u obrtu ekskluzivno pripadaju obrtniku, koji ih ne treba dijeliti s dioniarima. pravna regulative jendostavna pravna forma porezni modeli obveznici poreza na dohodak ukoliko imaju godinje primitke vee od 230.000,00 kn voenje poslovnih knjiga

Nedostaci obrta: neograniena odgovornost obrtnik je osobno odgovoran za sve dugove nastale u obavljanju obrtnike djelatnosti nedostatak kontinuiteta obrt prestaje smru obrtnika rizik gubitka financijski rizik svakog zaposlenika svodi se na mogue kanjenje ili ak neisplatu plae ogranieni izvori financiranja i predodba nestabilnosti teko se doalzi do financijskih sredstava ogranienost vjetina i tekoe u osiguranju kvalificiranih radnika trai se posjedovanje vjetina iz razliitih podruja porezni model porez na dobit, 20 %

Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje, sudjeluje u pravnom prometu, i sadri: naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedite, a moe sadravati i posebne oznake. Ortakluk predstavlja zajednicu osoba i dobara, i nema pravnu osobnost. Trgovaka drutva zajednica nastala sporazumom dviju ili vie osoba koje udruenim kapitalom ili radom posluju u istoj tvrtki radi ostvarenja zajednikih ciljeva, prije svega stjecanja dobiti: dioniko drutvo, drutvo sa ogranienom odgovornou, komanditno drutvo, javno trgovako drutvo, partnerstvoDrutvo kapitala:Dioniko drutvo: ine ga lanovi koji sudjeluju u stvaranju temeljnog kapitala drutva, i to najee u jednakim dijelovima. U preuzimanju rizika sudjeluju svi dioniari i imaju pravo odluivanja. Organi drutva su: skuptina, nadzorni odbor i upravni odbor. Najnii iznos temeljnog kapitala= 200.000,00 kn.Drutvo s ogranienom odgovornou: drutvo kapitala u koje ulae jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba. Odluivanje je ureeno ugovorom, a organi drutva su skuptina i uprava, a ako je samo jedan lan, sam donosi odluke. Najnii iznos temeljnog kapitala= 20.000,00 kn. Svojstvo pravne osobe stjee upisom u sudski registar. Sjedite drutva je mjesto u kojemu je uprava drutva i odakle se upravlja poslovima drutva ili mjesto u kojemu drutvo trajno obavlja svoju djelatnost. lanovi drutva ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu, ime u drutvu stjeu lanska prava u poslovnim udjelima. Prava iz poslovnih udjela lanova mogu se podijeliti na upravljaka i imovinska temeljno upravljako pravo, pravo glasa, lanovi ostvaruju u skuptini drutva, a temeljno imovinsko pravo lanovi ostvaruju sudjelovanjem u dobiti drutva. Drutvo se osniva na temelju drutvenog ugovora, a ako je jedan osniva onda na temelju izjave o osnivanju drutva. Nadzorni organ je obvezatan organ samo u sluaju da to zakon izrijekom odreuje. Uprava drutva vodi poslove drutva u skladu s drutvenim ugovorom, odlukama lanova drutva i obvezatnim uputama skuptine i nadzornog odnora, ako ga drutvo ima. Uprava drutva sastoji se od jednog ili vie direktora. Skuptina drutva je obvezan organ. D.o.o. prestaje odlukom lanova, pripajanjem drutva drugom drutvu ili spajanjem, istekom vremena i dr. Likvidaciju drutva provode lanovi uprave u sluajevima kada je imovina drutva dovoljna za podmirenje svih trabina vjerovnika. Prednosti: ograniena odgovornost, kontinuitet, relativna lakoa transfera, predodba relativne stabilnosti i lakeg pristupa izvorima financiranja, angairanje managera i kvalificiranih radnikaNedostaci: relativno visoki poetni trokovi, naglaena reguliranost, javna dostupnost podataka i izvjetavanje, ogranien interes osnivaa, voenje poslovnih knjigaGospodarsko interesno udruenje: pravna osoba koju osnivaju dvije ili vie fizikih i pravnih osoba da bi olakale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje ine predmete njihova poslovanja, te da bi poboljale ili poveale njihov uinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stjee dobit.

Drutvo osoba:Javno trgovako drutvo: drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva nogranieno solidarno cijelom svojom imovinom. Komanditno drutvo: trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom, a najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo.

Zadruga pravna osoba, dobrovoljno udruivanje zadruga u kojem svaki lan sudjeluje neposredno i koje zajednikim poslovanjem po naelu uzajamne pomoi unapreuju i zatiuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajednike dobiti ili drugih interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge. (Zakon o obrtu, Zakon o trgovakim drutvima)Zadrugar je fizika osoba i pravna osoba koja u cijelosti ili djelomino posluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi nain neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana. Predmet poslovanja zadruge moe biti obavljanje svake djelatnosti koja nije zakonom zabranjena. Zadruge se najee osnivaju kao: obrtnike zadruge, poljoprivredne, stambene, tedno-kreditne, uslune zadruge. Zadrugu mogu osnovati najmanje tri osnivaa. Imovinu zadruge ine lanski ulozi zadrugara i imovina steena poslovanjem zadruge. Zadruga posluje u svoje ime i za svoj raun, u ime i za raun zadrugara, a moe poslovati u svoje ime i za raun zadrugara. Zadruga u pravnom prometu odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom. Zadruga prestaje u sluajevima kad se zbroj zadrugara smanji ispod broja propisanog Zakonom, kad skuptina zadruge dvotreinskom veinom svih glasova zadrugara odlui da zadruga prestaje.

Rizik opasnost nastanka neeljenog dogaaja i mogunost gubitka ili smanjenja imovine. Unutarnji rizici: rezultat su nepredvienih dogaaja u radu i poslovanju. Obuhvaa: rizik imovine, ljudskih potencijala, asortimana, upotrebe resursa, ulaganja kapitala, uspjenosti poslovanja, inovacija. Vanjski rizici: u okruenju su gospodarskog subjekta, a mogu znatno utjecati na uspjenost njegova poslovanja. Obuhvaa: gospodarske rizike, trini rizik, rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora, prijevozni rizik, izvozni rizik i dr.

4 vrste rizika: financijski rizik rizik karijere obiteljski rizik fiziki rizik

Neizvjesnost nepoznata vjerojatnost buduih dogaaja. Risk management poduzimanje razliitih poslovnih aktivnosti radi ouvanja imovine gospodarskog subjekta I postizanja poslovnog rezultata, odnosno profita. Pokretanje poduzetnikog projekta: Poetak od nule razvoj vlastita posla vei izazov nego kupnja nekog postojeeg. Ova strategija nosi vei rizik i neizvjesnot uspjena ostvarenja projekta. Kupnja postojeeg gospodarskog subjekta takvo ulaganje je manje rizino. Vrlo se esto primjenjuje u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Kupnja franize franiza je ugovor izmeu prodavatelja i kupca koji kupcu doputa da prodaje proizvod ili uslugu prodavatelja. Kupac dobiva od prodavatelja gotovo poslovanje. Javno-privatno partnerstvo: podrazumijeva suradnju dvaju ili vie poslovnih subjekata u privatnom i u javnom vlasnitvu. Interesi proizlaze iz ekonomskih ciljeva koje ne bi mogli stvoriti samostalnim djelovanjem. Interes privatnog sektora svodi se na maksimiziranje dobiti ili dionikog kapitala. Koristi javnog sektora: oituju se u ukupnom razvoju te poveanju ivotnog standard i blagostanju domaeg stanovnitva. Koristi privatnog sektora: u povratu su uloenih resursa i ostvarivanja dobiti. To je zajedniki pothvat koji se temelji na strunosti svakog partnera radi postizanja zajednikih ciljeva odgovarajuom alokacijom resursa, rizika i koristi. Naela javno-privatnog partnerstva dobrobit, interes, ekonomska naela, opravdanost, autonomija, kontrola. Podruja povezivanja J-P sektora:Povezivanje na nacionalnoj razini: projekti infrastructure, ujednaavanje regionalne razvijenosti, poticanje izvoza, strukturno prilagoavanje i dr.

Povezivanje na regionalnoj/lokalnoj razini: Razvoj lokalne ekonomije, prometne infrastrukture, poboljanje kvalitete ivota, poboljanje obrazovanja i dr. Sudionici mogu biti: drava, gospodarski subjekti u privatnom vlasnitvu, kreditori, korisnici projekta. Model J-P partnerstva otvara u turizmu nove mogunosti razvoja, i to: turizam stvara i poveava bogatstvo, zaposlenost turizam postaje katalizator razliitih ekonomskih aktivnosti putem razliitih oblika poduzetnitva dugorono odriv razvoj turizma ovisi o suradnji izmeu razliitih sektora djelatnosti partnerstvo postaje model financiranja razvoja turizma predstavnici javnoga i privatnog sektora djeluju i usklauju aktivnosti putem destinacijskog management

Pojaani interes za primjenu modela j-p partnerstva u turizmu je rezultat sljedea dva initelja: visoka inicijalna kapitalna ulaganja i s dugakim vremenom povrata uloenog kapitala izgradnja tzv. turistikog lanca vrijednosti

Podruja suradnje j-p u turizmu su viestruka: proizvodi-destinacija ljudski potencijali marketing infrastruktura financiranje-novi izvori financiranjaJavno-javna partnerstva podrazumijevaju suradnju vie institucija javnog sektora na razini turistike destinacije. Horizontalno javno-javna partnerstva: poslovno povezivanje dviju ili vie istovrsnih javnih institucija Vertikalno javno-javna partnerstva: poslovno povezivanje razliitih javnih institucija na razini destinacije radi stvaranja integriranog destinacijskog proizvoda. Privatno-privatna partnerstva podrazumijevaju suradnju dvije ili vie pravnih osoba privatnog sektora na razini turistike destinacije. Horizontalna privatna partnerstva: poslovno-interesno povezivanje dviju ili vie pravnih osoba u privatnom vlasnitvu istovrsne djelatnosti Vertikalna privatno-privatna partnerstva: poslovno povezivanje dvaju ili vie poduzetnika u destinaciji radi stvaranja integriranog proizvoda

