Besplatni primjerakBroj 3. Godina I.

ISSN 1846-7776

Pod ladonjom:Mladen Kontiæ

Minjera prvi rudnikboksita u svijetu

Eko medobitelji Sirotiæ

Posljednji boškarinna Buzeštini

Novi domoviza mlade obitelji

Kolovoz 2008.

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Drage Buzeæankei Buzeæani

Ušli smo u drugu polovicu godine, stigle su i ljetne vruæine, ali kao što možete i sami vidjeti, unatoè jakom suncu, nastavljaju se i dovršavaju otvoreni radovi. U prošlom broju sam spomenuo najvažnija ulaganja u infrastrukturu i nastavak investicijskog ciklusa razvoja Buzeštine. Svi ti veliki zahvati najprije zahtijevaju dugu pripremu dokumentacije i izdavanje dozvola. Nakon toga poèinju radovi, koji èesto otežavaju uobièajeno odvijanje dnevnih aktivnosti na naèin kako smo navikli, uzrokujuæi prometne gužve.

Èesto se nakon poèetka radova javljaju i nepredviðeni problemi, jer se na terenu otkriju nove okolnosti koje iziskuju dodatno vrijeme, radove i sredstva. Nažalost, projektna dokumentacija, kao što zna svatko tko je gradio kuæu ili stan, najèešæe ne može predvidjeti baš sve okolnosti i potrebne radove kad se jednom poène s gradnjom.

To se moglo najbolje vidjeti kod rekonstrukcije ulice II. istarske brigade i dijela Trga Fontana, koja upravo ulazi u svoju posljednju fazu. Od trenutka kad su radovi poèeli zajedno smo mnogo toga izdržali: otežani promet, nemoguænost pristupa vozila pojedinim objektima, kišu, blato, buru, neplanirane zahvate i druge nedaæe. Najteže je bilo stanarima same ulice i zbog toga se iskreno zahvaljujem svim graðanima na iskazanom strpljenju i razumijevanju s kojim su prihvatili teškoæe što su ih izazvali radovi. Oni se primièu kraju, buduæi izgled ulice i trga sada je veæ vidljiv i vjerujem da æemo na kraju biti ponosni sa svime što je napravljeno.

Osim toga, obnavljamo Stari grad, izgraðujemo sustav odvodnje otpadnih voda, dajemo opsežne potpore u gospodarstvu, saniramo škole i ceste, obnavljamo mrežu javne rasvjete, ureðujemo društvene domove, provodimo široki spektar socijalnih programa i još mnogo drugih stvari manjeg obujma. Cijelo to vrijeme nastojimo dodirnuti svaki kutak Buzeštine i svima omoguæiti jednaki standard. A on se ponajviše sastoji u malim, ali za život bitnim, svakodnevnim zahvatima… Ili kako je to jedan pisac znao reæi:

Za male svakodnevne stvari potrebno je puno više energije nego za rijetka junaèka djela.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina I.,Broj 3,Kolovoz 2008. Izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI:Ornela Rumen, Nenad Šæulac,Božo Jakovljeviæ,Nada Prodan Mrakoviæ,Arnela Maèkoviæ Tadiæ, Saša Arsiæ,Elvis Èerneka, Dorijan Jakac,Darko Matkoviæ, Dejan HrenFoto Mirko, Foto Festival

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.700 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: buzetski-list@net.hr

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Detalj Starog grada Buzeta(Snimio: Dejan Hren)

2 Rijeè gradonaèelnika2

4PROJEKTI Novi domovi za mlade obitelji455 Dovršeno ureðenje škole na Vrhu

6MJESNI ODBOR Buzet - Stari grad 6

7 GOSPODARSTVO Gradske subvencije za nabavku sadnica7 ....

8 Ekološka proizvodnja meda obitelji Sirotiæ8

10POD LADONJOM Mladen Kontiæ 10 ........................

12OBLJETNICE Trideset godina bratimljenja Buzeta12 s Èabrom i Quattro Castella

1313 Dva desetljeæa manifestacije »Z armoniku v Roè«

14BAŠTINA Minjera prvi rudnik boksita u svijetu 14 .....

18 Posljednji boškarin na Buzeštini1824 Selo Sv. Martin24

16KULTURA Središnja smotra narodne glazbe i plesa Istre1617 Festival bošnjaèke kulture 17 ....................

22 22 Buzetski puèki teatar

20VIJESTI Ukratko iz Buzeštine20

27 JUBILEJI Proslava u školi27

32GODIŠNJICE Ponovno su se sreli32

27VODIÈ Plan grada Buzeta 27

32TURIZAM Top 5 odredišta na Buzeštini 32 ..............................

34SPORT Na utakmici s najmlaðim buzetskim nogometašima343636 Sportske vijesti

38 OBRAZOVANJE Najmlaði posjetili Zoološki vrt 38 ....

39 Maturanti Srednje škole Buzet39 40 Osmaši generacije 2007./2008.40

41ZDRAVI GRAD Biti ili piti41

43 SAVJETI Zdravlje: bolesti srca i krvnih žila43 44 Poljoprivreda: vinarstvo na Buzeštini 44 ........

46 46 Životinje: osjetilo maèaka

48STARE OBITELJI Fran Flego48

49BUZETSKE ÆAKULE Tunel u Marèaneškom Polju49

50BUZETSKA KUHARICA Istarska maneštra50

51ÆIÆSKI LIST Zarozgajmo na Æiæariji 51 ......................

52 ŽIVOT Vjenèani52 53 Roðeni53

54INFO Važnije ustanove u Buzetu 54

IMPRESSUM:

Buzetski list3

i danasRoè nekad...

Besplatni primjerakBroj 3. Godina I. Rujan 2008.

ISSN 1846-7776

Pod ladonjom:Mladen Kontiæ

Minjera prvi rudnikboksita u svijetu

Eko medobitelji Sirotiæ

Posljednji boškarinna Buzeštini

Novi domoviza mlade obitelji

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Drage Buzeæankei Buzeæani

Ušli smo u drugu polovicu godine, stigle su i ljetne vruæine, ali kao što možete i sami vidjeti, unatoè jakom suncu, nastavljaju se i dovršavaju otvoreni radovi. U prošlom broju sam spomenuo najvažnija ulaganja u infrastrukturu i nastavak investicijskog ciklusa razvoja Buzeštine. Svi ti veliki zahvati najprije zahtijevaju dugu pripremu dokumentacije i izdavanje dozvola. Nakon toga poèinju radovi, koji èesto otežavaju uobièajeno odvijanje dnevnih aktivnosti na naèin kako smo navikli, uzrokujuæi prometne gužve.

Èesto se nakon poèetka radova javljaju i nepredviðeni problemi, jer se na terenu otkriju nove okolnosti koje iziskuju dodatno vrijeme, radove i sredstva. Nažalost, projektna dokumentacija, kao što zna svatko tko je gradio kuæu ili stan, najèešæe ne može predvidjeti baš sve okolnosti i potrebne radove kad se jednom poène s gradnjom.

To se moglo najbolje vidjeti kod rekonstrukcije ulice II. istarske brigade i dijela Trga Fontana, koja upravo ulazi u svoju posljednju fazu. Od trenutka kad su radovi poèeli zajedno smo mnogo toga izdržali: otežani promet, nemoguænost pristupa vozila pojedinim objektima, kišu, blato, buru, neplanirane zahvate i druge nedaæe. Najteže je bilo stanarima same ulice i zbog toga se iskreno zahvaljujem svim graðanima na iskazanom strpljenju i razumijevanju s kojim su prihvatili teškoæe što su ih izazvali radovi. Oni se primièu kraju, buduæi izgled ulice i trga sada je veæ vidljiv i vjerujem da æemo na kraju biti ponosni sa svime što je napravljeno.

Osim toga, obnavljamo Stari grad, izgraðujemo sustav odvodnje otpadnih voda, dajemo opsežne potpore u gospodarstvu, saniramo škole i ceste, obnavljamo mrežu javne rasvjete, ureðujemo društvene domove, provodimo široki spektar socijalnih programa i još mnogo drugih stvari manjeg obujma. Cijelo to vrijeme nastojimo dodirnuti svaki kutak Buzeštine i svima omoguæiti jednaki standard. A on se ponajviše sastoji u malim, ali za život bitnim, svakodnevnim zahvatima… Ili kako je to jedan pisac znao reæi:

Za male svakodnevne stvari potrebno je puno više energije nego za rijetka junaèka djela.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina I.,Broj 3,Kolovoz 2008. Izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI:Ornela Rumen, Nenad Šæulac,Božo Jakovljeviæ,Nada Prodan Mrakoviæ,Arnela Maèkoviæ Tadiæ, Saša Arsiæ,Elvis Èerneka, Dorijan Jakac,Darko Matkoviæ, Dejan HrenFoto Mirko, Foto Festival

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.700 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: buzetski-list@net.hr

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Detalj Starog grada Buzeta(Snimio: Dejan Hren)

2 Rijeè gradonaèelnika2

4PROJEKTI Novi domovi za mlade obitelji455 Dovršeno ureðenje škole na Vrhu

6MJESNI ODBOR Buzet - Stari grad 6

7 GOSPODARSTVO Gradske subvencije za nabavku sadnica7 ....

8 Ekološka proizvodnja meda obitelji Sirotiæ8

10POD LADONJOM Mladen Kontiæ 10 ........................

12OBLJETNICE Trideset godina bratimljenja Buzeta12 s Èabrom i Quattro Castella

1313 Dva desetljeæa manifestacije »Z armoniku v Roè«

14BAŠTINA Minjera prvi rudnik boksita u svijetu 14 .....

18 Posljednji boškarin na Buzeštini1824 Selo Sv. Martin24

16KULTURA Središnja smotra narodne glazbe i plesa Istre1617 Festival bošnjaèke kulture 17 ....................

22 22 Buzetski puèki teatar

20VIJESTI Ukratko iz Buzeštine20

27 JUBILEJI Proslava u školi27

32GODIŠNJICE Ponovno su se sreli32

27VODIÈ Plan grada Buzeta 27

32TURIZAM Top 5 odredišta na Buzeštini 32 ..............................

34SPORT Na utakmici s najmlaðim buzetskim nogometašima343636 Sportske vijesti

38 OBRAZOVANJE Najmlaði posjetili Zoološki vrt 38 ....

39 Maturanti Srednje škole Buzet39 40 Osmaši generacije 2007./2008.40

41ZDRAVI GRAD Biti ili piti41

43 SAVJETI Zdravlje: bolesti srca i krvnih žila43 44 Poljoprivreda: vinarstvo na Buzeštini 44 ........

46 46 Životinje: osjetilo maèaka

48STARE OBITELJI Fran Flego48

49BUZETSKE ÆAKULE Tunel u Marèaneškom Polju49

50BUZETSKA KUHARICA Istarska maneštra50

51ÆIÆSKI LIST Zarozgajmo na Æiæariji 51 ......................

52 ŽIVOT Vjenèani52 53 Roðeni53

54INFO Važnije ustanove u Buzetu 54

IMPRESSUM:

Buzetski list3

i danasRoè nekad...

Besplatni primjerakBroj 3. Godina I. Rujan 2008.

ISSN 1846-7776

Pod ladonjom:Mladen Kontiæ

Minjera prvi rudnikboksita u svijetu

Eko medobitelji Sirotiæ

Posljednji boškarinna Buzeštini

Novi domoviza mlade obitelji

Buzetski list5Buzetski list 4

PROJEKTI

Sljedeæa zgrada koja æe biti ureðena je palaèa Versi, smještena neposredno do župne crkve, za koju je izraðen idejni projekt, a u tijeku je i izrada glavnog projekta

Piše: Nenad ŠÆULAC

Kao i svake godine, Grad Buzet nastavlja ureðivati nerazvrstane ceste na svojem podruèju. U tu svrhu, svaki mjesni odbor na podruèju Grada dostavio je popis svojih prioriteta i potreba na temelju kojeg æe se, u skladu s predviðenim sredstvima i d r u g i m k o n k r e t n i m okolnostima, tijekom ove god ine rekonst ru i ra t i i asfaltirati neke prometnice na Buzeštini.

Na podruèju MO Vrh, asfaltirat æe se ceste u Baruš iæ ima (duž ine 80

Asfaltiranje prometnica

Popravljaju se nerazvrstane cesteNa popisu za obnovu su ceste u Barušiæima, Šæulcima, Vrhu, Durièiæima, Valicama, dio županijske ceste Buzet-Pazin, cesta Pašutiæi-Kotli te cesta za Hum i Marèeneglu

metara), Šæulcima (dužine 350 metara) i Vrhu (dužine 110 metara). Na podruèju MO Roè, asfaltirat æe se cesta u Durièiæima u ukupnoj dužini od 1300 metara. Na podruèju MO Sovinjak, asfaltirat æe se cesta u Valicama. Na podruèju MO Krušvari, asfaltirat æe se dionica koja od županijske ceste Buzet - Pazin vodi prema Jezeru u ukupnoj dužini od 750 metara. Isto tako, uredit æe se i asfaltirati cesta Pašutiæi - Kotli (ukupne dužine 1600 metara), koja spaja podruèja dvaju mjesnih odbora. Uz te

S obzirom na rastuæu p o t r e b u z a d o d a t n i m stambenim i poslovnim prostorom u užem dijelu grada, poglavarstvo se 2006. g o d i n e o d l u è i l o n a rekonstrukciju i ureðenje ambijentalno vrijedne kuæe iz 18. stoljeæa u Starom gradu koja je bila u ruševnom stanju.

Kako bi gradnja bila u potpunost i u skladu s modernim arhitektonskim projektom, predviðena je rekonstrukcija i ureðenje zgrade u višu obiteljsku kuæu s tri stambene jedinice i jednim uredskim prostorom. Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 500.000 kuna.

Stanovi za mlade

Postupak pripreme za samu gradnju prilièno je dugo t r a j a o z b o g m n o š t v a posebnih uvjeta koje traži svaki znaèajniji zahvat u s t a r o g r a d s k o j j e z g r i . Povijesna jezgra Buzeta upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i stoga je potrebno ispuniti toèno odreðene uvjete gradnje, kako bi se nakon rekonstrukcije zadržao vanjski izgled zgrade u skladu s t r a d i c i o n a l n o m arhitekturom ovog podneblja.

Osnovna ideja kojom se poglavarstvo rukovodilo, pri upuštanju u tu investiciju, je da se na taj naèin osigura stambeni prostor koji æe biti n a m i j e n j e n m l a d i m obiteljima s podruèja Grada

Kuæu iz 18. st. Grad Buzet rekonstruirao za stambene potrebe

Novi domovi za mlade obitelji

Školstvo u Hrvatskoj nije u nadležnosti gradova, ali gradska tijela Grada Buzeta, u s k l a d u s a s v o j i m moguænost ima, nas to je ulagati u ureðenje školskih zgrada na Buzeštini. Grad Buzet žel i ostvar i t i što ravnomjerniji razvoj svih mjesnih odbora, a doprinos tomu daje i obnavljanje i ureðenje školskih zgrada na

Piše: Nenad ŠÆULAC

podruèju Grada. Naime, poznato je da je pri kraju rekonstrukcija zgrade osnovne škole u Buzetu u koju Grad, u suradnji sa Županijom, ulaže velika sredstva kako bi buzetski uèenici imali sve potrebne uvjete za suvremenu nastavu. S jednakom željom za poboljšanje uvjeta rada u školstvu, Grad je sufinancirao i ureðenje podruène škole u

Vrhu.Ureðenje škole u Vrhu

poèelo je 2006. godine ureðenjem krovišta zgrade, te p o t o m n a s t a v l j e n o ugradnjom novog sustava grijanja, odnosno prelaskom na ekološki prihvatljiviji i razmjerno ekonomièni j i e n e r g e n t , p l i n . N a ko n d ov r š e t ka t i h r a d ov a , uslijedilo je ureðenje proèelja,

Buzeta putem prodaje ili zakupa, te da tako steèena sredstva budu ponovno uložena u sanaciju sljedeæe ruševne zgrade u Starom gradu. Prema planu, sljedeæa zgrada koja æe biti ureðena je palaèa Versi, smještena neposredno do župne crkve, za koju je izraðen idejni projekt, a u tijeku je i izrada glavnog projekta, tako da je za oèekivati da bi se uskoro moglo krenuti s ureðenjem palaèe Versi.

Bespovratna sredstva

Starogradska jezgra Buzeta, kao uostalom i Roèa i Huma, ima iznimnu kulturnu vrijednost i stoga ju je p o t r e b n o o è u v a t i o d propadanja. Zbog toga je poglavarstvo dalo još jednu inicijativu kojom nastoji olakšati ureðenje vlasnicima kuæa u povijesnim jezgrama tih triju naselja. U veljaèi 2007. godine, donijeta je Odluka o sufinanciranju ureðenja proèelja objekata u starim jezgrama Buzeta, Roèa i Huma i njome se vlasnicima stambenih i s t a m b e n o - p o s l o v n i h objekata mogu, na temelju p r o p i s a n o g p o s t u p k a , d o d i j e l i t i o d r e ð e n a nepovratna sredstva za ureðenje proèelja. Gradskim proraèunom je i u ovoj godini za tu namjenu predviðeno 100.000 kuna.

rekonstrukciju ceste za Hum i Marèeneglu. Na taj naèin investicije u rekonstruiranje lokalnih i nerazvrstanih cesta u 2008. godini na podruèju Grada bit æe veæe od dva milijuna kuna.

veæe zahvate, sanirat æe se manja ošteæenja na nekoliko lokacija.Osim toga, u suradnji s Županijskom upravom za ceste uložit æe se dodatnih 6 0 0 . 0 0 0 k u n a u

Poslije ureðenja krovai ugradnje plina

Novo ruhoškole u VrhuZgrada škole u Vrhu dobila je i novu fasadu za koju je iz gradskog proraèuna izdvojeno 240.000 kuna

što je takoðer bilo nužno jer je desetljeæima stara žbuka pod utjecajem atmosferskih prilika oronula i u velikoj mjeri izgubila svoju zaštitnu ulogu. Stoga je ovog proljeæa poèelo njeno ureðenje, koje je dovršeno tijekom ljeta, tako da æe uèenici s podruèja Vrha od jeseni imati ljepšu, obnovljenu školu.Gradskim je proraèunom u 2008. godini za ureðenje p ro è e l j a š ko l e u Vr h u predviðeno ukupno 240.000 kuna.

ASFALTIRANJE CESTE ZA JEZERASFALTIRANJE CESTE ZA JEZER

OBNOVLJENA ZGRADA U STAROM GRADUOBNOVLJENA ZGRADA U STAROM GRADU

Buzetski list5Buzetski list 4

PROJEKTI

Sljedeæa zgrada koja æe biti ureðena je palaèa Versi, smještena neposredno do župne crkve, za koju je izraðen idejni projekt, a u tijeku je i izrada glavnog projekta

Piše: Nenad ŠÆULAC

Kao i svake godine, Grad Buzet nastavlja ureðivati nerazvrstane ceste na svojem podruèju. U tu svrhu, svaki mjesni odbor na podruèju Grada dostavio je popis svojih prioriteta i potreba na temelju kojeg æe se, u skladu s predviðenim sredstvima i d r u g i m k o n k r e t n i m okolnostima, tijekom ove god ine rekonst ru i ra t i i asfaltirati neke prometnice na Buzeštini.

Na podruèju MO Vrh, asfaltirat æe se ceste u Baruš iæ ima (duž ine 80

Asfaltiranje prometnica

Popravljaju se nerazvrstane cesteNa popisu za obnovu su ceste u Barušiæima, Šæulcima, Vrhu, Durièiæima, Valicama, dio županijske ceste Buzet-Pazin, cesta Pašutiæi-Kotli te cesta za Hum i Marèeneglu

metara), Šæulcima (dužine 350 metara) i Vrhu (dužine 110 metara). Na podruèju MO Roè, asfaltirat æe se cesta u Durièiæima u ukupnoj dužini od 1300 metara. Na podruèju MO Sovinjak, asfaltirat æe se cesta u Valicama. Na podruèju MO Krušvari, asfaltirat æe se dionica koja od županijske ceste Buzet - Pazin vodi prema Jezeru u ukupnoj dužini od 750 metara. Isto tako, uredit æe se i asfaltirati cesta Pašutiæi - Kotli (ukupne dužine 1600 metara), koja spaja podruèja dvaju mjesnih odbora. Uz te

S obzirom na rastuæu p o t r e b u z a d o d a t n i m stambenim i poslovnim prostorom u užem dijelu grada, poglavarstvo se 2006. g o d i n e o d l u è i l o n a rekonstrukciju i ureðenje ambijentalno vrijedne kuæe iz 18. stoljeæa u Starom gradu koja je bila u ruševnom stanju.

Kako bi gradnja bila u potpunost i u skladu s modernim arhitektonskim projektom, predviðena je rekonstrukcija i ureðenje zgrade u višu obiteljsku kuæu s tri stambene jedinice i jednim uredskim prostorom. Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 500.000 kuna.

Stanovi za mlade

Postupak pripreme za samu gradnju prilièno je dugo t r a j a o z b o g m n o š t v a posebnih uvjeta koje traži svaki znaèajniji zahvat u s t a r o g r a d s k o j j e z g r i . Povijesna jezgra Buzeta upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i stoga je potrebno ispuniti toèno odreðene uvjete gradnje, kako bi se nakon rekonstrukcije zadržao vanjski izgled zgrade u skladu s t r a d i c i o n a l n o m arhitekturom ovog podneblja.

Osnovna ideja kojom se poglavarstvo rukovodilo, pri upuštanju u tu investiciju, je da se na taj naèin osigura stambeni prostor koji æe biti n a m i j e n j e n m l a d i m obiteljima s podruèja Grada

Kuæu iz 18. st. Grad Buzet rekonstruirao za stambene potrebe

Novi domovi za mlade obitelji

Školstvo u Hrvatskoj nije u nadležnosti gradova, ali gradska tijela Grada Buzeta, u s k l a d u s a s v o j i m moguænost ima, nas to je ulagati u ureðenje školskih zgrada na Buzeštini. Grad Buzet žel i ostvar i t i što ravnomjerniji razvoj svih mjesnih odbora, a doprinos tomu daje i obnavljanje i ureðenje školskih zgrada na

Piše: Nenad ŠÆULAC

podruèju Grada. Naime, poznato je da je pri kraju rekonstrukcija zgrade osnovne škole u Buzetu u koju Grad, u suradnji sa Županijom, ulaže velika sredstva kako bi buzetski uèenici imali sve potrebne uvjete za suvremenu nastavu. S jednakom željom za poboljšanje uvjeta rada u školstvu, Grad je sufinancirao i ureðenje podruène škole u

Vrhu.Ureðenje škole u Vrhu

poèelo je 2006. godine ureðenjem krovišta zgrade, te p o t o m n a s t a v l j e n o ugradnjom novog sustava grijanja, odnosno prelaskom na ekološki prihvatljiviji i razmjerno ekonomièni j i e n e r g e n t , p l i n . N a ko n d ov r š e t ka t i h r a d ov a , uslijedilo je ureðenje proèelja,

Buzeta putem prodaje ili zakupa, te da tako steèena sredstva budu ponovno uložena u sanaciju sljedeæe ruševne zgrade u Starom gradu. Prema planu, sljedeæa zgrada koja æe biti ureðena je palaèa Versi, smještena neposredno do župne crkve, za koju je izraðen idejni projekt, a u tijeku je i izrada glavnog projekta, tako da je za oèekivati da bi se uskoro moglo krenuti s ureðenjem palaèe Versi.

Bespovratna sredstva

Starogradska jezgra Buzeta, kao uostalom i Roèa i Huma, ima iznimnu kulturnu vrijednost i stoga ju je p o t r e b n o o è u v a t i o d propadanja. Zbog toga je poglavarstvo dalo još jednu inicijativu kojom nastoji olakšati ureðenje vlasnicima kuæa u povijesnim jezgrama tih triju naselja. U veljaèi 2007. godine, donijeta je Odluka o sufinanciranju ureðenja proèelja objekata u starim jezgrama Buzeta, Roèa i Huma i njome se vlasnicima stambenih i s t a m b e n o - p o s l o v n i h objekata mogu, na temelju p r o p i s a n o g p o s t u p k a , d o d i j e l i t i o d r e ð e n a nepovratna sredstva za ureðenje proèelja. Gradskim proraèunom je i u ovoj godini za tu namjenu predviðeno 100.000 kuna.

rekonstrukciju ceste za Hum i Marèeneglu. Na taj naèin investicije u rekonstruiranje lokalnih i nerazvrstanih cesta u 2008. godini na podruèju Grada bit æe veæe od dva milijuna kuna.

veæe zahvate, sanirat æe se manja ošteæenja na nekoliko lokacija.Osim toga, u suradnji s Županijskom upravom za ceste uložit æe se dodatnih 6 0 0 . 0 0 0 k u n a u

Poslije ureðenja krovai ugradnje plina

Novo ruhoškole u VrhuZgrada škole u Vrhu dobila je i novu fasadu za koju je iz gradskog proraèuna izdvojeno 240.000 kuna

što je takoðer bilo nužno jer je desetljeæima stara žbuka pod utjecajem atmosferskih prilika oronula i u velikoj mjeri izgubila svoju zaštitnu ulogu. Stoga je ovog proljeæa poèelo njeno ureðenje, koje je dovršeno tijekom ljeta, tako da æe uèenici s podruèja Vrha od jeseni imati ljepšu, obnovljenu školu.Gradskim je proraèunom u 2008. godini za ureðenje p ro è e l j a š ko l e u Vr h u predviðeno ukupno 240.000 kuna.

ASFALTIRANJE CESTE ZA JEZERASFALTIRANJE CESTE ZA JEZER

OBNOVLJENA ZGRADA U STAROM GRADUOBNOVLJENA ZGRADA U STAROM GRADU

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Buzetski list7Buzetski list 6

SUBVENCIJE

U prošloj godini nabavljeno je oko 14.000 sadnica vinove loze, 3100 maslina i 300 sadnica voæa.Za te je namjene u gradskom Proraèunu osigurano 140.000 kuna

Pripremila: Ornela Rumen

U kotl ini r i jeke Mirne brdašce je svojim zidinama okružio Stari grad Buzet. Ubrzan život koji je ušao i ulazi kroz Mala i Vela vrata, osim izlizanog kamena na ulicama gdje vrijeme stoji, nije ostavio traga.

„Staraèke“ boljke

Unutar stoljetne buzetske utvrde svoj je dom pronašlo petstotinjak stanovnika, toènije, dvjesto domaæinstava šarolike strukture. Uz svu ljepotu života u v r i j e d n o m p o v i j e s n o m ambijentu te sudjelovanja u raznim kulturnim, gospodarskim i drugim manifestacijama i priredbama koje se redovito odvijaju u Starom gradu, mještani imaju i ozbiljnih teškoæa: vode veæ dosta dugo i b i t k u p r o t i v p o s l j e d i c a troznamenkastih godina grada.

A problemi tog „starca“ su m n o g o b r o j n i : d o t r a j a l i kanalizacijski sustav, nedovoljan broj parkirnih mjesta, zgrade

Stari grad Buzet

Obnavlja se prostor Mjesnog odbora, otkupljuju se parcele za gradnju parkirališta, a uskoro æe poèeti i radovi na novom kanalizacijskom sustavu…

Piše: Arnela MAÈKOVIÆ TADIÆ Snimio: Dejan HREN

Proizvodnja pada

O n o š t o p o s e b n o zabrinjava, je stalno smanjenje poljoprivredne proizvodnje i obradivih površina. Uzrok je neisplativost te proizvodnje z b o g o g r a n i è a v a j u æ i h è i m b e n i k a p r i r o d n e i gospodarske naravi. Da bi se taj trend preokrenuo, nužno je p o s t i æ i r a c i o n a l n o iskor iš tavanje obrad iv ih površina te snažnije potaæi obiteljska i tržišno orijentirana poljoprivredna gospodarstva. P r o g r a m o m p o t i c a j a i subvencija u poljoprivredi, Grad Buzet želi doprinijeti b o l j e m i k v a l i t e t n i j e m korištenju, inaèe ogranièenih, sredstava za unapreðenje p o l j o p r i v r e d e .

Za vlastite potrebe

U Upisnik obi te l jsk ih gospodarstava upisano je ukupno 337 gospodarstva sa podruèja Grada Buzeta, od èega ih je osam registrirano kao trgovaèka društva, a 11 kao obrti koji ostvaruju veæe

Grad Buzet sufinancira treæinusadnica

ko je zbog nerašè išæen ih vlasnièkih odnosa propadaju ili su u derutnom s tan ju . . . Rješavanje tih goruæih pitanja na js tar i jeg d i je la Buzeta primarni je cilj i Mjesnog odbora Stari grad kojeg èine Goran Jambrošiæ, predsjednik, te èlanovi Emil Prodan, Nadia Šestan, Marinela Ivanèiæ i David Marfan.

Nova kanalizacija

- Namjera nam je u ovom mandatu riješiti neke od kljuènih stvari koje najviše otežavaju život stanovnika starogradske jezgre. Održavanje starine daleko je teže od nove izgradnje jer zahtijeva kompliciranije zahvate i veæa ulaganja. Trenutno radimo na obnovi i sanaciji kanalizacije, a paralelno s tim radovima riješit æe se i problem lošeg pritiska vode.

Rijeè je o velikim ulaganjima i rekonstrukcijama koje bi trebale uskoro poèeti, a samim

time i stanari se moraju naoružati strpljenjem. Problem odvodnje sve je ozbiljniji zbog smrada, odrona i dotrajalosti cijevi što, naravno, narušava kvalitetu života. Projekt kao i potrebne suglasnosti i dozvole su spremni, pa se nadamo da æe barem dio nužnih sredstava biti uspješno ubaèen u gradski proraèun za sljedeæu godinu. Prvi korak æe biti izgradnja kraka od nekadašnje klaonice do zidina Starog grada. Poèetak radova, prve od ukupno dvije faze, predviðen je veæ za iduæu godinu. Planira se da æe ukupna investicija iznositi više od 15 milijuna kuna. Voditelj projekta je gradsko komunalno poduzeæe „Park“, istaknuo je Goran Jambrošiæ.

- U tijeku je i rekonstrukcija prostora Mjesnog odbora. O b n a v l j a s e n j e g o v a unutrašnjost. Ureðenje æe omoguæiti bolji rad Odbora ali i s t v o r i t i pr imjereni j i p r o s t o r z a okupljanje i r a z n e a k t i v n o s t i g r a ð a n a . Troškovi tih r a d o v a i z n o s i t i æ e stotinjak tisuæa kuna dodao je Jambrošiæ.

Gdje parkirati?

Stari grad sve više muèi i problem parkirališta. Gradske ulice, kao i sve površine unutar s t o l j e t n e u t v r d e , n i s u namijenjene intenzivnoj vožnji kao ni parkiranju. Trenutno broj a u t o m o b i l a d v o s t r u k o nadmašuje broj parkirnih

Borba s godinamastoljetne utvrde

U povodu ovogodišnjeg Praznika rada Mjesni odbor Stari grad organizirao je druženje uz dobar zalogaj domaæeg fažola. Druženju su se, osim Starograðana, odazvali i ostali stanovnici Buzeštine. Iz tog je

druženja proizašla i akci ja „Rabota“, održana poèetkom srpnja, u sklopu koje su se èistile gradske padine. Pokretaèi te ekološke akcije bili su MO Stari grad, Turistièka zajednica Grada Buzeta, Komunalno poduzeæe „ P a r k “ u z p o d r š ku r a z n i h poduzetnika te nadasve ljudi dobre vo l j e , u v i j e k s p r e m n i h n a volonterski rad.

mjesta, zbog èega nastaju problemi kretanja i cirkuliranja prometa. Unatoè zabrani zaustavljanju vozila, od 19 do 7 sati, u starom dijelu Buzeta osobama koje ne posjeduju dozvolu (svakom domaæinstvu je podijeljena jedna dozvola), problem nije riješen. Stoga je odluèeno da se sagradi novo parkiralište, na lokaciji od velikog zavoja do Malih vrata, ispod sadašnje šetnice. U tijeku je prikupljanje dokumentacije te otkup parcela na kojima se predviða gradnja.

Obnova proèelja

Druga, ona lijepa strana Starog grada jest povijesna bašt ina ko ju „mjesto na brdašcu“ èuva veæ dugi niz godina. O njegovoj ljepoti svjedoèi i porast zanimanja sugraðana, turista, poduzetnika

i , p o s e b n o , mladih ljudi k o j i s v o j u b u d u æ n o s t vide unutar z idina. Sve v i š e s e obnavljaju što privatne kuæe, š t o j a v n i s p o m e n i c i (prošle godine

je obnovljena Vela šterna). Grad Buzet je u proraèunu namijenio 200 tisuæa kuna za sufinanciranja obnove proèelja u starogradskoj jezgri.

Posl i je dugo vremena otvorena je i prva suvenirnica. Turistièka zajednica Buzeta tijekom ljeta, pokraj Velih vrata, postavlja info punkt na kojem turisti i brojni domaæi posjetitelji mogu dobiti odgovore na sva pitanja o gradu-muzeju.

Oèišæene padine

Podruèje Grada Buzeta zauzima 167 èetvornih kilometara i prema podacima iz Projekta ukupnog razvoja Grada Buzeta od 2007. do 2011. godine, poljoprivredno zemljište zauzima 5800 hektara. Od toga je obradivog

4046 hektara, što ukljuèuje oranice, vrtove, voænjake, vinograde i livade. Ostalo je n e o b r a d i v o , o d n o s n o rijeè je o pašnjacima. Uz karakteristiène male posjede, p r o b l e m j e i v e l i k a rascjepkanost.

prihode od poljoprivrede i u sustavu su PDV-a. Pojedina gospodarstva, prema Zakonu o d r ž a v n o j p o t p o r i u p o l j o p r i v r e d i , r i b a r s t v u i s t o è a r s t v u , ostvaruju novèana sredstva u sklopu modela poticanja proizvodnje i u sklopu modela p o t p o r e dohotku . Po l jopr iv redna proizvodnja uglavnom služi za z a d ovo l j av a n j e o s o b n i h p o t r e b a d o m a æ i n s t av a , ekstenzivna je, a zastupljene s u g o t o v o s v e g r a n e poljoprivredne proizvodnje od tradicionalnog vinogradarstva i vinarstva, stoèarstva i ratarstva do voæarstva, koje ima nešto man ju t rad i c i j u , i zuzev maslinarstva

Pravo na subvenciju

Kako bi se poveæali nasadi, Grad Buzet æe iz proraèuna za 2 0 0 8 . g o d i n u , poljoprivrednicima, obrtima i tvr tkama subvencionirati nabavu sadnog materijala u vinogradarstvu, maslinarstvu i voæarstvu u visini treæine

v r i j e d n o s t i nabave sadnog materijala.

K o r i s n i c i poticajnih mjera mogu biti fizièke i pravne osobe koji su vlasnici, o d n o s n o k o r i s n i c i , poljoprivrednog zemljišta i gospodarskih objekata na podruèju Grada Buzeta i upisane su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Uredu državne uprave Istarske županije, Služba za gospodarstvo, Ispostava Buzet. Sredstva æe se doznaèiti na žiro raèun Udruge ''Sovinjak'', a temeljem preslike raèuna MIH-a d.o.o. Poreè.

Rok istièe na jesen

U 2007. godini nabavljeno je oko 14.000 komada vinove loze, 3100 komada maslina i 300 komada sadnica voæa. Za te je namjene u gradskom Proraèunu osigurano 140.000 kuna. Prošle je godine rok za narudžbu sadnica bio 30.

rujna, pa je za pretpostaviti da æe tako biti i ove godine, iako sve ovisi o obavijesti MIH-a.

GORAN JAMBROŠIÆ POMNO PRATI TIJEK OBNOVE PROSTORIJE MO STARI GRAD

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Buzetski list7Buzetski list 6

SUBVENCIJE

U prošloj godini nabavljeno je oko 14.000 sadnica vinove loze, 3100 maslina i 300 sadnica voæa.Za te je namjene u gradskom Proraèunu osigurano 140.000 kuna

Pripremila: Ornela Rumen

U kotl ini r i jeke Mirne brdašce je svojim zidinama okružio Stari grad Buzet. Ubrzan život koji je ušao i ulazi kroz Mala i Vela vrata, osim izlizanog kamena na ulicama gdje vrijeme stoji, nije ostavio traga.

„Staraèke“ boljke

Unutar stoljetne buzetske utvrde svoj je dom pronašlo petstotinjak stanovnika, toènije, dvjesto domaæinstava šarolike strukture. Uz svu ljepotu života u v r i j e d n o m p o v i j e s n o m ambijentu te sudjelovanja u raznim kulturnim, gospodarskim i drugim manifestacijama i priredbama koje se redovito odvijaju u Starom gradu, mještani imaju i ozbiljnih teškoæa: vode veæ dosta dugo i b i t k u p r o t i v p o s l j e d i c a troznamenkastih godina grada.

A problemi tog „starca“ su m n o g o b r o j n i : d o t r a j a l i kanalizacijski sustav, nedovoljan broj parkirnih mjesta, zgrade

Stari grad Buzet

Obnavlja se prostor Mjesnog odbora, otkupljuju se parcele za gradnju parkirališta, a uskoro æe poèeti i radovi na novom kanalizacijskom sustavu…

Piše: Arnela MAÈKOVIÆ TADIÆ Snimio: Dejan HREN

Proizvodnja pada

O n o š t o p o s e b n o zabrinjava, je stalno smanjenje poljoprivredne proizvodnje i obradivih površina. Uzrok je neisplativost te proizvodnje z b o g o g r a n i è a v a j u æ i h è i m b e n i k a p r i r o d n e i gospodarske naravi. Da bi se taj trend preokrenuo, nužno je p o s t i æ i r a c i o n a l n o iskor iš tavanje obrad iv ih površina te snažnije potaæi obiteljska i tržišno orijentirana poljoprivredna gospodarstva. P r o g r a m o m p o t i c a j a i subvencija u poljoprivredi, Grad Buzet želi doprinijeti b o l j e m i k v a l i t e t n i j e m korištenju, inaèe ogranièenih, sredstava za unapreðenje p o l j o p r i v r e d e .

