1

„Podrška umrežavanju i europskoj suradnji gradova i općina“

Osijek, 11. prosinca 2012.Doc.dr.sc. Tunjica Petrašević

2

Prekogranična suradnja u EU

s posebnim osvrtom na pravne aspekte

prekogranične suradnje u RH

3

Uvod Prekogranična suradnja je sastavni dio

regionalne politike EU Regionalna politika ima za cilj ekonomsku i

socijalnu koheziju Unije, a tome bi svakako trebalo pridonijeti uklanjanje ili barem smanjivanje razlika u stupnju razvijenosti pojedinih regija.

Regije su danas aktivan sudionik političkog odlučivanja na europskoj razini što je uvelike osnažilo položaj regija i na nacionalnoj razini.

Regionalna razina upravljanja treba potaknuti društveno-gospodarski razvoj tih područja i na taj način umanjiti razvojne različitosti pojedine zemlje, a time i same Unije.

4

Danas je općeprihvaćeno da demokracija ne može ispravno funkcionirati bez određenog stupnja teritorijalne decentralizacije.

’Uspostava snažnih i učinkovitih tijela lokalne demokracije koje uživaju povjerenje građana, odgovaraju njihovim potrebama, koje su u stanju osigurati adekvatne usluge te koja nisu podložna korupciji, jedan je od temeljnih ciljeva (zadatka) zemalja u regiji’’ (CoE)

5

Regionalizacija se u tranzicijskim zemljama promatra kao sveopći civilizacijski i demokratski iskorak koji značajno pridonosi jačanju cjelokupnog potencijala neke zemlje.

regionalizacija se u takvim zemljama promatra kao dio njihove sveukupne strategije za priključenje EU

Upravo sa ciljem poticanja razvoja velika se pažnja pridaje regijama tako da je regionalni razvoj kako institucionalni tako i pravni hit

6

poglavlje 22. ''Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata'‘

Jedna od političkih reformi je svakako veći stupanj decentralizacije (regionalizacije) zemlje

Dobro određena regionalna razvojna politika i njeno institucionalno uređenje su preduvjet članstva u EU

7

Teme:

1. Definiranje temeljnih pojmova: regija, regionalizam i regionalna politika

2. Regionalna politika EU3. Prekogranična suradnja u EU i

prekogranični programi 4. Pravni okviri prekogranične

suradnje u RH

8

Definicija regije Povelja Zajednice o regionalizmu

(Community Charter for Regionalization) definira regiju kao: ''područje koje, sa zemljopisnog stajališta, čini jasno određen entitet ili skupinu područja kod kojih postoji kontinuitet i čije stanovništvo posjeduje određene zajedničke karakteristike i koje nastoji očuvati svoj posebni identitet i razviti ga sa ciljem poticanja kulturnog, društvenog i ekonomskog napretka’’

9

Raspodjela ovlasti između regija i države je određena ustavom ili nacionalnim zakonodavstvom u skladu sa načelima političke decentralizacije.

Kao primjeri regionalnih ovlasti se navode: regionalna gospodarstvena politika, regionalno planiranje, izgradnja i stambena politika, telekomunikacije i prijevozna infrastruktura, energetika i očuvanje okoliša, poljodjelstvo i ribogojstvo, obrazovanje na svim razinama, kultura i mediji, javno zdravstvo, turizam, rekreacija i sport, redarstvene snage i javni red i mir

Regija uživa punu financijsku autonomiju i dostatna vlastita sredstva za potpun razvoj svojih ovlasti.

Poglavito se rukovodi načelima štedljivosti, djelotvornosti, učinkovite uporabe sredstava, uslužnosti prema građanima i transparentnosti u proračunskim odlukama.

10

Regije sa zajedničkim granicama promiču prekograničnu suradnju u skladu sa odgovarajućim domaćim zakonodavstvom i odgovarajućim međunarodnim zakonima.

Regije su, uz poštivanje domaćeg zakonodavstva i međunarodnih ugovora između država, ovlaštene sklapati prekogranične sporazume sa svrhom razvoja suradnje unutar ograničenja svojih ovlasti.