Obiteljski biznis ukljuenost obitelji u obavljanju odreenih gospodarskih djelatnosti s ciljem ostvarenja profita, bez obzira na institucionalni aspekt putem kojeg se djelatnost obavlja, vodi i kontrolira. Pojam obiteljskog biznisa iri od pojma obiteljskog poduzea. Obiteljsko poduzee obuhvaa zajednitvo triju elemenata: roda, krvnog srodstva odnosno rodbine vlasnitva dijela kapitala poduzea kontrole, kao mogunosti utjecanja na donoenje odlukaObiteljsko poduzetnitvo je ono u kojem je obitelj nositelj poslovnog pothvata i u iju realizaciju je ukljuen jedan ili vie njenih lanova. G.Dyer - 3 osnovna tipa obiteljskog biznisa: Aktivna obiteljska poduzea: karakterizirana nadzorom poslovanja od strane lanova obitelji, kontrolirano od strane lanova obitelji, koji su ukljueni u proces poslovanja i zaposleni u poduzeu Obiteljska poduzea s odsutnim vlasnikom: koja su u vlasnitvu i kontrolirana od strane lanova obitelji koji nisu zaposleni u poduzeu i ne upravljaju poslovanjem. Poduzee vode nelanovi obitelji za ime i raun obitelji. Latentna obiteljska poduzea: u kojima je samo jedan lan obitelji, najee vlasnik ili zakonski nasljednik ukljuen u procese poslovanja ili voenja poduzea, u pravilu kao vlasnik i predsjednik tvrtke. Ostali lanovi obitelji moda e se u budunosti ukljuiti u obiteljski biznis.

Od formi obiteljskog organiziranja biznisa u RH su najzastupljenija drutva s ogranienom odgovornou i obrti. Koncept ivotnog ciklusa obiteljskog poduzea poiva na bihevioralnom pristupu koji svoje polazite ivotnog ciklusa ljudskih bia prenosi na ostale prirodne i umjetne sisteme. Faze ivotnog ciklusa obiteljskog biznisa: pojava, pokretanje i preivljavanje obiteljskog biznisa: temeljni cilj je zapoeti s poslovanjem, uspjenost ovisi o poslovnoj ideji i raspoloivim resursima, naroito kapitalu. Visok financijski rizik, nizak stupanj organiziranosti, nedostatak resursa, slaba konkurentska pozicija. Aktivnosti u ovoj fazi fokusirane su na preivljavanje i eventualno stvaranje pretpostavki za stabilizaciju poslovanja i etabliranje na tritu. stabilizacija i rast poslovanja: mogue je ocijeniti da je obiteljsko poduzee uspjelo dozrelost poslovanja: dolazi do umanjenja profitabilnosti, proizvod ili usluga koju prua obiteljski biznis pomalo gubi svoju prepoznatljivost, konkurencija se umnogostruuje, prodaja poinje s usporavanjem ili se poinje smanjivati. O inovacijama, kreativnosti i novim idejama profesionalnih managera najee ovisi daljnja sudbina obiteljskih poduzea ponovni poetak ili nestajanje biznisa: od profesionalnih managera trai se posjedovanje sposobnosti upravljanja promjenama, umijee kreiranja plana ozdravljenja i traenje vizije budunosti obiteljskog poduzea. Dobri meuljudski odnosi predstavljaju temelj uspjeha i preivljavanja svih biznisa koje obitelji poduzimaju ili vode. Odravanje meusobnog potovanja lanova obitelji doprinosi prosperitetu obiteljskog poslovanja, dok nedostatak ljubavi i potovanja implicira visoku neizvjesnost i moe izazvati nesagledive posljedice. Prednosti obiteljskog poduzetnitva: obiteljska povezanost i elja da se sauva ono to je steeno spremnost obitelji na odricanja za raun prosperiteta poduzea ouvanje humanosti radnog mjesta iskazivanjem visoke razine brige za pojedince usmjerenje na dugi rok s obzirom da se u obitelji ostaje dugo, ako ne i trajno naglaavanje kvalitete kako bi se sauvala tradicija voenja brige o pruenim vrijednostima kupcu

Prednosti obiteljskog poduzea prema M. Dollingeru: Financijski resursi Ljudski potencijali Organizacijski resursi Resursi uvaenosti i dobrog glasa

Ogranienja obiteljskog biznisa: realnosti po kojoj su lanovi obitelji istodobno djelatnici i izvritelji obiteljskog posla, manageri obiteljskog biznisa i njegovi vlasnici, koja veoma esto dovodi do neprofesionalnosti i improvizacija injenice da je povezanost lanova u biznisu bazirana ne na strunim osobinama ve na krvnom srodstvu, to esto dovodi do nedostatnosti strunih, specijalistikih i upravljakih znanja mijeanje obiteljskih i poslovnih odnosa postojanje nesuglasja izmeu afiniteta pojedinih lanova obitelji i obiteljskih oekivanja o elja koje znaju dovesti do guenja talenta pojedinca i velikih problema visoke rizinosti poslovanja, kojoj su izloeni svi lanovi obitelji potencijalna mogunost bankrota i ostajanje lanov obitelji bez sredstava i zaposlenja, uzrokuje svakodnevni stres

Poduzetnitvo ena i njihov ulazak u svijet poduzetnitva i poduzetniku borbu s mukarcima koji dominiraju, otean je naroito uslijed suoavanja s mnogobrojnim preprekama: pomanjkanje potpore obitelji, spolnim stereotipima, socijalnih pritisaka, teim pristupom kapitalu, iskljuenosti iz tradicionalnih poslovnih poznanstava i kontakata i teim pristupom informacijama, nedostatka samopouzdanja, nedovoljne razvijenosti pratee infrastrukture za usklaivanje poslovnog i privatnog ivota, nie sigurnosti zapoljavanja i nieg nivoa plae. Uee ena poduzetnica u Europi i dalje je relativno nisko u odnosu prema poduzetnicima mukarcima. Motivi za ukljuivanje u poduzetnitvo su kao i kod mukaraca, elja za neovisnou i upravljanjem svojim sudbinama, koritenje povoljnih prilika za stjecanjem bogatstva za sebe i svoju obitelj i posebne motive karakteristine samo za svoju spolnu skupinu.ensko poduzee gospodarski subjekt koji je najmanje u proporciji od 51% u vlasnitvu ene, koja kontrolira njegovo poslovanje i koja dnevno upravlja njegovim aktivnostima. Karakteristike poduzetnitva ena: radno mjesto koje otvori ena poduzetnica je sigurnije ene vie podupiru zaposlene u njihovim ambicijama, iskazuju veu brigu za zaposlene ene poslovni uspjeh ne mjere samo profitom, nego i zadovoljstvom ene su spremnije na timski rad ene su opreznije prilikom uzimanja kredita ene nude vie mogunosti za nadoknadu trokova, udio u profit ene su najee angairane u uslunim djelatnostima

U zemljama s niskom i srednjom razinom dohodka, najpoeljnije godine za ukljuivanje u ensko poduzetnitvo jesu od 25. do 34. godine.U zemljama s visokom razinom dohodaka, ene se u poduzetnitvo ukljuuje neto kasnije, od 35. do 44. godine. Veina ena poduzetnica unutar petogodinjeg razdoblja kreira pet ili manje novih radnih mjesta. ene dominiraju u sivoj ekonomiji. Poduzetnitvo mladih termin koji se najee koristi za neki od oblika poduzetnikog djelovanja dobnih skupina koje se mogu smatrati mladim- najee one populacije starosne dobi izmeu 18. i 25. godine. Tipina dob za startup i voenje svog pothvata je iznad 30 godina, u dobnom interval od 25-34. godine starosti. Populacija od 18-24. godine, koja se ukljuuje u poduzetnike izazove je 3 puta nia. Ogranienja: nedostatak kapitala, nedovoljno razvijene poduzetnike i upravljake vjetine, ogranienost trinih i ostalih poslovnih kontakata. Pomo: educirati mlade za poduzetnitvo, potaknuti ih i ohrabriti u realizaciji njihovih poduzetnikih ideja, smanjiti barijere ulaska u poduzetnike vode. TEA indeks broj poduzetniki aktivnih ljudi prema 100 anketiranih stanovnika starosne dobi izmeu 18 i 64 godine.