Za vlastite potrebe

U Upisnik obi te l jsk ih gospodarstava upisano je ukupno 337 gospodarstva sa podruèja Grada Buzeta, od èega ih je osam registrirano kao trgovaèka društva, a 11 kao obrti koji ostvaruju veæe

Grad Buzet sufinancira treæinusadnica

ko je zbog nerašè išæen ih vlasnièkih odnosa propadaju ili su u derutnom s tan ju . . . Rješavanje tih goruæih pitanja na js tar i jeg d i je la Buzeta primarni je cilj i Mjesnog odbora Stari grad kojeg èine Goran Jambrošiæ, predsjednik, te èlanovi Emil Prodan, Nadia Šestan, Marinela Ivanèiæ i David Marfan.

Nova kanalizacija

- Namjera nam je u ovom mandatu riješiti neke od kljuènih stvari koje najviše otežavaju život stanovnika starogradske jezgre. Održavanje starine daleko je teže od nove izgradnje jer zahtijeva kompliciranije zahvate i veæa ulaganja. Trenutno radimo na obnovi i sanaciji kanalizacije, a paralelno s tim radovima riješit æe se i problem lošeg pritiska vode.

Rijeè je o velikim ulaganjima i rekonstrukcijama koje bi trebale uskoro poèeti, a samim

time i stanari se moraju naoružati strpljenjem. Problem odvodnje sve je ozbiljniji zbog smrada, odrona i dotrajalosti cijevi što, naravno, narušava kvalitetu života. Projekt kao i potrebne suglasnosti i dozvole su spremni, pa se nadamo da æe barem dio nužnih sredstava biti uspješno ubaèen u gradski proraèun za sljedeæu godinu. Prvi korak æe biti izgradnja kraka od nekadašnje klaonice do zidina Starog grada. Poèetak radova, prve od ukupno dvije faze, predviðen je veæ za iduæu godinu. Planira se da æe ukupna investicija iznositi više od 15 milijuna kuna. Voditelj projekta je gradsko komunalno poduzeæe „Park“, istaknuo je Goran Jambrošiæ.

- U tijeku je i rekonstrukcija prostora Mjesnog odbora. O b n a v l j a s e n j e g o v a unutrašnjost. Ureðenje æe omoguæiti bolji rad Odbora ali i s t v o r i t i pr imjereni j i p r o s t o r z a okupljanje i r a z n e a k t i v n o s t i g r a ð a n a . Troškovi tih r a d o v a i z n o s i t i æ e stotinjak tisuæa kuna dodao je Jambrošiæ.

Gdje parkirati?

Stari grad sve više muèi i problem parkirališta. Gradske ulice, kao i sve površine unutar s t o l j e t n e u t v r d e , n i s u namijenjene intenzivnoj vožnji kao ni parkiranju. Trenutno broj a u t o m o b i l a d v o s t r u k o nadmašuje broj parkirnih

Borba s godinamastoljetne utvrde

U povodu ovogodišnjeg Praznika rada Mjesni odbor Stari grad organizirao je druženje uz dobar zalogaj domaæeg fažola. Druženju su se, osim Starograðana, odazvali i ostali stanovnici Buzeštine. Iz tog je

druženja proizašla i akci ja „Rabota“, održana poèetkom srpnja, u sklopu koje su se èistile gradske padine. Pokretaèi te ekološke akcije bili su MO Stari grad, Turistièka zajednica Grada Buzeta, Komunalno poduzeæe „ P a r k “ u z p o d r š ku r a z n i h poduzetnika te nadasve ljudi dobre vo l j e , u v i j e k s p r e m n i h n a volonterski rad.

mjesta, zbog èega nastaju problemi kretanja i cirkuliranja prometa. Unatoè zabrani zaustavljanju vozila, od 19 do 7 sati, u starom dijelu Buzeta osobama koje ne posjeduju dozvolu (svakom domaæinstvu je podijeljena jedna dozvola), problem nije riješen. Stoga je odluèeno da se sagradi novo parkiralište, na lokaciji od velikog zavoja do Malih vrata, ispod sadašnje šetnice. U tijeku je prikupljanje dokumentacije te otkup parcela na kojima se predviða gradnja.

Obnova proèelja

Druga, ona lijepa strana Starog grada jest povijesna bašt ina ko ju „mjesto na brdašcu“ èuva veæ dugi niz godina. O njegovoj ljepoti svjedoèi i porast zanimanja sugraðana, turista, poduzetnika

i , p o s e b n o , mladih ljudi k o j i s v o j u b u d u æ n o s t vide unutar z idina. Sve v i š e s e obnavljaju što privatne kuæe, š t o j a v n i s p o m e n i c i (prošle godine

je obnovljena Vela šterna). Grad Buzet je u proraèunu namijenio 200 tisuæa kuna za sufinanciranja obnove proèelja u starogradskoj jezgri.

Posl i je dugo vremena otvorena je i prva suvenirnica. Turistièka zajednica Buzeta tijekom ljeta, pokraj Velih vrata, postavlja info punkt na kojem turisti i brojni domaæi posjetitelji mogu dobiti odgovore na sva pitanja o gradu-muzeju.

Oèišæene padine

Podruèje Grada Buzeta zauzima 167 èetvornih kilometara i prema podacima iz Projekta ukupnog razvoja Grada Buzeta od 2007. do 2011. godine, poljoprivredno zemljište zauzima 5800 hektara. Od toga je obradivog

4046 hektara, što ukljuèuje oranice, vrtove, voænjake, vinograde i livade. Ostalo je n e o b r a d i v o , o d n o s n o rijeè je o pašnjacima. Uz karakteristiène male posjede, p r o b l e m j e i v e l i k a rascjepkanost.

prihode od poljoprivrede i u sustavu su PDV-a. Pojedina gospodarstva, prema Zakonu o d r ž a v n o j p o t p o r i u p o l j o p r i v r e d i , r i b a r s t v u i s t o è a r s t v u , ostvaruju novèana sredstva u sklopu modela poticanja proizvodnje i u sklopu modela p o t p o r e dohotku . Po l jopr iv redna proizvodnja uglavnom služi za z a d ovo l j av a n j e o s o b n i h p o t r e b a d o m a æ i n s t av a , ekstenzivna je, a zastupljene s u g o t o v o s v e g r a n e poljoprivredne proizvodnje od tradicionalnog vinogradarstva i vinarstva, stoèarstva i ratarstva do voæarstva, koje ima nešto man ju t rad i c i j u , i zuzev maslinarstva

Pravo na subvenciju

Kako bi se poveæali nasadi, Grad Buzet æe iz proraèuna za 2 0 0 8 . g o d i n u , poljoprivrednicima, obrtima i tvr tkama subvencionirati nabavu sadnog materijala u vinogradarstvu, maslinarstvu i voæarstvu u visini treæine

v r i j e d n o s t i nabave sadnog materijala.

K o r i s n i c i poticajnih mjera mogu biti fizièke i pravne osobe koji su vlasnici, o d n o s n o k o r i s n i c i , poljoprivrednog zemljišta i gospodarskih objekata na podruèju Grada Buzeta i upisane su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Uredu državne uprave Istarske županije, Služba za gospodarstvo, Ispostava Buzet. Sredstva æe se doznaèiti na žiro raèun Udruge ''Sovinjak'', a temeljem preslike raèuna MIH-a d.o.o. Poreè.

Rok istièe na jesen

U 2007. godini nabavljeno je oko 14.000 komada vinove loze, 3100 komada maslina i 300 komada sadnica voæa. Za te je namjene u gradskom Proraèunu osigurano 140.000 kuna. Prošle je godine rok za narudžbu sadnica bio 30.

rujna, pa je za pretpostaviti da æe tako biti i ove godine, iako sve ovisi o obavijesti MIH-a.

GORAN JAMBROŠIÆ POMNO PRATI TIJEK OBNOVE PROSTORIJE MO STARI GRAD

Pèelinji proizvodi još se od p a m t i v i j e k a k o r i s t e u domaæinstvu kao hrana i lijek, a o èudesnom i zanimljivom svi jetu pèela i nj ihovim zakonitostima jako se malo zna. Zato je pèelarstvo i danas još uvijek nepotpuno istraženo podruèje, a pèele su ostale jedina udomaæena životinja ko j u l j u d i n i s u u s p j e l i pripitomiti. Ona živi svojim nagonima i èovjek se na njih treba naviknuti.

Prièa nam to Željko Sirotiæ iz buzetske tvrtke „A&Ž“ koja je jedini istarski proizvoðaè eko meda, markice koja garantira kvalitetan i èist proizvod s brojnim ljekovitim svojstvima. Baveæi se pèelarstvom najprije iz hobija, on i supruga Armanda su nakon dugogodišnjeg iskustva uvidjeli da bi im pèele mogle donijeti i ž ivotnu

GOSPODARSTVO

Buzetski list 8 Buzetski list9

Eko pèelarstvo na Buzeštini

Najzdraviji medu IstriBuzetsko poduzeæe „A&Ž“ jedini je proizvoðaè eko meda u Istarskoj županiji. Proizvodnja zdravog i èistog meda vrlo je zahtjevna i skupa, kažu supružnici Sirotiæ

Siniša ŽULIÆ

egzistenciju.- Pèelarstvom se bavimo

veæ tridesetak godina, kada smo poèeli sa svega nekoliko košnica. U poèetku je to bio tek hobi i nekakav dodatni prihod kuænom budžetu, dok danas živimo od meda i pèelarstva. Prije šest godina odluèili smo se profesionalno poèeti baviti tom djelatnošæu i danas se broj naših košnica kreæe od 180 do 250.

Koja je razlika izmeðu eko proizvodnje meda i one obiène?

Eko proizvodnja meda podrazumijeva poštivanje o d r e ð e n i h p ro p i s a ko j i garantiraju da æe med biti èist, tj. da u njemu nema pesticida ili metala. Paše moraju biti d o v o l j n o u d a l j e n e o d

prometnica ili ostalih moguæih z a g a ð i v a è a , a p o s e b n i inspektor koj i odobrava odreðenu pašu ocjenjuje i ostale kvalitete koje jamèe vrlo kvalitetan proizvod. Zbog toga ekološka proizvodnja ima za dvadeset posto veæe troškove u odnosu na obiènu proizvodnju. To je i razlog što nema više eko proizvoðaèa. Bio je jedan eko pèelar u Novigradu, ali je zbog poveæanih troškova odustao od ovog naèina proizvodnje meda.

Prepoznaju li potrošaèi tu razliku u kvaliteti izmeðu eko i obiènog meda?

Nekim ljudima još uvijek treba objašnjavati zašto med kristalizira i ne razumiju da med koji to ne postigne nije pravi. Tako da je èesto teško uopæe objasniti koja je razlika

i z m e ð u e k o l o š k i proizvedenog meda i onog obiènog. Ta razlika može biti i nikakva ukoliko med r a d i n e k i s a v j e s n i p è e l a r , a l i m o ž e b i t i dramatièna. Ta k av m e d može biti pun m e t a l a i antibiotika, a èovjek æe ga jest kao lijek i pri tome nije svjestan da se

njime truje. Na tržištu se pojavljuje mnogo jeftinih proizvoda, koji se prodaju kao med. U inozemstvu je stvar drukèija, jer više ljudi zna razliku. Primjerice Slovenci, koji slove za slabe potrošaèe, kad je med u pitanju, najprije žele vidjeti kvalitetu i ako je dobiju ne pitaju za cijenu. Kod nas je još uvijek standard prilièno nizak i ljudi kupuju najjeftinije namirnice te ih daju djeci kada su bolesna.

Koliko je Buzeština pogodno p o d r u è j e z a b a v l j e n j e pèelarstvom?

Mikroklima se u posljednje vrijeme jako promijenila i nastupilo je zatajenje pojedinih rajona, poput Marèenegle na kojoj više nema ništa, za razliku od prije šest godina kada je to podruèje bilo vrlo bogato peludom. Ipak, Buzeština sa širom okolicom, primjerice Zrenjštinom i Æiæarijom je vrlo povoljno podruèje za bavljenje pèelarstvom, zbog razlièitih paša. Tu imamo èetiri razlièite paše bagrem, livadu, kesten i vrijesak. No nije samo podruèje

bitno za kvalitetno bavljenje pèelarstvom. Najveæi problem ovog posla je što u 50 posto ovisiš o prirodi, dok je samo 50 posto umijeæe pèelara da napravi što kvalitetniji med. Možeš sve idealno napraviti, ali ako te priroda ne posluži nisi napravio ništa. Jer, biljka ne ispušta nektar ako nema idealnih uvjeta, od vlage do temperature. Primjerice, ove je godine u cijeloj Hrvatskoj zatajio bagrem.

Ko l i k o m e d a g o d i š n j e proizvedete?

P r o i z v o d n j a n a m posljednjih godina jako varira, jer je jezero Butoniga u p o t p u n o s t i p o k v a r i l o mikroklimu toga podruèja. P r i n o s ov i s i o m n o g i m faktorima, pa tako možemo imati od 70 do 150 kilograma po košnici sa seljenjem pèela na više lokacija. Cilj nam je u iduæe dvije godine što veæi dio pèelinjaka staviti „na kotaèe“, kako bismo bili mobilniji i brže mogli promijeniti pašu, ako negdje vidimo da nije dobra. S istim pèelama tako možemo godišnje odraditi i do pet paša, pa je isplativije imati 50 pokretnih košnica nego 100 fiksnih.

Kako izgleda jedna pèelarska sezona?

Sezona poèinje u travnju s voænim medovima i završava u listopadu s vrijeskom. Pèele se za zimu poèinju spremati u osmom mjesecu, a u kakvom ih stanju tada ostaviš tako æeš ih n a p r o l j e æ e n a æ i . U meðuvremenu spremaju se stvari koje nisu direktno vezane za pèele, poput bojenja okvira košnica, topljenja voska koji je indikator è istoæe meda. Ekološka proizvodnja iziskuje nešto kompliciraniju pripremu. Pripreme pèela poèinju u veljaèi kako bi u svibnju bile spremne za kaciju. Od svibnja do kolovoza poèinje strka, koja osim prijevoza pèela na

razlièite paše, podrazumijeva i turistièku sezonu u kojoj je najbolja prodaja meda.

Zahtijevaju li pèele posebnu p r i p r e m u z a s e z o n u sakupljanja nektara?

S v a ka ko . To j e k a o priprema ekipe za prvenstvo. Kada pripremaš pèele za odreðenu pašu, one moraju biti u top formi kada krene sezona. Postoj i c i je la procedura pripreme, koja poèinje u veljaèi. Tu veliku ulogu igra znanje pèelara, jer pèelar je zapravo trener pèela i ako on kvalitetno ne odradi svoj posao u tom periodu, sezona može biti vrlo loša. Ako ih prerano dovedeš u stadij pripreme one æe se izrojiti i neæe davati med. Pèela u desetak dana mora strahovito puno donijeti. Ona u jedan dan može donijeti u košnicu i do dvanaest litara nektara. Za kilogram meda ona mora obiæi oko dva milijuna cvjetova!

Podržavaju li institucije ekološku proizvodnju hrane i je li po Vama ta pomoæ na zadovoljavajuæoj razini?

Neke županije u Hrvatskoj f i n a n c i r a j u e k o l o š k u proizvodnju u stopostotnom iznosu, dok naša županija to ne radi. Mi imamo sreæe što živimo u B u z e t u i G r a d n a m sufinancira dio troškova proizvodnje. Mislim da bi Županija trebala sufinancirati ekološku proizvodnju hrane, što se nadam da æe u buduænosti èiniti, jer to za nju ne bi bio veliki izdatak. Imam o s j e æ a j d a l j u d i m a u županijskim tijelima nije ta ideja prezentirana na pravi naèin, jer Županija moram priznati ima sluha za mnoge stvari koje se ovdje dogaðaju. Tu u Istri još nije tlo toliko zagaðeno i može se pokrenuti ekološka proizvodnja hrane, koja bi bila idealan dodatak turizmu ovog podruèja.

ARMANDA I ŽELJKO SIROTIÆARMANDA I ŽELJKO SIROTIÆ

Pèelinji proizvodi još se od p a m t i v i j e k a k o r i s t e u domaæinstvu kao hrana i lijek, a o èudesnom i zanimljivom svi jetu pèela i nj ihovim zakonitostima jako se malo zna. Zato je pèelarstvo i danas još uvijek nepotpuno istraženo podruèje, a pèele su ostale jedina udomaæena životinja ko j u l j u d i n i s u u s p j e l i pripitomiti. Ona živi svojim nagonima i èovjek se na njih treba naviknuti.

Prièa nam to Željko Sirotiæ iz buzetske tvrtke „A&Ž“ koja je jedini istarski proizvoðaè eko meda, markice koja garantira kvalitetan i èist proizvod s brojnim ljekovitim svojstvima. Baveæi se pèelarstvom najprije iz hobija, on i supruga Armanda su nakon dugogodišnjeg iskustva uvidjeli da bi im pèele mogle donijeti i ž ivotnu

GOSPODARSTVO

Buzetski list 8 Buzetski list9

Eko pèelarstvo na Buzeštini

Najzdraviji medu IstriBuzetsko poduzeæe „A&Ž“ jedini je proizvoðaè eko meda u Istarskoj županiji. Proizvodnja zdravog i èistog meda vrlo je zahtjevna i skupa, kažu supružnici Sirotiæ

Siniša ŽULIÆ

egzistenciju.- Pèelarstvom se bavimo

veæ tridesetak godina, kada smo poèeli sa svega nekoliko košnica. U poèetku je to bio tek hobi i nekakav dodatni prihod kuænom budžetu, dok danas živimo od meda i pèelarstva. Prije šest godina odluèili smo se profesionalno poèeti baviti tom djelatnošæu i danas se broj naših košnica kreæe od 180 do 250.

Koja je razlika izmeðu eko proizvodnje meda i one obiène?

Eko proizvodnja meda podrazumijeva poštivanje o d r e ð e n i h p ro p i s a ko j i garantiraju da æe med biti èist, tj. da u njemu nema pesticida ili metala. Paše moraju biti d o v o l j n o u d a l j e n e o d

prometnica ili ostalih moguæih z a g a ð i v a è a , a p o s e b n i inspektor koj i odobrava odreðenu pašu ocjenjuje i ostale kvalitete koje jamèe vrlo kvalitetan proizvod. Zbog toga ekološka proizvodnja ima za dvadeset posto veæe troškove u odnosu na obiènu proizvodnju. To je i razlog što nema više eko proizvoðaèa. Bio je jedan eko pèelar u Novigradu, ali je zbog poveæanih troškova odustao od ovog naèina proizvodnje meda.

Prepoznaju li potrošaèi tu razliku u kvaliteti izmeðu eko i obiènog meda?

Nekim ljudima još uvijek treba objašnjavati zašto med kristalizira i ne razumiju da med koji to ne postigne nije pravi. Tako da je èesto teško uopæe objasniti koja je razlika

i z m e ð u e k o l o š k i proizvedenog meda i onog obiènog. Ta razlika može biti i nikakva ukoliko med r a d i n e k i s a v j e s n i p è e l a r , a l i m o ž e b i t i dramatièna. Ta k av m e d može biti pun m e t a l a i antibiotika, a èovjek æe ga jest kao lijek i pri tome nije svjestan da se

njime truje. Na tržištu se pojavljuje mnogo jeftinih proizvoda, koji se prodaju kao med. U inozemstvu je stvar drukèija, jer više ljudi zna razliku. Primjerice Slovenci, koji slove za slabe potrošaèe, kad je med u pitanju, najprije žele vidjeti kvalitetu i ako je dobiju ne pitaju za cijenu. Kod nas je još uvijek standard prilièno nizak i ljudi kupuju najjeftinije namirnice te ih daju djeci kada su bolesna.

Koliko je Buzeština pogodno p o d r u è j e z a b a v l j e n j e pèelarstvom?

Mikroklima se u posljednje vrijeme jako promijenila i nastupilo je zatajenje pojedinih rajona, poput Marèenegle na kojoj više nema ništa, za razliku od prije šest godina kada je to podruèje bilo vrlo bogato peludom. Ipak, Buzeština sa širom okolicom, primjerice Zrenjštinom i Æiæarijom je vrlo povoljno podruèje za bavljenje pèelarstvom, zbog razlièitih paša. Tu imamo èetiri razlièite paše bagrem, livadu, kesten i vrijesak. No nije samo podruèje

bitno za kvalitetno bavljenje pèelarstvom. Najveæi problem ovog posla je što u 50 posto ovisiš o prirodi, dok je samo 50 posto umijeæe pèelara da napravi što kvalitetniji med. Možeš sve idealno napraviti, ali ako te priroda ne posluži nisi napravio ništa. Jer, biljka ne ispušta nektar ako nema idealnih uvjeta, od vlage do temperature. Primjerice, ove je godine u cijeloj Hrvatskoj zatajio bagrem.

Ko l i k o m e d a g o d i š n j e proizvedete?

P r o i z v o d n j a n a m posljednjih godina jako varira, jer je jezero Butoniga u p o t p u n o s t i p o k v a r i l o mikroklimu toga podruèja. P r i n o s ov i s i o m n o g i m faktorima, pa tako možemo imati od 70 do 150 kilograma po košnici sa seljenjem pèela na više lokacija. Cilj nam je u iduæe dvije godine što veæi dio pèelinjaka staviti „na kotaèe“, kako bismo bili mobilniji i brže mogli promijeniti pašu, ako negdje vidimo da nije dobra. S istim pèelama tako možemo godišnje odraditi i do pet paša, pa je isplativije imati 50 pokretnih košnica nego 100 fiksnih.

Kako izgleda jedna pèelarska sezona?

Sezona poèinje u travnju s voænim medovima i završava u listopadu s vrijeskom. Pèele se za zimu poèinju spremati u osmom mjesecu, a u kakvom ih stanju tada ostaviš tako æeš ih n a p r o l j e æ e n a æ i . U meðuvremenu spremaju se stvari koje nisu direktno vezane za pèele, poput bojenja okvira košnica, topljenja voska koji je indikator è istoæe meda. Ekološka proizvodnja iziskuje nešto kompliciraniju pripremu. Pripreme pèela poèinju u veljaèi kako bi u svibnju bile spremne za kaciju. Od svibnja do kolovoza poèinje strka, koja osim prijevoza pèela na

razlièite paše, podrazumijeva i turistièku sezonu u kojoj je najbolja prodaja meda.

Zahtijevaju li pèele posebnu p r i p r e m u z a s e z o n u sakupljanja nektara?

S v a ka ko . To j e k a o priprema ekipe za prvenstvo. Kada pripremaš pèele za odreðenu pašu, one moraju biti u top formi kada krene sezona. Postoj i c i je la procedura pripreme, koja poèinje u veljaèi. Tu veliku ulogu igra znanje pèelara, jer pèelar je zapravo trener pèela i ako on kvalitetno ne odradi svoj posao u tom periodu, sezona može biti vrlo loša. Ako ih prerano dovedeš u stadij pripreme one æe se izrojiti i neæe davati med. Pèela u desetak dana mora strahovito puno donijeti. Ona u jedan dan može donijeti u košnicu i do dvanaest litara nektara. Za kilogram meda ona mora obiæi oko dva milijuna cvjetova!

Podržavaju li institucije ekološku proizvodnju hrane i je li po Vama ta pomoæ na zadovoljavajuæoj razini?

Neke županije u Hrvatskoj f i n a n c i r a j u e k o l o š k u proizvodnju u stopostotnom iznosu, dok naša županija to ne radi. Mi imamo sreæe što živimo u B u z e t u i G r a d n a m sufinancira dio troškova proizvodnje. Mislim da bi Županija trebala sufinancirati ekološku proizvodnju hrane, što se nadam da æe u buduænosti èiniti, jer to za nju ne bi bio veliki izdatak. Imam o s j e æ a j d a l j u d i m a u županijskim tijelima nije ta ideja prezentirana na pravi naèin, jer Županija moram priznati ima sluha za mnoge stvari koje se ovdje dogaðaju. Tu u Istri još nije tlo toliko zagaðeno i može se pokrenuti ekološka proizvodnja hrane, koja bi bila idealan dodatak turizmu ovog podruèja.

ARMANDA I ŽELJKO SIROTIÆARMANDA I ŽELJKO SIROTIÆ

POD LADONJOM

Mladen Kontiæ

Mladenu, koji veæ 10 godina èeka posao, najveæa je potpora obitelj, a veliku pomoæ mu pruža i kujica Carry, dresirani pas vodiè za slijepe osobe

Ana PISAK

- U lipanjskoj noæi 1997. godine jedan je život zauvijek promijenjen. Te je ljetne veèeri Mladen Kontiæ, iz Kontiæi, posljednji puta vidio svijet oko sebe. U prometnoj nesreæi trajno je izgubio vid. Iako mu je nemilosrdni dogaðaj oduzeo jedno od najvažnijih osjetila, tada 34-godišnji mladiæ, nije se predao. Poslije šest mjeseci neuspjelog pokušavanja da se i z l i j e è i u N j e m a è k o j u Frankfurtu, Mladen je krenuo na rehabilitaciju u Centar za odgoj i obrazovanje «Vinko Bek» u Zagreb. Pomirio se sa sudbinom i prihvatio život onakav kakav doista jest.

U veljaèi 1998. godine krenuo sam u Zagreb na rehabilitaciju. Stigao sam tek na drugo polugodište. Iako sam t r e b a o b i t i s a m o n a privikavanju, a tek slijedeæe godine zapoèeti školsku godinu, u šest mjeseci sam nauèio brajicu, tehniku bijelog štapa i svakodnevne vještine. Sva sam slova nauèio za vrijeme drugog polugodišta. Na poèetku sam preskakao jedan red, da lakše èitam. Jedini problem je bio izvježbati opip. Veæ iduæe godine sam krenuo n a p r e k v a l i f i k a c i j u z a telefonistu i uspješno završio razred.

- M l a d e n j e n a k o n p r e k v a l i f i k a c i j e d o n i o svjedodžbu poslodavcu kod kojeg je prije prometne nesreæe bio u stalnom radnom odnosu. Meðutim, umjesto p o s l a d o è e k a l o g a razoèaranje. Poslodavac mu je rekao kako nema potrebe za

Carry je unijela svjetlo u moj život

telefonistom te neka prièeka dok se ne otvori mjesto gdje bi on mogao obavljati posao.

Vrijeme je prolazilo, a posao nisam dobio. Godine 2003. kap je prelila èašu. Od poslodavca sam zatražio otkaz kako bi mogao na Zavod za zapošljavanje ili, pak, da mi ponudi bilo kakvo radno mjesto. No, sav moj trud bio je bezuspješan. Sluèaj je sada na sudu, a ja sam i dalje bez posla. Obratio sam se bivšem a potom i sadašnjem gradonaèelniku koji su molbe slali u veæa

buzetska poduzeæa.- Mladen Kontiæ nam je

otkrio koliko se zapravo njegov život promijenio od prometne nesreæe do danas, kako se poèeo snalaziti u prostoru, i kako se, djelomice, vratio «starim danim».

U posljednjih deset godina promijenilo se gotovo sve. Kad èovjek oslijepi nema dobro razvijen sluh. S vremenom mu se to osjetilo jako razvije. Primjerice, èujem pritisak zraka, osjeæam razl iè i tu vibraciju ako je ispred mene zid ili èovjek. U prostoru se kreæem

po sjeæanju. Bitno je da se sve nalazi na istom mjestu.

Kad t rebam i zaæ i i z a u t o b u s a i l i t r a m v a j a zapamtim detalj, zavoj ili ravnicu, koja mi daje signal da na sljedeæoj stanici moram siæi. Vožnja po Buzeštini autobusom je teža nego po Zagrebu. U metropoli postoji stajalište za invalide. Kad vozaè vidi moj štap stane i kaže broj, ako mi odgovara uðem, ako ne èekam da doðe drugi t ramvaj . Ponekad stanice i brojim no to je mnogo kompliciranije, jer se èovjek lako može zabuniti. U

tramvaju ili autobusu uvijek se naðe netko od putnika koji mi ponudi pomoæ. Èim vide bijeli štap, pitaju gdje moram iæi i pomognu mi da stignem na odreðenu destinaciju.

- Do prije godinu i pol dana Mladen se otežano kretao Buzetom. Najveæi problem mu je predstavljao prijelaz preko prometnica. A onda je stigla n e o è e k i v a n a d o n a c i j a . Peugeot Hrvatske donirao je Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodièa i mobilitet kujicu Carry, psa vodièa za slijepe osobe, a Udruga je psa dala na

Buzetski list11Buzetski list 10

korištenje Mladenu.

Prije nekoliko godina prijavio sam se Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodièa i mobilitet nakon èega je njihov instruktor došao testirati moje sposobnosti i vidjeti gdje æe se potencijalni pas kretati odnosno u kakvim æe uvjetima raditi. Uslijedila je potražnja za psom koji posjeduje odreðene karakteristike a kad su ga našli pozvali su me na obuku u Zagreb, koja je trajala èetiri tjedna.

Najprije sam nauèio koje komande davati psu. Osim mene nitko mu nije smio davati hranu. Svakog tjedna sam i m a o k o m i s i j u k o j a j e naposljetku donijela odluku da Carry može iæi samom kuæi. Vrijednost jednog takvog dresiranog psa prije osam godina je iznosila èak 50 tisuæa kuna, sada mu je cijena mnogo veæa.

Carry mi jako puno pomaže u svakodnevnom životu. Razlika od psa i štapa je što se s psom mogu kretati puno brže, on me vodi naprijed, dok sa štapom sam moram naæi orijentir. Primjerice, ako pas naiðe na auto on ga zaobiðe, ako doðe na rub ceste, stane, u kafiæu mi traži slobodnu stolicu.

Prije poèetka stepeništa stavi šape na stepenicu kako bi ja po podignutom volanu shvatio da se penjemo. Ako pas zaluta potrebno je odreðeno vrijeme da shvati gdje se nalazi, odnosno da pronaðe stari put. Carry mora biti uvijek uz mene, èak i po noæi dok spavam. Na poèetku je bilo

teško spavati s psom u sobi, no sad sam se veæ naviknuo.

- Carry, osim osobne iskaznice, ima i radni vijek. Nakon 7 ili 9 godina odlazi u mirovinu i biva vraæena, ako Mladen tako odluèi, Udruzi koja mu ju dala na korištenje. Sada Mladen, u društvu kujice, èešæe odlazi u Buzet gdje ima i stan.

Najdraže mi je otiæi popiti kavu u Robnu kuæu. Carry je veæ nauèila put do tamo. Po cesti uvijek nekog sretneš i s nekim poprièaš. Nedavno sam tamo sreo osobu koja mi se približila s željom da mi financijski pomogne. Na žiro raèun Udruge je uplatila novac za Carry za što joj se ovom prilikom i zahvaljujem. Grad Buzet mi je takoðer pomogao novèanom donacijom za Carry, a Veterinarska ambulanta u Buzetu, na èelu s Brankom Greblom gratis se brine o svim cjepivima koja su kujici potrebna. Zahvaljujem se i svima ostalima koji su mi tijekom prošle i sadašnje godine na bilo koji naèin pomogli.

- Mladen je uèlanjen i u Udrugu slijepih i slabovidnih Istarske županije. Svi polaznici Centra «Vinko Bek» na jesen æe na ljetovanje u Premanturu. Kontiæa naroèito veseli skori dogaðaj. Jednom tjedno druži se i sa osobama slabijeg vida u Domu za starije i nemoæne osobe na Gorièici. Ravnateljica d o m a D i n k a B e l e v i æ o m o g u æ i l a m u j e i jednodnevno volontiranje na centrali Doma za osobe treæe životne dobi.

POD LADONJOM

Mladen Kontiæ

Mladenu, koji veæ 10 godina èeka posao, najveæa je potpora obitelj, a veliku pomoæ mu pruža i kujica Carry, dresirani pas vodiè za slijepe osobe

Ana PISAK

- U lipanjskoj noæi 1997. godine jedan je život zauvijek promijenjen. Te je ljetne veèeri Mladen Kontiæ, iz Kontiæi, posljednji puta vidio svijet oko sebe. U prometnoj nesreæi trajno je izgubio vid. Iako mu je nemilosrdni dogaðaj oduzeo jedno od najvažnijih osjetila, tada 34-godišnji mladiæ, nije se predao. Poslije šest mjeseci neuspjelog pokušavanja da se i z l i j e è i u N j e m a è k o j u Frankfurtu, Mladen je krenuo na rehabilitaciju u Centar za odgoj i obrazovanje «Vinko Bek» u Zagreb. Pomirio se sa sudbinom i prihvatio život onakav kakav doista jest.

U veljaèi 1998. godine krenuo sam u Zagreb na rehabilitaciju. Stigao sam tek na drugo polugodište. Iako sam t r e b a o b i t i s a m o n a privikavanju, a tek slijedeæe godine zapoèeti školsku godinu, u šest mjeseci sam nauèio brajicu, tehniku bijelog štapa i svakodnevne vještine. Sva sam slova nauèio za vrijeme drugog polugodišta. Na poèetku sam preskakao jedan red, da lakše èitam. Jedini problem je bio izvježbati opip. Veæ iduæe godine sam krenuo n a p r e k v a l i f i k a c i j u z a telefonistu i uspješno završio razred.

- M l a d e n j e n a k o n p r e k v a l i f i k a c i j e d o n i o svjedodžbu poslodavcu kod kojeg je prije prometne nesreæe bio u stalnom radnom odnosu. Meðutim, umjesto p o s l a d o è e k a l o g a razoèaranje. Poslodavac mu je rekao kako nema potrebe za

Carry je unijela svjetlo u moj život

telefonistom te neka prièeka dok se ne otvori mjesto gdje bi on mogao obavljati posao.

Vrijeme je prolazilo, a posao nisam dobio. Godine 2003. kap je prelila èašu. Od poslodavca sam zatražio otkaz kako bi mogao na Zavod za zapošljavanje ili, pak, da mi ponudi bilo kakvo radno mjesto. No, sav moj trud bio je bezuspješan. Sluèaj je sada na sudu, a ja sam i dalje bez posla. Obratio sam se bivšem a potom i sadašnjem gradonaèelniku koji su molbe slali u veæa

buzetska poduzeæa.- Mladen Kontiæ nam je

otkrio koliko se zapravo njegov život promijenio od prometne nesreæe do danas, kako se poèeo snalaziti u prostoru, i kako se, djelomice, vratio «starim danim».

U posljednjih deset godina promijenilo se gotovo sve. Kad èovjek oslijepi nema dobro razvijen sluh. S vremenom mu se to osjetilo jako razvije. Primjerice, èujem pritisak zraka, osjeæam razl iè i tu vibraciju ako je ispred mene zid ili èovjek. U prostoru se kreæem

po sjeæanju. Bitno je da se sve nalazi na istom mjestu.

Kad t rebam i zaæ i i z a u t o b u s a i l i t r a m v a j a zapamtim detalj, zavoj ili ravnicu, koja mi daje signal da na sljedeæoj stanici moram siæi. Vožnja po Buzeštini autobusom je teža nego po Zagrebu. U metropoli postoji stajalište za invalide. Kad vozaè vidi moj štap stane i kaže broj, ako mi odgovara uðem, ako ne èekam da doðe drugi t ramvaj . Ponekad stanice i brojim no to je mnogo kompliciranije, jer se èovjek lako može zabuniti. U

tramvaju ili autobusu uvijek se naðe netko od putnika koji mi ponudi pomoæ. Èim vide bijeli štap, pitaju gdje moram iæi i pomognu mi da stignem na odreðenu destinaciju.

- Do prije godinu i pol dana Mladen se otežano kretao Buzetom. Najveæi problem mu je predstavljao prijelaz preko prometnica. A onda je stigla n e o è e k i v a n a d o n a c i j a . Peugeot Hrvatske donirao je Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodièa i mobilitet kujicu Carry, psa vodièa za slijepe osobe, a Udruga je psa dala na

Buzetski list11Buzetski list 10

korištenje Mladenu.

Prije nekoliko godina prijavio sam se Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodièa i mobilitet nakon èega je njihov instruktor došao testirati moje sposobnosti i vidjeti gdje æe se potencijalni pas kretati odnosno u kakvim æe uvjetima raditi. Uslijedila je potražnja za psom koji posjeduje odreðene karakteristike a kad su ga našli pozvali su me na obuku u Zagreb, koja je trajala èetiri tjedna.

Najprije sam nauèio koje komande davati psu. Osim mene nitko mu nije smio davati hranu. Svakog tjedna sam i m a o k o m i s i j u k o j a j e naposljetku donijela odluku da Carry može iæi samom kuæi. Vrijednost jednog takvog dresiranog psa prije osam godina je iznosila èak 50 tisuæa kuna, sada mu je cijena mnogo veæa.

Carry mi jako puno pomaže u svakodnevnom životu. Razlika od psa i štapa je što se s psom mogu kretati puno brže, on me vodi naprijed, dok sa štapom sam moram naæi orijentir. Primjerice, ako pas naiðe na auto on ga zaobiðe, ako doðe na rub ceste, stane, u kafiæu mi traži slobodnu stolicu.

Prije poèetka stepeništa stavi šape na stepenicu kako bi ja po podignutom volanu shvatio da se penjemo. Ako pas zaluta potrebno je odreðeno vrijeme da shvati gdje se nalazi, odnosno da pronaðe stari put. Carry mora biti uvijek uz mene, èak i po noæi dok spavam. Na poèetku je bilo

teško spavati s psom u sobi, no sad sam se veæ naviknuo.