Regije imaju pravo uspostave zajedničkih savjetodavnih tijela ili izvršnih tijela unutar pravnog okvira svake dotične države.

11

Subnacionalna ili regionalna razina upravljanja postaje sve značajnija kako na nacionalnoj razini tako i u europskom kontekstu.

Negdje 3/4 europskoga zakonodavstva se izvršava na lokalnoj i regionalnoj razini njenih država članica

u trenutcima blokade integracijskog procesa zbog straha od odricanja dijela svoga suvereniteta, tražila političku pomoć i partnerstvo upravo u tim nižim razinama upravljanja

‘’Europa regija’’

12

No kako su postojale ogromne društveno-gospodarske razlike tih pojedinih regija, upravo radi toga dolazi do osnivanja tzv. strukturnih fondova koji bi trebali kroz financijske pripomoći ublažiti te nejednakosti

Regije kao razina vlasti bliska ljudima može Europu učiniti stvarnošću za svoje građane, stoga je uključivanje regija u sve aspekte europskog vladanja ključno za uspjeh europskog projekta

13

Cilj regionalne politike Unije je postizanje harmoničnog, ujednačenog i održivoga razvoja te jačanje gospodarske i socijalne kohezije unije.

Temeljno načelo je financijska solidarnosti koja se očituje u usmjeravanju financijskih sredstava kroz četiri tzv. strukturna fonda i jedan kohezijski fond.

Unija je naime uspostavila i četiri tzv. regionalne inicijative financirane iz spomenutih strukturnih fondova: Interreg III, Urban II, Leader te Equal.

14

Raspored troškova

15

Regionalizam predstavlja svojevrsno ideološko usmjerenje čija je temeljna nit vodilja jačanje regionalne razine vlasti koja predstavlja izvjesnu protutežu središnjoj Vlasti.

Regionalizam je proces koji je uvijek iniciran odozdo tzv. bottom-up pristup.

Cilj regionalizacije je da regionalne jedinice imaju što je moguće veću kontrolu nad cjelokupnim društvenim, ekonomskim, političkim i drugim procesima na određenom području

16

ILI

17

Lisabonski ugovor: više uvažavanja i moći za Regije i Građane EU

?

18

Određenje pojma prekogranične suradnje Europska okvirna konvencija o

prekograničnoj suradnji između teritorijalnih jedinica ili vlasti: ''prekogranična suradnja znači svako usklađeno djelovanje s namjerom jačanja i poticanja susjedskih odnosa između teritorijalnih jedinica ili vlasti dviju ili više ugovornih stranaka te sklapanje u tu svrhu potrebnih sporazuma i dogovora. Prekogranična će se suradnja odvijati u okviru nadležnosti teritorijalnih jedinica ili vlasti, kako je to određeno domaćim pravom. Ova Konvencija ne dira u domašaj i narav tih nadležnosti

19

prekogranična suradnja može obuhvatiti vrlo široki sadržaj, razne oblike te brojne instrumente.

U pojmu prekogranične suradnje sadržana je dakako i pogranična suradnja kao prekogranična suradnja u užem smislu i prvenstveno između susjednih zemalja koje neposredno graniče

Međuteritorijalna suradnja Transnacionalna suradnja

20

Kao neke temeljne značajke prekogranične suradnje moglo bi se navesti slijedeće:

1. Traženje najpovoljnijih rješenja za uspostavu aktivne suradnje

2. Izbor osnovnih vidova prekogranične suradnje

3. Definiranje sadržaja, oblika, funkcija i instrumenata suradnje

4. Propisivanje uvjeta odvijanja prekograničnog prometa robe i usluga

5. Donošenje usklađenih propisa dviju država o suradnji

6. Osiguranje graničnog režima za odvijanje dogovorene suradnje

21

Razvoj prekogranične suradnje Europa je dugo

vremena bila poprištem stalnih ratova

Ratna osvajanja, kreirala su današnju političku kartu Europe.

Često puta su novo uspostavljene granice ispresijecale pripadnike određenih naroda tako da je veliki broj sunarodnjaka ostao sa druge strane granice

22

Prekretnica su 50-e godine 20.st.