4. PODUZETNITVO I MALO GOSPODARSTVO ZNAAJNE ODREDNICE RAZVOJA SUVREMENIH EKONOMIJAPoduzetnitvo i mala poduzetnitva predstavljaju glavni pokreta inovacija, zapoljavanja, prilagodljivosti i konkuretnosti, kao i socijalne i lokalne integracije u Europi.Mala i srednja poduzea manje od 250 radnikaVelika poduzea 250 ili vie radnikaUnutar MSP(mala i srednja poduzea) mikro poduzea- zapoljavaju manje od 10 djelatnika-mala poduzea- zapoljavaju 10-49 djelatnika- srdnja poduzea- 50 249 djelatnika- Osim po kriteriju broja zaposlenih, postoji jo na bazi godinjeg prometa ili zbroja bilance, i po kriteriju poslovne neovisnoti.MSP (mala i srednja poduzea) se razviju bre od velikih poduzea :1. rastu bre zbog; ulaze na trita s malim rasponom minimalne uinkovitosti koji se s vremneom poveeva ( jer su nesigurna zvog svojih trokova u poetku)2. prilagodljivija su od velikih3. velika poduzea pate od upravljkakih disekonomija razmjera povezanih s poveanjem trokova upravljanja u rastu poduzea4. MSP koriste aktivnu poduzetniku politiku jednu od temeljnih mehanizama koji moe dodatno potaknuti razvoj MSP MALO GOSPODARSTVO EKONOMSKI TEMELJ EU-Poduzetnitvo bazirano na znanju u Europskoj uniji pozitivno utjee na preformanse MSP- U SAD-u poduzea su klasificirana po veliini:a) veoma mala (mikro) zapoljavaju od 20 radnikab) mala od 20 99c)srednja od 100 499d) velika zapoljavaju od 500 pa vie radnika99,2% navedenih MSP u Europi su mikro poduzea (zapoljavaju manje od 10 radnika), dok je tipino Europsko poduzee isto mikro veliine koje zapoljava 3 radnika; a prosjeno uropsko poduzee inae zapoljava 7 radnika.Ocjenjujui da su MSP:-jedan od glavnih izvora zapoljavnja-generator novih poslovnih ideja-pokreta inovacija-temelj Zapadnih ekonomija- bit strategije dinamike i na znanje baziranje ekonomijeIstraivanja Eurobarometar Survey pokazuju da si Amerikanci tri puta vie od Europljana ukljueni u nove poduzetnike pothvate. EUROPKA POVELJA O MALIM PODUZEIMAU oujku 2000. U Lisabonu, Eurpsko vijee postavilo je za cilj Europskoj uniji da postane najkonkuretnije i najdinaminije gospodarstvo svijeta, temeljeno na znanju, te sposobno za odriv gospodarski razvoj i za ostvarenje brojin radnih mjesta. Budui da su mala poduzea glavni pokretai inovacija, zaposlenja i lokalne integracijeu Europi, to je jedan od temlejnih pravaca akcija stvaranja najpogodnijeg okruenja za razvoj poduzetnitva i malog gospodarstva.Europska povelja o malim poduzeima polazi od ocjene da mala poduzea predstavljaju potporanj europskog gospodarstva, oni su glvani izvor zapoljavanja i u njima se razvojaju mnogobrojne poslovne ideje.Eurospka povelja preporua 10 pravaca akcije koja e europskim poduzeima omoguiti stjecanje bolje pozicije u suoavnaju s izazovima:1. Obrazovanje i obuka za poduzetnitvo opa znanja o poslovanju i poduzetnitvu treba poduavati na svim kolskim razinama2. Jeftinije i bre osivanje poduzea trokove osnivanja poduzea treba uiniti to konkuretnijim u svjetskim razmjerima3. Kvalitetnije zakonodavstvo i bolja regulacija nacionalne propise i propise Europske zajednice treba pojednostaviti (gdje je to mogue) i uvesti administrativen dokumente prilagoene korisnicima.4. Unapreenje dostupnosti vjetina nastoji se postii da edukacijske institucije osiguraju adekvatnu ponudu vjetina prilagoenih potrebama malog gospodarstva5. Poboljanje ekonomskog pristupa javne vlasti treba potaknuti na poveanje ekonomske komunikacije sa sektorom malog gospodarstva6. Bolje koritenje prednosti jedinstvenog trita malo gospo. Osjea korisiti od reformi koje se provode u europskoj ekonomiji; pararelno s tim potrebno je strogo primjenjivati europske i i nacionalne propise iz podruja trinog natjecanja sve kako bi mala gosp imala jednake mogunosti za ulazak na nova trita7. Prilagoavanje poreznih sustava i finacijska pitanja potrebno je prilagoditi porezne sustave kako bi se nagradila uspjenost,ohrabrilo osnivanje poduzea,potaknula ekspanzija malog gosp i generiranje nove zaposlenosti.8. Jaanje tehnolokih kapaciteta malih poduzea nastoji se ojaati postojei program za promicanje irenja tehnolokih znanja meu malim poduzeima, kao i sposobnost malih poduzea da pronau, odaberu i usvoje nove tehnoligije9. Razvoj uspjenih modela elektronskog poslovanja i vrhunske podrke malim poduzeima europska komijsija i zemlje lanice podrat e mala poduzea u koritenju najbolje prakse i usvajanju uspjenih poslovnih modela, koji e i m omoguiti istinski napredak u novoj ekonomiji.10. Uinkovitije zastupanje interesa malih poduzea na razini Unije i nacionalnim razinama zemlje lanice se obvezuju da e zastupati interrese malih poduzea, ukljuujui i socijalni dijalog MALO GOSPODARSTVO U EKONOMIJAMA TRANZICIJSKIH DRAVATranzicija, kao proces politike i ekonomske transformacije, zapoela je u vrijeme snanog zamaha globalizacijskih trendova i integracijskih procesa uz dominantan utjecaj doktrine ekonomskog neoliberalizma, to je impliciralo da su tranzicijske ekonomije suoene s ozbiljnim razvojinm potekoama uzrokovalo je pad proizvodnje i smanjenj zaposlenostiTE (tranzicijske ekonomije) po kriteriju raznovrsnosti poduzetnitva i malog gospodarstva se moe klasificirati u tri skupine:1. Drave koje posiu ubrzani napredak eka, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija, Litva, Latvija i Estonija (postale lanice EU 1.5.2004.) i Hrvatska2. Drave koje se nalaze u prijelaznoj fazi tranzicije ( srednje znaajan napredak) Bugarska i Rumunjska (kandidati za lanstvo EU) i Ruska Federacija, Kirgistan i Uzbekistan3. Drave koje postiu usporedn napredak - opredjeljenej prema MSP je najnie, tu spadaju: Albanija, Armenija, Azerbajdan, Bjelorusija, BiH, Gruzija,Kazahstan, Moldavija, Tadikistan, BJR Makedonija, Turkmenistan,, Ukrajina i SR JugoslavijaUNECE indeks razvijenosti MSP, indikator koji moe osliakti znaenje MSP u pojedinim TEIndeks razvijenosti MSP baziran je tri ekonomska parametra:1. Ueu privatnog vlasnitva2. Ueu MSP u bruto drutvenom proizvodu3. Ueu broja zaposlenih u MSP u ukupnom broju zaposlenihMSP imaju veliku ulugu u ekonimijama drava kandidatkinjaza prijem u lanstvo u EU.U veini tranzicijski ekonomija, pogotovo u poetnoj fazi, nije dolo do brzog razvoja sektora MSP koji bi sprijeio porast nezaposlenosti i ispunio oekivanja po kojem su MSP sektor s najveim potencijalem rasta.Razlog to se ipak nisu razvila dovoljno brzo su: financijekse prepreke, institucionalnim prepreke, prepreke generirane iz konkurentskog trita,prepreke unutarenje organizacije i resursa, te drutvene preprekeok koji je u TE do 1995. Izazvao prilagoenje trinim naelima poslovanja globalizirane svjetske ekonomije, uzrokovalo je drastian porast nezaposlenosti i gubitak brojinih radnih mjesta. Drugu polovinu u 20 stoljecu, je daljnje smanjenje zaposlenosti ali u niem obujmu. MSP je odigrao tu veliku ulugu amortizera i ublaio drastian pad broja zaposlenih u VP (velika poduzea) koji se od 1995- 1999 prosjeno smanjivao za 12,5%Velik broj MSP je nastao nakon provedene masovne privatizacije i liberalizacije institucionalnog okvira za strane investicije, razvoja privatnog vlasnitva.Sektor MSP uz postojeu ulugu amortizera, poprima i ulugu pokretaa nove zaposlenosti, kompetitivnosti i implementacije tehnolokih inovacija, doprinosei generiranju novih radnih mjesta i rastu dohotka tranzicijskigh drava u cijelini. PODUZETNITVO I MALO GOSPODARSTVO U RHRadiklano suavanje, uz rat i ratna razaranja, implicirali su znaajno poveanje sloenosti procesa tranzicije i njegovo oteavanje i usporavanje u realizaciji.Deindustralizaciju gospodarstva i redukciju brojinih radnih mjesta potpomognula je uspjeno provedena pretvorba drutvenih poduzea i njihova daljna privatizacija, koje su prouzroilibrojne likvidacije i steajeve poduzea. U procesu tranzicije hrvatskog gosp nestali su brojni ejkonomski subjekti, naroito velika poduzea.Prilagoavanje hrvatskog gospodarstva izmijenjena trinim, a naroito vlasnikim odnosima, bila je pod utjecajem novog poduzetnitv, koje je omoguilo raanje nove ekonomske strukture bazirne na dinamizmu, deregulaciji i liberalizaciji.Porast broja subjekata u obrtima i porast broja zaposlenih kod obrtnika od 2000-2004 je zbog dinamiziranja gospodarskih aktivnosti u RHAktivni poduzetnik profitno orijentirane pravne osobe, trgovaka drutva i zadruge, fizike osobe obveznike poreza na dobitPromjena ekonomske strukture hrvatskog gospdarstva u poetku tranzicije bila je pod utjecajem 2 skupina faktora; eksternih (rat,razaranja, tranzicijske krize, recesija u razvijenim ekonomijama) i internih ( promjena uvjeta poslovanja, gubitak mogunosti izvoza, liberalizacija uvoza...) -- oteali prijelaz k izmijenjenoj vlasnikoj strukturi i implicirali viegodinju krizuU promjeni strukture gosp. U RH veliki doprinos dala su mala poduzea, pogotovo mikro veliine; usprkos brojnim tekoama u start-up fazi poduzea koja zapoljavaju manje od 10 radnika iskazuju izrazitu prilagodljivost i konkuretnost inei oko 80% od ukupnog broja aktivnih poduzea s doprinosom u zapoljavnju.Glavne tekoe koje se manifestiraju u razvoju malog gosp su:-nedovoljna educiranost (poduzetnika za kvalitetno upravljanje djelatnostima i nedostatak znanja i vjetina iz podruja marketinga)-nedostatak jamstvenih fondova ( kaoi nedostatak za razvoj programa za dobivanje kredita) sve na lokalnoj razini-nedostatak kvalitetnih konzultantskih usluga-niska ulaganja u kapacitete proizvodnih djelatnosi i u nove tehnologije-pravna nesigurnost i nedovoljna razvijenost infrastrukture za potrebe poduzetnitva.MALO GOSPODARSTVO kao ukupnost svih oblika organiziranja poslovne poduzetnike djelatnosti ( obrt, slobodna zanimanja, zadruga, i trgovaka drutva) predstavljaju najznaajniji izvor zaposlenosti oko 63,6 %Nova uloga malog gosp u RH uoljiva je u kreiranju novih organizacijskihOblika, promjeni ekonomske strukture, poveanju nove zaposlenosti, generiranjuNovih radnih mjesa i uvoenju brojnih inovacija u poslovanje.Malo gosp kreiranje novih zapoljavanja i generiranje novih radnih mjesta mogue je iskazati kroz periodizaciju i tipologizaciju procesa glede broja i veliine gospodarskih subjekata u hr gosp:a) Faza destrukcije zaposlenosti karakterizirana velikim gubitkom brojnih radnih mjesta; osnivaju se novi obrti veinom mikro veliine meutim samo dio njih preivljava tako da su u ovoj tranzicijskoj fazi nestali sa poslovne scene brojni,naroito veliki poslovni subjekti; ova faza traje od 1991-1995.Poduzea koja su ode nastala su uslune djelatnosti i trgovina. U ovoj fazi nisu aktivirane nikakve mjere vladine politike kojima je mogue utjecati na poticanje razvoja poduzetnitva, malog godp i novog zapoljavanja.b) Faza oprovka zaposlenosti dolazi do postupnog oporavka i dinamizma novog zapoljavanja. Ova faza traje od 1996-2000 ode se poveava zaposlenost u graditeljstvu i djeltnostima transporta; faza je okarakterizirana poetkom primjene poticajnih mjera, preteno od centralne vlasti.c) Faza generiranja novog zaposlenja karakteriziraju daljnjim progresivnijim i dinaminijim razvojem malog godp; ekonomski rast omoguava poveanje zaposlenosti; orijentacija na izvoz, ukljuivanje u svjetske integracije i razvoj bruto-rastuih poduzea; poveava se uee informacijskog sektora, turistikog sektora i sektora proizvodnje hrane.Procesi politike i ekonomske liberalizacije pobudili su dodatno zanimanje za sputanjem razvoja s razine centralne drave k niim razinama, posebno na lokalnom razvojuPoduzetnitvo i subjekti malog gosp doprinose financiranju lokalnih javnih potreba i lokalnog razvoja na dva naina:-plaajui porezne prohode ( najvie bazirani na djelatnosti koje se obavljaju u malom gospodarstvu,porez i prirez)-plaajui neporezne i kapitalne prihode (proizilaze iz poslovne suradnje sektroa malog gosp i gradske uprave)* postoji 15 razliitih poreznih i neporeznih izdataka koje poduzetnici plaaju.Mala i srednja velika trgovaka drutva, zadruge, obrtnici i poduzetncii ostalih zanimanja znaajno doprinose podizanju ekonomske razine svojih poslovnioh pothvata i u financiranju gradskog prorauna i zadovoljenju potreba lokalnog stanovnitva.Dualitet u koje se javljaju poduzetnitvo i malo gospodarstvo:Kao davatelji financijeri lokalnog proraunaKao korisnici sredstava iz lokalnog proraunaDinamizam nove ekonomije ( nova ekonomija se koristi od sredine 80-ih god s konotacijom ekonomije vie zasnovana na uslnim djelatnostima a manje na proizvodnim djelatnostima) kojoj RH tei,zahtjeva nove impulse u formi: - novih ideja* Novih proizvoda* Novih trita* Novih pristupa razvoju* Novih tehnolokih i poslovnih procesaRH je definirala strateki okvir za razvoj malog gospodarstva,putem sljedeih ciljeva:- poveanja zapoljavanja- poveanje izvoza i prilagodbe svjetskom tritu- poveanje uinkovitosti,kvalitete i konkuretnosti- istraivanje, razvoj i primjena suvremenih tehnologija i inovacija- poveanje broja subjekata- poticanje djelatnosti koje ne zagauju okoli! to je zakon o poticanju razvoja malog godpodarstva,taj zakon predstavlja prvi normni akt kojim se uspostavlja termin malog gosp.MALA I SREDNJE VELIKA TRGOVAKA DRUTVA - segment s najveim ueem zaposlenosti malog gospodarstva. Ciljevi razvoja se ogledaju u:* Odravanju br subjekata na postojeoj razini* Promjeni strukture djelatnosti poticanjem proizvoden djelatonosti* Poboljanju kvalitete i konkuretnosti* Poveanju uspjenosti privreivanja i upravljanju drutvimaOBRTNITVO segment s najveim rastom zapoljavanja u malom gosp, ima ciljeve:* Poveanje br obrta i broja zaposlenih u obrtima* Unaprjeenje razvoja u obrtima* Poveanje poslovne efikasnosti u obrtima* Poslovno povezivanje obrtnikaZADRUGARSTVO - segment koji zahtjeva znaajnu revitalizaciju zadruenog poduzetnitva, ciljevi:* Poveanje broja zadruga* Org zaduenog poduzetnitva putem objedinjavanja obiteljskih gosp* Organiziranje i povezivanje zadruga* Poticanje stambene izgradnjeOSTALI SUBJEKTI MALOG GOSPODARSTVA - osobe koje obavljaju djelatnosti sukladno posebnim propisima kao samostalne djelatnosti (odvjetnitvo, zdravstvena zatita, socijalna skrb, umjetnika zanimanja i sl.) + obiteljska poljoprivredna gospOblici potpore koje prua Europska unija poduzetnitvu i malom gosp su:1. Financijska podrka (donacije,subvencije, osiguranja kreditinih sustava..)2. Nefinancijska podrka ( program poslovne podrke, edukacije, trening i savjetodavnih usluga)Institucije za podrku poduzetnitva i razvojku malog gosp ukljuuju:* Intitucije koje osniva drava ili njena tijela pa one imaju karakter dravnih ili javnih slubi* Institucije koje osnivaju pojedinci ili grupe pa one imaju karakter privatnih profitnih ili neprofitnih institucijaInstitucionani okvir za podrku poduzetnciima i malom gosp na nacionalnoj razini, bez obzira radi li se o dravnim: tijelima,agencijama, fondovima, zavodima i sl su :1) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva2) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo3) Hrvatska banka za obnovu i razvitak4) Fond za razvoj i zapoljavanje5) Fond za regionalni razvoj6) Hrvatski zavod za zapoljavnje7) Hrvatska gospodarska komora8) Hrvatska obrtnika komora9) Hrvatski savez zadruga10) Hrvatska udruga poslodavacaZa razvoj poduzetnitva u Rh ine: poduzetniki centri, inkubatori, zone, tehnoloki centri i ostale investicije za razvoj poduzetnitva