- Carry, osim osobne iskaznice, ima i radni vijek. Nakon 7 ili 9 godina odlazi u mirovinu i biva vraæena, ako Mladen tako odluèi, Udruzi koja mu ju dala na korištenje. Sada Mladen, u društvu kujice, èešæe odlazi u Buzet gdje ima i stan.

Najdraže mi je otiæi popiti kavu u Robnu kuæu. Carry je veæ nauèila put do tamo. Po cesti uvijek nekog sretneš i s nekim poprièaš. Nedavno sam tamo sreo osobu koja mi se približila s željom da mi financijski pomogne. Na žiro raèun Udruge je uplatila novac za Carry za što joj se ovom prilikom i zahvaljujem. Grad Buzet mi je takoðer pomogao novèanom donacijom za Carry, a Veterinarska ambulanta u Buzetu, na èelu s Brankom Greblom gratis se brine o svim cjepivima koja su kujici potrebna. Zahvaljujem se i svima ostalima koji su mi tijekom prošle i sadašnje godine na bilo koji naèin pomogli.

- Mladen je uèlanjen i u Udrugu slijepih i slabovidnih Istarske županije. Svi polaznici Centra «Vinko Bek» na jesen æe na ljetovanje u Premanturu. Kontiæa naroèito veseli skori dogaðaj. Jednom tjedno druži se i sa osobama slabijeg vida u Domu za starije i nemoæne osobe na Gorièici. Ravnateljica d o m a D i n k a B e l e v i æ o m o g u æ i l a m u j e i jednodnevno volontiranje na centrali Doma za osobe treæe životne dobi.

OBLJETNICE

Buzetski list13Buzetski list 12

U srpnju 1978. godine grad Buzet je na sveèanoj sjednici Skupštine Opæine Buzet s gradom Èabrom potpisao Povelju o bratimljenju. O visokoj obljetnici prijateljstva dvaju gradova gradonaèelnik Buzeta Valter Flego prisjetio se poèetkom lipnja na sveèanoj sjednici održanoj u Zavièajnom muzeju, u prisustvu èlanova Gradskog vijeæa i Poglavarstva Buzeta te delegacije grada Èabra predvoðenu Zvonimirom Lipovcem, predstojnikom Ureda grada, i Zoraninom Kuzeleom, predsjednikom Gradskog vijeæa grada Èabra.

Kako je poèelo

- T o g s u d a n a uspostavljene niti suradnje jednog goranskog i jednog istarskog grada koja traje, koja neæe biti prekinuta i koja æe, vjerujem, još dugo donositi plodove na obje strane. Najveæa snaga dugogodišnje suradnje Èabra i Buzeta je èinjenica što naša dva grada imaju mnogo toga zajednièkog. Spaja nas slièna povijest, antifašistièki temelji, jednaki prirodni uvjeti pograniènih krajeva uz susjednu Republiku Sloveniju i druge sl iène nepovoljne okolnosti, protiv kojih se uspješno borimo. Poticaj toj suradnji bio je sudbonosni susret naših ljudi tijekom nedaæa, sada veæ davnih, ratnih godina, u teškom vremenu s kojim smo se suoèili s velikim dostojanstvom, u kojem je zapoèela izgradnja jedne nacije u jednakosti i slobodi, rekao je gradonaèelnik Flego.

U svom se govoru prvi èov jek Buze ta p r i s je t io p o t p i s n i k a P o v e l j e o

30 godina bratimljenja Buzeta s Èabrom i Quattro Castella

Èvrsti temelji prijateljstva V. Flego: Najveæa snaga dugogodišnje suradnje Buzeta i Èabra je èinjenica što ih spaja slièna povijest, antifašistièki temelji, jednaki prirodni uvjeti pograniènih krajeva i slièni razvojni problemi protiv kojih se uspješno borimo.

Ana PISAK

Osnovci njeguju tradiciju

Tri desetljeæa bratimljenja Buzet je obilježio i s talijanskom opæinom Quattro Castella. Na prigodnoj sveèanosti održanoj u palaèi Bigatto potkraj srpnja, gradonaèelnik Buzeta i Quattro Castella, Valter Flego i Cesare Beggi, prisutne su podsjetili na temeljne vrijednosti prijateljstva dvaju gradova.

Na sveèanosti je bio i Leonildo Chiesi koji veæ puna tri desetljeæa sudjeluje u zajednièkim akcijama, a organizira i susrete i posjete školske djece. Buzetski osnovci u srpnju su tjedan dana gostovali u bratskoj opæini nakon èega su im mladi, novi prijatelji, uzvratili posjet.

Svi zajedno prisustvovali su sveèanoj sjednici gdje su, u znak nastavka njegovanja prijateljstva, razmijenili zastave dvaju gradova. Neposredno prije sveèanosti osnovnoškolci su, zajedno s njihovim gradonaèelnicima, ispred zgrade gradske uprave otkrili ploèu s popisom zbratimljenih i prijateljskih gradova. Uskoro æe još tri takve ploèe osvanuti u Buzetu i to na svim gradskim ulazima.

bratimljenju preminulih Pere Kruliæa i Željka Marinca, a zatim i njihovih nasljednika: Save Èernehe, pok. Josipa Cerovca, pok. Ivana Rupene, P e t r a B a s a n e ž e , I v a n a Totmana, Ivana Klar iæa, Vladimira Perniæa, Borisa Sirotiæa i Josipa Flege.

Poruka mladima

- Preostaje mi samo z a ž e l j e t i d a P o v e l j a o društvenom i institucionalnom prijateljstvu izmeðu Èabra i Buzeta, potpisana prije tri desetljeæa, bude oporuka i temelj za buduæe naraštaje,

Sredinom svibnja zvuk starinske maræe oznaèio je poèetak još jednog meðunarodnog susreta harmonikaša, ovoga puta jubilarnog izdanja, 20. manifestacije pod nazivom „Z armoniku v Roè“.

Pitoreskni gradiæ okupio je pedesetak sviraèa harmonika trieština, triestina, plonerica, dugmetara ili, kako ih neki još zovu botunara, a starinske istarske instrumente, porijeklom iz Trsta, pratilo je još toliko sviraèa na tradicionalnim glazbalima.

Godine nisu važne

Na samom poèetku priredbe voditelj programa Vladimir Perniæ iznio je publici karakteristike koje èine pravu trieštinu - na melodici se nalazi 25 dugmiæa u dva okomita reda, a na drugoj strani 8 ili 12

Glagoljaško središte preplavili starinski zvuci

Roèka fešta harmonikašaPitoreskni gradiæ okupio je pedesetak sviraèa harmonika trieština, triestina, plonerica, dugmetara… Vladimir Perniæ primio je priznanje za promicanje tradicije

basova, objasnio je Perniæ. Najmlaði sudionici manifestacije,

èetvorica mladiæa, ujedno i debitanti, u Roè su došli iz Šmarja, mjesta kraj Kopra. Meðu njima je bio i petogodišnji Marko Žavbi. Valja spomenuti još jednog mladiæa. Ime mu je Franc Kaluža. Došao je iz Opatije, a roðen je davne 1922. godine.

Svjetski prvaci

Meðu ovogodišnjim debitantima našao se i poznati istarski i hrvatski pjesnik, prevoditelj i publicist Danijel Naèinoviæ s „Triom Mikula Gologorièki“. P redstav i l i su se kompoz ic i jom prireðenom baš za susret harmonikaša „Na vrh brišèiæa“.

Nastup su, osim sviraèa iz Hrvatske, Slovenije i Italije, uvelièali virtuozi iz Italije, svjetski prvaci u pojedinim disciplinama.

U ime KUD-a „Istarski željeznièar Roè“ Vladimiru Perniæu i Giancarlu Ranconiju, p reds jedn iku sv je tske g lazbene asocijacije „Amisad“ iz Italije, Davor Grabar uruèio je simbolièan poklon zbog zasluga u promicanja tradicije. Nagradu su dobili i Mario Kotiga, iz Kala kraj Motovuna, te Doriano Buždon, iz Lupoglava, jer su priredbi vjerni od njenog samog poèetka.

JUBILARNI SUSRET „Z ARMONIKU V ROÈ“

onima koji æe željeti nastaviti taj niz stvaratelja mira i suradnje na našim prostorima i u s v i j e t u , z a k l j u è i o j e gradonaèelnik Flego.

Tom je prigodom delegacija grada Èabra na gradskom groblju u Buzetu položila cvijeæe i zapalila svijeæe na grobovima pok. Željka Marinca i Josipa Cerovca. Kasnije se, uz struèno vodstvo, upoznala se s ku l turnom i pov i jesnom baštinom Starog grada Buzeta. Slavlje je nastavljeno u hotelu Fontana. Nekol iko dana kasnije, delegacija Buzeta uzvratila je posjet Èabranima.

RAZMJENA ZASTAVA BUZETA I QUATTRO CASTELLARAZMJENA ZASTAVA BUZETA I QUATTRO CASTELLA

NOVA PLOÈA ISPRED GRADSKE UPRAVENOVA PLOÈA ISPRED GRADSKE UPRAVE

Ana PISAK

VLADIMIR PERNIÆ i ŽELJKO SIROTIÆDENIS GRABAR I BRAÆA BERNOBIÆ

OBLJETNICE

Buzetski list13Buzetski list 12

U srpnju 1978. godine grad Buzet je na sveèanoj sjednici Skupštine Opæine Buzet s gradom Èabrom potpisao Povelju o bratimljenju. O visokoj obljetnici prijateljstva dvaju gradova gradonaèelnik Buzeta Valter Flego prisjetio se poèetkom lipnja na sveèanoj sjednici održanoj u Zavièajnom muzeju, u prisustvu èlanova Gradskog vijeæa i Poglavarstva Buzeta te delegacije grada Èabra predvoðenu Zvonimirom Lipovcem, predstojnikom Ureda grada, i Zoraninom Kuzeleom, predsjednikom Gradskog vijeæa grada Èabra.

Kako je poèelo

- T o g s u d a n a uspostavljene niti suradnje jednog goranskog i jednog istarskog grada koja traje, koja neæe biti prekinuta i koja æe, vjerujem, još dugo donositi plodove na obje strane. Najveæa snaga dugogodišnje suradnje Èabra i Buzeta je èinjenica što naša dva grada imaju mnogo toga zajednièkog. Spaja nas slièna povijest, antifašistièki temelji, jednaki prirodni uvjeti pograniènih krajeva uz susjednu Republiku Sloveniju i druge sl iène nepovoljne okolnosti, protiv kojih se uspješno borimo. Poticaj toj suradnji bio je sudbonosni susret naših ljudi tijekom nedaæa, sada veæ davnih, ratnih godina, u teškom vremenu s kojim smo se suoèili s velikim dostojanstvom, u kojem je zapoèela izgradnja jedne nacije u jednakosti i slobodi, rekao je gradonaèelnik Flego.

U svom se govoru prvi èov jek Buze ta p r i s je t io p o t p i s n i k a P o v e l j e o

30 godina bratimljenja Buzeta s Èabrom i Quattro Castella

Èvrsti temelji prijateljstva V. Flego: Najveæa snaga dugogodišnje suradnje Buzeta i Èabra je èinjenica što ih spaja slièna povijest, antifašistièki temelji, jednaki prirodni uvjeti pograniènih krajeva i slièni razvojni problemi protiv kojih se uspješno borimo.

Ana PISAK

Osnovci njeguju tradiciju

Tri desetljeæa bratimljenja Buzet je obilježio i s talijanskom opæinom Quattro Castella. Na prigodnoj sveèanosti održanoj u palaèi Bigatto potkraj srpnja, gradonaèelnik Buzeta i Quattro Castella, Valter Flego i Cesare Beggi, prisutne su podsjetili na temeljne vrijednosti prijateljstva dvaju gradova.

Na sveèanosti je bio i Leonildo Chiesi koji veæ puna tri desetljeæa sudjeluje u zajednièkim akcijama, a organizira i susrete i posjete školske djece. Buzetski osnovci u srpnju su tjedan dana gostovali u bratskoj opæini nakon èega su im mladi, novi prijatelji, uzvratili posjet.

Svi zajedno prisustvovali su sveèanoj sjednici gdje su, u znak nastavka njegovanja prijateljstva, razmijenili zastave dvaju gradova. Neposredno prije sveèanosti osnovnoškolci su, zajedno s njihovim gradonaèelnicima, ispred zgrade gradske uprave otkrili ploèu s popisom zbratimljenih i prijateljskih gradova. Uskoro æe još tri takve ploèe osvanuti u Buzetu i to na svim gradskim ulazima.

bratimljenju preminulih Pere Kruliæa i Željka Marinca, a zatim i njihovih nasljednika: Save Èernehe, pok. Josipa Cerovca, pok. Ivana Rupene, P e t r a B a s a n e ž e , I v a n a Totmana, Ivana Klar iæa, Vladimira Perniæa, Borisa Sirotiæa i Josipa Flege.

Poruka mladima

- Preostaje mi samo z a ž e l j e t i d a P o v e l j a o društvenom i institucionalnom prijateljstvu izmeðu Èabra i Buzeta, potpisana prije tri desetljeæa, bude oporuka i temelj za buduæe naraštaje,

Sredinom svibnja zvuk starinske maræe oznaèio je poèetak još jednog meðunarodnog susreta harmonikaša, ovoga puta jubilarnog izdanja, 20. manifestacije pod nazivom „Z armoniku v Roè“.

Pitoreskni gradiæ okupio je pedesetak sviraèa harmonika trieština, triestina, plonerica, dugmetara ili, kako ih neki još zovu botunara, a starinske istarske instrumente, porijeklom iz Trsta, pratilo je još toliko sviraèa na tradicionalnim glazbalima.

Godine nisu važne

Na samom poèetku priredbe voditelj programa Vladimir Perniæ iznio je publici karakteristike koje èine pravu trieštinu - na melodici se nalazi 25 dugmiæa u dva okomita reda, a na drugoj strani 8 ili 12

Glagoljaško središte preplavili starinski zvuci

Roèka fešta harmonikašaPitoreskni gradiæ okupio je pedesetak sviraèa harmonika trieština, triestina, plonerica, dugmetara… Vladimir Perniæ primio je priznanje za promicanje tradicije

basova, objasnio je Perniæ. Najmlaði sudionici manifestacije,

èetvorica mladiæa, ujedno i debitanti, u Roè su došli iz Šmarja, mjesta kraj Kopra. Meðu njima je bio i petogodišnji Marko Žavbi. Valja spomenuti još jednog mladiæa. Ime mu je Franc Kaluža. Došao je iz Opatije, a roðen je davne 1922. godine.

Svjetski prvaci

Meðu ovogodišnjim debitantima našao se i poznati istarski i hrvatski pjesnik, prevoditelj i publicist Danijel Naèinoviæ s „Triom Mikula Gologorièki“. P redstav i l i su se kompoz ic i jom prireðenom baš za susret harmonikaša „Na vrh brišèiæa“.

Nastup su, osim sviraèa iz Hrvatske, Slovenije i Italije, uvelièali virtuozi iz Italije, svjetski prvaci u pojedinim disciplinama.

U ime KUD-a „Istarski željeznièar Roè“ Vladimiru Perniæu i Giancarlu Ranconiju, p reds jedn iku sv je tske g lazbene asocijacije „Amisad“ iz Italije, Davor Grabar uruèio je simbolièan poklon zbog zasluga u promicanja tradicije. Nagradu su dobili i Mario Kotiga, iz Kala kraj Motovuna, te Doriano Buždon, iz Lupoglava, jer su priredbi vjerni od njenog samog poèetka.

JUBILARNI SUSRET „Z ARMONIKU V ROÈ“

onima koji æe željeti nastaviti taj niz stvaratelja mira i suradnje na našim prostorima i u s v i j e t u , z a k l j u è i o j e gradonaèelnik Flego.

Tom je prigodom delegacija grada Èabra na gradskom groblju u Buzetu položila cvijeæe i zapalila svijeæe na grobovima pok. Željka Marinca i Josipa Cerovca. Kasnije se, uz struèno vodstvo, upoznala se s ku l turnom i pov i jesnom baštinom Starog grada Buzeta. Slavlje je nastavljeno u hotelu Fontana. Nekol iko dana kasnije, delegacija Buzeta uzvratila je posjet Èabranima.

RAZMJENA ZASTAVA BUZETA I QUATTRO CASTELLARAZMJENA ZASTAVA BUZETA I QUATTRO CASTELLA

NOVA PLOÈA ISPRED GRADSKE UPRAVENOVA PLOÈA ISPRED GRADSKE UPRAVE

Ana PISAK

VLADIMIR PERNIÆ i ŽELJKO SIROTIÆDENIS GRABAR I BRAÆA BERNOBIÆ

BAŠTINA

Buzetski list15Buzetski list 14

Tek rijetki Buzeæani znaju kakvo se povijesno blago krije u podnožju brda na kojem se smjestio Sovinjak. Rijeè je, naravno, o Minjeri prvom rudniku boksita u svijetu u sklopu kojeg je djelovala i nekadašnja kemijska tvornica alauna (stipse). Minjera je s radom poèela poèetkom 16. stoljeæa, sa znatnim zamahom radilo se krajem 18. sve do sredine 19. stoljeæa kada su tvornica stipse i sumporne kiseline, kao i okolni rudnici, ugašeni.

Kruh za 500 obitelji

Eksploataci ja pir i tnog boksita provodi la se jamskim kopom. U vapnenaèkoj stijeni radili su se potkopi dužine i do 30 metara. Metoda kojom su se tada koristili rudari bila je vrlo suvremena i kvalitetna, a u odnosu na ostale europske tvorn ice u Min je r i su usp ješno primjenjivane tehnièke inovacije. U «zlatnim godinama» tvornica je godišnje izbacivala oko 150 tona aluana (stipse), što je bila velika kolièina za to doba. Od djelatnosti tvornice, rudnika i transporta prehranjivalo se i do 500 obitelji.

Povijesni lokalitet podno Sovinjaka

Minjera prvi rudnikboksita u svijetuGrad Buzet pokrenuo je postupak zaštite spomenika kulture, geološko-paleontološkog prirodnog dobra

Ana PISAK

Locus typicus

Tijekom 1991. i 1992. godine sveuèilišni profesor, pok. Rikard Marušiæ, mr. Krešimir Sakaè, geolog, i sveuèilišni profesor dr. Slavko Vujec, provodili su opsežna istraživanja vezana za prvi rudnik boksita u svijetu. Njihova otkriæa dala su novu povijesnu, geološku, rudarsku i gospodarsku vrijednost tom nalazištu rude.

- Poseban znaèaj lokalitetu daje prvi opis piritnog boksita kojeg je 1808. godine dao tadašnji vlasnik rudnika Pietro Turini. Otkriæem Turinijevog opisa u dolini rijeke Mirne, odnosno lokalitet Minjera, postaje svjetski «locus typicus» za piritni boksit, iznijelo je troje istražitelja 1992. godine prilikom podnošenja zahtjeva Opæini Buzet u kojem su tražili odgovarajuæu zakonsku zaštitu kompleksa. Turinijev opis boksita

Otkriæe Turinijevog zapisa ima još jedno znaèenje - sve do tada vjerovalo se kako su fizièka i kemijska svojstva boksita prvi puta opisana 1821. godine i to prema

nalazištu Las Baux, po kojemu je i ruda dobila ime. Meðutim, nova spoznaja potvrðuje kako je Venecijanac Pietro Turini prvi opisao rudu i njenu preradu u alaun i to na èak 67 stranica svog opsežnog rada.

Ruševni zidovi, iskopi i šikara

Na podruèju gdje je nekada brujao život, danas gotovo da više nema nièega. Ostatak zidina nekadašnje tvornice, prostor za pripremu rude zarastao u šikaru te okolni rudarski kopovi, jedino je preostalo od nekadašnje Minjere.

Tek u zimskom periodu pokoji tartufar, u potrazi za skupocjenom podzemnom gljivom, zaluta podruèjem starog rudnika. Oni su od nekog starijeg stanovnika okolnih sela naèuli da je tamo bio rudnik, no koju su rudu tražili znat æe tek manji dio njih. Podruèje Minjere obuhvaæa veliki broj èestica, u veæini sluèajeva nad njima gospodare privatni vlasnici, dok je Grad Buzet u vlasništvu tek manjeg broja parcela. Podruèje nema odreðenog gospodarskog znaèenja niti je predviðeno za urbanizaciju.

Zaštita spomenika kulture

U cilju da saèuva povijesnu vrijednost Minjere, a buduæi da je u Prostornom planu Istarske županije lokalitet predviðen kao geomorfološki spomenik prirode, Grad Buzet pokrenuo je postupak zaštite s p o m e n i k a k u l t u r e , g e o l o š k o -paleontološkog prirodnog dobra.

- Potrebna dokumentacija veæ je proslijeðena Javnoj ustanovi Natura Histrici, nadležnoj za voðenje postupka registracije Minjere kao spomenika kulture. Meðutim, Natura Histrica nije u moguænosti zaštititi uže podruèje Minjere veæ samo širi prostor i to u sklopu svog projekta «Regionalni park Mirna». Zaštitu užeg podruèja Minjere kao povijesno- kulturnog dobra (podruèje oko tvornice i bliže okolice) Grad æe zatražiti putem nadležnog konzervatorskog odjela, istakla

je Elena Grah Ciliga, proèelnica Gradskog odjela za društvene djelatnosti.

Prof. dr. Slavko Vujec i mr. Krešimir Sakaè s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu i iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja još su 2001. godine na poglavarstvu predstavili elaborat »Zaštita rudnika boksita i tvornice Minjera«, no inicijativa da se Minjera zaštiti zaspala je sve do prije par mjeseci kada je ponovno oživjela.

Saski rudari prvi u Minjeri

Pretpostavlja se da su ležišta boksitne rude na padinama Sovinjaka otkrili saski rudari koji su u srednjem vijeku radili u venecijanskim rudnicima. Ova pretpostavka se temelji na opisima povijesti i goegrafije Istre što ih je zabilježio novigradski biskup Tommasini, a koji je pisao o saskim rudarima koji su napustili «miniere de alluma» kod Sovinjaka 1566. godine.

0STACI NEKADAŠNJE TVORNICE STIPSE0STACI NEKADAŠNJE TVORNICE STIPSE

RUDA BOKSITA NA MINJERI

ULAZI U RUDNIKERUDARI SU SE NAJVIŠE RADOVALIDANJEM SVIJETLU

BAŠTINA

Buzetski list15Buzetski list 14

Tek rijetki Buzeæani znaju kakvo se povijesno blago krije u podnožju brda na kojem se smjestio Sovinjak. Rijeè je, naravno, o Minjeri prvom rudniku boksita u svijetu u sklopu kojeg je djelovala i nekadašnja kemijska tvornica alauna (stipse). Minjera je s radom poèela poèetkom 16. stoljeæa, sa znatnim zamahom radilo se krajem 18. sve do sredine 19. stoljeæa kada su tvornica stipse i sumporne kiseline, kao i okolni rudnici, ugašeni.

Kruh za 500 obitelji

Eksploataci ja pir i tnog boksita provodi la se jamskim kopom. U vapnenaèkoj stijeni radili su se potkopi dužine i do 30 metara. Metoda kojom su se tada koristili rudari bila je vrlo suvremena i kvalitetna, a u odnosu na ostale europske tvorn ice u Min je r i su usp ješno primjenjivane tehnièke inovacije. U «zlatnim godinama» tvornica je godišnje izbacivala oko 150 tona aluana (stipse), što je bila velika kolièina za to doba. Od djelatnosti tvornice, rudnika i transporta prehranjivalo se i do 500 obitelji.

Povijesni lokalitet podno Sovinjaka

Minjera prvi rudnikboksita u svijetuGrad Buzet pokrenuo je postupak zaštite spomenika kulture, geološko-paleontološkog prirodnog dobra

Ana PISAK

Locus typicus

Tijekom 1991. i 1992. godine sveuèilišni profesor, pok. Rikard Marušiæ, mr. Krešimir Sakaè, geolog, i sveuèilišni profesor dr. Slavko Vujec, provodili su opsežna istraživanja vezana za prvi rudnik boksita u svijetu. Njihova otkriæa dala su novu povijesnu, geološku, rudarsku i gospodarsku vrijednost tom nalazištu rude.

- Poseban znaèaj lokalitetu daje prvi opis piritnog boksita kojeg je 1808. godine dao tadašnji vlasnik rudnika Pietro Turini. Otkriæem Turinijevog opisa u dolini rijeke Mirne, odnosno lokalitet Minjera, postaje svjetski «locus typicus» za piritni boksit, iznijelo je troje istražitelja 1992. godine prilikom podnošenja zahtjeva Opæini Buzet u kojem su tražili odgovarajuæu zakonsku zaštitu kompleksa. Turinijev opis boksita

Otkriæe Turinijevog zapisa ima još jedno znaèenje - sve do tada vjerovalo se kako su fizièka i kemijska svojstva boksita prvi puta opisana 1821. godine i to prema

nalazištu Las Baux, po kojemu je i ruda dobila ime. Meðutim, nova spoznaja potvrðuje kako je Venecijanac Pietro Turini prvi opisao rudu i njenu preradu u alaun i to na èak 67 stranica svog opsežnog rada.

Ruševni zidovi, iskopi i šikara

Na podruèju gdje je nekada brujao život, danas gotovo da više nema nièega. Ostatak zidina nekadašnje tvornice, prostor za pripremu rude zarastao u šikaru te okolni rudarski kopovi, jedino je preostalo od nekadašnje Minjere.

Tek u zimskom periodu pokoji tartufar, u potrazi za skupocjenom podzemnom gljivom, zaluta podruèjem starog rudnika. Oni su od nekog starijeg stanovnika okolnih sela naèuli da je tamo bio rudnik, no koju su rudu tražili znat æe tek manji dio njih. Podruèje Minjere obuhvaæa veliki broj èestica, u veæini sluèajeva nad njima gospodare privatni vlasnici, dok je Grad Buzet u vlasništvu tek manjeg broja parcela. Podruèje nema odreðenog gospodarskog znaèenja niti je predviðeno za urbanizaciju.

Zaštita spomenika kulture

U cilju da saèuva povijesnu vrijednost Minjere, a buduæi da je u Prostornom planu Istarske županije lokalitet predviðen kao geomorfološki spomenik prirode, Grad Buzet pokrenuo je postupak zaštite s p o m e n i k a k u l t u r e , g e o l o š k o -paleontološkog prirodnog dobra.

- Potrebna dokumentacija veæ je proslijeðena Javnoj ustanovi Natura Histrici, nadležnoj za voðenje postupka registracije Minjere kao spomenika kulture. Meðutim, Natura Histrica nije u moguænosti zaštititi uže podruèje Minjere veæ samo širi prostor i to u sklopu svog projekta «Regionalni park Mirna». Zaštitu užeg podruèja Minjere kao povijesno- kulturnog dobra (podruèje oko tvornice i bliže okolice) Grad æe zatražiti putem nadležnog konzervatorskog odjela, istakla

je Elena Grah Ciliga, proèelnica Gradskog odjela za društvene djelatnosti.

Prof. dr. Slavko Vujec i mr. Krešimir Sakaè s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu i iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja još su 2001. godine na poglavarstvu predstavili elaborat »Zaštita rudnika boksita i tvornice Minjera«, no inicijativa da se Minjera zaštiti zaspala je sve do prije par mjeseci kada je ponovno oživjela.

Saski rudari prvi u Minjeri

Pretpostavlja se da su ležišta boksitne rude na padinama Sovinjaka otkrili saski rudari koji su u srednjem vijeku radili u venecijanskim rudnicima. Ova pretpostavka se temelji na opisima povijesti i goegrafije Istre što ih je zabilježio novigradski biskup Tommasini, a koji je pisao o saskim rudarima koji su napustili «miniere de alluma» kod Sovinjaka 1566. godine.

0STACI NEKADAŠNJE TVORNICE STIPSE0STACI NEKADAŠNJE TVORNICE STIPSE

RUDA BOKSITA NA MINJERI

ULAZI U RUDNIKERUDARI SU SE NAJVIŠE RADOVALIDANJEM SVIJETLU

Buzetski list17Buzetski list 16

KULTURA KULTURA

Kakova je tu mužika? Vero ni dumaæa! Ma kaj nisi èuv? A kaj? Danas je fešta od furešta!- komentirali su starosjedioci Buzeta posljednje subote u svibnju dok se na središnjem gradskom Trgu Fontana orila sevdalinka i igralo kolo, a Mujo prosio Fatu. Te je subote u Buzetu održan prvi Festival bošnjaèke kulture u sklopu kojeg su Bošnjaci i Bošnjakinje predstavili svoje etno i gastro obièaje.

Prvi Festival bošnjaèke kulture

Buzetski Bošnjaci su krajem svibnja, na svojoj prvoj fešti, starosjediocima pokazali svoje bogate gastro i etno obièaje

Ana PISAK

Blještali dukati

Šarenilo narodnih nošnji ispunilo je parkiralište ispred hotela «Fontana». Blještali su dukati, crvenjela se lica, lepršale dimije. Bosanske žene vijorile su rupèiæima, a muškarci su poskakivali oko njih u ritmu glazbe, odjeveni u nošnje na kojima su se isticale debele i do koljena visoke vunene èarape. Ispod žarkog proljetnog sunca nije im bilo nimalo lako! È l a n o v i m a K u l t u r n o umjetnièkog društva „Hasan Mujezinoviæ“ iz Cazina, KUD-u

Bosna iz Istre te Fadilu G r a è i æ u i A m i r u Mujkiæu pridružili su se i Bošn jac i i z publike.

Njihovi lagani i spretni plesni koraci nisu bili nimalo lošiji od pokreta uigranih sudionika programa. Zaigrali su oni kolo i na ritam sevdalinke, ljubavne i izvorne pjesme koja se uspjela zadržati samo na podruèju B o s n e i H e r c e g o v i n e . Nekomercijalnu verziju narodne glazbe najljepše su pisale i s k l a d a l e z a l j u b l j e n e Bošnjakinje.

Razlièito cvijeæe

- Želimo pokazati baštinu i tradiciju bošnjaèkog naroda kako bismo se lakše uklopili, bili prihvaæeni i poštovani, kao što i mi njegujemo i poštujemo istarsku kulturu te obièaje podneblja u kojem boravimo i radimo. Cilj nam je podijeliti narodno bogatstvo sa svim sugraðanima. Pr imjer ice, bošnjaèki tkalaèki stan je isti kao i istarski. To je dokaz da postoje sliènosti izmeðu dva

Na podruèju Buzeta ima 260 Bošnjaka i Bošnjakinja. U Udrugu ih je uèlanjeno 117. B u z e t s k i o g r a n a k j e najorganiziraniji, ali i najmlaði u Istri. Nedavno je proslavio svoj prvi roðendan. Od Grada Buzeta uskoro æe dobiti prostor za rad.

Na prvom bošnjaèkom fe s t i v a l u o d r ž a n o j e i natjecanje u pripremanju bosanskih jela. Titulu najbolje kuharice trudilo se osvojiti petnaest žena pripremivši pedeset i dva jela svrstana u èetiri kategorije: bosanski

naroda. Razlièiti smo samo u nijansama. Upravo te nijanse stvaraju najljepše vrtove, a razlièito cvijeæe je najljepše cvijeæe, kazao je Muhamed M u r a t a g i æ , p r e d s j e d n i k buzetskog ogranka Bošnjaka Istre. Bošnjaèka kuæa

Na ulazu u hotel «Fontana», u prostoru recepcije, posjetitelji i sudionici manifestacije su mogli razgledati bošnjaèku kuæu. Sam ulaz su simbolièno krasili veliki tepisi i gobleni koji su vodili do centra svijeta bosanske sofe oko koje su smještene vaze, lonci i ognjište te rukotvorine. Prikazan je bio i tkalaèki stan. Starinska sprava za tkanje smještena je u zasebnoj prostoriji gdje Bošnjakinje provode vrijeme kada nisu u kuhinji.

Zaigrali Mujo i Fatana zvukove sevdalinke

Državne granice prijatelje ne razdvajaju, veæ spajaju dokazali su to istarski Slovenci sredinom lipnja kad su se, u organizaciji Slovenskog kulturnog društva «Lipa» Buzet, odluèili popeti na najviši vrh Æiæarije Žbevnicu. Stotinjak ljudi, podrijetlom iz Dežele a danas stanovnika Istre, «pojaèano» buzetskim planinarima, uživalo je u èarima netaknute prirode unatoè kišovitom i

prohladnom ljetnom danu. Povod okupljanja bili su Dan

državnosti Republike Hrvatske i Dan državnosti Republike Slovenije koji se obilježavaju istog dana, 25. lipnja. Istarski Slovenci iz Poreèa, Labina, Pule i Buzeta nakon obilaska «krova poluotoka» preselili su se u Roèko Polje gdje su se uz ukusnu hranu i dobru kapljicu veselili sve do kasnih sati. (ap)

Istarski Slovenci pohodili Žbevnicu

lonac, burek s mesom, pite (sirnice, zeljanice, krumpiruše) i slastice (baklave, tufahije, kurmašice, kadaif).

Salih Agiæ kaže kako je važno naglasiti da ne postoji burek sa sirom. Ako tjestenina u sebi sadrži sir onda je rijeè o piti, a ne o bureku.

U kategoriji bosanskog lonca prvo mjesto je odnijela Amira Poèekaj. Najbolji burek pravi Saliha Ibrahimoviæ, najbolju slasticu Namka Hodžiæ, a najbolju pitu Ðuldana Fejziæ, koja je ujedno i ukupna pobjednica jer joj je, za njezino kuharsko umijeæe, dodijeljeno najviše bodova.

Prvi roðendan

Najbolja kuharicaÐuldana Fejziæ

Zvukovi roženica, šurli, miha, sopelica i vidalica, glasovi na tanko i debelo i stari istarski plesovi zauzeli su glavni buzetski trg na 43.

43. smotra narodne glazbe i plesa Istre

Sigurna buduænostistarske kulturne baštineGotovo tri stotine izvoðaèa s èitavog poluotoka su u tridesetak toèki programa predstavili sve oèuvane oblike narodnih napjeva u Istri, svirku na puèkim glazbalima i tradicijske plesove Istre

Siniša ŽULIÆ

Smotri narodne glazbe i plesa Istre, održanoj poèetkom kolovoza na središnjem gradskom Trgu Fontana. Buzet je s oduševljenjem doèekao

okupljanje najboljih èuvara istarske glazbene baštine i èinjenicu da se baš njegovim graðanima ove godine pruža jedinstvena prigoda da na jednom mjestu vide svu ljepotu i draž višestoljetne tradicije k o j a s e , u g o t o v o nepromijenjenim oblicima, oèuvala do današnjeg dana.

Poèelo Matinjadom

Gotovo tri stotine izvoðaèa s è i tavog po luotoka su u tridesetak toèki programa predstavili sve oèuvane oblike narodnih napjeva u Istri, svirku na puèkim glazbal ima i tradicijske plesove Istre. Poslije

m i m o h o d a g l a v n o m buzetskom ulicom, u kojima su posjetitelji istinski mogli uživati u šarenilu tradicijskih nošnji svih dijelova Istre, smotra je otvorena podizanjem zastave i svirkom Matinjade koju su izvel i doajeni svirke na istarskim puèkim glazbalima Romano Živiæ i Božo Žgomba, dugogodišnji èlanovi Kulturno-umjetnièkog društva „Cere“. Nakon njih, u više od tri sata raznovrsnog programa, na buzetskoj su se pozornici predstavile istarske folklorne skupine, koje su nastup na finalnoj veèeri izborile prema ocjeni posebnog struènog suda na jednoj od èetiri podruène izborne smotre, koje su održane u Dajli, Barbanu, Svetom Lovreèu i Dubrovi.

Cijela Istra u Buzetu

U Buzetu je nastupilo dvanaest folklornih društava iz svih dijelova Istre, pedesetak sviraèa i èetrdesetak pjevaèica i pjevaèa. Pjevaèi na tanko i debelo, mišnièari i mišnièarke, sopci i plesaèi baluna, šete paši, rašpe i istarske polke tom su prilikom pokazali da èuvaju svoju tradiciju, a kako istarskoj narodnoj glazbi ne prijeti izumiranje dokazali su sve brojniji mlaði èlanovi istarskih kulturno umjetnièkih društava. Ako je suditi po onome što se vidjelo u Buzetu, njegovanje starih tradicijskih obièaja posebno pjesme, plesa i svirke n a i s t a r s k i m n a r o d n i m i n s t r u m e n t i m a , t o è n i j e , njegovanje kulturne baštine Istre, ima svoju buduænost i meðu sljedeæim naraštajima.

Buzetski list17Buzetski list 16

KULTURA KULTURA

Kakova je tu mužika? Vero ni dumaæa! Ma kaj nisi èuv? A kaj? Danas je fešta od furešta!- komentirali su starosjedioci Buzeta posljednje subote u svibnju dok se na središnjem gradskom Trgu Fontana orila sevdalinka i igralo kolo, a Mujo prosio Fatu. Te je subote u Buzetu održan prvi Festival bošnjaèke kulture u sklopu kojeg su Bošnjaci i Bošnjakinje predstavili svoje etno i gastro obièaje.

Prvi Festival bošnjaèke kulture

Buzetski Bošnjaci su krajem svibnja, na svojoj prvoj fešti, starosjediocima pokazali svoje bogate gastro i etno obièaje

Ana PISAK

Blještali dukati

Šarenilo narodnih nošnji ispunilo je parkiralište ispred hotela «Fontana». Blještali su dukati, crvenjela se lica, lepršale dimije. Bosanske žene vijorile su rupèiæima, a muškarci su poskakivali oko njih u ritmu glazbe, odjeveni u nošnje na kojima su se isticale debele i do koljena visoke vunene èarape. Ispod žarkog proljetnog sunca nije im bilo nimalo lako! È l a n o v i m a K u l t u r n o umjetnièkog društva „Hasan Mujezinoviæ“ iz Cazina, KUD-u

Bosna iz Istre te Fadilu G r a è i æ u i A m i r u Mujkiæu pridružili su se i Bošn jac i i z publike.