23

Potpisivanjem tzv. Schuman Plan 9.5.1950., Njemačka i Francuska su uspostavile zajedničku upravu nad regijom Ruhr.

To je bio temelj za osnivanje EZUČ (1951.) Dobar primjer

kako dojučerašnji neprijatelji mogu surađivati!!!

24

Prekograničnom suradnjom se pokušalo povezati stanovništvo uz dvije ili više granica kako bi zajedno surađivali i rješavali svakodnevne probleme s kojima se suočavaju, a rješenje kojih je unutar vlastitih državnih granica teško postići

Razlog začetka prekogranične suradnje leži svakako i u činjenici slabije gospodarske razvijenosti područja koja su se nalazila uz granicu

većina država izbjegavala gospodarska ulaganja u područja koja su vrlo lako mogla postati dijelom neke druge države

25

Those regions are labelled as cross-border regions, Euroregions or transfrontier regions.

When they associate, they operates under name such as:

‘’Euroregions’’, ‘’Euregios’’ or ‘’Working Communities’’ Today, there is cca 109 euroregions operating in EU list of euroregions, which is not exhaustive

26

The first ‘’official’’ CBR was ‘’EUREGIO’’

Established in 1958 on the Dutch-German border in the area of Enschede (NL) i Gronau (DE)

27

DANUBE-DRAVA-SAVA EUROREGIONAL COOPERATION

DANUBE-DRAVA-SAVA EUROREGIONAL COOPERATION

28

Prekogranični programi

29

Pravni okvir za prekograničnu suradnju u RH Ako pogledamo zemljopisni položaj RH, ona nužno

usmjerena na suradnju sa svojim susjedima 18 hrvatskih županija su pogranične županije u RH se prekogranična suradnja povezuje sa

politikom regionalnog razvoja Vlada RH vrednuje prekograničnu suradnju kao

jednu od iznimno velikih mogućnosti za uravnoteženi i održiv razvoj RH

produbljivanje društveno-gospodarskih razvojnih nejednakosti te povećanja neujednačenosti uvjeta života u različitim dijelovima naše zemlje kao i među različitim društvenim skupinama.

30

kvalitetna regionalna razvojna politika mora biti vitalni nacionalni interes RH

Regionalna politika mora uzeti u obzir regionalne različitosti

preporuka je decentralizacija regionalne politike odnosno uprava koja će biti što bliže građanima.

31

Postoje 3 razine NUTS jedinica

Razina 2 je glavni okvir za implemnetaciju regionalne politike EU

Kako RH nije imala administrativne jedinice usporedive s NUTS, potrebno je stvoriti nove

RH ima 21 županiju, 127 gradova i 429 općina

Poštivane su postojeće administrativne granice

EU =97 regions at NUTS 1, 271 regions at NUTS 2 1303 regions at NUTS 3 level.

32

NUTS-3 = 21counties,

LAU-1 = same as NUTS 3; LAU-2: 127 towns + 429 municipalities = 546

Adriatic Croatia

Northwest

Pannonian Croatia

33

34

Klasifikacija NUTS služi i kao podloga za provođenje kohezijske politike EU (razina 2) 

Odlučivanje o razini i vrsti sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda kojom će se financirati kohezijska politika u pojedinoj prostornoj jedinici ovisi o statističkim pokazateljima kao što su, primjerice, BDP, stopa nezaposlenosti i slično. 

Treba istaknuti da korisnici strukturnih fondova nisu zemlje članice u cijelosti, nego pojedine regije!!!

O raspodjeli sredstava strukturnih fondova po dč odlučuje Europska komisija, a podloga za donošenje odluke sastavljena je od statističkih pokazatelja.

35

uvjet za korištenje sredstvima jest da BDP po stanovniku bude na razini regije NUTS 2 u posljednje tri godine niži od 75 % prosjeka EU. 