PODUZETNIKI CENTRIRazvijaju se ovisno o broju poduzetnika na odreenom podruju kojima se takve usluge potrebne i iji broj opravdava njihovu uspostavu. Glavni zadatci su: promoviranje poduzetnitva, pruanje svih inf vezanih za pod, davanje inf o mogunostima ulaska u pod,davanje inf o poticajnim mjerama,davanje savjeta za voenje poslovanjaPODUZETNIKI INKUBATORIPredstavljaju lokacijsku zajednicu namjenjenu malim poduzetnicima,najee onima u start-up fazi. Malim se poduzetncimauz tehniku i fin pomo omoguavaju beneficirani uvjeti za poetak djelatnosti. Za uspostavljanje inkubatora trebaju se zadovoljiti idui uvijeti: postojanje dovoljnog brojha poduzetnika prikladnih za smjetaj, njihova zainteresiranost,te podrka lokalne samouprave. Ulaga mu je pruanje strune i savjetodavne pomoi poduzetnicima u poetnoj faziPODUZETNIKE ZONETako se poduzetnicima rjeava dostupnost prostora i stvaranje uvjeta za rad, koritenjem zajednike infrastrukture. Dinamika izgradnje zona ovisi o programima razvitka gosp u lokalnim jedinicamaTEHNOLOKO CENTRIOsnivaju se s ciljem promicanja inovacija, novih tehnologija i poduzetnitva. Ovi centri pruaju potporu tehnoloko orijentiranim poduzetnicima u fazi osnivanja i rasta; osposobljavaju svoje lanstvo za stjecanje i proirivanje znanja i vjetina. esto pruaju i prvanu pomoOSTALE INSTITUCIJE ZA RAZVOJ PODUZETNITVANajbitinija udruga je Udruga hrvatskih institucija za poticanje poduzetnitva ( UHIPP) koja okuplja institucije za potporu i poticanje poduzetnitva. Ciljevi su mu: umreavanje i izgradnja informacijskog sustava za potporu poduzetnitva, ujednaavanje standarda i rad na edukaciji lanica.Postoje jo razliiti oblici potpore za pomo razliitih projekata a to su: projekti namijenjeni poduzetncima i malom gospodarstvu i projekti namijenjeni poduzetnikoj infrastrukturi .