Njihovi lagani i spretni plesni koraci nisu bili nimalo lošiji od pokreta uigranih sudionika programa. Zaigrali su oni kolo i na ritam sevdalinke, ljubavne i izvorne pjesme koja se uspjela zadržati samo na podruèju B o s n e i H e r c e g o v i n e . Nekomercijalnu verziju narodne glazbe najljepše su pisale i s k l a d a l e z a l j u b l j e n e Bošnjakinje.

Razlièito cvijeæe

- Želimo pokazati baštinu i tradiciju bošnjaèkog naroda kako bismo se lakše uklopili, bili prihvaæeni i poštovani, kao što i mi njegujemo i poštujemo istarsku kulturu te obièaje podneblja u kojem boravimo i radimo. Cilj nam je podijeliti narodno bogatstvo sa svim sugraðanima. Pr imjer ice, bošnjaèki tkalaèki stan je isti kao i istarski. To je dokaz da postoje sliènosti izmeðu dva

Na podruèju Buzeta ima 260 Bošnjaka i Bošnjakinja. U Udrugu ih je uèlanjeno 117. B u z e t s k i o g r a n a k j e najorganiziraniji, ali i najmlaði u Istri. Nedavno je proslavio svoj prvi roðendan. Od Grada Buzeta uskoro æe dobiti prostor za rad.

Na prvom bošnjaèkom fe s t i v a l u o d r ž a n o j e i natjecanje u pripremanju bosanskih jela. Titulu najbolje kuharice trudilo se osvojiti petnaest žena pripremivši pedeset i dva jela svrstana u èetiri kategorije: bosanski

naroda. Razlièiti smo samo u nijansama. Upravo te nijanse stvaraju najljepše vrtove, a razlièito cvijeæe je najljepše cvijeæe, kazao je Muhamed M u r a t a g i æ , p r e d s j e d n i k buzetskog ogranka Bošnjaka Istre. Bošnjaèka kuæa

Na ulazu u hotel «Fontana», u prostoru recepcije, posjetitelji i sudionici manifestacije su mogli razgledati bošnjaèku kuæu. Sam ulaz su simbolièno krasili veliki tepisi i gobleni koji su vodili do centra svijeta bosanske sofe oko koje su smještene vaze, lonci i ognjište te rukotvorine. Prikazan je bio i tkalaèki stan. Starinska sprava za tkanje smještena je u zasebnoj prostoriji gdje Bošnjakinje provode vrijeme kada nisu u kuhinji.

Zaigrali Mujo i Fatana zvukove sevdalinke

Državne granice prijatelje ne razdvajaju, veæ spajaju dokazali su to istarski Slovenci sredinom lipnja kad su se, u organizaciji Slovenskog kulturnog društva «Lipa» Buzet, odluèili popeti na najviši vrh Æiæarije Žbevnicu. Stotinjak ljudi, podrijetlom iz Dežele a danas stanovnika Istre, «pojaèano» buzetskim planinarima, uživalo je u èarima netaknute prirode unatoè kišovitom i

prohladnom ljetnom danu. Povod okupljanja bili su Dan

državnosti Republike Hrvatske i Dan državnosti Republike Slovenije koji se obilježavaju istog dana, 25. lipnja. Istarski Slovenci iz Poreèa, Labina, Pule i Buzeta nakon obilaska «krova poluotoka» preselili su se u Roèko Polje gdje su se uz ukusnu hranu i dobru kapljicu veselili sve do kasnih sati. (ap)

Istarski Slovenci pohodili Žbevnicu

lonac, burek s mesom, pite (sirnice, zeljanice, krumpiruše) i slastice (baklave, tufahije, kurmašice, kadaif).

Salih Agiæ kaže kako je važno naglasiti da ne postoji burek sa sirom. Ako tjestenina u sebi sadrži sir onda je rijeè o piti, a ne o bureku.

U kategoriji bosanskog lonca prvo mjesto je odnijela Amira Poèekaj. Najbolji burek pravi Saliha Ibrahimoviæ, najbolju slasticu Namka Hodžiæ, a najbolju pitu Ðuldana Fejziæ, koja je ujedno i ukupna pobjednica jer joj je, za njezino kuharsko umijeæe, dodijeljeno najviše bodova.

Prvi roðendan

Najbolja kuharicaÐuldana Fejziæ

Zvukovi roženica, šurli, miha, sopelica i vidalica, glasovi na tanko i debelo i stari istarski plesovi zauzeli su glavni buzetski trg na 43.

43. smotra narodne glazbe i plesa Istre

Sigurna buduænostistarske kulturne baštineGotovo tri stotine izvoðaèa s èitavog poluotoka su u tridesetak toèki programa predstavili sve oèuvane oblike narodnih napjeva u Istri, svirku na puèkim glazbalima i tradicijske plesove Istre

Siniša ŽULIÆ

Smotri narodne glazbe i plesa Istre, održanoj poèetkom kolovoza na središnjem gradskom Trgu Fontana. Buzet je s oduševljenjem doèekao

okupljanje najboljih èuvara istarske glazbene baštine i èinjenicu da se baš njegovim graðanima ove godine pruža jedinstvena prigoda da na jednom mjestu vide svu ljepotu i draž višestoljetne tradicije k o j a s e , u g o t o v o nepromijenjenim oblicima, oèuvala do današnjeg dana.

Poèelo Matinjadom

Gotovo tri stotine izvoðaèa s è i tavog po luotoka su u tridesetak toèki programa predstavili sve oèuvane oblike narodnih napjeva u Istri, svirku na puèkim glazbal ima i tradicijske plesove Istre. Poslije

m i m o h o d a g l a v n o m buzetskom ulicom, u kojima su posjetitelji istinski mogli uživati u šarenilu tradicijskih nošnji svih dijelova Istre, smotra je otvorena podizanjem zastave i svirkom Matinjade koju su izvel i doajeni svirke na istarskim puèkim glazbalima Romano Živiæ i Božo Žgomba, dugogodišnji èlanovi Kulturno-umjetnièkog društva „Cere“. Nakon njih, u više od tri sata raznovrsnog programa, na buzetskoj su se pozornici predstavile istarske folklorne skupine, koje su nastup na finalnoj veèeri izborile prema ocjeni posebnog struènog suda na jednoj od èetiri podruène izborne smotre, koje su održane u Dajli, Barbanu, Svetom Lovreèu i Dubrovi.

Cijela Istra u Buzetu

U Buzetu je nastupilo dvanaest folklornih društava iz svih dijelova Istre, pedesetak sviraèa i èetrdesetak pjevaèica i pjevaèa. Pjevaèi na tanko i debelo, mišnièari i mišnièarke, sopci i plesaèi baluna, šete paši, rašpe i istarske polke tom su prilikom pokazali da èuvaju svoju tradiciju, a kako istarskoj narodnoj glazbi ne prijeti izumiranje dokazali su sve brojniji mlaði èlanovi istarskih kulturno umjetnièkih društava. Ako je suditi po onome što se vidjelo u Buzetu, njegovanje starih tradicijskih obièaja posebno pjesme, plesa i svirke n a i s t a r s k i m n a r o d n i m i n s t r u m e n t i m a , t o è n i j e , njegovanje kulturne baštine Istre, ima svoju buduænost i meðu sljedeæim naraštajima.

Buzetski list 18

ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA

Ana PISAK

Ðino Bernobiæ: Moja štala ni bila nikad bez vola. Bog ti ga zna koliko ih je bilo! Nekad sam ih znav imet i po štiri komada udjenbot. Obièno su se klicali Moro, Boškarin, Vrbo i Gajardo.

Stariji se Buzeæani s n o s t a l g i j o m p r i s j e æ a j u autohtonog istarskog blaga koje je krasilo njihove štale i pomogalo im u obavljanju svakodnevnih poslova. Mlaði naraštaji gotovo da ni ne znaju kako boškarin izgleda. A kako bi i znali kada je na cijeloj Buzeštini ostao tek jedan primjerak istarskog vola!

Najveæ dela gnoj

Star dvanaest godina, težak èak 1.024 kilograma, s p o l a m e t a r a d u g a è k i m rogovima, boškarin Sivac i dan danas ponosno stoji u štali šezdesetogodišnjeg Ðineta Bernobiæa iz Buraja kraj Huma. U stoljeæu u kojem m o d e r n a t e h n o l o g i j a zamjenjuje gotovo sve ruène radove i prazni staje, Ðinetova ljubav prema poslušnom blagu mnogo je veæa od želje za sofisticiranim i brzim strojem. - Boškarina se ne isplati držat.

U Buraju kraj Huma

Posljednji boškarin na Buzeštini

- Ga imam jušto da potrošim seno, a najveæ radi sojega gušta. Nekad mi rabi za kampanju. Žnjin grem orat po b r a j d a h . S e d e l a m p o starinski. Kateri bot mi povuèe doma kakov bakon lesa iz boške, a najveæ od sega dela gnoj. Moja štala ni bila nikad bez vola. Bog ti ga zna koliko ih je bilo! Nekad sam ih znav imet

i po štiri komada udjenbot. Obièno su se klicali Moro, Boškarin, Vrbo i Gajardo. Sivca sam kupiv u Semiæima kad je imev samo tri meseca. Na prvi pogled mi je izgledav siv pa sam ga tako i poèev klicat, isprièao je Ðino.

Velo blago

K r u p n o g ove d o n i j e jednostavno držati kod kuæe. Dokaz je i èinjenica da Sivac dnevno pojede dvadeset kilograma sijena, a njegov vlasnik istièe kako bi on pojeo

koliko god mu se hrane da. No, nema veæeg ponosa od onog kada Ðino Bernobiæ prodefilira raznim smotrama i kada se njegov boškarin naðe u objektivu svakog foto aparata. Ðinetu je najdraža smotra u Kanfanaru, što nije ni èudno s obzirom da mu se tamo veæ dv i je godine za redom dodje l ju je pr iznanje za najposlušnijeg boškarina.

Sivac za album

A što kažu ljudi kada vide Sivca? - Svaki gre vidit kakovo je tu blago. Veæ od polovica judi se prvi bot susretne šnjin. Najveæ me prašaju da li se moreju slikat poli njega. To je njima glavno! Po leti ga obièno pustim na pašu u ograjeni prostor, puli železnica. Saki ki ga vidi me pride prašat da li se more slikat šnjim. Ima i onih ki se slikaju bez da prašaju. Da sam jas na njihovim mestu, nebin se fidav poæ puli blago katero ne puznam. Ud kada ga imam još nidar mi ni napraviv

Buzetski list19

nikakov dišpet, a more ga sturit veæ jutri, vrag ti ga zna. Blago je blago, nikad ne znaš kaj mu more skoèit u glavu! kazao je barba Ðino.

Fotoaparati i muhe

Humsko podruèje ljeti p o s t a j e m e k a t u r i s t a . Zadivljeni rijetko viðenim prizorom, stranci, posebice djeca, stalno dolaze do Sivca i fotografiraju njihov prvi susret s istarskim volom. Upravo tada barba Ðino najviše strahuje za njihovu sigurnost. - Zbog velikih vruæina blago se stalno koprca pa turistima prijeti opasnost da svojim po lmetarsk im rogov ima umjesto da otjera muhe nehotice udari radoznalu djeèicu, isprièao je barba Ðino. Vlasnik posljednjeg boškarina na Buzeštini prisjetio se i svog nekadašnjeg vola ispod kojeg je vaga pokazala èak 1.200 kilograma. Sjeæa se on i boškarina sa sedamdeset c e n t i m e t a r a d u g a è k i m rogovima.

Naš posjet Ðinetu Bernobiæu Sivcu je dobro došao. Naime, tada ga je njegov vlasnik po prvi puta ove godine izveo iz štale na slastan zalogaj, zelenu i mladu proljetnu travu. I dok smo dvojicu nerazdvojnih prijatelja namještali za fotografiranje, Sivac je brstio sve što se pred njime našlo.

- A kako i ne bi kada je za njega prva trava kao za ljude prve trešnje, našalio se Ð. Bernobiæ.

Ðino se sjeæa vremena kada je svaki kmet u Buraju imao barem jedan par volova koji su seljacima služili za delo u kampanji. Neki su znali imati i po dva para i tada su se

Skupi kao zlato!

smatrali velikim bogatašima. I Ðino je, nema tome davno, imao dva vola. Nakon što ga je prodao obišao je cijelu Istru da kupi još jednog koji æe praviti društvo Sivcu. Meðutim, mladi volovi su jako skupi, a njih treba još i pripitomiti pa je šezdesetogodišnjak odustao od svog nauma.

Ako je suditi prema Ðinetovim rijeèima, Sivac æe se na Buzeštini zadržati još dugi niz godina, dok god se njegov vlasnik bude mogao brinuti o autohtonom istarskom blagu. Sivcu æe umjesto drugog boškarina društvo praviti tovar Moro, star osam godina. Za vrijeme našeg posjeta staroj istarskoj staji, Moro nije bio raspoložen za fotografiranje ali nam je zato Sivac ponosno pozirao i namještao se kako mu je gospodar nareðivao. - Znate, boškarina vajka slikaju, a Moreta nidar pa ima strah od fotoaparata, kazao je Ðino.

Pravi maneken

Buzetski list 18

ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA

Ana PISAK

Ðino Bernobiæ: Moja štala ni bila nikad bez vola. Bog ti ga zna koliko ih je bilo! Nekad sam ih znav imet i po štiri komada udjenbot. Obièno su se klicali Moro, Boškarin, Vrbo i Gajardo.

Stariji se Buzeæani s n o s t a l g i j o m p r i s j e æ a j u autohtonog istarskog blaga koje je krasilo njihove štale i pomogalo im u obavljanju svakodnevnih poslova. Mlaði naraštaji gotovo da ni ne znaju kako boškarin izgleda. A kako bi i znali kada je na cijeloj Buzeštini ostao tek jedan primjerak istarskog vola!

Najveæ dela gnoj

Star dvanaest godina, težak èak 1.024 kilograma, s p o l a m e t a r a d u g a è k i m rogovima, boškarin Sivac i dan danas ponosno stoji u štali šezdesetogodišnjeg Ðineta Bernobiæa iz Buraja kraj Huma. U stoljeæu u kojem m o d e r n a t e h n o l o g i j a zamjenjuje gotovo sve ruène radove i prazni staje, Ðinetova ljubav prema poslušnom blagu mnogo je veæa od želje za sofisticiranim i brzim strojem. - Boškarina se ne isplati držat.

U Buraju kraj Huma

Posljednji boškarin na Buzeštini

- Ga imam jušto da potrošim seno, a najveæ radi sojega gušta. Nekad mi rabi za kampanju. Žnjin grem orat po b r a j d a h . S e d e l a m p o starinski. Kateri bot mi povuèe doma kakov bakon lesa iz boške, a najveæ od sega dela gnoj. Moja štala ni bila nikad bez vola. Bog ti ga zna koliko ih je bilo! Nekad sam ih znav imet

i po štiri komada udjenbot. Obièno su se klicali Moro, Boškarin, Vrbo i Gajardo. Sivca sam kupiv u Semiæima kad je imev samo tri meseca. Na prvi pogled mi je izgledav siv pa sam ga tako i poèev klicat, isprièao je Ðino.

Velo blago

K r u p n o g ove d o n i j e jednostavno držati kod kuæe. Dokaz je i èinjenica da Sivac dnevno pojede dvadeset kilograma sijena, a njegov vlasnik istièe kako bi on pojeo

koliko god mu se hrane da. No, nema veæeg ponosa od onog kada Ðino Bernobiæ prodefilira raznim smotrama i kada se njegov boškarin naðe u objektivu svakog foto aparata. Ðinetu je najdraža smotra u Kanfanaru, što nije ni èudno s obzirom da mu se tamo veæ dv i je godine za redom dodje l ju je pr iznanje za najposlušnijeg boškarina.

Sivac za album

A što kažu ljudi kada vide Sivca? - Svaki gre vidit kakovo je tu blago. Veæ od polovica judi se prvi bot susretne šnjin. Najveæ me prašaju da li se moreju slikat poli njega. To je njima glavno! Po leti ga obièno pustim na pašu u ograjeni prostor, puli železnica. Saki ki ga vidi me pride prašat da li se more slikat šnjim. Ima i onih ki se slikaju bez da prašaju. Da sam jas na njihovim mestu, nebin se fidav poæ puli blago katero ne puznam. Ud kada ga imam još nidar mi ni napraviv

Buzetski list19

nikakov dišpet, a more ga sturit veæ jutri, vrag ti ga zna. Blago je blago, nikad ne znaš kaj mu more skoèit u glavu! kazao je barba Ðino.

Fotoaparati i muhe

Humsko podruèje ljeti p o s t a j e m e k a t u r i s t a . Zadivljeni rijetko viðenim prizorom, stranci, posebice djeca, stalno dolaze do Sivca i fotografiraju njihov prvi susret s istarskim volom. Upravo tada barba Ðino najviše strahuje za njihovu sigurnost. - Zbog velikih vruæina blago se stalno koprca pa turistima prijeti opasnost da svojim po lmetarsk im rogov ima umjesto da otjera muhe nehotice udari radoznalu djeèicu, isprièao je barba Ðino. Vlasnik posljednjeg boškarina na Buzeštini prisjetio se i svog nekadašnjeg vola ispod kojeg je vaga pokazala èak 1.200 kilograma. Sjeæa se on i boškarina sa sedamdeset c e n t i m e t a r a d u g a è k i m rogovima.

Naš posjet Ðinetu Bernobiæu Sivcu je dobro došao. Naime, tada ga je njegov vlasnik po prvi puta ove godine izveo iz štale na slastan zalogaj, zelenu i mladu proljetnu travu. I dok smo dvojicu nerazdvojnih prijatelja namještali za fotografiranje, Sivac je brstio sve što se pred njime našlo.

- A kako i ne bi kada je za njega prva trava kao za ljude prve trešnje, našalio se Ð. Bernobiæ.

Ðino se sjeæa vremena kada je svaki kmet u Buraju imao barem jedan par volova koji su seljacima služili za delo u kampanji. Neki su znali imati i po dva para i tada su se

Skupi kao zlato!

smatrali velikim bogatašima. I Ðino je, nema tome davno, imao dva vola. Nakon što ga je prodao obišao je cijelu Istru da kupi još jednog koji æe praviti društvo Sivcu. Meðutim, mladi volovi su jako skupi, a njih treba još i pripitomiti pa je šezdesetogodišnjak odustao od svog nauma.

Ako je suditi prema Ðinetovim rijeèima, Sivac æe se na Buzeštini zadržati još dugi niz godina, dok god se njegov vlasnik bude mogao brinuti o autohtonom istarskom blagu. Sivcu æe umjesto drugog boškarina društvo praviti tovar Moro, star osam godina. Za vrijeme našeg posjeta staroj istarskoj staji, Moro nije bio raspoložen za fotografiranje ali nam je zato Sivac ponosno pozirao i namještao se kako mu je gospodar nareðivao. - Znate, boškarina vajka slikaju, a Moreta nidar pa ima strah od fotoaparata, kazao je Ðino.

Pravi maneken

Buzetski list21Buzetski list 20

VIJESTI

Delegacije Grada Buzeta i Saveza antifašista u travnju su, obilježavajuæi 63. obljetnicu osloboðenja Buzeta, položile cvijeæe i zapalile svijeæe u Spomen-parku. Minutom šutnje sudionici skupa odali su poèast svim palim borcima i žrtvama rata. (ap)

Na 11. festivalu istarskih klapa «Pivajuæi sva smo blaga stekli», održanom krajem ožujka u Buzetu, na veèeri ženskih klapa pobjedu je odnijela, prema mišljenju struènog ocjenjivaèkog suda te prema najveæem broju

U sklopu blagdana Sv. Jurja u Sovinjaku krajem t ravn ja održano je n i z s p o r t s k i h i z a b a v n i h manifestacija. Posjetiteljima su se predstavili i vinari te m a s l i n a r i s a s v o j i m proizvodima. U kategoriji bijelih vina prvo mjesto je odnijela zlatna kapljica Darija Sirotiæa iz Sirotiæi, druga nagrada je pripala Ninetu Flegi iz Sovinjaka. Slijedi ih Elio

Sv. Juraj u Sovinjaku

Rušnjak iz Brnoza. Najbolja crna vina su napravili Mirko Jerman iz Beneža, Damir Jerman iz Sovinjskih brda i Željko Sirotiæ iz Sovinjskog polja. Najbolju rakiju pravi Kristijan Krt iz Puha, Klaudio Jerman iz Sirotiæa i Mario Vivoda iz Srgobani. Medalje za maslinovo ulje pripale su Gracijanu Pisku iz Krti, Serðu Èerneki iz Brnozi i Ninu Flegu iz Sovinjaka. (ap)

Ðinu Piutiu spomenica buzetskog DVD-a

S r e d i n o m t r av n j a u Narodnom domu u Buzetu održana je izborna skupština DVD-a Buzet. Za predsjednika je ponovno izabran Rikard Perèiæ, a za dopredsjednika A r m a n d o F a b i j a n è i æ . Zapovjednik je ponovo Denis Prodan, a njegov zamjenik Robi Jermaniš. Županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac tom je prigodom

uruèio spomenice èlanovima DVD-a Buzet za dugogodišnje è lanstvo i predan rad. Spomenicu za èak èetiri d e s e t l j e æ a è l a n s t v a u buzetskom DVD-u primio je Ðino Piuti, za 30 godina Živomir Vrbaški, za 20 godina Robi Jermaniš i Dean Prodan, a za 10 godina spomenica je u r u è e n a š e s n a e s t o r i c i dobrovoljnih vatrogasaca. (ap)

glasova publike, ženska klapa „Roè“. Za najbolju mušku klapu, od strane žirija i publike, proglašena je klapa „Pinguentum“ iz Buzeta, a pripala im je i nagrada za n a j b o l j u i n te r p r e t a c i j u istarskog napjeva. Žiri je drugu

63. godišnjica osloboðenja Buzeta

nagradu dodi je l io k lapi „Kastav“ iz Kastva, a treæe klapi „Boškarin“ iz Huma. „Pinguentini“ su svoj uspjeh potvrdili i na 42. Omiškom festivalu gdje su osvojili bronèani Štit s povijesnim grbom grada Omiša - treæu n a g r a d u s t r u è n o g povjerenstva, te onu za najbolje debitante festivala, nagradu Kamen sreæe koju je dodijelio žiri i Školjku sreæe, rad akademskog kipara Pere Jakšiæa, koju je dodijelila publika. Voditelj mladog pjevaèkog sastava je Sanjin Radoviæ. Poèetkom kolovoza „Pinguentini“ su održali koncert na središnjem Trgu Fontana. (ap)

Uspjesi klape „Pinguentum“

Poslije dva desetljeæa, toènije 23 godine, najmanji grad na svijetu dobio je novog stanovnika - malog Karla Božiæa, roðenog 22. srpnja. Sretni roditelji su Marijana i Saša. (ap)

Prva humska beba u 23 godine!

Generacija Osnovne škole «Vazmoslav Gržalja» koja je u lipnju napustila ðaèke klupe posadila je još dva stabla u «Park osmaša», na autobusnoj stanici. Tim su èinom još j e d a n p u t p o t v r d i l i

Mala glagoljska akademija «Juri Žakan» u Roèu u lipnju je doživjela šesnaesti saziv. U tjedan dana, 54 mališana iz 15 škola diljem Hrvatske obišla su važnija istarska mjesta,

Slavili Lana, Petra i David

Sredinom lipnja u Sportskoj dvorani je održan 11. županijski festival Mali veliki mikrofon. Na velikom festivalu malih ljudi nastupalo je 48 osnovnoškolaca iz cijele Istre. Za svoje favorite publika je izabrala Lanu Konèareviæ, Petru Ošo i Davida Šæulca, sve iz Buzeta. (ap)

s luša la predavanja ug lednih akademika i pohaðala razne radionice, gdje su se rodile maštovite ideje koje su zatim pretoèene u djela. (ap)

Glagoljica kao nacionalni identitet

Po 31. put u svibnju je održan izbor župana «na letu dan». Jednogodišnji mandat je povjeren Serðu Èinku. U sklopu stoljetnog obièaja, unutar drevnih zidina, održan je i treæi susret «Z vijulini sopu muškardini» na kojem se predstav i lo èetrdesetak sviraèa u jedanaest skupina. Cilj manifestacije je otrgnuti iz zaborava najstariji oblik svirke gunjaca vijulina i bajsa. (ap)

Serðo Èinko novi župan Huma

Širi se »Park osmaša«

hvalevrijedan status „zelene“ škole. Tko zna, možda æe za nekoliko godina upravo ispod krošnji posaðenih stabala pronaæi i ljubav svog života. (ap)

Buzetski list21Buzetski list 20

VIJESTI

Delegacije Grada Buzeta i Saveza antifašista u travnju su, obilježavajuæi 63. obljetnicu osloboðenja Buzeta, položile cvijeæe i zapalile svijeæe u Spomen-parku. Minutom šutnje sudionici skupa odali su poèast svim palim borcima i žrtvama rata. (ap)

Na 11. festivalu istarskih klapa «Pivajuæi sva smo blaga stekli», održanom krajem ožujka u Buzetu, na veèeri ženskih klapa pobjedu je odnijela, prema mišljenju struènog ocjenjivaèkog suda te prema najveæem broju

U sklopu blagdana Sv. Jurja u Sovinjaku krajem t ravn ja održano je n i z s p o r t s k i h i z a b a v n i h manifestacija. Posjetiteljima su se predstavili i vinari te m a s l i n a r i s a s v o j i m proizvodima. U kategoriji bijelih vina prvo mjesto je odnijela zlatna kapljica Darija Sirotiæa iz Sirotiæi, druga nagrada je pripala Ninetu Flegi iz Sovinjaka. Slijedi ih Elio

Sv. Juraj u Sovinjaku

Rušnjak iz Brnoza. Najbolja crna vina su napravili Mirko Jerman iz Beneža, Damir Jerman iz Sovinjskih brda i Željko Sirotiæ iz Sovinjskog polja. Najbolju rakiju pravi Kristijan Krt iz Puha, Klaudio Jerman iz Sirotiæa i Mario Vivoda iz Srgobani. Medalje za maslinovo ulje pripale su Gracijanu Pisku iz Krti, Serðu Èerneki iz Brnozi i Ninu Flegu iz Sovinjaka. (ap)

Ðinu Piutiu spomenica buzetskog DVD-a

S r e d i n o m t r av n j a u Narodnom domu u Buzetu održana je izborna skupština DVD-a Buzet. Za predsjednika je ponovno izabran Rikard Perèiæ, a za dopredsjednika A r m a n d o F a b i j a n è i æ . Zapovjednik je ponovo Denis Prodan, a njegov zamjenik Robi Jermaniš. Županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac tom je prigodom

uruèio spomenice èlanovima DVD-a Buzet za dugogodišnje è lanstvo i predan rad. Spomenicu za èak èetiri d e s e t l j e æ a è l a n s t v a u buzetskom DVD-u primio je Ðino Piuti, za 30 godina Živomir Vrbaški, za 20 godina Robi Jermaniš i Dean Prodan, a za 10 godina spomenica je u r u è e n a š e s n a e s t o r i c i dobrovoljnih vatrogasaca. (ap)

glasova publike, ženska klapa „Roè“. Za najbolju mušku klapu, od strane žirija i publike, proglašena je klapa „Pinguentum“ iz Buzeta, a pripala im je i nagrada za n a j b o l j u i n te r p r e t a c i j u istarskog napjeva. Žiri je drugu

63. godišnjica osloboðenja Buzeta

nagradu dodi je l io k lapi „Kastav“ iz Kastva, a treæe klapi „Boškarin“ iz Huma. „Pinguentini“ su svoj uspjeh potvrdili i na 42. Omiškom festivalu gdje su osvojili bronèani Štit s povijesnim grbom grada Omiša - treæu n a g r a d u s t r u è n o g povjerenstva, te onu za najbolje debitante festivala, nagradu Kamen sreæe koju je dodijelio žiri i Školjku sreæe, rad akademskog kipara Pere Jakšiæa, koju je dodijelila publika. Voditelj mladog pjevaèkog sastava je Sanjin Radoviæ. Poèetkom kolovoza „Pinguentini“ su održali koncert na središnjem Trgu Fontana. (ap)

Uspjesi klape „Pinguentum“

Poslije dva desetljeæa, toènije 23 godine, najmanji grad na svijetu dobio je novog stanovnika - malog Karla Božiæa, roðenog 22. srpnja. Sretni roditelji su Marijana i Saša. (ap)

Prva humska beba u 23 godine!

Generacija Osnovne škole «Vazmoslav Gržalja» koja je u lipnju napustila ðaèke klupe posadila je još dva stabla u «Park osmaša», na autobusnoj stanici. Tim su èinom još j e d a n p u t p o t v r d i l i

Mala glagoljska akademija «Juri Žakan» u Roèu u lipnju je doživjela šesnaesti saziv. U tjedan dana, 54 mališana iz 15 škola diljem Hrvatske obišla su važnija istarska mjesta,

Slavili Lana, Petra i David

Sredinom lipnja u Sportskoj dvorani je održan 11. županijski festival Mali veliki mikrofon. Na velikom festivalu malih ljudi nastupalo je 48 osnovnoškolaca iz cijele Istre. Za svoje favorite publika je izabrala Lanu Konèareviæ, Petru Ošo i Davida Šæulca, sve iz Buzeta. (ap)

s luša la predavanja ug lednih akademika i pohaðala razne radionice, gdje su se rodile maštovite ideje koje su zatim pretoèene u djela. (ap)

Glagoljica kao nacionalni identitet

Po 31. put u svibnju je održan izbor župana «na letu dan». Jednogodišnji mandat je povjeren Serðu Èinku. U sklopu stoljetnog obièaja, unutar drevnih zidina, održan je i treæi susret «Z vijulini sopu muškardini» na kojem se predstav i lo èetrdesetak sviraèa u jedanaest skupina. Cilj manifestacije je otrgnuti iz zaborava najstariji oblik svirke gunjaca vijulina i bajsa. (ap)

Serðo Èinko novi župan Huma

Širi se »Park osmaša«

hvalevrijedan status „zelene“ škole. Tko zna, možda æe za nekoliko godina upravo ispod krošnji posaðenih stabala pronaæi i ljubav svog života. (ap)

Buzetski list2322

Bilo bi nam drago da se i mladi ukljuèe u rad našeg teatra, kako bi se, uz ostalo, oèuvao i govor ovoga kraja. Vidim da mladi sve manje znaju govoriti „pu dumaæi“ i teatar je prilika da se zabave i to nauèe

KULTURA

Buzetski list

Iako postoji tek godinu dana Buzetski puèki teatar, kojeg èini grupa buzetskih amaterskih glumaca, veæ je zabilježio nekoliko zapaženih nastupa na „daskama koje život znaèe“. U poèetku zamišljen kao program koji æe obogatiti „Subotinu po starinski“, puèki teatar i buzetski glumci postali su rado viðeni gosti i u drugim prigodama. O njegovom nastanku i jednogodišnjem radu razgovarali smo sa Stankom Burloviæ, njegovom idejnom zaèetnicom.

- Prošle godine sam došla na ideju da tu našu „Subotinu po starinski“ malo osvježimo novim sadržajima kako ne bi postala dosadna ljudima. Na pamet nam je došlo da priredimo neki igrokaz.

Buzetski puèki teatar

Da se domaæa besedane pozabi

Razgovarao: Siniša ŽULIÆSnimio: Dejan HREN

godine na Subotini u predstavi „Saka hiš ima svoj križ“, u kojoj su obraðeni problemi i situacije koji muèe gotovo svaku obitelj. Htjeli smo u toj predstavi obuhvatiti stare obièaje, ali i moderne teme koje se dogaðaju oko nas.

Jeste li zadovoljni ekipom koju ste uspjeli okupiti?

- Trebalo bi nam još glumaca. Kada sam pisala nisam pazila na broj uloga i na kraju sam shvatila da ih ima previše, pa smo nešto morali spajati. Žena se još uspije naæi dovoljno, no problem je s muškarcima. Mnogi bi nam se htjeli pridružiti ali uglavnom nemaju vremena, pa stoga pozivamo sve zainteresirane

da nam se jave. Sa sadašnjom grupom sam vrlo zadovoljna

Organizatori i ljudi s kojima sam kontaktirala odmah su podržali ideju, no nikako da krenemo u realizaciju.

Igrom sluèaja prošlog sam ljeta završila u bolnici i tamo napisala scenarij. Kada sam se vratila kuæi kontaktirala sam direktoricu Turistièke zajednice i ravnateljicu Puèkog otvorenog uèilišta i tako smo poèeli. Krenula sam okupljati glumce tako da sam zvala sve za koje sam znala da bi mogli dobro odigrati uloge, a veæina ih je pristala bez da je i vidjela o èemu æe se tu raditi.

Ovacije koje su doživjeli p r i l i ko m „ S u b o t i n e p o starinski“ nagnale su ih na nove glumaèke pothvate.

- Obzirom da su nas ljudi lijepo prihvatili odluèili smo n a s t av i t i , p a j e d o š l a modificirana predstava u p o v o d u n o v o g o d i š n j i h blagdana u Narodnom domu, a glumili smo i u povodu Meðunarodnog dana žena. Sada svi svojski radimo da se to i nastavi. Trudimo se okupiti l jude s podruèja c i je le Buzeštine, iako je to teško, jer n e k i z a i n t e r e s i r a n i jednostavno nemaju dovoljno vremena. Nastupali smo i u Domu za starije i nemoæne i drago nam je kada nas zovu, pa se nastoj imo uvi jek odazvati.

Osim Subotine, planiramo nastupiti na roèkom samanju, te izvesti reprizu u Narodnom domu jer mnogi ne uspiju vidjeti predstavu u Starom gradu. To su igrokazi koji se mogu održavati samo na našem podruèju, jer da odemo negdje drugdje ljudi nas ne bi razumjeli. Radimo baš za naš kraj i kako scenarij pišem po m o j e m ro è ko m g ov o r u predlažem da svatko prilagodi tekst govoru svog mjesta.

K o j e s u t e m e v a š i h predstava?

- Teme predstava su ustvari svakodnevne situacije i stvarni život pretoèen u malo humora. To su prièe iz naše sredine, a to æe se vidjeti i ove

Buzetski list2322

Bilo bi nam drago da se i mladi ukljuèe u rad našeg teatra, kako bi se, uz ostalo, oèuvao i govor ovoga kraja. Vidim da mladi sve manje znaju govoriti „pu dumaæi“ i teatar je prilika da se zabave i to nauèe

KULTURA

Buzetski list

Iako postoji tek godinu dana Buzetski puèki teatar, kojeg èini grupa buzetskih amaterskih glumaca, veæ je zabilježio nekoliko zapaženih nastupa na „daskama koje život znaèe“. U poèetku zamišljen kao program koji æe obogatiti „Subotinu po starinski“, puèki teatar i buzetski glumci postali su rado viðeni gosti i u drugim prigodama. O njegovom nastanku i jednogodišnjem radu razgovarali smo sa Stankom Burloviæ, njegovom idejnom zaèetnicom.

- Prošle godine sam došla na ideju da tu našu „Subotinu po starinski“ malo osvježimo novim sadržajima kako ne bi postala dosadna ljudima. Na pamet nam je došlo da priredimo neki igrokaz.

Buzetski puèki teatar

Da se domaæa besedane pozabi

Razgovarao: Siniša ŽULIÆSnimio: Dejan HREN

godine na Subotini u predstavi „Saka hiš ima svoj križ“, u kojoj su obraðeni problemi i situacije koji muèe gotovo svaku obitelj. Htjeli smo u toj predstavi obuhvatiti stare obièaje, ali i moderne teme koje se dogaðaju oko nas.

Jeste li zadovoljni ekipom koju ste uspjeli okupiti?

- Trebalo bi nam još glumaca. Kada sam pisala nisam pazila na broj uloga i na kraju sam shvatila da ih ima previše, pa smo nešto morali spajati. Žena se još uspije naæi dovoljno, no problem je s muškarcima. Mnogi bi nam se htjeli pridružiti ali uglavnom nemaju vremena, pa stoga pozivamo sve zainteresirane

da nam se jave. Sa sadašnjom grupom sam vrlo zadovoljna

Organizatori i ljudi s kojima sam kontaktirala odmah su podržali ideju, no nikako da krenemo u realizaciju.

Igrom sluèaja prošlog sam ljeta završila u bolnici i tamo napisala scenarij. Kada sam se vratila kuæi kontaktirala sam direktoricu Turistièke zajednice i ravnateljicu Puèkog otvorenog uèilišta i tako smo poèeli. Krenula sam okupljati glumce tako da sam zvala sve za koje sam znala da bi mogli dobro odigrati uloge, a veæina ih je pristala bez da je i vidjela o èemu æe se tu raditi.

Ovacije koje su doživjeli p r i l i ko m „ S u b o t i n e p o starinski“ nagnale su ih na nove glumaèke pothvate.

- Obzirom da su nas ljudi lijepo prihvatili odluèili smo n a s t av i t i , p a j e d o š l a modificirana predstava u p o v o d u n o v o g o d i š n j i h blagdana u Narodnom domu, a glumili smo i u povodu Meðunarodnog dana žena. Sada svi svojski radimo da se to i nastavi. Trudimo se okupiti l jude s podruèja c i je le Buzeštine, iako je to teško, jer n e k i z a i n t e r e s i r a n i jednostavno nemaju dovoljno vremena. Nastupali smo i u Domu za starije i nemoæne i drago nam je kada nas zovu, pa se nastoj imo uvi jek odazvati.