Kontinentala Hrvatska nije homogeno područje Na tom se području nalaze i najrazvijeniji i

najslabiji dijelovi  U kontinentalnoj Hrvatskoj sada je i Grad

Zagreb sa BDP-om koji iznosi 125 % prosjeka Europske unije, ali i pet slavonskih županija sa BDP-om od samo 34 % prosjeka EU

Ta regija nije funkcionalna i homogena i na njoj se ne može voditi osmišljena regionalna politika.

36

Do 2009., RH u svome zakonodavstvu ne sadrži niti jedan zakon koji bi se izravno odnosio na regionalni razvoj nacionalnih razmjera .

Dugo vremena je postojao niz zakona koji reguliraju pojedina pitanja : Zakon o područjima posebne državne skrbi, Zakon o otocima, Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara te Zakon o Fondu za regionalni razvoj.

Ono što nam također nedostaje je tijelo za koordinaciju na središnjoj, regionalnoj pa čak i lokalnoj razini kako bi se omogućilo pravovremeno informiranje što je nužno za integrirani nacionalni, regionalni ali i lokalni razvoj.

Tu ulogu treba preuzeti Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova (bivše MPŠVG),

Uprava za regionalni razvoj

37

Vlada republike Hrvatske je donijela Strategiju regionalnog razvoja RH, a njen integralni dio je i Program za prekograničnu i međuregionalnu suradnju (4.10.2010.)

Izradu toga programa, potaknuo je proces uključenja RH u eurointegracije te potreba za smanjenjem negativnog utjecaja granica na razvoj područja uz granicu.

Prekogranična suradnja je od posebne važnosti za održivi razvoj hrvatskih pograničnih područja

38

Zakon o regionalnom razvoju (NN 153/09)

Sadrži ključne odredbe za provođenje politike regionalnog razvoja

Propisuje također nove kriterije za određivanje koje regije zaostaju u razvoju

39

Da li je nepostojanje relevenatnih zakona onemogućavalo prekograničnu suradnju do 2009.?

Ne!!! U unutarnjem pravu RH postoje pravni temelji za

prekograničnu suradnju te je RH odnosno njene pojedine teritorijalne jedinice sudjelovale u raznim oblicima prekogranične suradnje.

No sve dok RH nema jasno definiranu politiku i strategiju regionalnog razvoja , nećemo moći u potpunosti iskorisiti sve kapacitete i komparativne prednosti naših pojedinih regija.

40

jamči građanima pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Kako o prekograničnoj suradnji nema govora u samom Ustavu već je ta materija uređena zakonima i međunarodnim ugovorima, važan nam je članak 140 Ustava RH, koji govori o položaju međunarodnih ugovora u nacionalnom pravnom poretku.

41

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Čl. 12 navedenog zakona, predviđa se mogućnost udruživanja

gradova, općina i županija u nacionalne saveze koji mogu surađivati s međunarodnim organizacijama i udruženjima lokalne odnosno regionalne samouprave.

No za nas su ovdje zanimljive odredbe članaka 14 do 17 u kojima se govori o suradnji općina, gradova i županija s jedinicama lokalne i regionalne samouprave u inozemstvu.

Naime predstavnička tijela spomenutih jedinica mogu donijeti odluku o uspostavljanju suradnje, te sklapanja sporazuma, a sve to u okviru svojega samoupravnoga djelokruga te sukladno zakonu i međunarodnim ugovorima.

Naime po sklapanju sporazuma JLS odnosno JPS dužna je dostaviti isti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu samoupravu.

To tijelo provodi samo nadzor zakonitosti s obzirom da sam zakon predviđa međunarodnu suradnju, odluka o opravdanosti i potrebi istoga sporazume ostavlja se na odluku predstavničkom tijelu jedinice lokalne uprave odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave.

42

Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji između teritorijalnih jedinica ili vlasti.

43

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

Potpisan 29.10.2001., na snazi od 1.02.2005..

Pravna baza za harmonizaciju zakonodavstva, liberalizaciju trgovine, razvoj političkog dijaloga...