5.PODUZETNIKE ALTERNATIVE1. Osnivanje novog poduzea2. Kupnja postojeeg poduzea3. Franizing4. Nasljeivanje poduzeaOSNIVANJE NOVOG PODUZEA-Najsloenija i najopsenija poduzetnicka alternativa PRISTUP OSNIVANJU NOVOG PODUZEA-Nosi sa sobom najvei rizik-iskustvo pokazuje da nova poduzea imaju manje izgleda za uspjeh od poduzea preuzetog kupnjom,nasljeivanjem ili franizingom-4 bitne aktivnosti prije poetka osnivanja novog poduzea:1. Definiranje poslovnog koncepta-da bi se istrazilo imali netko drugi vec ciljani proizvod ili uslugu2. Analiza trzista proizvoda-da bi se utvrdilo postoji li uopce trziste za ciljani proizvod3. Financijsko planiranje-da bi se rano predvidjelo potrebna sredstva za ulaganje, veliinu oekivanog profita i to gotovine4. Implementacija pred poetak-da bi se osigurali resursi,angairalo ljude i opremu,provelo akcije reklame,organiziralo raunovodstvo i pribavile sve potrebne suglasnostiPOSLOVNI PLANOsnivanje novog poduzeca zahtjeva od poduzetnika odgovor na niz pitanja pocevsi od toga sto ce to raditi i komu ce to prodati pa do toga dali se to uopce isplati. Da bi odgovorio na sva ta pitanja nuzno je izraditi poslovni plan, u kojem se utvruju sljedece aktivnosti za osnivanje poduzeca:

1. Odluka o tome da se osnuje poduzee- zapocinje onog trenutka kad pojedinac ili grupa odluce da ne zele raditi za drugoga vec za sebe.2. Analiza svojih sposobnosti i mogunosti-potrebno je da osnivac spozna svoje snage i slabosti. U toj analizi nesmije podcijeniti svoje slabosti, a precijeniti svoje snage jer ga to moze stajati vremena i novaca3. Izbor proizvoda ili usluge-kljucan je korak u osnivanju poduzeca. Poduzetnik treba odabrati onaj proizvod ili uslugu koju dobro poznaje jer se njome vec duze vrijeme bavio, da vjeruje da ce njegov razvoj biti brzi od razvoja gospodarstva.4. Istrazivanje trzista-proces sistematskog prikupljanja, sreivanja i analiziranja podataka koji se odnose na marketing proizvoda ili usluga. Smatra se da je to najvaznija marketinska aktivnost s obzirom da daje odgovore na 3 kljucna pitanja:koje proizvode ili usluge prodavati; gdje ih prodavati, u kojim koliinama i pod kojim cijenama; to prodaju konkurenti,gdje su i koliko su jaki.5. Predvianje prihoda od prodaje- u procesu analize i procjene prodaje predvia se: Prodaja proizvoda/usluga (ukupno, na domaem tritu i izvozu za odreeno vremensko razdoblje-3-5 godina). Trzisne prodajne cijene doticnog proizvoda/usluge Cinitelje koji utjecu na plasman i cijene doticnog proizvoda/usluge Osnovne organizacijske, komercijalne i tehnicke uvjete od kojih ovisi obujam plasmana i konkurentnost doticnog proizvoda/usluge6. Izbor lokacije-lokacija je vazan cimbenik uspjeha poduzea, u nekim slucajevima kao sto je npr.maloprodaja i najvazniji.stoga je vazno pravilno izabrati mjesto na kojem ce se locirati poduzee, a to ovisi o nizu imbenika ekonomske i neekonomske prirode. Od ekonomskih imbenika najznaajniji su trite, sirovine i materijali, energija, ljudski resursi i transport, a od neekonomskih ekoloki, obrambeni, socijalni i razvojni.7. Izrada plana proizvodnje-on se izrauje tako da se najprije: Odredi proizvod koj e se proizvoditi i prodavati u planskom razdoblju Planiraju novi i/ili poboljsani proizvodi Odredi razinu zaliha potrebnih za izvrenje plana Uspostave realni proizvodni kapaciteti Izradi glavni plan proizvodnje kao rezultanta prethodnih etapa 8. Izrada plana marketinga-predstavlja skup merketinih sredstava koje poduzee namjerava upotrijebiti kako bi ostvarilo planiranu prodaju a to su: Distribucija Cijene Oglaavanje Osobna prodaja Promidzba9. Izrada plana organizacije- predstavlja izbor organizacijske strukutre poduzea te definiranje radnih mjesta s potrebnim brojem i kvalifikacijama zaposlenika10. Izrada plana pravnih aktivnosti- kod nas postoje 3 temeljna organizacijsko pravna oblika putem kojih poduzetnici realiziraju svoj poduzetnicki podhvat: Obrt Trgovako drutvo Zadruga11. Izrada plana osiguranja- predstavlja skup mjera kojima se osiguravaju od rizika poslovi koje poduzece obavlja kao i sam poduzetnik. Da bi se zastitio od potencijalnih rizika poduzetnik treba izraditi program upravljanja rizikom koji poblize odreuje: Gdje se moze dogoditi gubitak novca Koliko teski gubici mogu biti Kako se odnositi prema tim gubicima -Postoje razliite vrste osiguranja, kao to su: Osiguranje imovine Osiguranje od odgovornosti Zivotno osiguranje Osiguranje od krae i prijevara koje bi pocinili zaposlenici12. Izrada plana raunovodstva- svako poduzee mora voditi poslovne knjige: dnevnik, glavnu knjigu i pomocne knjige. Kao rezultat tacunovodstvene evidencije na kraju poslovne godine izrauju se temeljni financijski izvjetaji koje ine bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o promjenama u financijskom polozaju i biljeske uz financijske izvjestaje.13. Izrada financijskog plana (budzet,proracun)-predstavlja vrijesnosni iskaz svih drugih planova a sastoji se od tri temeljna dokumenta, a to su: Budzet dobiti-gubitka Budzet bilanca Budzet toka gotovine (cash flow)

14. Pisanje popratnog pisma-je vaan element poslovnog plana s obzirom da se ono upucuje prvenstveno ulagateljima i kreditorima s namjerom da ih podrobno informira o namjerama poduzea koje se osniva. U tom smislu ono sumira rezultate-stope dobiti, vrijeme povrata, solventnosti i dr.KUPNJA POSTOJEEG PODUZEAMotivi prodaje poduzea:1. Osobni i karijerni razlozi vlasnik moe eljeti da svoj imetak u obiteljskom poduzeu pretvori u novac2. Nasljeivanje managementa vlasnik moe sumnjati u sposobnost mlaih ljudi u poduzeu da nastave profitabilno poslovati u budunosti3. Osobni management vlasnik moe uvidjeti da je njegovo poduzee za njega preveliko i da, zbog vlastitih managerskih nedostataka, ne moe sam nastaviti jaati poduzeeVrednovanje poduzea Da bi potencijalni poduzetnik donio odluku o kupnji poduzea, potrebno je da odgovori na dva pitanja:1. Kakav je bonitet poduzea koje se prodaje?2. Koja je njegova vrijednost?Da bi se utvrdio bonitet poduzea, obino se polazi od financijskih izvjea u kojima se iskazuju financijske prilike u poduzeu putem bilance i izvjea o dobiti i gubitku. Meutim, treba imati u vidu da vlasnici mogu opravdano manipulirati voenjem poslovnih knjiga tako da financijska izvjea nisu uvijek realna.Stoga je prvi korak potencijalnog korisnika revizija financijskih izvjesca poduzeca koje se prodaju. U tu je svrhu potrebno pribaviti financijska izvjea barem za posljednjih 5 godina. Posebnu pozornost treba obratiti na: Potrazivanja od duznika-da se utvrdi jesu li naplativa Zalihe-da se utvrdi njihovo stvarno postojanje i kvaliteta Opremu-da se utvrdi ispravnost i funkcionalnost Bankovne zajmove, dugovanja prema dobavljaima i dr.dugovanja-da bi se utvrdilo mogu li se platiti Zakupe, licence, franize i dr.ugovore- da se utvrdi mogunost njihova prijenosa Vanbilanne evidencije-kako bi se utvrdilo da li je prodavatelj nositelj prava ili obveza koje se ne vode u bilanci...

Nakon izvrene revizije financijskih izvjea potencijalni poduzetnik treba odrediti cijenu poduzea kojeg namjerava kupiti.Dva su tradicionalna pristupa u odreivanju cijene poduzea a to su:1. Pristup temeljen na zaradi2. Imovinski pristupPRISTUP TEMELJEN NA ZARADIUsredotoen je iskljucivo na bilo proslu, bilo buducu zaradu. Izvodi se pomocu dvije metode:1. Metoda kapitalizacije profita-temelji se na pretpostavci da potencijalni poduzetnik stvarno kupuje seriju profita, pa se stoga pita koliko je spreman platiti priliku da zaradi odreeni profit svake godine.2. Metoda osobnog povrata- promatra povrat novca samo sa aspekta kupeva osobnog dobitka koji bi on imaokad bi taj novac uloio u kupnju tog poduzeaIMOVINSKI PRISTUPOn je vie usredotoen na imovinu i njezinu vrijednost a ne toliko na buduu zaradu. Razvijene su tri metode imovinskog pristupa:1. Metoda knjigovodstvene vrijednosti- polazi od toga da je vrijednost poduzea razlika izmeu onoga sto poduzece posjeduje (imovina) i onoga sto duguje (obveze), tj. knjigovodstveno gledano: VRIJEDNOST PODUZEA=AKTIVA-OBVEZE2. Metoda usklaene knjigovodstvene vrijednosti- polazi od toga da se u procjeni vrijednosti poduzea nemoe uzimati iskljucivo knjizena vrijednost imovine, vec da ju je potrebno uskladiti s trzisnim vrijednostima.3. Metoda odabira imovine-metoda po kojoj kupac odabire samo onu imovinu poduzea koje se prodaje, a koju smatra potrebnom, te ju vrednuje jednom od prethodne dvije metode. U ovom sluaju kupac ne kupuje poduzee vec samo njegove djelove.FRANIZING-javlja se poetkom 19.stoljea ali njegov moderni izraz nastaje1989.godine kad je general motors poceo franizirati zastupstva.-rije franizing dolazi od francuske rijei francshir to znai osloboditi-franizing ugovorom postojee poduzee (franizor) ustupa uz naknadu pravo prodaje franizantu i obvezuje se da nee nikome drugome na ugovorom odreenom geografskom poloaju davati ista ili slina prava.-prednosti: Ulazak na trite s imidzom davatelja franize Zatita marke proizvoda koja mu garantira odreenu razinu plasmana koju bi inae samostalno teko ostvario Usvajanje tehnologije koju posjeduje franizor Koritenje ekskluzivnog prava na djelu trista koje pokriva franizor Opskrba materijalom, unaprjeenje i razvoj proizvoda, koritenje rezultata kontinuiranog istraivanja trita itd.-nedostatci: Pomankanje neovisnosti Trajna obveza prema franizoru Pomankanje individualnog identiteta Male mogunosti za ponitenje ugovora Osnovni tipovi franize:1. Proizvodno-maloprodajna franiza2. Proizvodno-veleprodajna franiza3. Veleprodajno-maloprodajna franizaDa bi mogao vrednovati franizu, neophodno je da franizor stavi na raspolaganje franizantu dokumente iz kojih ce se vidjeti franizorovo poslovanje. Meutim iz dokumentacije koju franizor stavi na raspolaganje nee biti vidljive sve posljedice sklapanja franiznog ugovora zato sto postoje razliciti franizni aranmani kao sto su: Kooperativne franize (piggyback)- dva ili vie poduzea u franizi koja dijele pprostor da bi kupcima ponudila obuhvatniji proizvod odnosno uslugu Adaptirane franize- samostalna poduzeca koja postaju franizirane jedinice postojeih franiza Distributorstvo-franizanti koji distribuiraju proizvode to ih proizvodi franizor ili netko drugi Teritorijalne franize- franizanti koji imaju pravo poslovati s franizom na teritorijalnoj osnovi Jednojedinine franize- franizanti koji imaju pravo poslovati s franizom samo na jednom mjestu Viejedinine franize- franizanti koji imaju pravo otovoriti nekoliko franiznih jedinica od jednom Ugovor koji se zakljucuje izmedu franizora i franizanta ima sve sastavne elemente ugovora, od kojih su najbitnija jamstva franizora i obveze franizanta.