Osim Subotine, planiramo nastupiti na roèkom samanju, te izvesti reprizu u Narodnom domu jer mnogi ne uspiju vidjeti predstavu u Starom gradu. To su igrokazi koji se mogu održavati samo na našem podruèju, jer da odemo negdje drugdje ljudi nas ne bi razumjeli. Radimo baš za naš kraj i kako scenarij pišem po m o j e m ro è ko m g ov o r u predlažem da svatko prilagodi tekst govoru svog mjesta.

K o j e s u t e m e v a š i h predstava?

- Teme predstava su ustvari svakodnevne situacije i stvarni život pretoèen u malo humora. To su prièe iz naše sredine, a to æe se vidjeti i ove

ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI

24Buzetski list Buzetski list25

Sveti Martin

Selo na devet izvoraNekad izrazito stoèarsko mjesto, danas prerasta u moderno gradsko naselje. Posljednjih godina u Sv. Martinu ili Drašèiæima, što je drugi naziv za ovo selo, izgraðen je velik broj novih kuæa

Ana PISAK

Odmah iznad ponosa Sv. Martina smjestio se i Spomen dom 2. istarske brigade. Od 70-godišnjeg stanovnika sela podno Æ i æa r i j e , Dan i l a Cerovca, saznali smo kako je dom za vri jeme Drugog svjetskog rata bio spaljen i srušen do temelja. Mještani su g a p o n o v n o i z g r a d i l i sedamdesetih godina.

Prostorije doma imaju više namjena. Tu se održavaju puèke fešte, smotre vina, sastanci Mjesnog odbora, a nekad davno djeca iz okolnih sela su u dom dolazila na godišnji odmor. Danilo se i dan danas sjeæa svog djetinjstva kada se s ostalom djecom igrao na «perilu» i to brodovima naèinjenim od papira ili raznolikih komada drva.

Paša prije škole

U centru Sv. Martina nalazi se i crkva toga sveca koja je 1888. godine prenesena iz obližnjeg sela Nimari. Na nekadašnjoj lokaciji sakralnog objekta i danas se može vidjeti, zarasao u travu i okružen šumom, istoèni zid stare crkve Sv. Martina na kojem stoji natpis «Tu bese starinska crkva sv. Martina prenesena k vrelu g. 1888.» N a t r i s to t i n j a k m et a r a udaljenosti od sela nalazi se i nekadašnja kava. Seljaci su u kavi vadili jaru kojom bi posipavali seoske ceste.

Sv. Martin je nekada bio poznat i po stoèarstvu.

S e l o S v. M a r t i n n a Buzeštini je mjesto poznato po izvorima pitke vode. Èak devet vrela najdragocjenije tekuæine «razbacalo» se tim krajem koji okuplja tristotinjak žitelja. Najveæi izvor je Vraæek, smješten u središtu starog djela buzetskog zaseoka. Izvor je kaptiran 1888. godine. Izgradili su ga sami mještani pomoæu mnogobrojnih rabota.

Vraæek za sobom nosi bogatu povijest. Osim što je bio «žila kucavica» toga kraja, bio je i mjesto okupljanja seljaka. Jer, žene su na izvoru prale raznovrsno povræe, a seljaci napajali stoku i kao da su se svi držali uzreèice koja je jasno istaknuta u kamenom zidu izvorišta: «Slogom rastu male stvari, a nesloga sve

pokvari», pa na izvorištu lijepih rijeèi i stare domaæe besede nije manjkalo.

Seoski „frižider“

Zahvaljujuæi nepresušnom izvoru i h ladnoæ i vode Svetomartinci su imali i svoj seoski «frižider». U kamenom zidu kroz kojeg protjeèe voda èuvali su i hladili mesne proizvode i mlijeko, kako se za vrijeme velikih ljetnih vruæina ne bi pokvarili. Desetak m e t a r a i s p o d Vr a æ e k a smješteno je i «perilo» - mjesto na kojem su nekada domaæice prale robu. Danas «perilom» plivaju ribe, a na izvor Vraæek i sto dvadeset godina nakon što je izgraðen mještani dolaze po bocu svježe vode.

Uzgoj stoke i proizvodnja mlijeka je bila primarna djelatnost žitelja ovoga kraja. Svaka ob i te l j j e ima la najmanje dva grla krupne stoke, a neki su imali i po šest krava. Djeca bi, ujutro prije nego što su krenula u školu u Buzet, stoku vodila na pašu na Grižu i kod sela Mandaši. Danas tim podruèjem raste grmlje i šikara.

Najstarija stanovnica

Krave imaju tek rijetki, a posljednji boškarin je prodan kad sam ja imao 19 godina. U selo je znalo biti i po 150 krava. Dnevno se proizvodilo

15 kanti po 25 litara mlijeka. Mlijeko je najprije sakupljao pok. Slavio Pavletiæ. Poslije su ga zamijenili kamioni. Bilo je i vremena kada su seljanke tovarima gnale mlijeko do željeznièke stanice, ukrcale se na vlak za Trst gdje su ga prodavale po tamošnjim domaæinstvima. U selu je živjela i obitelj Finderle koja se bavila struganjem kože od blaga, prisjeæa se Danilo Cerovac.

Posljednjih je godina u Sv. Martinu ili Drašèiæima, drugi naziv za selo, izgraðen velik broj novih kuæa. Danilo bi rekao da se selo raširilo.

Kad bi se prisjetio svih ljudi iz sela koji su umrli za vrijeme mog življenja u Sv. Martinu, mogla bi se napraviti još jedna vas, kazao je Danilo.

P r e z i m e n a k o j a obil ježavaju taj kraj su «Cerovac» i «Drašèiæ» - jedni su živjeli s lijeve, a drugi s desne strane kapelice. Najstarija stanovnica Sv. Martina je Antica Križman, roðena 8. rujna 1910. godine. Iako s približava stotoj i slabo èuje, zatekli smo je kako prouèava povijest njenog rodnog kraja. Najmlaði stanovnik je Adnel Kosovèiæ, roðen 20. lipnja 2008. godine.

ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI

24Buzetski list Buzetski list25

Sveti Martin

Selo na devet izvoraNekad izrazito stoèarsko mjesto, danas prerasta u moderno gradsko naselje. Posljednjih godina u Sv. Martinu ili Drašèiæima, što je drugi naziv za ovo selo, izgraðen je velik broj novih kuæa

Ana PISAK

Odmah iznad ponosa Sv. Martina smjestio se i Spomen dom 2. istarske brigade. Od 70-godišnjeg stanovnika sela podno Æ i æa r i j e , Dan i l a Cerovca, saznali smo kako je dom za vri jeme Drugog svjetskog rata bio spaljen i srušen do temelja. Mještani su g a p o n o v n o i z g r a d i l i sedamdesetih godina.

Prostorije doma imaju više namjena. Tu se održavaju puèke fešte, smotre vina, sastanci Mjesnog odbora, a nekad davno djeca iz okolnih sela su u dom dolazila na godišnji odmor. Danilo se i dan danas sjeæa svog djetinjstva kada se s ostalom djecom igrao na «perilu» i to brodovima naèinjenim od papira ili raznolikih komada drva.

Paša prije škole

U centru Sv. Martina nalazi se i crkva toga sveca koja je 1888. godine prenesena iz obližnjeg sela Nimari. Na nekadašnjoj lokaciji sakralnog objekta i danas se može vidjeti, zarasao u travu i okružen šumom, istoèni zid stare crkve Sv. Martina na kojem stoji natpis «Tu bese starinska crkva sv. Martina prenesena k vrelu g. 1888.» N a t r i s to t i n j a k m et a r a udaljenosti od sela nalazi se i nekadašnja kava. Seljaci su u kavi vadili jaru kojom bi posipavali seoske ceste.

Sv. Martin je nekada bio poznat i po stoèarstvu.

S e l o S v. M a r t i n n a Buzeštini je mjesto poznato po izvorima pitke vode. Èak devet vrela najdragocjenije tekuæine «razbacalo» se tim krajem koji okuplja tristotinjak žitelja. Najveæi izvor je Vraæek, smješten u središtu starog djela buzetskog zaseoka. Izvor je kaptiran 1888. godine. Izgradili su ga sami mještani pomoæu mnogobrojnih rabota.

Vraæek za sobom nosi bogatu povijest. Osim što je bio «žila kucavica» toga kraja, bio je i mjesto okupljanja seljaka. Jer, žene su na izvoru prale raznovrsno povræe, a seljaci napajali stoku i kao da su se svi držali uzreèice koja je jasno istaknuta u kamenom zidu izvorišta: «Slogom rastu male stvari, a nesloga sve

pokvari», pa na izvorištu lijepih rijeèi i stare domaæe besede nije manjkalo.

Seoski „frižider“

Zahvaljujuæi nepresušnom izvoru i h ladnoæ i vode Svetomartinci su imali i svoj seoski «frižider». U kamenom zidu kroz kojeg protjeèe voda èuvali su i hladili mesne proizvode i mlijeko, kako se za vrijeme velikih ljetnih vruæina ne bi pokvarili. Desetak m e t a r a i s p o d Vr a æ e k a smješteno je i «perilo» - mjesto na kojem su nekada domaæice prale robu. Danas «perilom» plivaju ribe, a na izvor Vraæek i sto dvadeset godina nakon što je izgraðen mještani dolaze po bocu svježe vode.

Uzgoj stoke i proizvodnja mlijeka je bila primarna djelatnost žitelja ovoga kraja. Svaka ob i te l j j e ima la najmanje dva grla krupne stoke, a neki su imali i po šest krava. Djeca bi, ujutro prije nego što su krenula u školu u Buzet, stoku vodila na pašu na Grižu i kod sela Mandaši. Danas tim podruèjem raste grmlje i šikara.

Najstarija stanovnica

Krave imaju tek rijetki, a posljednji boškarin je prodan kad sam ja imao 19 godina. U selo je znalo biti i po 150 krava. Dnevno se proizvodilo

15 kanti po 25 litara mlijeka. Mlijeko je najprije sakupljao pok. Slavio Pavletiæ. Poslije su ga zamijenili kamioni. Bilo je i vremena kada su seljanke tovarima gnale mlijeko do željeznièke stanice, ukrcale se na vlak za Trst gdje su ga prodavale po tamošnjim domaæinstvima. U selu je živjela i obitelj Finderle koja se bavila struganjem kože od blaga, prisjeæa se Danilo Cerovac.

Posljednjih je godina u Sv. Martinu ili Drašèiæima, drugi naziv za selo, izgraðen velik broj novih kuæa. Danilo bi rekao da se selo raširilo.

Kad bi se prisjetio svih ljudi iz sela koji su umrli za vrijeme mog življenja u Sv. Martinu, mogla bi se napraviti još jedna vas, kazao je Danilo.

P r e z i m e n a k o j a obil ježavaju taj kraj su «Cerovac» i «Drašèiæ» - jedni su živjeli s lijeve, a drugi s desne strane kapelice. Najstarija stanovnica Sv. Martina je Antica Križman, roðena 8. rujna 1910. godine. Iako s približava stotoj i slabo èuje, zatekli smo je kako prouèava povijest njenog rodnog kraja. Najmlaði stanovnik je Adnel Kosovèiæ, roðen 20. lipnja 2008. godine.

GODIŠNJICE ŠKOLE

26Buzetski list

10.

15.

20.

25.31 Buzetski list

GODIŠNJICE ŠKOLE

30.

60.

35.Livade

Proslava male matureProslava male mature

Sreli ...Sreli ...

su ...su ...

se ...se ...

opet ...opet ...

Buzet

40. Buzet

35. Buzet

GODIŠNJICE ŠKOLE

26Buzetski list

10.

15.

20.

25.31 Buzetski list

GODIŠNJICE ŠKOLE

30.

60.

35.Livade

Proslava male matureProslava male mature

Sreli ...Sreli ...

su ...su ...

se ...se ...

opet ...opet ...

Buzet

40. Buzet

35. Buzet

Buzetski list33Buzetski list 32

Na humskim vratima piše: „Tom malom gradiæu u pohode doði, na kamenu tvrdu toplina vri“

TURISTIÈKE STRANICE

Piše: Nada PRODAN MRAKOVIÆ

S t a r i g r a d B u z e t , s r e d n j o v j e k o v n i g r a d i æ akropolskog tipa opasan z i d i n a m a , n e k a d m e ð u na jvažn i j im utvrdama u istarskoj unutrašnjosti, danas je živi spomenik. U grad vode dvoja gradska vrata: Velika vrata iz 1547. i Mala vrata, koja u najvišoj toèki luka imaju grb i natpis iz 1592. (godina izgradnje), a koja èuvaju s p o m e n n a r a š p o r s ko g kapetana Carla Salamona.

Unutar zidina nalazi se nekoliko vrlo vrijednih kulturno-povi jesnih znamenitost i : lapidarij, župni dvor, nekad palaèa obitelji Flego, palaèa Bembo iz 1728. godine, renesansna kula, palaèa De Vertis iz 1629.godine, župna

Top pet odredišta na Buzeštini

crkva Blažene djevice Marije, dovršena 1784.godine, zvonik, venecijansko skladište iz 1514.godine, palaèa Bigatto, danas Zavièajni muzej, mala šterna, fontik, maniristièki portal, renesansna kuæa iz sredine 16. stoljeæa, Vela š t e r n a p o d i g n u t a 1788./1789.godine na mjestu star i je , crkva sv. Jur ja , dovršena 1611.godine i barokna kuæa.

Grafit iz 12. stoljeæaRoè se prvi puta spominje

1064. godine u ispravi kojom ga kralj Henrik IV. daruje markgrofu Odolricusu. Obrisi srednjovjekovnih zidina i kula i danas su prepoznatljivi, s dvjema gradskim vratima i

središnjim trgom. Uz župnu crkvu sv. Bartola iz 1492. godine, istièu se manje crkve sv. Roka s freskama iz 14.i

15.stoljeæa te sv. Antuna Opata iz 12. stoljeæa, s jednim od najpoznat i j ih g lagol jskih grafita: roèkim glagoljskim

abecedari jem. Roè je u srednjem vijeku bio jednim od n a j z n a è a j n i j i h s r e d i š t a glagol jaške knj iževnost i , nakladništva i tiskarstva. Jedan od najpoznatijih roèkih glagoljaša bio je Šimun Greblo, glagoljski pisac i prepisivaè s kraja 15. stoljeæa, èiji je glagoljski skriptarij u Roèu u s p j e š n o d j e l o v a o d o 1533.godine.

Bizantske freskeHum je najmanji grad na

svijetu, na èijim je gradskim vratima upisana dobrodošlica: „Tom malom gradiæu u pohode doði, na kamenu tvrdu toplina vri“.

Unutar oèuvanih gradskih bedema, kad uðete kroz dvostruka gradska vrata koja

prolaze kroz komunalnu palaèu, dolazite do gradskog trga i dviju malih ulica te Župne crkve Marijinog uznesenja sagraðene 1802.godine, i gradske lože, gdje se u današnje vrijeme odigrava biranje župana na leto dan. Uz polaèu (kako mještani nazivaju gradsku palaèu) nalazi se zvonik-kula iz 15. stoljeæa.

Van zidina, na humskom groblju nalazi se romanièka c r k v i c a s v . J e r o n i m a , sagraðena u 12. stoljeæu, a obnovljena 1904.godine, èija je unutrašnjost oslikana freskama pod bizantskim utjecajem nepoznatog autora znatnih likovnih vrijednosti, s mnogo glagoljskih natpisa i grafita koje je izradio majstor Antun iz Padove (današnje

Tradicionalne puèke fešte sajmovi na Buzeštini

RAÈIÈKI BRIJEG - 1. nedjelja u kolovozu

BRNOBIÆI - 02. kolovoz (mjesto kraj Huma)

SEMIÆI - Sv. Lovro, 2. vikend u kolovozu

VRH - Velika Gospa, 15. kolovoz

ROÈKO POLJE - Rokova, 16. kolovoz

MLINI i ÈRNICA - Rokova, kolovoz

SV. DONAT - 16. ili 17. kolovoz (mjesto kraj Vrha)

HLAJI (PUD PEÆINA) - zadnji vikend u kolovozu (mjesto kraj Roèa)

VALICE - Sv. Ciprijan, rujan

SOVINJAK - Bela nedeja, 04. i 05. listopad

SENJ - Sv. Kuzma, listopad

PALADINI - listopad (mjesto kraj Vrha)

PRODANI - Sv. Sveti, 01. i 02. studeni

Kašæerge).

Slapovi i MinjeraKotli: u ove ljetne dane pravo

osv ježenje može pruž i t i boravak uz rijeku, pa su Kotli pravi odabir, zbog Mirne koja protjeèe kroz selo i koja je, padajuæi u slapovima preko stijena, izdubila u kamenu kotlaste udubine po kojima je selo dobilo ime. Kotli su zaštiæena ruralna sredina zbog svoje lijepe i vrijedne ruralne arhitekture sa saèuvanim p r e k r a s n i m k o r t a m a , b a l a d u r i m a , v o l t a m a , d i m n j a c i m a i j e d n o m o è u v a n o m v o d e n i c o m (mlinom).

Sovinjak, srednjovjekovni gradiæ na brijegu s kojega se šire vidici na dolinu Mirne i

o k o l n a b r d a z a s a ð e n a vinogradima i maslinicima je, kažu, najveæu slavu stekao za vrijeme carskog doba starog Rima kada je rimska carica Livia Drusila naruèivala i pila iskljuèivo „vino Pucinum“ iz Sovinjaka.

Mjestom dominira župna crkva sv. Jurja koja potjeèe iz 1927.godine, podignuta na mjestu izvorne iz 1556.godine, zvonik (15metara) seže iz 1557.godine, s ugraðenim glagoljskim natpisom koji svjedoèi o vremenu gradnje. Na rubu sela nalazi se crkvica sv. Roka iz 15. stoljeæa, koju je 1571. oslikao Domenico iz Udina. Podno Sovinjaka, uz rijeku Mirnu, proteže se lokalitet Minjera sa prvim rudnicima boksita na svijetu.

Buzetski list33Buzetski list 32

Na humskim vratima piše: „Tom malom gradiæu u pohode doði, na kamenu tvrdu toplina vri“

TURISTIÈKE STRANICE

Piše: Nada PRODAN MRAKOVIÆ

S t a r i g r a d B u z e t , s r e d n j o v j e k o v n i g r a d i æ akropolskog tipa opasan z i d i n a m a , n e k a d m e ð u na jvažn i j im utvrdama u istarskoj unutrašnjosti, danas je živi spomenik. U grad vode dvoja gradska vrata: Velika vrata iz 1547. i Mala vrata, koja u najvišoj toèki luka imaju grb i natpis iz 1592. (godina izgradnje), a koja èuvaju s p o m e n n a r a š p o r s ko g kapetana Carla Salamona.

Unutar zidina nalazi se nekoliko vrlo vrijednih kulturno-povi jesnih znamenitost i : lapidarij, župni dvor, nekad palaèa obitelji Flego, palaèa Bembo iz 1728. godine, renesansna kula, palaèa De Vertis iz 1629.godine, župna

Top pet odredišta na Buzeštini

crkva Blažene djevice Marije, dovršena 1784.godine, zvonik, venecijansko skladište iz 1514.godine, palaèa Bigatto, danas Zavièajni muzej, mala šterna, fontik, maniristièki portal, renesansna kuæa iz sredine 16. stoljeæa, Vela š t e r n a p o d i g n u t a 1788./1789.godine na mjestu star i je , crkva sv. Jur ja , dovršena 1611.godine i barokna kuæa.

Grafit iz 12. stoljeæaRoè se prvi puta spominje

1064. godine u ispravi kojom ga kralj Henrik IV. daruje markgrofu Odolricusu. Obrisi srednjovjekovnih zidina i kula i danas su prepoznatljivi, s dvjema gradskim vratima i

središnjim trgom. Uz župnu crkvu sv. Bartola iz 1492. godine, istièu se manje crkve sv. Roka s freskama iz 14.i

15.stoljeæa te sv. Antuna Opata iz 12. stoljeæa, s jednim od najpoznat i j ih g lagol jskih grafita: roèkim glagoljskim

abecedari jem. Roè je u srednjem vijeku bio jednim od n a j z n a è a j n i j i h s r e d i š t a glagol jaške knj iževnost i , nakladništva i tiskarstva. Jedan od najpoznatijih roèkih glagoljaša bio je Šimun Greblo, glagoljski pisac i prepisivaè s kraja 15. stoljeæa, èiji je glagoljski skriptarij u Roèu u s p j e š n o d j e l o v a o d o 1533.godine.

Bizantske freskeHum je najmanji grad na

svijetu, na èijim je gradskim vratima upisana dobrodošlica: „Tom malom gradiæu u pohode doði, na kamenu tvrdu toplina vri“.

Unutar oèuvanih gradskih bedema, kad uðete kroz dvostruka gradska vrata koja

prolaze kroz komunalnu palaèu, dolazite do gradskog trga i dviju malih ulica te Župne crkve Marijinog uznesenja sagraðene 1802.godine, i gradske lože, gdje se u današnje vrijeme odigrava biranje župana na leto dan. Uz polaèu (kako mještani nazivaju gradsku palaèu) nalazi se zvonik-kula iz 15. stoljeæa.

Van zidina, na humskom groblju nalazi se romanièka c r k v i c a s v . J e r o n i m a , sagraðena u 12. stoljeæu, a obnovljena 1904.godine, èija je unutrašnjost oslikana freskama pod bizantskim utjecajem nepoznatog autora znatnih likovnih vrijednosti, s mnogo glagoljskih natpisa i grafita koje je izradio majstor Antun iz Padove (današnje

Tradicionalne puèke fešte sajmovi na Buzeštini

RAÈIÈKI BRIJEG - 1. nedjelja u kolovozu

BRNOBIÆI - 02. kolovoz (mjesto kraj Huma)

SEMIÆI - Sv. Lovro, 2. vikend u kolovozu

VRH - Velika Gospa, 15. kolovoz

ROÈKO POLJE - Rokova, 16. kolovoz

MLINI i ÈRNICA - Rokova, kolovoz

SV. DONAT - 16. ili 17. kolovoz (mjesto kraj Vrha)

HLAJI (PUD PEÆINA) - zadnji vikend u kolovozu (mjesto kraj Roèa)

VALICE - Sv. Ciprijan, rujan

SOVINJAK - Bela nedeja, 04. i 05. listopad

SENJ - Sv. Kuzma, listopad

PALADINI - listopad (mjesto kraj Vrha)

PRODANI - Sv. Sveti, 01. i 02. studeni

Kašæerge).

Slapovi i MinjeraKotli: u ove ljetne dane pravo

osv ježenje može pruž i t i boravak uz rijeku, pa su Kotli pravi odabir, zbog Mirne koja protjeèe kroz selo i koja je, padajuæi u slapovima preko stijena, izdubila u kamenu kotlaste udubine po kojima je selo dobilo ime. Kotli su zaštiæena ruralna sredina zbog svoje lijepe i vrijedne ruralne arhitekture sa saèuvanim p r e k r a s n i m k o r t a m a , b a l a d u r i m a , v o l t a m a , d i m n j a c i m a i j e d n o m o è u v a n o m v o d e n i c o m (mlinom).

Sovinjak, srednjovjekovni gradiæ na brijegu s kojega se šire vidici na dolinu Mirne i

o k o l n a b r d a z a s a ð e n a vinogradima i maslinicima je, kažu, najveæu slavu stekao za vrijeme carskog doba starog Rima kada je rimska carica Livia Drusila naruèivala i pila iskljuèivo „vino Pucinum“ iz Sovinjaka.

Mjestom dominira župna crkva sv. Jurja koja potjeèe iz 1927.godine, podignuta na mjestu izvorne iz 1556.godine, zvonik (15metara) seže iz 1557.godine, s ugraðenim glagoljskim natpisom koji svjedoèi o vremenu gradnje. Na rubu sela nalazi se crkvica sv. Roka iz 15. stoljeæa, koju je 1571. oslikao Domenico iz Udina. Podno Sovinjaka, uz rijeku Mirnu, proteže se lokalitet Minjera sa prvim rudnicima boksita na svijetu.

Buzetski list35Buzetski list 34

SPORT

Prednatjecateljska kategorija igraèa Nogometnog kluba „Buzet“, otkad postoje službena natjecanja za najmlaðe uzraste, najbrojniji je pogon buzetskog nogometnog kolektiva, a iako je rezultat èesto u drugom planu njihovi ligaški dosezi takoðer nisu zanemarivi

„Treneru, kada æu ja igrati?, „Treneru, ja bih igrao u napadu!“, „Zašto mene nikada ne stavite u igru?“. Uzbuðenje pred susret s „Umagom“, gdje su se buzetski djeèaci borili za èetvrto mjesto, na ljestvici bilo je veliko. Na klupi ima d v a d e s e t a k m a l i h nogometaša, a samo ih jedanaest može zaigrati od p r v e m i n u t e . Prednatjecateljska kategorija igraèa Nogometnog kluba „Buzet“ , o tkad posto je s lužbena nat jecanja za najmlaðe uzraste, najbrojniji

Na utakmici s najmlaðim nogometašima

Mladi buzetski Modriæi i Ronaldi

Siniša ŽULIÆ

j e p o g o n b u z e t s k o g nogometnog kolektiva, a iako je rezultat èesto u drugom planu njihovi ligaški dosezi takoðer nisu zanemarivi.

Djeca vole loptu

- M l a ð e k a t e g o r i j e p r e d n a t j e c a t e l j a , k o j e p r e d s t av l j a j u n a j m l a ð i natjecateljski nogometni rang okupljaju djeèake od osam do dvanaest godina. Sve je veæa želja i onih mlaðih, sve do šest godina da se ukljuèe u treninge, iako za njih još

nemamo službenu ligu, u kojoj mogu odmjeravati snage sa svojim vršnjacima.

Poželjno je da se djeca poènu baviti sportom tako mlada jer se kasnije lakše u njih usade odreðene navike i tehnike. Kod djece uvijek postoji interes, i ne samo za nogomet, pa je samo pitanje tko æe ih prihvatiti i ponuditi im moguænost da se bave sportom. Ponekad oèekujemo da æe se djeca sama javljati, ali zapravo ih èesto treba privuæi. U vrtiæu smo ih, primjerice, uspjeli animirati u sklopu

tamošnjih natjecanja, pa postoji velika vjerojatnost da æe oni zavoljeti nogomet i ukljuèiti se kasnije u mlaðe takmièarske kategorije. Dobro je poznato da djeca vole loptu i gotovo sve sportove s loptom kaže njihov trener Damir Fabijanèiæ.

Kako djecu motivirati da izaberu nogomet kao sport kojim æe se baviti u svojoj mladosti?

- Djecu prvenstveno treba motivirati da se bave sportom

kroz igru. Tako pokušavamo i koncipirati treninge, da uz o s n o v n e e l e m e n t e i nogometne vještine osjete i radost igranja, jer oni to vole. Sam rezultat na utakmicama stoga nikako nije u prvom planu, iako djeca, kao i svi ostali vole pobjeðivati.

I roditelji pomažu

T r e n e r n a j m l a ð i h buzetskih nogometaša može se pohvaliti brojnošæu igraèa koje ima na raspolaganju, iako je zbog velikog broja ponekad teško dati svakome priliku da zaigra na utakmici.

- Kada sam preuzimao d o b n u k a t e g o r i j u prednatjecatelja ta je selekcija nogometnog kluba Buzet brojala petnaestak èlanova. Kroz godinu dana uspjeli smo taj broj poveæati na 35 na svakom treningu, tako da je jednom treneru postalo naporno raditi s toliko puno djece. Iz tog razloga podijelili smo ih u tri grupe, kako bi se djeca mogla više igrati, no to iziskuje i veæu pažnju.

M o r a m z a h v a l i t i roditeljima, koji redovito sudjeluju u treninzima i na utakmicama. Oni su znaèajna logistièka potpora bez koje bi bilo vrlo teško organizirati nastupe u ligi. Tako se za v r i j e m e t r e n i n g a , d o k pripremim program rada za pojedine grupe, roditelji brinu za održavanje discipline i reda, dok su na utakmicama uvijek pri ruci za bilo kakve potrebe. Stav je kluba da bi se iduæe godine rad s najmlaðima još dodatno trebao pojaèati, tako da æe se najvjerojatnije u rad ukljuèiti dva trenera najavljuje Fabijanèiæ.

Mamac Liga prvaka

Zanimanje d jece za „najvažniju sporednu stvar na svijetu“ raste približavanjem velikih nogometnih smotri,

poput Europskog prvenstva koje je odigrano ovoga ljeta. U tih mjesec dana svi žele biti Luka Modriæ ili Cristiano R o n a l d o , s t o g a j e sveprisutnost nogometa u TV programu veliki mamac na jmlað ima na ze lene sportske travnjake.

- Europsko nogometno prvenstvo tek je djelomièno utjecalo na odluku mladih da se poènu baviti nogometom. Puno je izraženije praæenje Lige prvaka i poistovjeæivanje sa zvijezdama koje igraju u n a j j a è i m e u r o p s k i m klubovima. Tako se djeca na treninzima èesto pojavljuju u dresov ima „Barce lone“ , „Milana“, ali i hrvatske reprezentaci je - dodaje Fabijanèiæ.

„Barcelona“ klub snova

Sebastijan, Marin i Elmir meðu najboljim su m l a d i m b u z e t s k i m i g r a è i m a . N o g o m e t treniraju veæ tri do èetiri godine, a izabrali su ga jer

im se jako sviða taj sport. Iako su im igraèki uzori Kaka, Beckham i Messi, svi su suglasni kako bi jednoga dana voljeli igrati u „Barceloni“.

Buzetski list35Buzetski list 34

SPORT

Prednatjecateljska kategorija igraèa Nogometnog kluba „Buzet“, otkad postoje službena natjecanja za najmlaðe uzraste, najbrojniji je pogon buzetskog nogometnog kolektiva, a iako je rezultat èesto u drugom planu njihovi ligaški dosezi takoðer nisu zanemarivi

„Treneru, kada æu ja igrati?, „Treneru, ja bih igrao u napadu!“, „Zašto mene nikada ne stavite u igru?“. Uzbuðenje pred susret s „Umagom“, gdje su se buzetski djeèaci borili za èetvrto mjesto, na ljestvici bilo je veliko. Na klupi ima d v a d e s e t a k m a l i h nogometaša, a samo ih jedanaest može zaigrati od p r v e m i n u t e . Prednatjecateljska kategorija igraèa Nogometnog kluba „Buzet“ , o tkad posto je s lužbena nat jecanja za najmlaðe uzraste, najbrojniji

Na utakmici s najmlaðim nogometašima

Mladi buzetski Modriæi i Ronaldi

Siniša ŽULIÆ

j e p o g o n b u z e t s k o g nogometnog kolektiva, a iako je rezultat èesto u drugom planu njihovi ligaški dosezi takoðer nisu zanemarivi.

Djeca vole loptu

- M l a ð e k a t e g o r i j e p r e d n a t j e c a t e l j a , k o j e p r e d s t av l j a j u n a j m l a ð i natjecateljski nogometni rang okupljaju djeèake od osam do dvanaest godina. Sve je veæa želja i onih mlaðih, sve do šest godina da se ukljuèe u treninge, iako za njih još

nemamo službenu ligu, u kojoj mogu odmjeravati snage sa svojim vršnjacima.

Poželjno je da se djeca poènu baviti sportom tako mlada jer se kasnije lakše u njih usade odreðene navike i tehnike. Kod djece uvijek postoji interes, i ne samo za nogomet, pa je samo pitanje tko æe ih prihvatiti i ponuditi im moguænost da se bave sportom. Ponekad oèekujemo da æe se djeca sama javljati, ali zapravo ih èesto treba privuæi. U vrtiæu smo ih, primjerice, uspjeli animirati u sklopu

tamošnjih natjecanja, pa postoji velika vjerojatnost da æe oni zavoljeti nogomet i ukljuèiti se kasnije u mlaðe takmièarske kategorije. Dobro je poznato da djeca vole loptu i gotovo sve sportove s loptom kaže njihov trener Damir Fabijanèiæ.

Kako djecu motivirati da izaberu nogomet kao sport kojim æe se baviti u svojoj mladosti?

- Djecu prvenstveno treba motivirati da se bave sportom

kroz igru. Tako pokušavamo i koncipirati treninge, da uz o s n o v n e e l e m e n t e i nogometne vještine osjete i radost igranja, jer oni to vole. Sam rezultat na utakmicama stoga nikako nije u prvom planu, iako djeca, kao i svi ostali vole pobjeðivati.

I roditelji pomažu

T r e n e r n a j m l a ð i h buzetskih nogometaša može se pohvaliti brojnošæu igraèa koje ima na raspolaganju, iako je zbog velikog broja ponekad teško dati svakome priliku da zaigra na utakmici.

- Kada sam preuzimao d o b n u k a t e g o r i j u prednatjecatelja ta je selekcija nogometnog kluba Buzet brojala petnaestak èlanova. Kroz godinu dana uspjeli smo taj broj poveæati na 35 na svakom treningu, tako da je jednom treneru postalo naporno raditi s toliko puno djece. Iz tog razloga podijelili smo ih u tri grupe, kako bi se djeca mogla više igrati, no to iziskuje i veæu pažnju.

M o r a m z a h v a l i t i roditeljima, koji redovito sudjeluju u treninzima i na utakmicama. Oni su znaèajna logistièka potpora bez koje bi bilo vrlo teško organizirati nastupe u ligi. Tako se za v r i j e m e t r e n i n g a , d o k pripremim program rada za pojedine grupe, roditelji brinu za održavanje discipline i reda, dok su na utakmicama uvijek pri ruci za bilo kakve potrebe. Stav je kluba da bi se iduæe godine rad s najmlaðima još dodatno trebao pojaèati, tako da æe se najvjerojatnije u rad ukljuèiti dva trenera najavljuje Fabijanèiæ.

Mamac Liga prvaka

Zanimanje d jece za „najvažniju sporednu stvar na svijetu“ raste približavanjem velikih nogometnih smotri,

poput Europskog prvenstva koje je odigrano ovoga ljeta. U tih mjesec dana svi žele biti Luka Modriæ ili Cristiano R o n a l d o , s t o g a j e sveprisutnost nogometa u TV programu veliki mamac na jmlað ima na ze lene sportske travnjake.

- Europsko nogometno prvenstvo tek je djelomièno utjecalo na odluku mladih da se poènu baviti nogometom. Puno je izraženije praæenje Lige prvaka i poistovjeæivanje sa zvijezdama koje igraju u n a j j a è i m e u r o p s k i m klubovima. Tako se djeca na treninzima èesto pojavljuju u dresov ima „Barce lone“ , „Milana“, ali i hrvatske reprezentaci je - dodaje Fabijanèiæ.

„Barcelona“ klub snova

Sebastijan, Marin i Elmir meðu najboljim su m l a d i m b u z e t s k i m i g r a è i m a . N o g o m e t treniraju veæ tri do èetiri godine, a izabrali su ga jer

im se jako sviða taj sport. Iako su im igraèki uzori Kaka, Beckham i Messi, svi su suglasni kako bi jednoga dana voljeli igrati u „Barceloni“.

Buzetski list37Buzetski list 36

SPORT NA BUZEŠTINI

Malonogometna ljetna liga

Ekipa „Tartufino Papaya“ iz Buzeta je pobjedom u finalnoj utakmici protiv momèadi „Novo Naselje Pazin“ osigurala naslov u prvoj ljetnoj futsal ligi „Buzet 2 0 0 8 “ , k o j a s e , p o d pokroviteljstvom Grada Buzeta, tijekom srpnja održavala na igralištu ispred buzetske Srednje škole. Pobjednici lige, osim najbolje igre u samoj završnici natjecanja, prikazali su najbolji nogomet tijekom cijelog turnira, p a j e p e h a r n a m i j e n j e n pobjedniku zasluženo otišao u njihove ruke.

Treæe mjesto osvojio je umaški B&B koji je pobijedio

Èlanovi Kluba slobodnog letenja „Tiæi“ ove su godine priredili dva natjecanja u padobranskom jedrenju. Nakon natjecanja pod nazivom „Buzet Open 2008“, paraglideri su se krajem srpnja okupili u Roèu na natjecanju Prvenstva Hrvatske pod nazivom „Istra open 2008“. Kako vjetar na Æiæariji nije bio pogodan za let, organizator je odluèio start utrke premjestiti na Brgud, podno Uèke, odakle seže pogled prema prostranom Èepiækom polju. Ovisno o vremenskim prilikama, vodstvo natjecanja zadalo je natjecateljima razlièite zadatke dužine od 38 do 78 kilometara. Pobjedu na „Istra Openu“ ostvario je Damir Habek („Let“, Ivanec), ispred Marka Habeka i treæeplasiranog Marka Novaka iz Slovenije. Od istarskih letaèa najbolje se, na peto mjesto, plasirao Karlo Bonaèiæ. „Letu“ iz Ivanca pripala je pobjeda i u momèadskoj konkurenciji, dok je meðu ženama najbolja bila Talijanka Maria Grazia Crippa. Na prvenstvu je nastupilo 38 letaèa iz Maðarske, Slovenije, Italije i Hrvatske. (sž)

Kišovito vrijeme i blatna staza zaèinili su prvu ovogodišnju utrku u autocrossu »Roè 2008« koja se bodovala za prvenstvo Regije Zapad. U takvim uvjetima najbolje su se snašli Robert Grbac („Kastavac“), pobjednik u diviziji 1 sa subaru imprezom, Marino Matijašiæ („Kastavac“) koji je bio najuspješniji meðu natjecateljima d i v i z i j e 1 A , S i n i š a F i l è i æ („Grobnik“) najbolji u diviziji 1B, te višestruki državni prvak Vigor Grbac koji je slavio u konkurenciji divizije 3 ili popularnih buggyja. Do drugog mjesta stigao je Matija Kutièiæ („Buzet Autosport“) u svom

Uvjerljivije nego što su se možda i sami nadali, boæari „Trio Buzeta“ završili su proljetni dio natjecanja u Prvoj boæarskoj ligi na vodeæoj poziciji s èetiri boda prednosti pred najbližom pratnjom. Iako ih od naslova dijeli još mnogo, Buzeæani su praktièki nadomak svom drugom najvri jednijem državnom pokalu.