44

SSP u svome čl. 4 navodi da se: ''Hrvatska obvezuje nastaviti i promicati

suradnju i dobrosusjedske odnose s drugom zemljama regije, uključujući i odgovarajuću razinu uzajamnih koncesija glede kretanja osoba, roba, kapitala i usluga, te razvoj projekata od zajedničkog interesa… ta je obveza ključni čimbenik u razvoju odnosa suradnje između stranka i time pridonosi regionalnoj stabilnosti''

45

U čl. 11 navodi se: ''sukladno svojoj oprijedjeljenosti za mir i stabilnost, te za razvoj dobrosusjedskih odnosa, Hrvatska će djelatno promicati regionalnu suradnju. Zajednica će također svojim programima tehničke pomoći pružati potporu projektima s regionalnom ili prekograničnom dimenzijom. Uvijek kada Hrvatska namjerava učvrstiti svoju suradnju s nekom od zemalja, o tome će se obavijestiti i savjetovati sa Zajednicom i njezinim državama članicama…''

RH ima ne samo mogućnost nego i dužnost sudjelovanja u programima prekogranične suradnje

46

Ugovor o pristupanju

Pregovre zatvorili 30.06.2011.

Referendum 22.01.2012. (66%)

1.07.2013.

47

Iako RH još uvijek nije punopravna članica, ona može crpiti značajna financijska sredstva iz tzv. pretpristupnih fondova Unije

Republika Hrvatska je u razdoblju od 1996. do 2000. godine bila korisnicom programa OBNOVA,

a od 2001. do 2004. godine korisnicom programa CARDS.

Oba programa namijenjen su trećim zemljama, odnosno onima koje nemaju status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.

Nakon stjecanja statusa kandidata u lipnju 2004. godine, Hrvatska početkom 2005. godine postaje korisnicom pretpristupnih programa PHARE, ISPA i SAPARD.

48

Hrvatska također ima mogućnost sudjelovanja u programima koji su prvenstveno namijenjeni državama članicama EU, te u inicijativi INTERREG III koja se financira iz strukturnih fondova za državne kandidatkinje.

Nakon stjecanja statusa države članice Europske unije, Republici Hrvatskoj će se na korištenje otvoriti strukturni fondovi (4) i Kohezijski fond.

Vrlo bitan dokument za sudjelovanje RH u projektima EU je Okvirni sporazum između Europske komisije i Vlade RH u svezi sudjelovanja RH u programima pomoći EU

49

RH je do sada sudjelovala u tri programa prekogranične suradnje;

1. Program za susjedstvo Slovenija- Mađarska-Hrvatska,

2. Program za susjedstvo Jadranska prekogranična suradnja

3. Program za susjedstvo CADSES (Central European, Adriatic, Danubian, South-Eastern Space).

50

IPA (engl. Instrument for Pre-Accession assistance) je novi instrument pretpristupne pomoći za razdoblje 2007. – 2013.

zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD.

Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi  pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova.

RH je korisnica IPA programa i to od  2007. godine pa sve do trenutka stupanja u članstvo EU. 

51

Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (skračeno SDURF), a

za sveukupno financijsko upravljanje zaduženo je Ministarstvo financija.

Program IPA sastoji se od sljedećih pet sastavnica: 1. pomoć u tranziciji i izgradnja institucija;, 2. prekogranična suradnja,3. regionalni razvoj; 4. razvoj ljudskih potencijala te5. ruralni razvoj.

52

Zaključak: Ciljevi prekogranične suradnje u današnje vrijeme su

povezati stanovništvo uz dvije ili više granica kako bi zajedno surađivali i rješavali svakodnevne probleme s kojima se suočavaju, a rješenje kojih je unutar vlastitih državnih granica teško postići, sa naglaskom na ekonomskim i socijalnim razlozima.

Danas se u vidu imaju prije svega određeni gospodarski interesi, no ne treba zaboraviti da je glavni i prvi razlog začetka prekogranične suradnje bio uspostava mira i dobrosusjedskih odnosa između ranije zaraćenih strana.

S obzirom da je RH 90-ih godina bila uvučena u rat sa nekima od susjednih zemalja, potrebno je posebno uputiti na značaj prekogranične suradnje kao doprinosa miru i stabilizaciji u regiji.