-franizni se ugovor zakljuuje obino na odreeni rok-najee na 1-5 godina, ali ima izuzetaka, kao to je npr.mcdonalds koji zakljucuje franizne ugovore na 20 godina.-dvije su vazne stavke ugovora a to su franizorov program obuavanja i franizantova ulaganja

NASLJEIVANJE PODUZEA-Nasljeivanje je proces karakteristian za obiteljsko poduzee- to je ono poduzee koje je u vlasnistvu obitelji i u kojemu je ukljucen jedan ili vise njenih lanova.u takvom poduzeu lanovi obitelji mogu raditi s punim ili nepunim radnim vremenom.-obiteljsko poduzee je sastavljeno iz dvije komponente- obitelji i poduzea koja se meusobno preklapaju iako svaka ima svoje specifinosti.

Slika pokazuje da poslovne odluke nuzno zadiru interese obitelji i obratno. U tom se smislu trazi uravnotezenje interesa obitelji i poduzea, sto komplicira proces menadzmenta obiteljskog poduzea. U koliko se ova ravnoteza ne postigne, prijeti opasnost ne samo poduzecu, vec i obitelji.

Proces nasljeivanja-sastoji se od sedam faza koje su prikazane i objanjene na slici :

6. POSLOVANJE MALOG PODUZEA POSLOVNI PROCES- skupa aktivnosti usmjerenih na transformaciju inputa u output s culjem da se zadovolje potrebe kupaca 3 skupine aktivnosti:- temeljne aktivnosti- aktivnosti potpore -> poslovne aktivnosti- menagerske aktivnosti

IMBENICI POSLOVANJA

Da bi se poslovni proces mogao izvravati, pored poslovnih aktivnosti, potrebni su i odgovarajui inputi koji imaju karakter imbenika proizvodnje: Financijski resursi Materijalni resursi Ljudski resursi

1. FINANCIJSKI RESURSI predstavljaju novanu imovinu poduzea Raspolaganje fin. resursima je preduvijet odvijanja poslovnog pothvata jer svaki pothvat poinje i zavrava s novcem SOLVENTNO PODUZEE koje je u stanju podmiriti svoje obveze u rokovima dospijea Nad insolventnim poduzeem moe biti otvoren steajni postupak Solventno poduzee ima kreditnu sposobnost (zaduivanje) Ocjena financijskih resursa vri se pomou razliitih indikatora:1. Odnos duga i glavnice2. Odnos gotovine i kapitalnih ulaganja3. Eksterni kreditni poloaj poduzea Financijski resursi omoguuju poduzeu da posluje s niim trokovima, da proizvodi i ostvaruje rast prihoda IMBENICI O KOJIMA OVISI DOSTUPNOST FINANCIJSKIH RESURSA:1. Kreditna sposobnost poduzea2. Obujam potrebnih financijskih resursa3. Mjere ekonomske politike vlade Kreditnu sposobnost poduzea ocjenjuje zajmodavac (banka) ZNOJNA GLAVNICA (SWEAT EQUITI)- malo poduzee zapoinje svoj ivotni ciklus s vrlo malo financijskih resursa, a s mnogo napornog rada

2. MATERIJALNI RESURSI

1.) OPIPLJIVA IMOVINA prirodni resursi, nekretnine, oprema, sirovine i materijali2.) NEOPIPLJIVA IMOVINA patenti, licence, marke proizvoda, osnivaki kapital, goodwill

PRIRODNI RESURSI ogranieni, prirodno bogatstvo ( rude, minerali, zemlja, drvo...) NEKRETNINE stvari koje se ne mogu prenositi s jednog mjesta na drugoo (zemljita, zgrade). Nad nekretninama se moe dobiti HIPOTEKARNI KREDIT. OPREMA oblik materijalnih resursa koji slue za izvrenje poslovnog procesa: Strojevi (pogonski, radni) Ureaji (energetski, proizvodni, transportni, sigurnosni i zatite na radu) Transportna sredstva Alati Modeli i mjerni instrumenti Inventar (pogonski i uredski)

SIROVINE tvari izuzete iz prirode MATERIJALI barem jednom ve obraene stvari (osnovni, pomoni, gorivo, neodvojiva/nepovratna ambalaa) LICENCA ugovoreno pravo djelominog ili potpunog koritenja izuma, know-howa, iga, uzorka PATENT isprava koji daje nadleni organ na osnovu prijave pronalazaa MARKA PROIZVODA ime ili znak kojim proizvoa oznaava svoj proizvod OSNIVAKI KAPITAL iznos kapitala potreban za osnivanje i rad poduzea GOODWILL (DOBAR GLAS)razlika izmeu vrijednosti poduzea na tritu i raunovodstvene utvrene vrijednosti neto imovine zbog njegove reputacije na tritu, marke...

KORITENJE RASPOLOIVIH MATERIIJALNIH RESURSA OSNOVNO NAEO USPJENOSTI PODUZEA: sa to manje raspoloivih materijalnih i financijskih resursa ostvariti to vei profit POKAZATELJ USPJENOSTI MAERIJALNIH RESURSA ROA (Return On Assets/ prinos na upotrijebljenu imovinu)ROA = Dobitak(gubitak) prije kamate i poreza/ Ukupna imovina x 100

ROA (Stopa prinosa) pokazuje koliko se jedinica neto dobitaka ostvaruje na 100 jedinica imovine poduzea

ROA moemo poveati na 3 naina:1.) Poveanjem dobitka2.) Smanjenjem ukupne imovine3.) Kombiniranjem 1. i 2. Istovremeno

Prihode moemo poveati rastom obujma prodaje i rastom cijene Trokovi se mogu smanjiti racionalnijim ili boljim koritenjem materijala, rada zaposlenih, opreme PRIHOD rezultat koliine proizvodnje i cijene proizvoda

Ukupnu imovinu mogue je smanjiti smanjenjem nekog od pojavnih oblika imovine: Ne drite novac na raunu. Novca u poduzeu treba imati samo toliko koliko je dovoljno da se udovolji dospjelim obvezama. Novac se mora oploivati kroz dalje ulaganje Optimalizirajte nekretnine prema svojim potrebama Pratite stupanj iskoritenja kapaciteta oprme Optimalizirajte zalihe

3. LJUDSKI RESURSI

Predstavljaju ivi imbenik organizacije poduzea koji sa svojim znanjem, vjetinama, sposobnostima i kreativnosti najvie doprinosi ostvarenju ciljeva poduzea Tjelesni rad Umni rad, javlja se kao: INVENTIVNI RAD kreacija, stvaralatvo, otkrie PODUZETNIKI RAD kombinira initelje proizvodnje kako bi se neki pronalazak materijalizirao. MENAGERSKI RAD planira, organizira, vodi i kontrolira odvijanje procesa pretvaranja pronalaska u materijalno dobro i njegovo plasiranje kupcu

U izvrenju poduzetnikog pothvata javlja se vie vrsta razliitih radova koje se meusobno razlikuju s obzirom na obujam i sadraj znanja i sposobnosti svojstvenih svakom od njih. Potrebno je utvrditi: Koliina pojedinih vrsta radova i ukupna koliina za taj pothvat u cijelini Vrste radova karakteristine za dotini pothvat- Vrste radova karakteristine za dotini pothvat (cijeli pothvat se ralani na pojedine aktivnosti, koje se zatim grupiraju po svojoj srodnosti u radna mjesta)- Da bi se znalo koji e se poslovi obavljati na svakom pojedinom radnom mjestu izrauje se opis posla iz kojeg se vidi: Poslovi koji se obavljaju Karakteristike tih poslova Radna mjesta Uvjeti rad KOMBINIRANJE IMBENIKA PROIZVODNJE

Predstavlja postupak uspostavljanja optimalnih kvantitativnih i kvalitativnih odnosa izmeu financijskih, materijalnih i ljudskih resursa.