Naime, u dosadašnjim prvoligaškim prvenstvima „vodoinstalateri“ su kako je prvenstvo odmicalo igrali sve bolje, dok je ove sezone prava forma postignuta na gotovo samom poèetku prvenstva. Najavu dobrih ovogodišnjih rezultat buzetski boæari ostvarili su pobjedom u Kupu Hrvatske, koji je održan u srpnju u Zagrebu. Nakon lake pobjede u èetvrtfinalu nad „Kastvom“, boæari „Trio

Buzeta“ u poluzavršnici su slavili nad domaæinom „Zrinjevcem“, da bi naslov samo potvrdili pobjedom u finalu nad „Nadom“ iz Splita. (sž)

„Trio Buzet“blizu dvostruke krune

Istra Open 2008

Na ut rc i autos la loma „Memorijal Mladen Žuliæ“ što se održala u srpnju u Svetom Ivanu, sve su pobjednièke stepenice popunili automobilisti domaæeg „Buzet Autosporta“, koji je i organizirao utrku. Nakon tri vožnje, od kojih su se za ukupan plasman na natjecanju bodovale dvije bolje, Alen Prodan je bio za

244 tisuæinke uspješniji od svog brata Sanjina, prošlogodišnjeg p o b j e d n i k a b u z e t s k o g autos la loma. Dominac i ju d o m a æ i n a p o t v r d i o j e osamnaestogodišn j i N ino Andrejeviæ iz Lupoglava, treæim mjestom ukupnog poretka i prvim mjestom u klasi sprint. (sž)

Memorijal Mladen Žuliæ

Biciklistièki klub „Buzet“ je poèetkom srpnja organizirao Prvenstvo Hrvatske u biciklistièkom spustu, na stazi Škrbina pored Mosta. U finalnoj utrci potvrdu svoje kvalitete iskazao je Boštjan Wolf (ŠD „Supersnurf“, Slovenija), s vremenom 2:52,825, ispred još jednog Slovenca, Nejca Rutara (MBK „Hidria“) koji je stazu odvozio u vremenu od 2:53,413, dok je treæi u ukupnom poretku bio Puljanin Aleksandar Orešnik (KBBXS „Adrenalina“), 2:58,804. Odlièno peto mjesto u hrvatskoj konkurenciji pripalo je buzetskom biciklistu Denisu Šæulcu. „Biciklistièki klub Buzet“ još se jednom iskazao kao sjajan domaæin i organizator utrke koju je pratilo petstotinjak zaljubljenika u ekstremne sportove. (sž)

Spust niz Škrbinu

Paraolimpijske igre u Peking, jer je rezultat dostignut malo prekasno, a treba ga potvrditi i na visokorangiranim meðunarodnim natjecanjima.

Uvjet za ulazak u reprezentaciju dosad je ostvarilo devet hrvatskih paraolimpijaca, a samo su dva mjesta rezervirana za hrvatske predstavnike na igrama u Kini. Juradi je olimpijska norma prvi puta izmakla za tek nekoliko krugova na Europskom prvenstvu u

Njemaèkoj, da bi potom zbog problema prenošenja oružja preko granice bio odgoðen put hrvatske reprezentacije na natjecanje u Slovaèku i propala nova prilika da se osigura viza za Peking.

U konkurenciji 67 natjecatelja, Jurada se sa nacionalnog prvenstva vratio i sa zlatom u disciplini serijske zraène puške s ostvarenih 349 krugova, a pripala mu je i bronèana medalja u disciplini standard ležeæi stav sa 585 krugova. (sž)

Na Prvenstvu Hrvatske u streljaštvu za sportaše invalide, buzetski je paraolimpijac Mladen Jurada, èlan Sportskog društva paraplegièara iz Pule, u disciplini standard zraène puške osvojio prvo mjesto, ostvarivši pritom olimpijsku normu sa 575 krugova. Juradin rezultat drugi je najbolji svih vremena meðu hrvatskim paraolimpijcima. Dostizanje olimpijske norme, za Juradu, naža los t , ne znaè i i od lazak na

Mladen Jurada do olimpijske norme

premijernom nastupu s ovim atraktivnim automobilom, dok je treæe mjesto pripalo njegovom klupskom kolegi Rinu Paladinu. P o s t o l j a s e o d i s t a r s k i h automobilista domogao i Elvis Krajcar osvojivši treæe mjesto klase 1, u kojoj nastupaju vozila s pogonom na sva èetiri kotaèa. Auto klub „Buzet Autosport“ svoje je drugo autocross natjecanje, na kojem je publika ponovno mogla uživati u natjecanju najboljih hrvatskih autocrossista, priredio sredinom kolovoza pod nazivom „Nagrada Buzeta 2008“. (sž)

Autocross na Bršæaku

mladu ekipu „Setum“ iz Pazina. Nakon razigravanja, koje je odigrano u prethodna tri tjedna, pravo nastupa u polufinalu izborili su „B&B Umag“, „Tartufino Papaya“, „Novo Naselje Pazin“ i „ S e t u m “ . U p o l u f i n a l n i m susretima „Tartufino Papaya“ nadigrali su „Setum“ iz Pazina, dok je „Novo Naselje Pazin“ bio bolji od „B&B Umag“. Nagrada za najboljeg igraèa turnira pripala je Lariju Hamuliæu („Tar tufino Papaya“), najbolji strijelac bio je Mladen Majcan („B&B Umag“), dok je najbol j im vratarom p r o g l a š e n A l b e r t I v a n è i æ („Tartufino Papaya“). Nagradu za fair play primili su nogometaši „Veterana Buzeta“. (sž)

natjecanju nastupili Sebastijan Rabak, Valdi Grbac, Teo Glaviæ, Miro Krulèiæ, Albert Dobroviæ i Samanta Pavletiæ, ovim su uspjehom okrunili impozantnu sezonu, ostvarivši tijekom godine 27 pobjeda bez ijednog poraza. U

Na Prvenstvu Hrvatske u elektronskom pikadu, koje je sredinom travnja održano u Senju, ekipa „Ðir prometa“ iz Roèa odnijela je pobjedu u C ligi, u konkurenciji 24 momèadi iz cijele zemlje. Roèani, za koje su na ovom

Roèani prvaci Hrvatske

C ligi od istarskih se momèadi natjecala i ekipa „Buzeta“, koja je zauzela 17. mjesto, dok su u ženskoj konkurenciji èlanice pikado ekipe „Zjogo“ iz Štrpeda zauzele sedmo mjesto. (sž)

P o b j e d o m A u s t r i j a n c a Wernera Müllera završena je prva ovogodišnja enduro utrka u Hrvatskoj. U natjecanju na kojem je nastupilo 226 motociklista iz

Enduro „Buzet 2008“

sedam europskih zemalja, Müller je nakon dva dana imao 28 sekund i bo l je v r i j eme od drugoplasiranog sunarodnjaka Markusa Tischarta. Müller je na svih osam specijalnih ispita imao uvjerljivo najbolja vremena.

Do treæeg je mjesta ukupnog poretka i pobjede u domaæoj konkurenciji došao Duško Ostojiæ ("Sokol") koji je za pobjednikom

zaostao 1.08,7 minuta. Ostojiæ je na èetvrtom specijalnom ispitu drugoga dana pao, što ga je udaljilo od eventualne šanse da ugrozi vodeæi dvojac, no meðu

hrvatskim motociklistima imao je preveliku prednost pred buzetskim vozaèem Markom Prodanom, koji je slavio u klasi E1 domaæe konkurencije. Veliki uspjeh od domaæih motociklista postigao je i Manuel Èerneka (Buzet) zauzevši drugo mjesto klase turist u m e ð u n a r o d n o j konkurenciji s rezultatom 24.21,1.

Postolja su s e o d i s t a r s k i h motocik l ista domogl i Robert Šterpin osvojivši drugo mjesto Prvenstva

Hrvatske u klasi E1, Marin Ratoša isti je rezultat ostvario u klasi turist, ispred Stefana Mikuljana. U klasi old boy do drugog je mjesta domaæe konkurencije stigao Buzeæan Emil Jurada. Zahvaljujuæi lijepom vremenu specijalne ispite pratila je brojna publika, a buzetsko je natjecanje ponovno je postavilo novi rekord po broju sudionika. (sž)

Buzetski list37Buzetski list 36

SPORT NA BUZEŠTINI

Malonogometna ljetna liga

Ekipa „Tartufino Papaya“ iz Buzeta je pobjedom u finalnoj utakmici protiv momèadi „Novo Naselje Pazin“ osigurala naslov u prvoj ljetnoj futsal ligi „Buzet 2 0 0 8 “ , k o j a s e , p o d pokroviteljstvom Grada Buzeta, tijekom srpnja održavala na igralištu ispred buzetske Srednje škole. Pobjednici lige, osim najbolje igre u samoj završnici natjecanja, prikazali su najbolji nogomet tijekom cijelog turnira, p a j e p e h a r n a m i j e n j e n pobjedniku zasluženo otišao u njihove ruke.

Treæe mjesto osvojio je umaški B&B koji je pobijedio

Èlanovi Kluba slobodnog letenja „Tiæi“ ove su godine priredili dva natjecanja u padobranskom jedrenju. Nakon natjecanja pod nazivom „Buzet Open 2008“, paraglideri su se krajem srpnja okupili u Roèu na natjecanju Prvenstva Hrvatske pod nazivom „Istra open 2008“. Kako vjetar na Æiæariji nije bio pogodan za let, organizator je odluèio start utrke premjestiti na Brgud, podno Uèke, odakle seže pogled prema prostranom Èepiækom polju. Ovisno o vremenskim prilikama, vodstvo natjecanja zadalo je natjecateljima razlièite zadatke dužine od 38 do 78 kilometara. Pobjedu na „Istra Openu“ ostvario je Damir Habek („Let“, Ivanec), ispred Marka Habeka i treæeplasiranog Marka Novaka iz Slovenije. Od istarskih letaèa najbolje se, na peto mjesto, plasirao Karlo Bonaèiæ. „Letu“ iz Ivanca pripala je pobjeda i u momèadskoj konkurenciji, dok je meðu ženama najbolja bila Talijanka Maria Grazia Crippa. Na prvenstvu je nastupilo 38 letaèa iz Maðarske, Slovenije, Italije i Hrvatske. (sž)

Kišovito vrijeme i blatna staza zaèinili su prvu ovogodišnju utrku u autocrossu »Roè 2008« koja se bodovala za prvenstvo Regije Zapad. U takvim uvjetima najbolje su se snašli Robert Grbac („Kastavac“), pobjednik u diviziji 1 sa subaru imprezom, Marino Matijašiæ („Kastavac“) koji je bio najuspješniji meðu natjecateljima d i v i z i j e 1 A , S i n i š a F i l è i æ („Grobnik“) najbolji u diviziji 1B, te višestruki državni prvak Vigor Grbac koji je slavio u konkurenciji divizije 3 ili popularnih buggyja. Do drugog mjesta stigao je Matija Kutièiæ („Buzet Autosport“) u svom

Uvjerljivije nego što su se možda i sami nadali, boæari „Trio Buzeta“ završili su proljetni dio natjecanja u Prvoj boæarskoj ligi na vodeæoj poziciji s èetiri boda prednosti pred najbližom pratnjom. Iako ih od naslova dijeli još mnogo, Buzeæani su praktièki nadomak svom drugom najvri jednijem državnom pokalu.

Naime, u dosadašnjim prvoligaškim prvenstvima „vodoinstalateri“ su kako je prvenstvo odmicalo igrali sve bolje, dok je ove sezone prava forma postignuta na gotovo samom poèetku prvenstva. Najavu dobrih ovogodišnjih rezultat buzetski boæari ostvarili su pobjedom u Kupu Hrvatske, koji je održan u srpnju u Zagrebu. Nakon lake pobjede u èetvrtfinalu nad „Kastvom“, boæari „Trio

Buzeta“ u poluzavršnici su slavili nad domaæinom „Zrinjevcem“, da bi naslov samo potvrdili pobjedom u finalu nad „Nadom“ iz Splita. (sž)

„Trio Buzet“blizu dvostruke krune

Istra Open 2008

Na ut rc i autos la loma „Memorijal Mladen Žuliæ“ što se održala u srpnju u Svetom Ivanu, sve su pobjednièke stepenice popunili automobilisti domaæeg „Buzet Autosporta“, koji je i organizirao utrku. Nakon tri vožnje, od kojih su se za ukupan plasman na natjecanju bodovale dvije bolje, Alen Prodan je bio za

244 tisuæinke uspješniji od svog brata Sanjina, prošlogodišnjeg p o b j e d n i k a b u z e t s k o g autos la loma. Dominac i ju d o m a æ i n a p o t v r d i o j e osamnaestogodišn j i N ino Andrejeviæ iz Lupoglava, treæim mjestom ukupnog poretka i prvim mjestom u klasi sprint. (sž)

Memorijal Mladen Žuliæ

Biciklistièki klub „Buzet“ je poèetkom srpnja organizirao Prvenstvo Hrvatske u biciklistièkom spustu, na stazi Škrbina pored Mosta. U finalnoj utrci potvrdu svoje kvalitete iskazao je Boštjan Wolf (ŠD „Supersnurf“, Slovenija), s vremenom 2:52,825, ispred još jednog Slovenca, Nejca Rutara (MBK „Hidria“) koji je stazu odvozio u vremenu od 2:53,413, dok je treæi u ukupnom poretku bio Puljanin Aleksandar Orešnik (KBBXS „Adrenalina“), 2:58,804. Odlièno peto mjesto u hrvatskoj konkurenciji pripalo je buzetskom biciklistu Denisu Šæulcu. „Biciklistièki klub Buzet“ još se jednom iskazao kao sjajan domaæin i organizator utrke koju je pratilo petstotinjak zaljubljenika u ekstremne sportove. (sž)

Spust niz Škrbinu

Paraolimpijske igre u Peking, jer je rezultat dostignut malo prekasno, a treba ga potvrditi i na visokorangiranim meðunarodnim natjecanjima.

Uvjet za ulazak u reprezentaciju dosad je ostvarilo devet hrvatskih paraolimpijaca, a samo su dva mjesta rezervirana za hrvatske predstavnike na igrama u Kini. Juradi je olimpijska norma prvi puta izmakla za tek nekoliko krugova na Europskom prvenstvu u

Njemaèkoj, da bi potom zbog problema prenošenja oružja preko granice bio odgoðen put hrvatske reprezentacije na natjecanje u Slovaèku i propala nova prilika da se osigura viza za Peking.

U konkurenciji 67 natjecatelja, Jurada se sa nacionalnog prvenstva vratio i sa zlatom u disciplini serijske zraène puške s ostvarenih 349 krugova, a pripala mu je i bronèana medalja u disciplini standard ležeæi stav sa 585 krugova. (sž)

Na Prvenstvu Hrvatske u streljaštvu za sportaše invalide, buzetski je paraolimpijac Mladen Jurada, èlan Sportskog društva paraplegièara iz Pule, u disciplini standard zraène puške osvojio prvo mjesto, ostvarivši pritom olimpijsku normu sa 575 krugova. Juradin rezultat drugi je najbolji svih vremena meðu hrvatskim paraolimpijcima. Dostizanje olimpijske norme, za Juradu, naža los t , ne znaè i i od lazak na

Mladen Jurada do olimpijske norme

premijernom nastupu s ovim atraktivnim automobilom, dok je treæe mjesto pripalo njegovom klupskom kolegi Rinu Paladinu. P o s t o l j a s e o d i s t a r s k i h automobilista domogao i Elvis Krajcar osvojivši treæe mjesto klase 1, u kojoj nastupaju vozila s pogonom na sva èetiri kotaèa. Auto klub „Buzet Autosport“ svoje je drugo autocross natjecanje, na kojem je publika ponovno mogla uživati u natjecanju najboljih hrvatskih autocrossista, priredio sredinom kolovoza pod nazivom „Nagrada Buzeta 2008“. (sž)

Autocross na Bršæaku

mladu ekipu „Setum“ iz Pazina. Nakon razigravanja, koje je odigrano u prethodna tri tjedna, pravo nastupa u polufinalu izborili su „B&B Umag“, „Tartufino Papaya“, „Novo Naselje Pazin“ i „ S e t u m “ . U p o l u f i n a l n i m susretima „Tartufino Papaya“ nadigrali su „Setum“ iz Pazina, dok je „Novo Naselje Pazin“ bio bolji od „B&B Umag“. Nagrada za najboljeg igraèa turnira pripala je Lariju Hamuliæu („Tar tufino Papaya“), najbolji strijelac bio je Mladen Majcan („B&B Umag“), dok je najbol j im vratarom p r o g l a š e n A l b e r t I v a n è i æ („Tartufino Papaya“). Nagradu za fair play primili su nogometaši „Veterana Buzeta“. (sž)

natjecanju nastupili Sebastijan Rabak, Valdi Grbac, Teo Glaviæ, Miro Krulèiæ, Albert Dobroviæ i Samanta Pavletiæ, ovim su uspjehom okrunili impozantnu sezonu, ostvarivši tijekom godine 27 pobjeda bez ijednog poraza. U

Na Prvenstvu Hrvatske u elektronskom pikadu, koje je sredinom travnja održano u Senju, ekipa „Ðir prometa“ iz Roèa odnijela je pobjedu u C ligi, u konkurenciji 24 momèadi iz cijele zemlje. Roèani, za koje su na ovom

Roèani prvaci Hrvatske

C ligi od istarskih se momèadi natjecala i ekipa „Buzeta“, koja je zauzela 17. mjesto, dok su u ženskoj konkurenciji èlanice pikado ekipe „Zjogo“ iz Štrpeda zauzele sedmo mjesto. (sž)

P o b j e d o m A u s t r i j a n c a Wernera Müllera završena je prva ovogodišnja enduro utrka u Hrvatskoj. U natjecanju na kojem je nastupilo 226 motociklista iz

Enduro „Buzet 2008“

sedam europskih zemalja, Müller je nakon dva dana imao 28 sekund i bo l je v r i j eme od drugoplasiranog sunarodnjaka Markusa Tischarta. Müller je na svih osam specijalnih ispita imao uvjerljivo najbolja vremena.

Do treæeg je mjesta ukupnog poretka i pobjede u domaæoj konkurenciji došao Duško Ostojiæ ("Sokol") koji je za pobjednikom

zaostao 1.08,7 minuta. Ostojiæ je na èetvrtom specijalnom ispitu drugoga dana pao, što ga je udaljilo od eventualne šanse da ugrozi vodeæi dvojac, no meðu

hrvatskim motociklistima imao je preveliku prednost pred buzetskim vozaèem Markom Prodanom, koji je slavio u klasi E1 domaæe konkurencije. Veliki uspjeh od domaæih motociklista postigao je i Manuel Èerneka (Buzet) zauzevši drugo mjesto klase turist u m e ð u n a r o d n o j konkurenciji s rezultatom 24.21,1.

Postolja su s e o d i s t a r s k i h motocik l ista domogl i Robert Šterpin osvojivši drugo mjesto Prvenstva

Hrvatske u klasi E1, Marin Ratoša isti je rezultat ostvario u klasi turist, ispred Stefana Mikuljana. U klasi old boy do drugog je mjesta domaæe konkurencije stigao Buzeæan Emil Jurada. Zahvaljujuæi lijepom vremenu specijalne ispite pratila je brojna publika, a buzetsko je natjecanje ponovno je postavilo novi rekord po broju sudionika. (sž)

Podruèje rada: strojarstvo,elektrotehnika

Uèenici: automehanièari: Daniele Bassiato, Nenad Kajin, Mladen Sergoelektromehanièar: Kristijan Bašiæ, Denis Gregoroviæ, Tomislav Klariæ, Elvis Kodelja, Anðelko Kranèiæ, Endi Krbavac, Denis Krušvar, Elvis Mediæ, Niki Moranjkiæ, Mario Peša, Elvis Poèekaj, Leon Poniš, Samir Šverko, Leon Žigante.

FOTO FESTIVAL

Razrednica: Irina Kosanoviæ, prof.

Buzetski list39Buzetski list 38

OBRAZOVANJE

Maturanti Srednješkole Buzet

Najveæa istarska rijeka Mirna je èista. Potvrdile su to uèenice 2. razreda gimnazije pod vodstvom prof. Bože Tolušiæa gradonaèelniku Valteru Flegi u povodu obilježavanja Svjetskog dana zaštite èovjekove okoline, 5. lipnja.Ambiciozne gimnazijalke nisu bile jedine koje su gradskoj vlasti predstavile eko projekte. Profesorica biologije Marija Pavletiæ potaknula je uèenike da posebnu pažnju posvete zdravoj prehrani i kuhinji njihovih nonica. Uèenici 3. razreda gimnazije pokrenuli su akciju sakupljanja ambalaže. Još su jednom potvrdili moto «kad se mlade ruke slože, sve se može», jer su srednjoškolci sakupili preko tisuæu plastiènih boca i limenki i oko tonu i pol starog papira. Veliki doprinos dala je i profesorica etike Jasminka Miletiæ. Prije tri godine dobili smo prestižni certifikat meðunarodne ekoškole i od tada intenzivno radimo na ekološkim programima, istaknuo je Stanislav Blaževiæ, ravnatelj Srednje škole. Marljivi rad buduæih intelektualaca oduševio je i gradonaèelnika Flegu. Grad Buzet je ukljuèen u mrežu Zdravih gradova. Svakog mjeseca provodimo neki specifièni projekt. Mjesec lipanj je tematski vezan uz ekološku osviještenost, odnosno uz kakvoæu pitke vode, zraka i mora, uklanjanje ambrozije i odlaganje otpada. Naši srednjoškolci, ekolozi, izuzetno su vrijedni i ovom prigodom smo se detaljnije upoznali s njihovim aktivnostima, kazao je gradonaèelnik Flego. (ap)

Srednjoškolcipredstavilieko projektegradskojvlasti

Mladi ekolozina djeluUèenici su sakupili preko tisuæu plastiènih boca i limenki i oko tonu i pol starog papira

Uèenici: Jelena Cerovac, Jana Cotiæ, Nina Èeh, Petar Drašèiæ, Vanja Fabijanèiæ, Ines Gržiniæ, Ivana Gržiniæ, Alma Hadžiæ, Vlatko Horvat, Filip Kranèiæ, Roberta Krivièiæ, Andrej Laziæ, Luka Maliæ, Kristina Nežiæ, Višnja Prodan, Anja Ribariæ, Igor Rušnjak,Nika Sirotiæ.

Obrazovni program:opæa gimnazija

FOTO FESTIVAL

Razrednica: Nataša Acinger, prof.

Mališani Djeèjeg vrtiæa «Grdelin» kraj pedagoške godine obi l jež i l i su na edukativan i nadasve zabavan naèin posjet Zoološkom vrtu u Zagrebu bila je prava avantura za one najmlaðe. Uzbuðenje kod djece je poèelo veæ veèer prije polaska na završni izlet, još dok su mame u ruksak spremale namirnice za put.

Obiteljska pustolovina

Te su veèeri predškolska djeca teško zaspala. San im nikako nije dolazio na oèi. Maštali su oni o krokodilu iz N i la , o ve l i kom s lonu ,

IZLET ZA NAJMLAÐE

»Gredelini« u Zoološkom vrtu

Tuljani oduševili najmlaðe BuzeæanePredškolska djeca tijekom završene pedagoške godine upoznala su domaæe i egzotiène životinje

Ana PISAK

majmunima, lavov ima i mnogim drugim životinjama iz bajki koje su im pripovijedale tete iz vrtiæa i roditelji prije spavanja. Nakon neprospavane noæi svanuo je i toliko išèekivani dan. Djeca su, što su brže mogla i umjela, na sebe navukla odjeæu i cipele i munjevitom brzinom uputila se prema vrtiæu, svom drugom domu. Tamo ih je èekalo èak tri autobusa jer su osim njih, Zoološki vrt posjetili i njihovi roditelji, nekoliko beba te, naravno, tete iz «Grdelina». U malu pustolovinu ukljuèile su se cijele obitelji.

Egzotiène životinje

Za vrijeme cjelodnevnog boravka u metropoli, djeca su s t a l n o p o s t a v l j a l a b e z b r o j p i t a n j a , a najviše su ih oèarali tuljani k o j e s u i hranili. Na poèetku s a d a v e æ z a v r š e n e p e d a g o š k e godine, djeca su posjet i la ranè «Furia» u

Kadumima, kraj Poreèa. Jahali su i trenirali na konjima, te upoznali domaæe životinje. Prilikom posjeta Zoološkom

vrtu upoznali su i egzotiène životinje, pa se može reæi da su savladali « g r a d i v o o r a z n o l i ko s t i ž i vo t i n j s ko g s v i j e t a » , isprièala nam j e M a r i j a È r n a c , r av n a te l j i c a Djeèjeg vrtiæa «Grdelin».

Podruèje rada: strojarstvo,elektrotehnika

Uèenici: automehanièari: Daniele Bassiato, Nenad Kajin, Mladen Sergoelektromehanièar: Kristijan Bašiæ, Denis Gregoroviæ, Tomislav Klariæ, Elvis Kodelja, Anðelko Kranèiæ, Endi Krbavac, Denis Krušvar, Elvis Mediæ, Niki Moranjkiæ, Mario Peša, Elvis Poèekaj, Leon Poniš, Samir Šverko, Leon Žigante.

FOTO FESTIVAL

Razrednica: Irina Kosanoviæ, prof.

Buzetski list39Buzetski list 38

OBRAZOVANJE

Maturanti Srednješkole Buzet

Najveæa istarska rijeka Mirna je èista. Potvrdile su to uèenice 2. razreda gimnazije pod vodstvom prof. Bože Tolušiæa gradonaèelniku Valteru Flegi u povodu obilježavanja Svjetskog dana zaštite èovjekove okoline, 5. lipnja.Ambiciozne gimnazijalke nisu bile jedine koje su gradskoj vlasti predstavile eko projekte. Profesorica biologije Marija Pavletiæ potaknula je uèenike da posebnu pažnju posvete zdravoj prehrani i kuhinji njihovih nonica. Uèenici 3. razreda gimnazije pokrenuli su akciju sakupljanja ambalaže. Još su jednom potvrdili moto «kad se mlade ruke slože, sve se može», jer su srednjoškolci sakupili preko tisuæu plastiènih boca i limenki i oko tonu i pol starog papira. Veliki doprinos dala je i profesorica etike Jasminka Miletiæ. Prije tri godine dobili smo prestižni certifikat meðunarodne ekoškole i od tada intenzivno radimo na ekološkim programima, istaknuo je Stanislav Blaževiæ, ravnatelj Srednje škole. Marljivi rad buduæih intelektualaca oduševio je i gradonaèelnika Flegu. Grad Buzet je ukljuèen u mrežu Zdravih gradova. Svakog mjeseca provodimo neki specifièni projekt. Mjesec lipanj je tematski vezan uz ekološku osviještenost, odnosno uz kakvoæu pitke vode, zraka i mora, uklanjanje ambrozije i odlaganje otpada. Naši srednjoškolci, ekolozi, izuzetno su vrijedni i ovom prigodom smo se detaljnije upoznali s njihovim aktivnostima, kazao je gradonaèelnik Flego. (ap)

Srednjoškolcipredstavilieko projektegradskojvlasti

Mladi ekolozina djeluUèenici su sakupili preko tisuæu plastiènih boca i limenki i oko tonu i pol starog papira

Uèenici: Jelena Cerovac, Jana Cotiæ, Nina Èeh, Petar Drašèiæ, Vanja Fabijanèiæ, Ines Gržiniæ, Ivana Gržiniæ, Alma Hadžiæ, Vlatko Horvat, Filip Kranèiæ, Roberta Krivièiæ, Andrej Laziæ, Luka Maliæ, Kristina Nežiæ, Višnja Prodan, Anja Ribariæ, Igor Rušnjak,Nika Sirotiæ.

Obrazovni program:opæa gimnazija

FOTO FESTIVAL

Razrednica: Nataša Acinger, prof.

Mališani Djeèjeg vrtiæa «Grdelin» kraj pedagoške godine obi l jež i l i su na edukativan i nadasve zabavan naèin posjet Zoološkom vrtu u Zagrebu bila je prava avantura za one najmlaðe. Uzbuðenje kod djece je poèelo veæ veèer prije polaska na završni izlet, još dok su mame u ruksak spremale namirnice za put.

Obiteljska pustolovina

Te su veèeri predškolska djeca teško zaspala. San im nikako nije dolazio na oèi. Maštali su oni o krokodilu iz N i la , o ve l i kom s lonu ,

IZLET ZA NAJMLAÐE

»Gredelini« u Zoološkom vrtu

Tuljani oduševili najmlaðe BuzeæanePredškolska djeca tijekom završene pedagoške godine upoznala su domaæe i egzotiène životinje

Ana PISAK

majmunima, lavov ima i mnogim drugim životinjama iz bajki koje su im pripovijedale tete iz vrtiæa i roditelji prije spavanja. Nakon neprospavane noæi svanuo je i toliko išèekivani dan. Djeca su, što su brže mogla i umjela, na sebe navukla odjeæu i cipele i munjevitom brzinom uputila se prema vrtiæu, svom drugom domu. Tamo ih je èekalo èak tri autobusa jer su osim njih, Zoološki vrt posjetili i njihovi roditelji, nekoliko beba te, naravno, tete iz «Grdelina». U malu pustolovinu ukljuèile su se cijele obitelji.

Egzotiène životinje

Za vrijeme cjelodnevnog boravka u metropoli, djeca su s t a l n o p o s t a v l j a l a b e z b r o j p i t a n j a , a najviše su ih oèarali tuljani k o j e s u i hranili. Na poèetku s a d a v e æ z a v r š e n e p e d a g o š k e godine, djeca su posjet i la ranè «Furia» u

Kadumima, kraj Poreèa. Jahali su i trenirali na konjima, te upoznali domaæe životinje. Prilikom posjeta Zoološkom

vrtu upoznali su i egzotiène životinje, pa se može reæi da su savladali « g r a d i v o o r a z n o l i ko s t i ž i vo t i n j s ko g s v i j e t a » , isprièala nam j e M a r i j a È r n a c , r av n a te l j i c a Djeèjeg vrtiæa «Grdelin».

Buzetski list41Buzetski list 40

OBRAZOVANJE

Generacija osmaša 2007./2008.

Razrednica: Nataša Medica

Uèenici: De Luca Bašiæ, Matia Bratetiæ, Adeana Fabijanèiæ, Nino Flego, Tereza Groziæ, Danijel Gržiniæ, Dino Jermaniš, Toni Jermaniš, Ivan Kisièek, Vanja Krbavèiæ, Andrea Matijašiæ, Ivana Matkoviæ, Filip Nikoliæ, Karla Ošo, Ada Ribariæ, Ivka Rubiæ, Nicol Šorgo, Lana Šavko, Marina Šverko, Denis Vukomanoviæ.

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja»Buzet, 8.a

FOTO FESTIVAL

Razrednica: Katija Tefik Baæac

Uèenici: Dino Abdiu, Alen Aliæ, Franjo Bazina, Sanja Drašèiæ, Muamer Fejziæ, Lara Flego, Tino Jambrošiæ, Mateja Jermaniš, Sara Keršan, Valentina Marinac, Anja Nežiæ, Martina Petretiæ, Roberta Staniæ, Vanja Stokoviæ, Romano Šæulac, Denis Šegon, Filip Škrlj, Ela Vivoda, Petar Vukoviæ, Katarina Zorko, Alen Zornada.

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja»Buzet, 8.b

FOTO FESTIVAL

Razrednica: Tea Peloza

Uèenici: Andrej Agapito, Mikele Krušvar, Martina Paladin, Nina Sirotiæ, Matija Šæulac, Monika Šæulac, Patrick Šæulac, Valentino Šæulac, Edita Štefanini.

Podruèna škola Vrh

Razrednica: Jadranka Bartoliæ Muzica

Uèenici: Theo Ðuga, Danijela Rumin, Roberta Štornoga,Katja Zubin.

Podruèna škola Livade

Razrednica: Melita Cinac

Uèenici: Petar Baf, Ena Grabar, David Grbac, Margarita Grbac, Deni Muzica, Jasna Pavletiæ, Toni Pavletiæ, Toni Perèiæ, Valentina Prodan, Ivana Staraj.

Podruèna škola Roè

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet i podruène škole Vrh, Roè i Livade sredinom su lipnja obilježile još jedan Dan škole. Ni ovoga puta recitacije, plesa i pjesme nije nedostajalo. Podijeljena su i brojna priznanja uèenicima koji su sudjelovali na županijskim ili državnim natjecanjima. Prigodni pokloni su uruèeni i njihovim mentorima.

Tom se prilikom ravnateljica škole Mirjana Blaževiæ zahvalila djeci i roditeljima na strpljenu i dodatnim naporima koje su, zbog radova na zgradi škole, uložili tijekom cijele obrazovne godine .

Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego obeæao je djeci da æe iduæu školsku godinu poèeti u novim uèionicama te obnovljenoj Sportskoj dvorani. (ap)

Dan škole «Vazmoslav Gržalja»

Podijeljena su i priznanja uèenicima

Buzetski list41Buzetski list 40

OBRAZOVANJE

Generacija osmaša 2007./2008.

Razrednica: Nataša Medica

Uèenici: De Luca Bašiæ, Matia Bratetiæ, Adeana Fabijanèiæ, Nino Flego, Tereza Groziæ, Danijel Gržiniæ, Dino Jermaniš, Toni Jermaniš, Ivan Kisièek, Vanja Krbavèiæ, Andrea Matijašiæ, Ivana Matkoviæ, Filip Nikoliæ, Karla Ošo, Ada Ribariæ, Ivka Rubiæ, Nicol Šorgo, Lana Šavko, Marina Šverko, Denis Vukomanoviæ.

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja»Buzet, 8.a

FOTO FESTIVAL

Razrednica: Katija Tefik Baæac

Uèenici: Dino Abdiu, Alen Aliæ, Franjo Bazina, Sanja Drašèiæ, Muamer Fejziæ, Lara Flego, Tino Jambrošiæ, Mateja Jermaniš, Sara Keršan, Valentina Marinac, Anja Nežiæ, Martina Petretiæ, Roberta Staniæ, Vanja Stokoviæ, Romano Šæulac, Denis Šegon, Filip Škrlj, Ela Vivoda, Petar Vukoviæ, Katarina Zorko, Alen Zornada.

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja»Buzet, 8.b

FOTO FESTIVAL

Razrednica: Tea Peloza

Uèenici: Andrej Agapito, Mikele Krušvar, Martina Paladin, Nina Sirotiæ, Matija Šæulac, Monika Šæulac, Patrick Šæulac, Valentino Šæulac, Edita Štefanini.

Podruèna škola Vrh

Razrednica: Jadranka Bartoliæ Muzica

Uèenici: Theo Ðuga, Danijela Rumin, Roberta Štornoga,Katja Zubin.

Podruèna škola Livade

Razrednica: Melita Cinac

Uèenici: Petar Baf, Ena Grabar, David Grbac, Margarita Grbac, Deni Muzica, Jasna Pavletiæ, Toni Pavletiæ, Toni Perèiæ, Valentina Prodan, Ivana Staraj.

Podruèna škola Roè

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet i podruène škole Vrh, Roè i Livade sredinom su lipnja obilježile još jedan Dan škole. Ni ovoga puta recitacije, plesa i pjesme nije nedostajalo. Podijeljena su i brojna priznanja uèenicima koji su sudjelovali na županijskim ili državnim natjecanjima. Prigodni pokloni su uruèeni i njihovim mentorima.

Tom se prilikom ravnateljica škole Mirjana Blaževiæ zahvalila djeci i roditeljima na strpljenu i dodatnim naporima koje su, zbog radova na zgradi škole, uložili tijekom cijele obrazovne godine .

Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego obeæao je djeci da æe iduæu školsku godinu poèeti u novim uèionicama te obnovljenoj Sportskoj dvorani. (ap)

Dan škole «Vazmoslav Gržalja»

Podijeljena su i priznanja uèenicima

Buzetski list4342

LIJEÈNIK SAVJETUJE

U o k v i r u k a m p a n j e organizirane u povodu 20. godišnjice Hrvatske mreže zdravih gradova, Grad Buzet i Povjerenstvo za prevenciju poremeæaja u ponašanju djece i mladeži Buzeta u suradnji s Upravnim odjelom za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije i Udrugom Obitelji osoba stradalih u prometu, proveli su u ožujku

Natjeèaj za uèenike Srednje škole Buzet

Zašto mladi pijuU pisanju eseja na temu „Kakve nam poruke odrasli šalju - biti ili piti?“ natjecalo se 14 buzetskih srednjoškolaca

Bolesti srca i krvnih žila, predstavljaju "ubojicu broj jedan" suvremenog èovjeka. Od tih bolesti umire svaki drugi stanovnik zapadnog svijeta. U Hrvatskoj svake godine od posljedica kardiovaskularnih bolesti umre oko 27.000 osoba. M e ð u n a j è e š æ e kardiovaskularne bolest i spadaju srèani infarkt i moždani udar, koji su uvelike posljedica nezdravih životnih navika i stresa, o èemu neizravno govori podatak da je poèetkom dvadesetog stoljeæa samo desetak posto smrtnih s luèa jeva b i l o i zazvano kardiovaskularnim bolestima. Najnovija istraživanja pokazuju da je rijeè o bolestima koje je m o g u æ e p r e d v i d j e t i , p a sukladno tomu i sprijeèiti.

Èimbenici rizika

Nekoliko je èimbenika r i z i k a z a n a s t a n a k kardiovaskularnih bolesti. Razlikujemo one na koje možemo utjecati, kao što su pušenje, šeæerna bolest, povišen krvni tlak, pretilost, kronièni stres, nezdrave prehrambene navike, tjelesna neaktivnost, konzumacija a lkoho la , v i soka raz ina kolesterola, te èimbenike na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljsko nasljeðe.

Granica tlaka 140/90

Povišen krvni tlak danas imaju milijuni ljudi i jedan je od n a j è e š æ i h r i z i k a z a kardiovaskularne bolesti te

Bolesti srca i krvnih žila

Kako izbjeæi srèanii moždani udar Zabluda je da æe lijekovi riješiti sve probleme. Kombinacija lijekova s promjenom naèina života mnogo je bolja i djelotvornija metoda

Piše: dr. Elvis ÈERNEKA

natjeèaj za najbolja pisma mladih upuæena javnosti s temom njihova odnosa prema alkoholu. Cijeli taj mjesec bio je, naime, posveæen zdravlju djece i mladih: sigurnosti u prometu, spolnom zdravlju, agresivnosti i ranom pijenju. Na raspisani natjeèaj za uèenike Srednje škole Buzet - pisanje eseja pod naslovom „Kakve nam poruke odrasli

šalju - biti ili piti?“ - pristiglo je 14 radova. Najboljim esejom Povjerenstvo je proglasilo rad u è e n i c e p r vo g r a z r e d a gimnazije, Andreje Rašpoliæ. Za napisani rad Andreji je pripala novèana nagrada od 250 kuna, koliko inaèe iznosi mjeseèna stipendija buzetskih srednjoškolaca.

Drugo mjesto je pripalo uèenici II. g razreda Mili Nežiæ,

dok su treæe mjesto osvojili Mel Totman i Sandi Vukoviæ, obojica polaznici III. g razreda. Svi nagraðeni dobil i su besplatnu godišnju èlanarinu u knjižnici Puèkog otvorenog uèilišta „Augustin Vivoda“, a na dar su dobili i knjigu dr. sc. Darka Darovca „Petrapilosa“. (ap)

Subota naveèer. Cijela obitelj za stolom. Televizija bliješti negdje u pozadini. Èekaju se reklame kako bismo mogli pojesti veèeru do kraja. Prvi blok reklama. Mama veæ postaje polako nervozna jer se veèera hladi, a naše su oèi uperene prema televizoru. Drugi blok reklama. Svi u brzini i tišini pojedemo veèeru i odjurimo za svoje mjesto na naslonjaèu. Mama ostaje sama i oèisti stol, pere suðe, zalijeva cvijeæe i usisava. Treæi blok reklama. Mama èisti prašinu dok tata otvara pivu za slavlje utakmica je pri kraju i vodstvo je na našoj strani. Ja lagano pjevušim na još jednu pjesmu koja lagano ulazi u uši, pjevušim na pjesmu s reklame za “Žuju”. Mama otvara “Monopo l y” i p r ip rema figurice. Tata otvara još jednu pivu. Ja se spremam za izlazak. Tata odlazi proslaviti pobjedu, a ja se nalazim s prijateljima. Mama baca kocku i sama zapoèinje igru.

Bilo bi tužno ovakav prizor vidjeti na malom ekranu u jednom od filmova. Kada biste nešto takvo vidjeli, zahvalili biste Bogu što s vašom obitelji nije tako. Imate li pravo? Pogledajte malo oko sebe. I vi subotom sjedite na naslonjaèu i èekate blok reklama kako biste napokon mogli na wc. I vaš tata otvara pivu za slavlje. I vi otvarate pivu za slavlje. I vi pjevušite pjesmu s reklame za “Žuju”. I nema problema. Sigurno se smijete kada mama predloži nedjeljni piknik ili subotnju veèeru kod bake i

djeda. Sigurno više ne trèite prvog dana proljeæa po livadi veæ ste u sobi na kompjuteru. I nema problema.

Moje društvo zajedno sa mnom uživa u dobroj zabavi. I moji su roditelji nekoæ uživali u dobroj zabavi. Razlika je u tome što je nekoæ pojam dobre zabave znaèio nešto drukèije od današnjeg, znaèio je nešto sigurnije i ljepše, nevinije i èišæe. Nekoæ se prijatelja cijenilo kada vam je izbio cigaretu iz ruke i bacio èašu alkohola na pod. Danas se prijatelja cijeni kada vam drži

glavu nad školjkom i kada vam posuðuje novac za “šteku cigareta”. I nema problema.

Jednom sam i pokušala nagovoriti društvo na odlazak u p r i r o d u n a o r u ž a n i trenirkama i biciklima. A moje je društvo meni samo gurnulo èašu u ruku. A ja sam prihvatila tu èašu. Moji roditelji èuju, oni znaju. A znaju i drugi roditelji. Samo što neki ugase televizor kada poèinje blok reklama, a neki ne. Neki i sami zapjevuše pjesmu s reklame “Žuje”. Neki svojoj djeci daju novac, iako znaju gdje se on troši. I samo šute. Neki roditelji sami igraju “Monopoly” u nadi da æe jednoga dana i dijete doæi i baciti kockicu, a dijete ne dolazi. I nema problema.

A onda ja poèinjem vikati. Pozivam prijatelje kod sebe na jednu partiju “briškule”. Ali je ipak subota izlazak, tulum, alkohol. A onda ja dolazim kuæi i s m a m o m z a i g r a m “Monopoly” dok mi se prijatelji smiju. A onda oni dolaze kuæi i mama im pridržava glavu nad školjkom i smijeh prestaje. A onda dolazi i druga subota. I nema problema.

Nema problemaPrvonagraðeni esej autorice Andreje Rašpoliæ

ranu smrtnost. Dijagnoza visokog tlaka se postavlja nakon barem tri uzastopna mjerenja, koja pokazuju vrijednosti više od 140/90 mmHg. Veæina ljudi koji imaju povišene vrijednosti krvnog tlaka nije toga ni svjesna, jer nema nikakvih tegoba, ni simptoma. Povremeno, kada je tlak izrazito visok, mogu osjetiti glavobolju, smetenost, šum u ušima, muèninu, smetnje vida.

Znak - bol u prsima

Srèani udar ( infarkt miokarda) je poremeæaj pri kojem dolazi do ošteæenja podruèja srèanog mišiæa zbog n j e g o v e n e d o v o l j n e opskrbljenosti kisikom. Glavni simptom srèanog udara je bol u prsištu. Meðutim, u mnogim sluèajevima ona je blaga, èak je i nema, posebice kod starijih osoba i dijabetièara. Ostali simptomi poput slabosti, kratkoæe daha, muènine i p o v r a æ a n j a , m o g u b i t i dominantni. Ukoliko osjeæate razdiruæu bol u prsima ili neke od spomenutih simptoma akutnog srèanog infarkta, otiðite dežurnom lijeèniku ili nazovite hitnu pomoæ.

Simptomi udara

Moždani udar oznaèava nagli neurološki poremeæaj u z r o k o v a n n a r u š e n i m moždanim krvotokom. Najèešæi uzrok poremeæaja cirkulacije u m o z g u , k o j i d o v o d i d o m o ž d a n o g u d a r a , j e ateroskleroza. To je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga

masnoæa, vezivnog tkiva, u stijenci krvne žile, što uzrokuje s u ž a v a n j e , o d n o s n o zaèepljenje krvne žile. Meðu najèešæe simptome moždanog udara spadaju: utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, poremeæaji govora, otežano i nerazumljivo izgovaranje rijeèi. Naglo nastala jaka g lavobol ja praæena povraæanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže, pojava vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, takoðer su simptomi moždanog udara.

Zdrav život najbolji lijek

U s p r e è a v a n j u kardiovaskularnih bolesti znaèajna je svakodnevna tjelesna aktivnost, prestanak pušenja, izbjegavanje stresa te, š t o j e o s o b i t o v a ž n o , odgovarajuæa prehrana. Ona p o d r a z u m i j e v a h r a n u

siromašnu masnoæama, a bogatu vlaknima. Takoðer je znaèajno smanjiti unos jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata, kao što su oni u šeæeru i slatkišima, te ogranièiti unos soli.

Bolesnici s povišenim tlakom i šeæernom bolešæu moraju redovito kontrolirati vrijednosti krvnog tlaka i šeæera u krvi. U prevenciji i lijeèenju kardiovaskularnih bolesti, kada je to potrebno, treba uzimati lijekove za sniženje masnoæa i tlaka, te lijekove za šeæernu bolest. Zabluda je da æe lijekovi r i ješ i t i sve probleme. Kombinacija li jekova s promjenom naèina života te smanjenjem faktora rizika mnogo je bolja i djelotvornija metoda. Uz to, prihvaæanje zdravih navika donosi i više zadovoljstva i bolju kakvoæu života.

Buzetski list4342

LIJEÈNIK SAVJETUJE

U o k v i r u k a m p a n j e organizirane u povodu 20. godišnjice Hrvatske mreže zdravih gradova, Grad Buzet i Povjerenstvo za prevenciju poremeæaja u ponašanju djece i mladeži Buzeta u suradnji s Upravnim odjelom za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije i Udrugom Obitelji osoba stradalih u prometu, proveli su u ožujku

Natjeèaj za uèenike Srednje škole Buzet

Zašto mladi pijuU pisanju eseja na temu „Kakve nam poruke odrasli šalju - biti ili piti?“ natjecalo se 14 buzetskih srednjoškolaca

Bolesti srca i krvnih žila, predstavljaju "ubojicu broj jedan" suvremenog èovjeka. Od tih bolesti umire svaki drugi stanovnik zapadnog svijeta. U Hrvatskoj svake godine od posljedica kardiovaskularnih bolesti umre oko 27.000 osoba. M e ð u n a j è e š æ e kardiovaskularne bolest i spadaju srèani infarkt i moždani udar, koji su uvelike posljedica nezdravih životnih navika i stresa, o èemu neizravno govori podatak da je poèetkom dvadesetog stoljeæa samo desetak posto smrtnih s luèa jeva b i l o i zazvano kardiovaskularnim bolestima. Najnovija istraživanja pokazuju da je rijeè o bolestima koje je m o g u æ e p r e d v i d j e t i , p a sukladno tomu i sprijeèiti.

Èimbenici rizika

Nekoliko je èimbenika r i z i k a z a n a s t a n a k kardiovaskularnih bolesti. Razlikujemo one na koje možemo utjecati, kao što su pušenje, šeæerna bolest, povišen krvni tlak, pretilost, kronièni stres, nezdrave prehrambene navike, tjelesna neaktivnost, konzumacija a lkoho la , v i soka raz ina kolesterola, te èimbenike na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljsko nasljeðe.

Granica tlaka 140/90

Povišen krvni tlak danas imaju milijuni ljudi i jedan je od n a j è e š æ i h r i z i k a z a kardiovaskularne bolesti te

Bolesti srca i krvnih žila

Kako izbjeæi srèanii moždani udar Zabluda je da æe lijekovi riješiti sve probleme. Kombinacija lijekova s promjenom naèina života mnogo je bolja i djelotvornija metoda

Piše: dr. Elvis ÈERNEKA

natjeèaj za najbolja pisma mladih upuæena javnosti s temom njihova odnosa prema alkoholu. Cijeli taj mjesec bio je, naime, posveæen zdravlju djece i mladih: sigurnosti u prometu, spolnom zdravlju, agresivnosti i ranom pijenju. Na raspisani natjeèaj za uèenike Srednje škole Buzet - pisanje eseja pod naslovom „Kakve nam poruke odrasli

šalju - biti ili piti?“ - pristiglo je 14 radova. Najboljim esejom Povjerenstvo je proglasilo rad u è e n i c e p r vo g r a z r e d a gimnazije, Andreje Rašpoliæ. Za napisani rad Andreji je pripala novèana nagrada od 250 kuna, koliko inaèe iznosi mjeseèna stipendija buzetskih srednjoškolaca.

Drugo mjesto je pripalo uèenici II. g razreda Mili Nežiæ,

dok su treæe mjesto osvojili Mel Totman i Sandi Vukoviæ, obojica polaznici III. g razreda. Svi nagraðeni dobil i su besplatnu godišnju èlanarinu u knjižnici Puèkog otvorenog uèilišta „Augustin Vivoda“, a na dar su dobili i knjigu dr. sc. Darka Darovca „Petrapilosa“. (ap)

Subota naveèer. Cijela obitelj za stolom. Televizija bliješti negdje u pozadini. Èekaju se reklame kako bismo mogli pojesti veèeru do kraja. Prvi blok reklama. Mama veæ postaje polako nervozna jer se veèera hladi, a naše su oèi uperene prema televizoru. Drugi blok reklama. Svi u brzini i tišini pojedemo veèeru i odjurimo za svoje mjesto na naslonjaèu. Mama ostaje sama i oèisti stol, pere suðe, zalijeva cvijeæe i usisava. Treæi blok reklama. Mama èisti prašinu dok tata otvara pivu za slavlje utakmica je pri kraju i vodstvo je na našoj strani. Ja lagano pjevušim na još jednu pjesmu koja lagano ulazi u uši, pjevušim na pjesmu s reklame za “Žuju”. Mama otvara “Monopo l y” i p r ip rema figurice. Tata otvara još jednu pivu. Ja se spremam za izlazak. Tata odlazi proslaviti pobjedu, a ja se nalazim s prijateljima. Mama baca kocku i sama zapoèinje igru.

Bilo bi tužno ovakav prizor vidjeti na malom ekranu u jednom od filmova. Kada biste nešto takvo vidjeli, zahvalili biste Bogu što s vašom obitelji nije tako. Imate li pravo? Pogledajte malo oko sebe. I vi subotom sjedite na naslonjaèu i èekate blok reklama kako biste napokon mogli na wc. I vaš tata otvara pivu za slavlje. I vi otvarate pivu za slavlje. I vi pjevušite pjesmu s reklame za “Žuju”. I nema problema. Sigurno se smijete kada mama predloži nedjeljni piknik ili subotnju veèeru kod bake i

djeda. Sigurno više ne trèite prvog dana proljeæa po livadi veæ ste u sobi na kompjuteru. I nema problema.

Moje društvo zajedno sa mnom uživa u dobroj zabavi. I moji su roditelji nekoæ uživali u dobroj zabavi. Razlika je u tome što je nekoæ pojam dobre zabave znaèio nešto drukèije od današnjeg, znaèio je nešto sigurnije i ljepše, nevinije i èišæe. Nekoæ se prijatelja cijenilo kada vam je izbio cigaretu iz ruke i bacio èašu alkohola na pod. Danas se prijatelja cijeni kada vam drži

glavu nad školjkom i kada vam posuðuje novac za “šteku cigareta”. I nema problema.

Jednom sam i pokušala nagovoriti društvo na odlazak u p r i r o d u n a o r u ž a n i trenirkama i biciklima. A moje je društvo meni samo gurnulo èašu u ruku. A ja sam prihvatila tu èašu. Moji roditelji èuju, oni znaju. A znaju i drugi roditelji. Samo što neki ugase televizor kada poèinje blok reklama, a neki ne. Neki i sami zapjevuše pjesmu s reklame “Žuje”. Neki svojoj djeci daju novac, iako znaju gdje se on troši. I samo šute. Neki roditelji sami igraju “Monopoly” u nadi da æe jednoga dana i dijete doæi i baciti kockicu, a dijete ne dolazi. I nema problema.

A onda ja poèinjem vikati. Pozivam prijatelje kod sebe na jednu partiju “briškule”. Ali je ipak subota izlazak, tulum, alkohol. A onda ja dolazim kuæi i s m a m o m z a i g r a m “Monopoly” dok mi se prijatelji smiju. A onda oni dolaze kuæi i mama im pridržava glavu nad školjkom i smijeh prestaje. A onda dolazi i druga subota. I nema problema.

Nema problemaPrvonagraðeni esej autorice Andreje Rašpoliæ

ranu smrtnost. Dijagnoza visokog tlaka se postavlja nakon barem tri uzastopna mjerenja, koja pokazuju vrijednosti više od 140/90 mmHg. Veæina ljudi koji imaju povišene vrijednosti krvnog tlaka nije toga ni svjesna, jer nema nikakvih tegoba, ni simptoma. Povremeno, kada je tlak izrazito visok, mogu osjetiti glavobolju, smetenost, šum u ušima, muèninu, smetnje vida.

Znak - bol u prsima

Srèani udar ( infarkt miokarda) je poremeæaj pri kojem dolazi do ošteæenja podruèja srèanog mišiæa zbog n j e g o v e n e d o v o l j n e opskrbljenosti kisikom. Glavni simptom srèanog udara je bol u prsištu. Meðutim, u mnogim sluèajevima ona je blaga, èak je i nema, posebice kod starijih osoba i dijabetièara. Ostali simptomi poput slabosti, kratkoæe daha, muènine i p o v r a æ a n j a , m o g u b i t i dominantni. Ukoliko osjeæate razdiruæu bol u prsima ili neke od spomenutih simptoma akutnog srèanog infarkta, otiðite dežurnom lijeèniku ili nazovite hitnu pomoæ.

Simptomi udara

Moždani udar oznaèava nagli neurološki poremeæaj u z r o k o v a n n a r u š e n i m moždanim krvotokom. Najèešæi uzrok poremeæaja cirkulacije u m o z g u , k o j i d o v o d i d o m o ž d a n o g u d a r a , j e ateroskleroza. To je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga

masnoæa, vezivnog tkiva, u stijenci krvne žile, što uzrokuje s u ž a v a n j e , o d n o s n o zaèepljenje krvne žile. Meðu najèešæe simptome moždanog udara spadaju: utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, poremeæaji govora, otežano i nerazumljivo izgovaranje rijeèi. Naglo nastala jaka g lavobol ja praæena povraæanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže, pojava vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, takoðer su simptomi moždanog udara.

Zdrav život najbolji lijek

U s p r e è a v a n j u kardiovaskularnih bolesti znaèajna je svakodnevna tjelesna aktivnost, prestanak pušenja, izbjegavanje stresa te, š t o j e o s o b i t o v a ž n o , odgovarajuæa prehrana. Ona p o d r a z u m i j e v a h r a n u

siromašnu masnoæama, a bogatu vlaknima. Takoðer je znaèajno smanjiti unos jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata, kao što su oni u šeæeru i slatkišima, te ogranièiti unos soli.

Bolesnici s povišenim tlakom i šeæernom bolešæu moraju redovito kontrolirati vrijednosti krvnog tlaka i šeæera u krvi. U prevenciji i lijeèenju kardiovaskularnih bolesti, kada je to potrebno, treba uzimati lijekove za sniženje masnoæa i tlaka, te lijekove za šeæernu bolest. Zabluda je da æe lijekovi r i ješ i t i sve probleme. Kombinacija li jekova s promjenom naèina života te smanjenjem faktora rizika mnogo je bolja i djelotvornija metoda. Uz to, prihvaæanje zdravih navika donosi i više zadovoljstva i bolju kakvoæu života.

Buzetski list 44

POLJOPRIVREDA

Piše: Dorijan JAKAC, ing. agr.

Ako je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu, na Buzeštini bi se to zacijelo moglo reæi za vinarstvo. Smatra se da kultura vinove loze i vina potjeèe iz podruèja Crnog i Kaspijskog mora te da je do naših podruèja stigla približno 500 godina prije Krista. Najstariji dokazi o proizvodnji vina na podruèju Republike Hrvatske nalaze se baš u Istri (Raška dolina-Felièani).

Usponi i padovi

Najzastupl jeni ju sor tu vinove loze na Buzeštini, malavaziju, u Istru su donijeli Grci oko 17. stoljeæa. Iz pisanih izvora te iz prièa naših starih, znamo da je vinarstvo na Buzeštini znatno unaprijeðeno za vrijeme vladavine Austrije, koja je prirodne uvjete Buzeštine prepoznala kao idealne za proizvodnju vrlo kvalitetnih vina. Za razliku od Austrije, vladavina Italije (izmeðu dva svjetska rata) nije imala sluha za naše vinogradarstvo i vinarstvo, tako da su površine pod vinogradima znatno smanjene, što je trajalo sve do šezdesetih godina prošlog stoljeæa kada se ova poljoprivredna djelatnost poèela buditi kako u privatnom tako i u d ruš tvenom sek to ru . Po d r ž a v n o m p r a v i l n i k u o rajonizaci j i , Buzešt ina je s m j e š t e n a u p r i m o r s k u Hrvatsku, podregiju Istru, te u vinogorje centralne Istre (Buzet, Motovun, Pazin). Prva smotra

Godina 1996. važna je u vinarstvu Buzeštine jer je te godine u Sv. Martinu kraj Buzeta organizirana prva ocjenjivaèka

Vinarstvo Buzeštine

Buzetska vina krèe putprema vrhuMože se reæi da je buduænost vinarstva Buzeštine izgledna, zajedno s razvojem ostalih buzetskih prepoznatljivih proizvoda poput tartufa, maslinovog ulja, meda, sira…

smotra vina buzetskih vinara, p o d s t r u è n i m n a d z o ro m „Pol joprivrednog inst ituta Poreè“ i priznatih istarskih vinskih znalaca na èelu s cijenjenim enologom Mariom Staverom. Ta je smotra završila dodjelom tek dva priznanja, i to obiteljima Jakac i Vivoda iz Velog Mluna za bijela vina, iako ni ta v i n a , p o s l u ž b e n i m ocjenjivaèkim kriterijima, nisu zadovol javala dodije l jenu nagradu. No, to je potaknulo proizvoðaèe da poèu razmišljati „zašto moje vino više nije najbolje na svijetu“. Ti su rezultati pozitivno utjecali na iduæa predstavljanja i smotre vina na lokalnim i višim razinama.R a s p a d o m t a d a š n j e g poljoprivrednog kombinata „Agroprodukt“, proizvodnja vina ostala je samo na privatnim proizvoðaèima. Danas na Buzeštini postoji stotinjak reg is t r i ran ih pro izvoðaèa upisanih u „Upisnik proizvoðaèa grožða i vina“ u Uredu za gospodarstvo Grada Buzeta, a znatno je više obitelji koje t r a d i c i o n a l n o p r o i z v o d e skromne kolièine vina za vlastite potrebe. Oni i dalje funkcioniraju kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti ili pravne osobe , shodno n j ihov im procjenama o praktiènosti poslovanja.

Stvara se brend

To su uglavnom vinogradari koji proizvode od 5 pa do 50 tisuæa litara vina godišnje, najèešæe kao nadopunu kuænog budžeta. Možemo reæi da su to relativno skromne kolièine za današnje pojmove rentabilnog vinogradarstva i vinarstva. No s

o b z i r o m n a p r i r o d u v inogradarskog zeml j iš ta Buzeštine, koje je ogranièeno velièinom i rascjepkanošæu parcela, to je i razumljivo. Bez obzira na to što kolièine proizvedenog i prodanog vina Buzeštine nisu velike, ipak predstavljaju znaèajan dio u gospodarstvu našeg grada, s oèekivanjem da æe i dalje jaèati. Posljednjih desetak godina vinari Buzeštine mnogo su uložili u podizanje novih nasada, podrume, suvremenu opremu i

mehanizaciju, što je rezultiralo zavidnom razinom kvalitete.Komercijalni proizvoðaèi vina na Buzeštini podijeljeni su u nekoliko mikro regija: Vrhuština, Sovinština, potez Sv. Donat-Krušvari s okolicom, Mlunska visoravan, Maruškiæi, s time da se u svakoj toj regiji izdvojila nekolicina proizvoðaèa koji su pokazali nešto više entuzijazma u podizanju kakvoæe i kolièine proizvedenog vina te svojoj promociji što, u suradnji s Turistièkom zajednicom grada

Buzeta, pomaže u stvaranju brenda prepoznatljive kvalitete buzetskoga vina.

Nove sorte

Ako govorimo o sortama na Buzeštini, moramo znati da živimo u sredini gdje se može uspješno uzgajat i veæina svjetski poznatih sorti vinove loze. Bez obzira na to, preko 65 posto buzetske proizvodnje grožða i v ina zauz imaju udomaæene sorte istarska malvazija, teran i refošk, što je pozitivno jer smo s time postigli prepoznatljivost, zbog èega i kupci rado dolaze. Od ostalih sorti buzetski su proizvoðaèi, da bi zadovoljili zahtjeve veæine kupaca, u svoj sortiment ukljuèili i neke druge svjetski cijenjene sorte vinove loze a to su: muškat bijeli, chardonnay, pinot sivi, merlot, sovignon, kabernet sovignon, kabernet frank, crni vranac,

borgonju… U n a t o è p o k u š a j i m a , i s p i t i v a n j i m a i mikrovinifikacijama koje je proveo Poljoprivredni institut Poreè u suradnji s buzetskim agronomima, nije se uspio održat i star i j i sor t iment: opaæevina (grganija), dolèet (poreèko), hrvatica (plavina), duranija, alikant buše (likant, kokola), vela pergola i sliène, koje lokalni proizvoðaèi iz komercijalnih razloga nisu prihvatili, tako da su te sorte u izumiranju. One ustvari i nisu bile autohtone, veæ samo prihvaæene u nekom povijesnom razdoblju buzetskog vinarstva.

Èuvene rakije

Kad je rijeè o sortama, možemo se pohvaliti da su one h ib r idne , d i rek tno rodn i amerièki hibridi (kod nas nekad zastupljene crne sorte seibell-šajbeš, tinta i fragola), uglavnom

izbaèene iz buzetskih vinograda i mogu se naæi samo u tragovima. Za one koji ne znaju, amerièki hibridi uzgajali su se kod nas zbog otpornosti na filokseru, koja je poèetkom proš log s to l jeæa un iš t i la europske vinograde. Zbog zdravstvenih, a prvenstveno zbog organoleptièkih razloga (fox ukus - miris po mišjem urinu), zabranjeni su veæ odavno u cijeloj Europi.K ra jem p roš log s to l j eæa Turistièka zajednica Istarske ž u p a n i j e p o t r u d i l a s e organizirat i Vinsku cestu Buzeštine, koja je obogatila turistièku ponudu ovog kraja i omoguæila vinarima da lakše prodaju dio svojih proizvoda. Osim vina buzetski vinari proizvode i razne, nadaleko poznate, rakije na bazi komovice (blisku, medenicu, rudu, ružu, koprivu, dunju, životni eliksir…).

Naglasak na kvaliteti

Buzetske vinogradare muèe i odreðeni aktualni problemi, a to su razne zakonske regulative i normativi (koji se ubrzano provode, u pripremi za ulazak Hrvatske u EU), nevjerojatni rast cijena veæine repromaterijala, nelojalna konkurencija jer na tržištu još uvijek kolaju znatne kolièine patvorenog vina… Valja pohvaliti gradske i županijske vlasti koje su vinarstvo prihvatile kao pozitivnu gospodarsku granu te mu znatno pomogli (promocija, vinske izložbe, subvenc ion i ran je sadnog materijala, županijski krediti…).Ako bi se vinarstvo Buzeštine nastavilo razvijati ritmom kao u posljednjih 10 godina, bilo bi to sjajno. Da bi se to ostvarilo, treba se i dalje truditi u stvaranju kvalitetne robne marke. Vrlo je važno kako æe se uspjeti o rgan i z i ra t i p roda ja , j e r kvalitetan proizvod treba i uspješno prodati. Može se reæi da je buduænost vinarstva Buzeštine izgledna, zajedno s razvojem ostalih buzetskih prepoznat l j iv ih pro izvoda poput tar tufa , maslinovog ulja, meda, sira… a tu su još i zanimljiva gastro ponuda, nezagaðena priroda te r a z n i t u r i s t i è k i s a d r ž a j i prilagoðeni eko turizmu.

Utjecaj mora

Vinova se loza na Buzeštini uzgaja na vrhovima brežuljaka te blažim ili strmijim južnim obroncima na nadmorskim visinama od 50 do 390 metara. Vinogradi Buzeštine, zbog utjecaja mora, spadaju u submediteransku regiju i vrlo su povoljni za uzgoj loze.

Srednja temperatura zraka u Buzetu iznosi 12 Celzijevih stupnjeva, a u doba vegetacije 17,6 stupnjeva. Prosjeène godišnje oborine su 1023 milimetra, od èega u vremenu vegetacije padne 632, s time da su oborine u vegetaciji nekih godina znatno manje, tako bi za kvalitetan i dobar prinos grožða bilo poželjno navodnjavanje nasada. Buzetski vinogradi nalaze se na flišnim smeðim tlima u blizini rijeke Mirne. Na na j južn i j im d i je lov ima Buzešt ine zastupljena je“planinska“crvenica koja je na kraškoj podlozi. Zbog vapnenaste podloge tlo je blago alkalne reakcije, što treba uzet u obzir kod nabave sadnog materijala. Kod gnojidbe vinograda, isto tako, treba voditi raèuna o tome da su naša tla najlošije opskrbljene s fosforom.

Buzetski list45

Buzetski list 44

POLJOPRIVREDA

Piše: Dorijan JAKAC, ing. agr.

Ako je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu, na Buzeštini bi se to zacijelo moglo reæi za vinarstvo. Smatra se da kultura vinove loze i vina potjeèe iz podruèja Crnog i Kaspijskog mora te da je do naših podruèja stigla približno 500 godina prije Krista. Najstariji dokazi o proizvodnji vina na podruèju Republike Hrvatske nalaze se baš u Istri (Raška dolina-Felièani).

Usponi i padovi

Najzastupl jeni ju sor tu vinove loze na Buzeštini, malavaziju, u Istru su donijeli Grci oko 17. stoljeæa. Iz pisanih izvora te iz prièa naših starih, znamo da je vinarstvo na Buzeštini znatno unaprijeðeno za vrijeme vladavine Austrije, koja je prirodne uvjete Buzeštine prepoznala kao idealne za proizvodnju vrlo kvalitetnih vina. Za razliku od Austrije, vladavina Italije (izmeðu dva svjetska rata) nije imala sluha za naše vinogradarstvo i vinarstvo, tako da su površine pod vinogradima znatno smanjene, što je trajalo sve do šezdesetih godina prošlog stoljeæa kada se ova poljoprivredna djelatnost poèela buditi kako u privatnom tako i u d ruš tvenom sek to ru . Po d r ž a v n o m p r a v i l n i k u o rajonizaci j i , Buzešt ina je s m j e š t e n a u p r i m o r s k u Hrvatsku, podregiju Istru, te u vinogorje centralne Istre (Buzet, Motovun, Pazin). Prva smotra

Godina 1996. važna je u vinarstvu Buzeštine jer je te godine u Sv. Martinu kraj Buzeta organizirana prva ocjenjivaèka

Vinarstvo Buzeštine

Buzetska vina krèe putprema vrhuMože se reæi da je buduænost vinarstva Buzeštine izgledna, zajedno s razvojem ostalih buzetskih prepoznatljivih proizvoda poput tartufa, maslinovog ulja, meda, sira…

smotra vina buzetskih vinara, p o d s t r u è n i m n a d z o ro m „Pol joprivrednog inst ituta Poreè“ i priznatih istarskih vinskih znalaca na èelu s cijenjenim enologom Mariom Staverom. Ta je smotra završila dodjelom tek dva priznanja, i to obiteljima Jakac i Vivoda iz Velog Mluna za bijela vina, iako ni ta v i n a , p o s l u ž b e n i m ocjenjivaèkim kriterijima, nisu zadovol javala dodije l jenu nagradu. No, to je potaknulo proizvoðaèe da poèu razmišljati „zašto moje vino više nije najbolje na svijetu“. Ti su rezultati pozitivno utjecali na iduæa predstavljanja i smotre vina na lokalnim i višim razinama.R a s p a d o m t a d a š n j e g poljoprivrednog kombinata „Agroprodukt“, proizvodnja vina ostala je samo na privatnim proizvoðaèima. Danas na Buzeštini postoji stotinjak reg is t r i ran ih pro izvoðaèa upisanih u „Upisnik proizvoðaèa grožða i vina“ u Uredu za gospodarstvo Grada Buzeta, a znatno je više obitelji koje t r a d i c i o n a l n o p r o i z v o d e skromne kolièine vina za vlastite potrebe. Oni i dalje funkcioniraju kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti ili pravne osobe , shodno n j ihov im procjenama o praktiènosti poslovanja.

Stvara se brend

To su uglavnom vinogradari koji proizvode od 5 pa do 50 tisuæa litara vina godišnje, najèešæe kao nadopunu kuænog budžeta. Možemo reæi da su to relativno skromne kolièine za današnje pojmove rentabilnog vinogradarstva i vinarstva. No s

o b z i r o m n a p r i r o d u v inogradarskog zeml j iš ta Buzeštine, koje je ogranièeno velièinom i rascjepkanošæu parcela, to je i razumljivo. Bez obzira na to što kolièine proizvedenog i prodanog vina Buzeštine nisu velike, ipak predstavljaju znaèajan dio u gospodarstvu našeg grada, s oèekivanjem da æe i dalje jaèati. Posljednjih desetak godina vinari Buzeštine mnogo su uložili u podizanje novih nasada, podrume, suvremenu opremu i

mehanizaciju, što je rezultiralo zavidnom razinom kvalitete.Komercijalni proizvoðaèi vina na Buzeštini podijeljeni su u nekoliko mikro regija: Vrhuština, Sovinština, potez Sv. Donat-Krušvari s okolicom, Mlunska visoravan, Maruškiæi, s time da se u svakoj toj regiji izdvojila nekolicina proizvoðaèa koji su pokazali nešto više entuzijazma u podizanju kakvoæe i kolièine proizvedenog vina te svojoj promociji što, u suradnji s Turistièkom zajednicom grada

Buzeta, pomaže u stvaranju brenda prepoznatljive kvalitete buzetskoga vina.

Nove sorte

Ako govorimo o sortama na Buzeštini, moramo znati da živimo u sredini gdje se može uspješno uzgajat i veæina svjetski poznatih sorti vinove loze. Bez obzira na to, preko 65 posto buzetske proizvodnje grožða i v ina zauz imaju udomaæene sorte istarska malvazija, teran i refošk, što je pozitivno jer smo s time postigli prepoznatljivost, zbog èega i kupci rado dolaze. Od ostalih sorti buzetski su proizvoðaèi, da bi zadovoljili zahtjeve veæine kupaca, u svoj sortiment ukljuèili i neke druge svjetski cijenjene sorte vinove loze a to su: muškat bijeli, chardonnay, pinot sivi, merlot, sovignon, kabernet sovignon, kabernet frank, crni vranac,

borgonju… U n a t o è p o k u š a j i m a , i s p i t i v a n j i m a i mikrovinifikacijama koje je proveo Poljoprivredni institut Poreè u suradnji s buzetskim agronomima, nije se uspio održat i star i j i sor t iment: opaæevina (grganija), dolèet (poreèko), hrvatica (plavina), duranija, alikant buše (likant, kokola), vela pergola i sliène, koje lokalni proizvoðaèi iz komercijalnih razloga nisu prihvatili, tako da su te sorte u izumiranju. One ustvari i nisu bile autohtone, veæ samo prihvaæene u nekom povijesnom razdoblju buzetskog vinarstva.

Èuvene rakije

Kad je rijeè o sortama, možemo se pohvaliti da su one h ib r idne , d i rek tno rodn i amerièki hibridi (kod nas nekad zastupljene crne sorte seibell-šajbeš, tinta i fragola), uglavnom

izbaèene iz buzetskih vinograda i mogu se naæi samo u tragovima. Za one koji ne znaju, amerièki hibridi uzgajali su se kod nas zbog otpornosti na filokseru, koja je poèetkom proš log s to l jeæa un iš t i la europske vinograde. Zbog zdravstvenih, a prvenstveno zbog organoleptièkih razloga (fox ukus - miris po mišjem urinu), zabranjeni su veæ odavno u cijeloj Europi.K ra jem p roš log s to l j eæa Turistièka zajednica Istarske ž u p a n i j e p o t r u d i l a s e organizirat i Vinsku cestu Buzeštine, koja je obogatila turistièku ponudu ovog kraja i omoguæila vinarima da lakše prodaju dio svojih proizvoda. Osim vina buzetski vinari proizvode i razne, nadaleko poznate, rakije na bazi komovice (blisku, medenicu, rudu, ružu, koprivu, dunju, životni eliksir…).

Naglasak na kvaliteti

Buzetske vinogradare muèe i odreðeni aktualni problemi, a to su razne zakonske regulative i normativi (koji se ubrzano provode, u pripremi za ulazak Hrvatske u EU), nevjerojatni rast cijena veæine repromaterijala, nelojalna konkurencija jer na tržištu još uvijek kolaju znatne kolièine patvorenog vina… Valja pohvaliti gradske i županijske vlasti koje su vinarstvo prihvatile kao pozitivnu gospodarsku granu te mu znatno pomogli (promocija, vinske izložbe, subvenc ion i ran je sadnog materijala, županijski krediti…).Ako bi se vinarstvo Buzeštine nastavilo razvijati ritmom kao u posljednjih 10 godina, bilo bi to sjajno. Da bi se to ostvarilo, treba se i dalje truditi u stvaranju kvalitetne robne marke. Vrlo je važno kako æe se uspjeti o rgan i z i ra t i p roda ja , j e r kvalitetan proizvod treba i uspješno prodati. Može se reæi da je buduænost vinarstva Buzeštine izgledna, zajedno s razvojem ostalih buzetskih prepoznat l j iv ih pro izvoda poput tar tufa , maslinovog ulja, meda, sira… a tu su još i zanimljiva gastro ponuda, nezagaðena priroda te r a z n i t u r i s t i è k i s a d r ž a j i prilagoðeni eko turizmu.