3 OSNOVNA ASPEKTA KOMBINACIJE PROIZVODNIH IMBENIKA:

1. Kombiniranje imbenika proizvodnje s aspekta udjela svakog od njih u ukupnom radnom procesu - radni proces s pretenim udjelom ljudskih resursa (uslune djelatnosti, preraivaka industrija, poljoprivreda...)- radni proces s pretenim udjelom materijalnih resursa / kapitalno intenzivni proces (proizvodnja elektrine energije, sirova eljeza, nafte, umjetnih gnojiva...)

2. Kombiniranje imbenika proizvodnje s aspekta aspekta naina provoenja ovog kombiniranja Obrtniki (zanatski) nain (nizak stupanj udjela materijalnih resursa i odsutstvo podjele rada, pojedinac obavlja sve ili vie radnih operacija) Tvorniki (radioniki) nain (vii stupanj udjela kapitala i postojanje podjele rada izmeu zaposlenih) dijeli se na linearnu(sirovina prolazi sve operacije redom dok se ne dobije finalni proizvod) i sloenu(proizvodnja vie djelova jednog proizvoda i u konanici njihovo montiranje u jedan) Lanani nain (vii stupanj sloene tvornike proizvodnje kojeg karakterizira kontinuiranost radnog procesa. Automatiziran i posredstvom tekue trake)

3. Kombiniranje imbenika proizvodnje s aspekta rezultata tog kombiniranja1. Pojedinana proizvodnja2. Koliinska proizvodnja:a) serijskab) masovna

ZAKONITOST KOMBINIRANJA IMBENIKA PROIZVODNJE

Izmeu kombiniranja i ulaganja imbenika proizvodnje s jedne strane i uspjenosti poslovanja s druge strane, postoji veza koja se odreuje odreenim zakonima:

1.) ZAKON MINIMUMA - za proizvodnju odreene koliine proizvoda potrebno je uloiti makar minimalnu koliinu imbenika proizvodnje. Izostanr li ulaganje minimalne koliine jednog od tih imbenika, besmisleno je ulagati u ostale. (prim. Nije mogue proizvesti kruh ukoliko nema vode, pa makar imali i neogranieno mnogo brana)

2.) ZAKON MAKSIMUMA- za odreenu proizvodnju postoji maksimum ulaganja imbenika proizvodnje preko kojeg nema koristi ii jer e to biti samo rasipanje imbenika proizvodnje. Razlikuju se:

Relativni (ulaganje jednog u odnosu na druge imbenike) Apsolutni (granica ulaganja pojedinih imbenika imbenika proizvodnje koje ni u kojem sluaju nije mogue prijei)

3.) ZAKON OPTIMUMA izmeu donje granice(zakon minimuma) i gornje granice (zakon maksimuma) postoji i granica najpovoljnijeg odnosa izmeu ulaganja initelja proizvodnje i rezultata tog ulaganja. Svako odstupanje od optimuma dovodi do negativnih posljedica, to rezultira porastom trokova

4.) ZAKON RASTUIH PRINOSA za odreenu proizvodnju nekog proizvoda dodatnim ulaganjem imbenika proizvodnje rezultat tih ulaganja raste bre od samih ulaganja

5.) ZAKON OPADAJUIH PRINOSA za odreenu proizvodnju nekog proizvoda dodatnim ulaganjem initelja proizvodnje rezultat tih ulaganja raste sporije od samih ulaganja 6.) ZAKON SUPSTITUCIJE za proizvodnu nekog proizvoda moe se izvriti zamjena jednih imbenika s drugima kako bi se pojeftinila proizvodnja. (npr. Zamjena konog dona plastinim,...)

Kretanje koliine imbenika proizvodnje i prinosa

POSLOVNI PROCES : Proizvodni i usluni1. Sredinji (core) procesi usmjereni na zadovoljavanje potrebe kupaca s ciljem da to uine na najbolji mogui nain2. Procesi potpore zadovoljavaju interne potrebe; proizvodnje i zaposlenih podupiru ostvarenje sredinjih procesa3. Menagement procesi povezuju procese potpore i sredinje procese u jedinstvenu cjelinu Poslovni proces

Nain ostvarivanja poslovnog procesa moe se opisati kao proces konverzije (pretvorbe) ili transformacije (preobrazbe) inputa u outpute.Transformacijski proces

PROCESPREOBRAZBE

Financijski resursi ................... Proizvodi Materijalni resursi ...................UslugeLjudski resursi

6 temeljnih aktivnosti poslovnog procesa1. Oblikovanje proizvoda2. Proizvodnja3. Nabava4. Raunovodstvo5. FinancijePoslovni proces: skupine aktivnosti i tokovi

OBLIKOVANJE PROIZVODA

PRIKUPLJANJE IDEJA1. Trite2. specijalne institucije3. publikacije4. reklamna i ekonomska propaganfa5. sajmovi, izlobe i slino6. potencijalni poduzetnik, njegova porodica, prijatelji, poznanici

OBRADA PRIKUPLJENIH IDEJA Sve ideje treba razmotriri i prouiti te ocijeniti i klasificirat. Ona ideja koja je interesantna treba se detaljno analizirati, analiza treba obuhvatiti ispitivanje sljedeih aspekata:1. Financijske potrebe i mogunosti2. Izvori sirovina materijala i opreme3. potrebni materijali i ljudski resursi4. lokacija poduzea5. potroaka prihvatljivost proizvoda/usluge6. oekivana profitabilnost posla

OBLIKOVANJE PROIZVODA I USLUGA

Obuhvaa realizaciju ideja koje su kroz unaprijed navedene analize dobile uspjenu ocjenu. Prolazi kroz 4 faze:1. Istraivanje proizvoda- prouavanje i procjenjivanje ideje za novi proizvod ili usavravanje postojeeg radi utvrivanja hoe li se proizvod prihvatiti, hoe li se prodajom podmiriti trokovi, postoji li mogunost proizvodnje proizvoda u poduzeu...2. Projektiranje proizvoda definiraju se svi parametri dotinog proizvoda (izglrd, dimenzije, struktura, funkcionalnost) 3. Procjenjivanje ideja i proizvoda (ocjenjivanje projekta) Estetski zahtjevi (oblik, linije) Tehniki zahtjevi (funkcije, osobine) Ekoloki zahtjevi Ekonomski zahtjevi (cijena, trajnost)4. Konstruiranje

Kod oblikovanja proizvoda danas se koristi podrka elektronikih raunala na kojoj je razvijen poseban programski paket CAD (Computer Aided Design. Pod pojmom Cad obino se podrazumijeva aktivnost koncipiranja, razvoja i prorauna proizvoda te prikazivanje radnog komada ukljuujui sve potrebno za njegovu obradu crte, listu djelova i specifikaciju.

TESTIRANJE PROIZVODA I USLUGA

Postupak ispitivanja odreenog proizvoda radi njegova isprobavanja, kontrole odreenih svojstava i dobivanja odreenih informacija o djelovanju proizvoda na potroaa. Osnovne etape: Definiranje elemenata za testiranje Testiranje dizajna proizvoda Utvrivanje stavova i sklonosti potroaa Testiranje pakiranja Testiranje cijena Testiranje stavova posrednika Testiranje efikasnosti promocije, metoda prodaje i postprodajnog servisa

METODE I POSTUPCI ZA TESTIRANJE PROIZVODA Laboratorijski testovi Uporabni testovi Usporedni monadiki test Analitiki test

KOMERCIJALIZACIJA PROIZVODA / USLUGA

Proces u kojem se detaljno elaborirana ideja materijalizira, pretvara u upotrebnu vrijednosot i plasira na trite. Sastoji se od 3 etape:1. Organiziranje proizvodnje2. Priprema i organizacija marketinga3. Ostvarivanje marketing programa

Vrste proizvoda: proizvodi osobne potronje (automobil, stan, namjetaj, bijela tehnika), proizvodi svakodnevne potronje ( kruh mlijeko, brano...) proizvodi proizvodne(poslovne) potronje ( sirovine, materijali, djelovi, zgrade, oprema, otpaci, usluge...)

OPERATIKA

- Skup aktivnosti koje su usmjerene na konverziju (preobrazbu) i transformaciju (pretvorbu) inputa u outpute u odreenoj koliini i kvaliteti, u odreenom vremenu i s najmanjim trokovima.- Daje odgovor na 6 kljunih pitanja:1. to e se proizvoditi2. Koliko e se proizvoditi Plan proizvodnje3. Kada e se proizvoditi4. ime e se proizvoditi Plan radne snage, kapaciteta i materijala5. Gdje e se proizvoditi Izbor lokacije i raspored opreme6. Kako e se proizvoditi Izbor tehnologije proizvodnje

Operatika obuhvaa sljedee skupine aktivnosti1. Izbor tehnologije2. Izbor lokacije i raspored opreme3. Planiranje proizvodnje4. Planiranje potreba materijala5. Planiranje raspoloivih kapaciteta6. Neposredna proizvodnja

1. IZBOR TEHNOLOGIJE Skup procesa, alata, metoda, postupaka i opreme koji se koriste za proizvodnju robe ili usluge

2. IZBOR LOKACIJE I RASPORED OPREME

IZBOR LOKACIJEa) Ekonomsko geografski imbenici (imbenici ire lokacije - makrolokacija)b) Tehniko topoloki imbenici (imbenici ue lokacije)

a) Izabrati lokaciju u irem smislu znai izabrati kraj u kojem e se objekt izgraditi. Ekonomski imbenici trite, sirovine, energija, ljudski resursi, transport Neekonomski imbenici drutveno-politiki, vojno-strateki

b) Nakon to je izvrena analiza navedenih imbenika i izvren izbor ire lokacije, pristupa se izboru ue lokacije (mikrolokacija). Tehniko-topoloki imbenici: Priroda zemljita Blizina industrijske vode i vode za pie Blizina radnikog naselja Blizina mree javnog prometa Mogunost irenja poduzea u budunosti

RASPORED OPREME Lay out raspored opreme unutar prostora Predstavlja proces organiziranja toka resursa unutar transformacijskog procesa od ulaza do izlaza-Raspored opreme usredotoen na proces sve istovrsne operacije ili procesi istog tipa se izvode na istom mjestu. Resursi su grupirani po funkcijskim karakteristikama. Prednosti: potrebne manje investicije u opremu, radna snaga je kvalificirana, lake se odrava kontinuitet proizvodnje u sluaju kvara stroja, odsutstva radnika Nedostaci: dui putovi materijala, due vrijeme protoka, veliku nedovrenu proizvodnju

-Raspored opreme usredotoen na proizvod operacije se odvijaju prirodnim redoslijedom (linijski tok), a resursi se rasporeuju sukladno tom redoslijedu Prednosti: omoguava primjenu najproduktivnijih metoda, smanjuje rukovanje materijalima, smmanjuje koliinu rukovanja materijalima u processu proizvodnje, olakava upravljanje proizvodnjom, skrauje vrijeme protoka, poveava ekonominost proizvodnje Nedostaci: potreba za velikim investicijama, nefleksibilnost proizvodnje, manji stupanj koritenja kapaciteta, vei stupanj sigurnosti proizvodnje.

- Mjeoviti raspored opreme hibrid gornje dvije strategije, javlja se u sluaju kada je tok relativno stabilan (visokoserijska proizvodnja), a obujam proizvodnje srednje veliine

- Neki autori spominju jo i strategiju fiksnog rasporeda opreme tok resursa kojeg karakterizira fiksna pozicija materijala. Materijal miruje, dok svi alati , strojevi i ljudi odlaze na tu poziciju obaviti odreene radove.

3.) PLANIRANJE PROIZVODNJE Glavni plan proizvodnje MPS( Master Production Schedule)predstavlja pregled naturalnog plana proizvodnje usklaenog s trinim zahtjevima te mogunostima i potrebama poduzea. Treba dati odgovor na pitanje Koji proizvodi u kojim koliinama moraju biti dovreni u svakom mjesecu

1. Klasine metode planiranja

Metoda linijskog planiranja: Gantovi dijagrami (Gantogrami)- Metoda planiranja razvijena 1890. godine. Gantt je opisao metodu prvi puta 1903 (Gantt, 1903) Primjena poela tijekom Prvog svjetskog rata. Aktivnosti ili planski zadaci definirani su na vertikalnoj osi odreivanjem: poetka, ukupnog trajanja, zavretka. Vrijeme na vodoravnoj osi. U cilju praenja stanja crtamo linije realizacije drugom bojom ili crtkanim linijama. Gantt-ov dijagram je efikasno sredstvo za planiranje proizvoda ili poslova s malim brojem aktivnosti koje nisu u sloenoj meusobnoj ovisnosti. U kasnijem razvoju omogueno je definiranje ovisnosti po roku zavretka.

Linija balansa(LOB)- metoda je razvijena 1941. Uspjeno primijenjena u vojnom pomorstvu SAD-a u II svjetskom ratu. Zasniva se na linijskom prikazivanju odvijanja cjelokupnog projekta ili proizvodnje, uz mogunost grafike analize pojedinih komponenti u odreenom terminu. Omoguava praenje proizvodnje. LOB omoguava prikazivanje ukupnog vremena na realizaciji projekta, praenje ostvarenog vremena i gotovost komponenti za odreeni presjek vremena. Linija balansa je pomona metoda za prikazivanje ukupnog stanja i analizu gotovosti komponenti. Gray-Kiddov algoritam-je prva metoda linijskih dijagrama koja omoguava rasporeivanje u ovisnosti o raspoloivim resursima

- Koraci Gray-Kiddovog algoritma su:1. Izrada poetnog plana bez provjere raspoloivosti resursa.2. Analiza (grafika) potrebnih i raspoloivih kapaciteta.3. Novi raspored aktivnosti ili operacija s pomaknutim poecima prema raspoloivosti resursa dajui prednost aktivnostima ili operacijama na proizvodu s veim prioritetom.- Koraci 2 i 3 se ponavljaju dok se ne dobije plan s aktivnostima kod kojih je za odreeno vrijeme potrebni kapacitet manji ili jednak raspoloivom. - Analiza kontinuiteta odvijanja aktivnosti ili operacija.

Metoda mrenog planiranja-predstavljaju suvremene analitike metode planiranja i upravljanja sloenim pothvatima, zasnovane na modernoj algebri, teoriji grafova i matematikoj statistici

2. Suvremene metode planiranja- primjena raunala ne samo u planiranju ve i u upravljanju proizvodnjom

4.) PLANIRANJE POTREBA ZA MATERIJALIMA Nastavlja se na glavni plan proizvodnje s ciljem da se utvrde one vrste i koliina materijala koje su potrebne za ostvarivanje glavnog plana.

5.) PLANIRANJE POTREBNIH KAPACITETA Pod kapacitetom se podrazumijeva sposobnost opreme da u jedinici vremena proizvede odreenu koliinu uinka 5 vrsta kapaciteta:Maksimalni ili ugraeni kapacitetiMinimalni kapacitetiRadni kapacitetiOptimalni kapacitetiOstvareni kapaciteti

Radni kapacitet - onaj koji stvarno stoji na raspolaganju uzimajui u obzir gubitke u radu opreme (kvarovi, podmazivanje, hlaenje, ienje) Optimalni kapacitet s tehnikog stajalita to je najpovoljniji stupanj djelovanja opreme, s ekonomskog stajalita to je onaj obujam proizvodnje pri kojem su najnii trokovi po jedinici proizvoda STUPANJ ISKORITENOSTI KAPACITETA ostvareni obujam proizvodnjestupanj iskoritenja % = ----------------------------------------------- x 100 raspoloivi kapacitet opreme ostvareni kapacitet opremestupanj iskoritenja % = ----------------------------------------------- x 100 raspoloivi kapacitet opreme

UPRAVLJANJE KVALITETOM I KONTROLA KVALITETE

Dimenzije kvalitete koje moraju biti predmet kontrole:1. Performanse2. Svojstva3. Struktura4. Pouzdanost5. Trajnost6. Upotrebljivost7. Odaziv8. Estetika9. Reputacija

Tradicionalni koncept kontrole kvalitete karakterizira orijentacija kontrole na proizvod, kako tijekom procesa proizvodnje i nakon zavretka procesa. TQC (kontrola cjelokupne kvalitete) orijentirana je na kontrolu u svim podrujima proizvodnje koja je povjerena svim zaposlenicima u poduzeu. Kontrola spregom unaprijed (probleme treba rijeiti prije nego to nastanu) ili povratnom spregom (oblik kontrole koji osigurava da se jednom nastale greke nee ponoviti) Norme kvalitete ISO 9000. (International Standars Organization)

Metode kontrole operacija1. S obzirom na objekt kontrole2. S obzirom na faze izvoenja operacija3. S obzirom na stupanj obuhvatnosti

NABAVA -GLAVNE AKTIVNOSTI:Utvrivanje i potreba za materijalimaUtvrivanje izvora nabave i dobavljaaDostavljanje upita dobavljaima i prijem njihovih ponudaUsporedba primljenih ponuda i izbor najpovoljnije ponudeVoenje pregovora za zakljuivanje ugovoraZakljuivanje ugovora o kupoprodaji i ispostavljanje narudbePraenje izvrenja ugovora i narudbiPreuzimanje isporuenog materijalaReklamiranje nedostataka na materijaluPregled i isplata rauna dobavljaimaObavjeivanje o prispijeu materijala

UPRAVLJANJE ZALIHAMA

Gotovi proizvodi i njihove komponente, Sirovine i kupljeni dijelovi, Rad i obrtna sredstva Proizvodi i dijelovi u izradi, Alati, strojevi i ureaji itd.Prema visini zaliha razlikujemo: Nedovoljne Prekomjerne Normalne (minimalne, optimalne, maksimalne) Prosjene

Podruja zaliha

Sustavi upravljanja zalihama Kontinuirani: Kretanje zaliha se prati neprestano, Kada stanje zaliha padne na neku razinu zalihe se obnavljaju Toka naruivanja (Reorder Point), Naruuje se tzv. ekonomina koliina naruivanja (Economic Order Quantity), Primjer: virmani, ekovi, reorder cards, model tri kutije itd.

Periodiki:

Stanje zaliha se utvruje u tono odreenim intervalima (npr. tjedan, mjesec), U svakom se intervalu naruuje onoliko koliko je potrebno da stanje zaliha doe na traenu razinu, Jednostavan sustav, ali osjetljiv na iznenadne promjene potranje, Primjer: kolske biljenice, Mc Donalds.

ABC klasifikacija:Sve stavke ne sudjeluju u istom obujmu u ukupnim zalihama. Uobiajeni su slijedei odnosi: 5 do 10 % fizikih stavki zaliha ini 60 do 70 % vrijednosti zaliha klasa A, Oko 30 % fizikih stavki zaliha ini oko 15 % vrijednosti zaliha klasa B i 50 do 60 % fizikih stavki zaliha ini 5 do 10 % vrijednosti zaliha.Izraunati godinju vrijednost prometa svake stavke (umnoak jedinine cijene i godinje potranje),poredati stavke po vrijednosti godinje potranje i dodijeliti klasifikacijsku oznaku i odrediti modelupravljanja za svaku klasu

Metode upravljanja zalihama :

1. Ekonomina koliina narudbe (EOQ) 2. Planiranje potreba materijala (MRP) 3. Upravo na vrijeme (JIT)

1.) EOQ- Predstavlja tehniku koja osigurava najnie trokove narudbe

Pretpostavke: Potranja je poznata i konstantna tijekom vremena, Nisu dozvoljena negativna stanja zaliha, Vrijeme dobave konstantno za svaku stavku, Naruena se roba zaprima na skladite odjednom.

Koliko bi trebali naruiti? EOQ = ukup. god. potrebe (P)* tro. naruivanja (F)/ tro. skladitenja(S)

Kada? ROP = (ukup. god. p