Utjecaj mora

Vinova se loza na Buzeštini uzgaja na vrhovima brežuljaka te blažim ili strmijim južnim obroncima na nadmorskim visinama od 50 do 390 metara. Vinogradi Buzeštine, zbog utjecaja mora, spadaju u submediteransku regiju i vrlo su povoljni za uzgoj loze.

Srednja temperatura zraka u Buzetu iznosi 12 Celzijevih stupnjeva, a u doba vegetacije 17,6 stupnjeva. Prosjeène godišnje oborine su 1023 milimetra, od èega u vremenu vegetacije padne 632, s time da su oborine u vegetaciji nekih godina znatno manje, tako bi za kvalitetan i dobar prinos grožða bilo poželjno navodnjavanje nasada. Buzetski vinogradi nalaze se na flišnim smeðim tlima u blizini rijeke Mirne. Na na j južn i j im d i je lov ima Buzešt ine zastupljena je“planinska“crvenica koja je na kraškoj podlozi. Zbog vapnenaste podloge tlo je blago alkalne reakcije, što treba uzet u obzir kod nabave sadnog materijala. Kod gnojidbe vinograda, isto tako, treba voditi raèuna o tome da su naša tla najlošije opskrbljene s fosforom.

Buzetski list45

VETERINARSKI SAVJET

Pretpostavlja se da preteèe današnjih umiljatih životinja dolaze iz Libije i SudanaPiše: Saša ARSIÆ, dr. vet. med.

Osjetila maèaka

Hrana sprijateljila èovjekai maèku

Izoštrena i specijalizirana osjetila

Zahvaljujuæi èinjenici da èovjek nije nikada morao u potpunosti podvrgnuti maèku svojoj volji kao ostale domaæe životinje, maèka je zadržala mnogo svojstva ponašanja i naravi svojih divljih roðaka. To su u prvom redu izvanredne fizièke sposobnost i maèke voðene izoštrenim i visoko specijaliziranim osjetilima koja su sastavni dio živèanog sustava. Tako živèani sustav prima milijune pojedinaènih informacija iz razlièitih receptora s površine tijela i unutrašnjosti organizma. Svaka vrsta receptora izrazito je osjetljiva na onaj oblik podražaja za koji je predodreðena, te na druge oblike osjetnih podražaja ne reagira. Osjetila vida, sluha, njuha, okusa, ravnoteže i opipa regulirani su specifiènim receptorima.

Najbolji sluh i vid

Od osjetila najbolje su razvijeni sluh i vid, slijede opip, njuh i okus. Zato maèke mogu èuti najtiši korak, najslabi j i sušanj , i pomoæu istanèanog sluha pronaæi plijen koji uopæe n isu v id je le . V isoko specijalizirana osjetila maèaka najrazvijenija su meðu mesojednim sisavcima, što èini maèku, domaæu i divlju, pravom zvijeri. Osim toga, priroðena lukavost, mudrost i snalažljivost ovih životinja, više je prisutna nego u bilo koje druge životinjske vrste. Sve te osobine kriju se i u našoj maloj i umiljatoj maèki.

Osjetila maèaka se dijele na: 1.Osjetilni sustav (OS) kože2.OS duboke osjetljivosti3.OS unutrašnjih organa4.Osjetilo okusa 5.Osjetilo mirisa6.Osjetilo sluha7.Osjetilo položaja i ravnoteže8.Osjetilo vida

VETERINARSKI SAVJET

Pretpostavlja se da preteèe današnjih umiljatih životinja dolaze iz Libije i SudanaPiše: Saša ARSIÆ, dr. vet. med.

Osjetila maèaka

Hrana sprijateljila èovjekai maèku

Izoštrena i specijalizirana osjetila

Zahvaljujuæi èinjenici da èovjek nije nikada morao u potpunosti podvrgnuti maèku svojoj volji kao ostale domaæe životinje, maèka je zadržala mnogo svojstva ponašanja i naravi svojih divljih roðaka. To su u prvom redu izvanredne fizièke sposobnost i maèke voðene izoštrenim i visoko specijaliziranim osjetilima koja su sastavni dio živèanog sustava. Tako živèani sustav prima milijune pojedinaènih informacija iz razlièitih receptora s površine tijela i unutrašnjosti organizma. Svaka vrsta receptora izrazito je osjetljiva na onaj oblik podražaja za koji je predodreðena, te na druge oblike osjetnih podražaja ne reagira. Osjetila vida, sluha, njuha, okusa, ravnoteže i opipa regulirani su specifiènim receptorima.

Najbolji sluh i vid

Od osjetila najbolje su razvijeni sluh i vid, slijede opip, njuh i okus. Zato maèke mogu èuti najtiši korak, najslabi j i sušanj , i pomoæu istanèanog sluha pronaæi plijen koji uopæe n isu v id je le . V isoko specijalizirana osjetila maèaka najrazvijenija su meðu mesojednim sisavcima, što èini maèku, domaæu i divlju, pravom zvijeri. Osim toga, priroðena lukavost, mudrost i snalažljivost ovih životinja, više je prisutna nego u bilo koje druge životinjske vrste. Sve te osobine kriju se i u našoj maloj i umiljatoj maèki.

Osjetila maèaka se dijele na: 1.Osjetilni sustav (OS) kože2.OS duboke osjetljivosti3.OS unutrašnjih organa4.Osjetilo okusa 5.Osjetilo mirisa6.Osjetilo sluha7.Osjetilo položaja i ravnoteže8.Osjetilo vida

Buzetski list4948

STARE OBITELJI BUZEŠTINE BUZETSKE ÆAKULE

Buzetski list

Za vrijeme mandata Frana Flege gradila se cisterna u Slumu, popravljao se put za Marèeneglu, odabrano je mjesto i vrijeme održavanja sajmova…

Pripremio: Božo JAKOVLJEVIÆ

Pobjedom Hrvatsko slovenske narodne stranke na opæim izborima 1887. godine prvi put je za naèelnika buzetske opæine izabran Hrvat, Franjo (Fran) Flego. On je na isti položaj izabran još jedanput 1890. godine, pa je ovu dužnost obnašao dva mandata. Zapisnici pohranjeni u Državnom arhivu u Pazinu podsjeæaju nas na rad opæinskog zastupništva toga vremena.

Rabota, cisterna i korito

Opæina je imala pedeset i jednog zastupnika, a poglavarstvo je kao svoje pomoænike imenovalo opæinske župane. Nedjeljom su svi javni uredi bili zatvoreni pa je tako odluèeno da i svi opæinski uredi budu zatvoreni, a iznimka su vojna

Naèelnik Fran Flego

Prvi Hrvat na èelu Buzetske opæine

pri javl j ivanja, izdavanja stoènih putovnica i sl.

Na zahtjev mještana Poglavarstvo opæine tražilo je da se uz plovaniju Buzet osnuje i nova plovanija u Slumu. Stanovnici sela Sluma „spremni su dati rabotu za cisternu i korito. To neæe biti teško jer meðu Slumcima ima mnogo zidara“. Jednoglasno se prihvatio prijedlog da se u Slumu gradi cisterna. Gradio se i put za Marèeniglu, a popravljao se i put za Podrebar.

Kotarsko zastupništvo u Kopru poslalo je opæini okružnicu da sajmovi blaga moraju biti u zatvorenim mjestima a ne „po cestah ili javih putevih kako je do sada bilo“. Izabran je odbor od pet èlanova da odabere mjesto za šest godišnjih sajmova blaga, poljoprivrednog

oruða i drugih predmeta. „Sajam pada na treæi èetvrtak mjeseca januara, marèa, maja, junija, septembra i novembra“.

Redaru sablja i odijelo

Za obavljanje mjesne redarstvene vlasti odreðeni su opæinski redari. „Svaki redar dobije na uporabu sablju i propisano redarsko odijelo, a za ovo odgovara svojom plaæom. Zabranjeno je redaru zaustavljati se u kavanama i krèmama i ne smije primati ponude od gostionièara ili gostiju, a redar koji se istièe hrabrošæu i revnošæu može od opæinskog zastupnika dobiti pohvalu ili nagradu“.

Obitelj i prijatelji Frana Flege

Stoje s l i jeva: Ema Jakac, uèiteljica, supruga Andrije Jakca iz Mluna, Šime Sirotiæ, sveæenik, Josip Flego, sveæenik, sin Frana Flege iz prvog braka, Matija Kureliæ, sveæenik, Milka Zlatiæ, roðena Flego, kæi (majka prof. Slavka Zlatiæa i njegove braæe) i Marija Zlatiæ iz Sluma sestra Milkinog muža.

Srednji red : Marija Gregorec, kasnije udata Duscio, sestra Franjice Flego, dr. Matko Trinajstiæ, kum, naèelnik opæine poslije drugog mandata Frana Flege, Franjica Flego roðena Grgurec, supruga Frana u drugom braku, Fran Flego, Anica Flego, kæi iz prvog braka i supruga Matka Trinajstiæa, kuma.

Prvi red (djeca): Zorka, Benjamin, Hrvoje i Josipa, djeca Frana Flege iz drugog braka i Vera, kæi dr. Trinajstiæa.

Stotinama godina unatrag Marèaneško Polje je imalo tunel! I ne samo tunel veæ i samostan, vilu rustiku i zlatan križ èija bi vrijednost Istrane mogla prehranjivati èak sedam godina. Vjerojatno ste pomislili da æemo vam isprièati još jednu legendu djelomièno ste bili u pravu.

Prièa koju vam donosimo zasniva se na povijesnim èinjenicama, no kako je ona nastala u vrijeme kad nije bilo olovke i papira, a i veliki dio seljaka je bio nepismen, æakule su se, kako to obièno biva, prenijele usmenom predajom. A kad se nešto pripovijeda svatko voli malo uvelièati i «zaèiniti». Tako su i æakule iz Marèaneškog Polja, roðene na istinitim dogaðajima, slavu stekle kroz dugi niz godina kada su stariji seljaci okupljeni oko ognjišta prenašali povijest na one malo mlaðe naraštaje. I Ana Agapito (72), Milovan Agapito (76), Danilo Mikolavèiæ (84) te Slavko Majcan (85) djeca su «usmene predaje». I njima su o tunelu, vili i zlatnom križu prièali njihovi djedovi, a mi smo, gotovo sedam desetljeæa kasnije, te prièe odluèili i zapisati… Fratri bježali tajnim tunelom

Nekada davno, u 14. stoljeæu, pokraj crkve sv. Petra u Marèaneškom polju nalazio se pavlinski samostan. Tu su obitavali fratri, odnosno opati i pavlini. Kako je fratrima stalno prijetila opasnost, neprestano su morali bježati od najezdi raznih osvajaèa i nedaæa pa su sagradili tunel koji je od njihovog samostana, ispod njiva seljaka, vodio prema velikoj rupi. Rijeè je o prirodnom fenomenu, dubokom oko šezdesetak metara, a kojim i danas teèe potok. Stari bi Marèanežani znali reæi da se radi o uvali odnosno o prirodnom udubljenu. U toj su rupi, bogatoj izvorom pitke vode, fratri pronašli utoèište pa je ona s vremenom i dobila naziv «fratska rupa».

Tunel je bio dugaèak oko 400 metara. Bio je izgraðen od velikih škrila. Srušen je u 18. stoljeæu. Još i danas, kad Marèanežani oru, na površinu «isplivaju» velike kamene ploèe od kojih je bio izgraðen tajni prolaz za fratre. Nakon nestanka fratara, seljaci su u

Legenda kaže da je ispod crkve sv. Petra zakopan zlatni križ, toliko velik da bi se, kad bi ga prodali, svi Istrani od dobivenog novca mogli prehranjivati èak sedam godina

Ana PISAK

Zub vremena izbrisao rimsku vilu i zvonik

Tajni tunel fratarau Marèaneškom Polju

rupi obraðivali zemlju, a danas na tom podruèju raste graja. Upitno je je li put do izvora vode, na kojem su si fratri nekada osvježavali nepce, prohodan.

«Opatija» po opatima

Prostor oko crkve sv. Petra, koja se u pisanom obliku prvi puta spominje 1365. godine i koja nosi glagoljski natpis, danas se naziva Opatija i Patrimonio. Domoroci pretpostavljaju da je naziv dobila po tome što su se tim podruèjem kretali opati i pavlini. Uz crkvu sv. Petra nalazio se i zvonik. Po izgledu je lièio venecijanskim graðevinama te namjene. Zub vremena oštetio je zvonik te se on nagnuo poput kosog tornja u Pisi i postao opasnost za graðane. Naposljetku, 1886. godine, zvonik biva srušen.

Pravilno isklesano kamenje seljacima je poslužilo za gradnju zida uz obližnji put. Prema prièama pok. Andrea, oca Milovana Agapita, zid se stalno ruši jer je oduzet sv. Petru. O jednom od prvih zvonika u Istri, po visini sliènom onome u Sovinjaku, svjedoèila je i slika koja se donedavno nalazila na zidu crkve sv. Petra. Prije nekoliko godina mještani su obnavljali tamošnje groblje. Tada su pronašli veliki kameni blok na kojemu je stajao križ s r u š e n o g z v o n i k a . P r e m a p r i è a m a predaka, samostan se u Marèaneškom polju srušio stotinjak godina prije nestanka zvonika.

Zlatni križ - legenda ili istina?

Za crkvu sv. Petra u Marèaneškom polju vezana je još jedna legenda. Odavna se p r i è a d a j e i s p o d «Petrove crkve» zakopan veliki zlatni križ. Križ je toliko velik da bi se, kad bi ga prodali, svi Istrani od dobivenog novca

DANILO MIKOLAVÈIÆ

DANILO, SLAVKO, MILOVAN I OLIVER

mogli prehranjivati èak sedam godina. Pitanje je samo je li križ zakopan ispod crkve u Marèaneškom polju ili ispod crkve u sv. Petru u Šumi?! Ostaci mozaika vile rustike

Marèaneško polje je poznato i po vili rustici, izgraðenoj izmeðu 1. i 3. stoljeæa, u doba Rimljana. Od povijesne baštine danas nije ostalo ništa osim malenih, pravilno odrezanih kamenèiæa, svijetle i tamne boje. Sjeæam se da smo kao djeca, prilikom vaðenja krumpira, sakupljali kamenèiæe i njima se igrali. Bili su nam poput današnjih lego kocaka. A znate kakva su djeca danas igraèke imaju, sutra ih veæ bace. Tako smo i mi uèinili s mozaikom koji je krasio vilu rusticu, prisjetila se Ana Agapito.

Na mjestu gdje se nekad nalazila vila rustica danas rastu masline. Mjestimice na površinu izbije pokoji komadiæ mozaika u što smo se uvjerili i sami prilikom našeg posjeta zaboravljenom mjestu. Pored vile seljaci su pronašli i grobove, a o svemu svjedoèi nadgrobni spomenik iz Rimskog doba. Sve druge æakule isprièali su nam naši sugovornici supružnici Ana i Milovan Agapito, Danilo Mikolavèiæ i Slavko Majcan.

Buzetski list4948

STARE OBITELJI BUZEŠTINE BUZETSKE ÆAKULE

Buzetski list

Za vrijeme mandata Frana Flege gradila se cisterna u Slumu, popravljao se put za Marèeneglu, odabrano je mjesto i vrijeme održavanja sajmova…

Pripremio: Božo JAKOVLJEVIÆ

Pobjedom Hrvatsko slovenske narodne stranke na opæim izborima 1887. godine prvi put je za naèelnika buzetske opæine izabran Hrvat, Franjo (Fran) Flego. On je na isti položaj izabran još jedanput 1890. godine, pa je ovu dužnost obnašao dva mandata. Zapisnici pohranjeni u Državnom arhivu u Pazinu podsjeæaju nas na rad opæinskog zastupništva toga vremena.

Rabota, cisterna i korito

Opæina je imala pedeset i jednog zastupnika, a poglavarstvo je kao svoje pomoænike imenovalo opæinske župane. Nedjeljom su svi javni uredi bili zatvoreni pa je tako odluèeno da i svi opæinski uredi budu zatvoreni, a iznimka su vojna

Naèelnik Fran Flego

Prvi Hrvat na èelu Buzetske opæine

pri javl j ivanja, izdavanja stoènih putovnica i sl.

Na zahtjev mještana Poglavarstvo opæine tražilo je da se uz plovaniju Buzet osnuje i nova plovanija u Slumu. Stanovnici sela Sluma „spremni su dati rabotu za cisternu i korito. To neæe biti teško jer meðu Slumcima ima mnogo zidara“. Jednoglasno se prihvatio prijedlog da se u Slumu gradi cisterna. Gradio se i put za Marèeniglu, a popravljao se i put za Podrebar.

Kotarsko zastupništvo u Kopru poslalo je opæini okružnicu da sajmovi blaga moraju biti u zatvorenim mjestima a ne „po cestah ili javih putevih kako je do sada bilo“. Izabran je odbor od pet èlanova da odabere mjesto za šest godišnjih sajmova blaga, poljoprivrednog

oruða i drugih predmeta. „Sajam pada na treæi èetvrtak mjeseca januara, marèa, maja, junija, septembra i novembra“.

Redaru sablja i odijelo

Za obavljanje mjesne redarstvene vlasti odreðeni su opæinski redari. „Svaki redar dobije na uporabu sablju i propisano redarsko odijelo, a za ovo odgovara svojom plaæom. Zabranjeno je redaru zaustavljati se u kavanama i krèmama i ne smije primati ponude od gostionièara ili gostiju, a redar koji se istièe hrabrošæu i revnošæu može od opæinskog zastupnika dobiti pohvalu ili nagradu“.

Obitelj i prijatelji Frana Flege

Stoje s l i jeva: Ema Jakac, uèiteljica, supruga Andrije Jakca iz Mluna, Šime Sirotiæ, sveæenik, Josip Flego, sveæenik, sin Frana Flege iz prvog braka, Matija Kureliæ, sveæenik, Milka Zlatiæ, roðena Flego, kæi (majka prof. Slavka Zlatiæa i njegove braæe) i Marija Zlatiæ iz Sluma sestra Milkinog muža.

Srednji red : Marija Gregorec, kasnije udata Duscio, sestra Franjice Flego, dr. Matko Trinajstiæ, kum, naèelnik opæine poslije drugog mandata Frana Flege, Franjica Flego roðena Grgurec, supruga Frana u drugom braku, Fran Flego, Anica Flego, kæi iz prvog braka i supruga Matka Trinajstiæa, kuma.

Prvi red (djeca): Zorka, Benjamin, Hrvoje i Josipa, djeca Frana Flege iz drugog braka i Vera, kæi dr. Trinajstiæa.

Stotinama godina unatrag Marèaneško Polje je imalo tunel! I ne samo tunel veæ i samostan, vilu rustiku i zlatan križ èija bi vrijednost Istrane mogla prehranjivati èak sedam godina. Vjerojatno ste pomislili da æemo vam isprièati još jednu legendu djelomièno ste bili u pravu.

Prièa koju vam donosimo zasniva se na povijesnim èinjenicama, no kako je ona nastala u vrijeme kad nije bilo olovke i papira, a i veliki dio seljaka je bio nepismen, æakule su se, kako to obièno biva, prenijele usmenom predajom. A kad se nešto pripovijeda svatko voli malo uvelièati i «zaèiniti». Tako su i æakule iz Marèaneškog Polja, roðene na istinitim dogaðajima, slavu stekle kroz dugi niz godina kada su stariji seljaci okupljeni oko ognjišta prenašali povijest na one malo mlaðe naraštaje. I Ana Agapito (72), Milovan Agapito (76), Danilo Mikolavèiæ (84) te Slavko Majcan (85) djeca su «usmene predaje». I njima su o tunelu, vili i zlatnom križu prièali njihovi djedovi, a mi smo, gotovo sedam desetljeæa kasnije, te prièe odluèili i zapisati… Fratri bježali tajnim tunelom

Nekada davno, u 14. stoljeæu, pokraj crkve sv. Petra u Marèaneškom polju nalazio se pavlinski samostan. Tu su obitavali fratri, odnosno opati i pavlini. Kako je fratrima stalno prijetila opasnost, neprestano su morali bježati od najezdi raznih osvajaèa i nedaæa pa su sagradili tunel koji je od njihovog samostana, ispod njiva seljaka, vodio prema velikoj rupi. Rijeè je o prirodnom fenomenu, dubokom oko šezdesetak metara, a kojim i danas teèe potok. Stari bi Marèanežani znali reæi da se radi o uvali odnosno o prirodnom udubljenu. U toj su rupi, bogatoj izvorom pitke vode, fratri pronašli utoèište pa je ona s vremenom i dobila naziv «fratska rupa».

Tunel je bio dugaèak oko 400 metara. Bio je izgraðen od velikih škrila. Srušen je u 18. stoljeæu. Još i danas, kad Marèanežani oru, na površinu «isplivaju» velike kamene ploèe od kojih je bio izgraðen tajni prolaz za fratre. Nakon nestanka fratara, seljaci su u

Legenda kaže da je ispod crkve sv. Petra zakopan zlatni križ, toliko velik da bi se, kad bi ga prodali, svi Istrani od dobivenog novca mogli prehranjivati èak sedam godina

Ana PISAK

Zub vremena izbrisao rimsku vilu i zvonik

Tajni tunel fratarau Marèaneškom Polju

rupi obraðivali zemlju, a danas na tom podruèju raste graja. Upitno je je li put do izvora vode, na kojem su si fratri nekada osvježavali nepce, prohodan.

«Opatija» po opatima

Prostor oko crkve sv. Petra, koja se u pisanom obliku prvi puta spominje 1365. godine i koja nosi glagoljski natpis, danas se naziva Opatija i Patrimonio. Domoroci pretpostavljaju da je naziv dobila po tome što su se tim podruèjem kretali opati i pavlini. Uz crkvu sv. Petra nalazio se i zvonik. Po izgledu je lièio venecijanskim graðevinama te namjene. Zub vremena oštetio je zvonik te se on nagnuo poput kosog tornja u Pisi i postao opasnost za graðane. Naposljetku, 1886. godine, zvonik biva srušen.

Pravilno isklesano kamenje seljacima je poslužilo za gradnju zida uz obližnji put. Prema prièama pok. Andrea, oca Milovana Agapita, zid se stalno ruši jer je oduzet sv. Petru. O jednom od prvih zvonika u Istri, po visini sliènom onome u Sovinjaku, svjedoèila je i slika koja se donedavno nalazila na zidu crkve sv. Petra. Prije nekoliko godina mještani su obnavljali tamošnje groblje. Tada su pronašli veliki kameni blok na kojemu je stajao križ s r u š e n o g z v o n i k a . P r e m a p r i è a m a predaka, samostan se u Marèaneškom polju srušio stotinjak godina prije nestanka zvonika.

Zlatni križ - legenda ili istina?

Za crkvu sv. Petra u Marèaneškom polju vezana je još jedna legenda. Odavna se p r i è a d a j e i s p o d «Petrove crkve» zakopan veliki zlatni križ. Križ je toliko velik da bi se, kad bi ga prodali, svi Istrani od dobivenog novca

DANILO MIKOLAVÈIÆ

DANILO, SLAVKO, MILOVAN I OLIVER

mogli prehranjivati èak sedam godina. Pitanje je samo je li križ zakopan ispod crkve u Marèaneškom polju ili ispod crkve u sv. Petru u Šumi?! Ostaci mozaika vile rustike

Marèaneško polje je poznato i po vili rustici, izgraðenoj izmeðu 1. i 3. stoljeæa, u doba Rimljana. Od povijesne baštine danas nije ostalo ništa osim malenih, pravilno odrezanih kamenèiæa, svijetle i tamne boje. Sjeæam se da smo kao djeca, prilikom vaðenja krumpira, sakupljali kamenèiæe i njima se igrali. Bili su nam poput današnjih lego kocaka. A znate kakva su djeca danas igraèke imaju, sutra ih veæ bace. Tako smo i mi uèinili s mozaikom koji je krasio vilu rusticu, prisjetila se Ana Agapito.

Na mjestu gdje se nekad nalazila vila rustica danas rastu masline. Mjestimice na površinu izbije pokoji komadiæ mozaika u što smo se uvjerili i sami prilikom našeg posjeta zaboravljenom mjestu. Pored vile seljaci su pronašli i grobove, a o svemu svjedoèi nadgrobni spomenik iz Rimskog doba. Sve druge æakule isprièali su nam naši sugovornici supružnici Ana i Milovan Agapito, Danilo Mikolavèiæ i Slavko Majcan.

Buzetski list51Buzetski list 50

IZ NAŠE KUŽINE ÆIÆKI LIST

U Lanišæu je krajem svibnja održana Prva smotra tradicijske glazbene baštine istarskog sjevera. Do današnjeg dana opstala samo jedna ženska vokalna skupina koja bugari.

Isto kao i stotinu godina unatrag, kada je Lanišæe bilo jedno od najmnogoljudnijih sela Æiæarije i najrazvijenije podruèje sjevera poluotoka, krajem svibnja malene ulièice podno Orljaka ponovno su zabrujale životom. Veæ na s a m o m u l a s ku u s e l o , o k r u ž e n o n e t a k n u t o m prirodom, burne ali i bogate povijesti, èulo se gromko pjevanje - bugarenje. Stari bi Æiæi rekli da se èuje «rozganje». Naime, 25. svibnja u Lanišæu je o d r ž a n a p r v a s m o t r a tradicijske glazbene baštine istarskog sjevera «Zarozgajmo na Æiæariji».

A gdje su note?

Bugarenje, koje polako gubi bitku s vremenom, višestoljetni je naèin pjevanja, specifièan samo za sjever Istre. Ne postoje notni zapisi za tu vrstu glazbenog izrièaja. Najprije poène prvi glas, a zatim se na njega nadoveže drugi glas te svi ostali pjevaèi. Na kraju poja, drugi glas spušta dionicu. Kada su toèno stari Æiæi poèeli bugariti ne zna se, no zahval ju juæi Ženskoj vokalnoj skupini Lanišæe i uèiteljici glazbene kulture Mladenki Šverko Cotiæ rozganje na «krovu Istre» opstalo je sve

d o d a n a š n j e g d a n a . K l j u è n i t r e n u t a k z a rozganje, u novijoj povijesti, bio je 1976. godine kada je jedina preostala ženska skupina koja bugari, na inicijativu uèiteljice

Ana PISAK

»Zarozgajmo na Æiæariji«

Stari Æiæii Æiæke pjevalina svoj naèin

Mladenke, poèela kantati zahvaljujuæi èemu je kulturna baština i spašena.

Svragon je šlo anka to!

Danas znaju zarozgat i starije žene, ali to su, nažalost, tek rijetki sluèajevi. Tog poja gotovo više nema, zamire.

- Svragon je šlo anka to!, komentirale su starije žene u publici dok su slušale davno nauèen naèin pjevanja.

Jedni od rijetkih preostalih Æiæa koji bugare su i Josip Žmak, Anton Šverko i Ziraldo Z o r k o . I a k o s u p r o š l i osamdesetu s nostalgijom se prisjeæaju mladenaèkih dana.

Obièno smo rozgali naveèer kad smo se v raæa l i sa sjenokoše i u nedjelju poslije mise. Slušali bismo starije ljude, a zatim i sami usvojili njihovo iskustvo. Tako smo nauèili bugariti, isprièali su nam Josip i Anton, roðeni u Prapoæama.

Stigao i pomladak

Žensku vokalnu skupinu Lanišæe èine Irena Šverko, Anita Cesar, Branka Grbac Šverko, Mirjana Vratoviæ, Ana Grbac i Bernarda Grbac. U travnju je osnovana i Djeèja vokalna skupina koja okuplja osam djevojèica u dobi od deset do petnaest godina. To su Margarita Grbac, Mia Belèi, Ana Šverko, Patricija Šverko, Lea Medica, Samanta Grbac, Brigita Šverko i Dorjana Šverko. Mlade i o n e m a l o s t a r i j e Æ i æ k e posjetiteljima su predstavile i tradicionalne nošnje.

N a p o d r u è j u Æ i æ a r i j e saèuvano je èetrdesetak nošnji. Obièaj je bio da svaka majka svoju vestu pokloni kæerki. Ako nije imala kæerke, darovala ju je sinu, a sin svojoj ženi. Mnogo je nošnji nestalo u vrijeme kad su se ljudi iseljavali u Pulu, Rijeku, Ameriku i Australiju. One koje su saèuvane stare su od 80 do 150 godina. Dijelovi nošnje su stomanja, kamižo, traversa, cavate, škafone, po moguænosti i faèo. Danas nije teško izraditi tradicionalnu odjeæu veæ doæi do tkanine jer se više ne proizvodi, kazala je petnaesto-godišnja Margarita Grbac.

Mušku odjeæu nekad je saèinjavala stomanja, koretiæ (prsluk) i banovreka (hlaèe) izraðena od tkanog sukna.

Tog je dana predstavljen i zbornik Opæine Lanišæe. Klub žena Æiæarije, pod vodstvom kuhara Pina Kuhara, pripremio je, prezentirao i poslužio æiæski meni: tacu, æiæsku jotu, æiæski žgvancet s kruhom, æiæsku štrudlu i èašu vina. Posjetitelji su mogli razgledati i rukotvorine Eda, Rude i Mira. Ovaj posljednji publici se predstavio i s tamburicom sa dvije žice.

Æiæski meni za svakoga

Trio Æiæi: J. Žmak, A. Šverko i Z. ZorkoTrio Æiæi: J. Žmak, A. Šverko i Z. Zorko

Djeèja vokalna skupina LanišæeDjeèja vokalna skupina Lanišæe

Samanta Grbac u nošnji svoje bake Samanta Grbac u nošnji svoje bake Obrni se, obrni!Obrni se, obrni!Ženska vokalna skupina LanišæeŽenska vokalna skupina Lanišæe

Maneštra kraljicaistarskog jelovnikaManeštra je u povijesti bila jelo siromašnog istarskog težaka te èesto i jedina prehrana tokom dana. Danas, meðutim, maneštra u istarskim konobama i restoranima ima status specijaliteta kojemu se podjednako dive domaæi i strani gosti

Siniša ŽULIÆ

Iako se kraljevski pridjevi uglavnom pridaju stvarima koje se prvenstveno dièe svojom raskoši, maneštra je, unatoè nedostatku glamura i bogatih namirnica od kojih se sprav l ja , zas luž i la svo j velièanstven status. Jer, malo je Istrijana koji, ako ga upitate za omi l jeno je lo , neæe spomenuti neku od brojnih maneštri. Jer maneštra se kroz stoljeæa održala kao osnova istarske kuhinje.

Uvijek drukèija

Maneštra je u povijesti bila jelo siromašnog istarskog težaka te èesto i jedina prehrana tokom dana. Danas, m e ð u t i m , m a n e š t r a u

i s t a r s k i m k o n o b a m a i restoranima ima status speci ja l i teta kojemu se podjednako dive domaæi i s t r a n i g o s t i . N a i z g l e d siromašno i jednostavno jelo, maneštra je bila maštovita i zdrava hrana. Tek danas, kad j e n a c i j e n i p o v r æ e i vegetarijanstvo, ona dobiva na znaèaju.

Jedinstvenog recepta za s p r a v l j a n j e m a n e š t r e jednostavno nema. Ovisno o povræu od kojega se radi i njegovoj kolièini, maneštra je g o t o v o s v a k o g a p u t a jedinstvena. Osnovu ovog istarskog jela èine tri povræa; grah, krumpir te treæe povræe, po kojem ujedno maneštra nosi ime, trukinja, slanac,

zelje…. Ujedno taj treæi sastojak daje i profinjeni okus maneštri: slatki okus kukuruz, gorak okus daje koromaè, jota je kisela, slanac je specifièan blago slani okus. Njena kvaliteta se krije u dugom i jednoliènom kuhanju povræa na blagoj vatri.

Kako se priprema

Maneštra napravljena u žurbi redovito je neuspjela i vodenasta. Naše su bake kuhale maneštru od jutra do podneva, najmanje dva sata. Za èetiri porcije potrebno je oko 300 do 500 grama krumpira, oko 250 grama graha, te od 150-400 grama onog „treæeg povræa“, slanca

najmanje, do 150 grama, bobiæa oko 400 grama. U manjim kolièinama èešnjaka, celera, lovora, soli, papra. U prošlosti glavni problem je bio kako pomastiti maneštru. Najèešæe je to bio pešt.Pešt se priprema tako da se isjecka i „pešta“ slanina sa èešnjakom i malo peršina. Pešt se stavlja u maneštru èim ona uzavrije, kako bi se dobro raskuhalo.

U prošlosti se u maneštre rijetko stavljalo meso, jer ga siromašna domaæinstva nisu imala. Najèešæe je to bila koža od pancete i l i s lanine. Najrjeðe se u maneštri kuhala kost od pršuta.

Buzetski list51Buzetski list 50

IZ NAŠE KUŽINE ÆIÆKI LIST

U Lanišæu je krajem svibnja održana Prva smotra tradicijske glazbene baštine istarskog sjevera. Do današnjeg dana opstala samo jedna ženska vokalna skupina koja bugari.

Isto kao i stotinu godina unatrag, kada je Lanišæe bilo jedno od najmnogoljudnijih sela Æiæarije i najrazvijenije podruèje sjevera poluotoka, krajem svibnja malene ulièice podno Orljaka ponovno su zabrujale životom. Veæ na s a m o m u l a s ku u s e l o , o k r u ž e n o n e t a k n u t o m prirodom, burne ali i bogate povijesti, èulo se gromko pjevanje - bugarenje. Stari bi Æiæi rekli da se èuje «rozganje». Naime, 25. svibnja u Lanišæu je o d r ž a n a p r v a s m o t r a tradicijske glazbene baštine istarskog sjevera «Zarozgajmo na Æiæariji».

A gdje su note?

Bugarenje, koje polako gubi bitku s vremenom, višestoljetni je naèin pjevanja, specifièan samo za sjever Istre. Ne postoje notni zapisi za tu vrstu glazbenog izrièaja. Najprije poène prvi glas, a zatim se na njega nadoveže drugi glas te svi ostali pjevaèi. Na kraju poja, drugi glas spušta dionicu. Kada su toèno stari Æiæi poèeli bugariti ne zna se, no zahval ju juæi Ženskoj vokalnoj skupini Lanišæe i uèiteljici glazbene kulture Mladenki Šverko Cotiæ rozganje na «krovu Istre» opstalo je sve

d o d a n a š n j e g d a n a . K l j u è n i t r e n u t a k z a rozganje, u novijoj povijesti, bio je 1976. godine kada je jedina preostala ženska skupina koja bugari, na inicijativu uèiteljice

Ana PISAK

»Zarozgajmo na Æiæariji«

Stari Æiæii Æiæke pjevalina svoj naèin

Mladenke, poèela kantati zahvaljujuæi èemu je kulturna baština i spašena.

Svragon je šlo anka to!

Danas znaju zarozgat i starije žene, ali to su, nažalost, tek rijetki sluèajevi. Tog poja gotovo više nema, zamire.

- Svragon je šlo anka to!, komentirale su starije žene u publici dok su slušale davno nauèen naèin pjevanja.

Jedni od rijetkih preostalih Æiæa koji bugare su i Josip Žmak, Anton Šverko i Ziraldo Z o r k o . I a k o s u p r o š l i osamdesetu s nostalgijom se prisjeæaju mladenaèkih dana.

Obièno smo rozgali naveèer kad smo se v raæa l i sa sjenokoše i u nedjelju poslije mise. Slušali bismo starije ljude, a zatim i sami usvojili njihovo iskustvo. Tako smo nauèili bugariti, isprièali su nam Josip i Anton, roðeni u Prapoæama.

Stigao i pomladak

Žensku vokalnu skupinu Lanišæe èine Irena Šverko, Anita Cesar, Branka Grbac Šverko, Mirjana Vratoviæ, Ana Grbac i Bernarda Grbac. U travnju je osnovana i Djeèja vokalna skupina koja okuplja osam djevojèica u dobi od deset do petnaest godina. To su Margarita Grbac, Mia Belèi, Ana Šverko, Patricija Šverko, Lea Medica, Samanta Grbac, Brigita Šverko i Dorjana Šverko. Mlade i o n e m a l o s t a r i j e Æ i æ k e posjetiteljima su predstavile i tradicionalne nošnje.

N a p o d r u è j u Æ i æ a r i j e saèuvano je èetrdesetak nošnji. Obièaj je bio da svaka majka svoju vestu pokloni kæerki. Ako nije imala kæerke, darovala ju je sinu, a sin svojoj ženi. Mnogo je nošnji nestalo u vrijeme kad su se ljudi iseljavali u Pulu, Rijeku, Ameriku i Australiju. One koje su saèuvane stare su od 80 do 150 godina. Dijelovi nošnje su stomanja, kamižo, traversa, cavate, škafone, po moguænosti i faèo. Danas nije teško izraditi tradicionalnu odjeæu veæ doæi do tkanine jer se više ne proizvodi, kazala je petnaesto-godišnja Margarita Grbac.

Mušku odjeæu nekad je saèinjavala stomanja, koretiæ (prsluk) i banovreka (hlaèe) izraðena od tkanog sukna.

Tog je dana predstavljen i zbornik Opæine Lanišæe. Klub žena Æiæarije, pod vodstvom kuhara Pina Kuhara, pripremio je, prezentirao i poslužio æiæski meni: tacu, æiæsku jotu, æiæski žgvancet s kruhom, æiæsku štrudlu i èašu vina. Posjetitelji su mogli razgledati i rukotvorine Eda, Rude i Mira. Ovaj posljednji publici se predstavio i s tamburicom sa dvije žice.

Æiæski meni za svakoga

Trio Æiæi: J. Žmak, A. Šverko i Z. ZorkoTrio Æiæi: J. Žmak, A. Šverko i Z. Zorko

Djeèja vokalna skupina LanišæeDjeèja vokalna skupina Lanišæe

Samanta Grbac u nošnji svoje bake Samanta Grbac u nošnji svoje bake Obrni se, obrni!Obrni se, obrni!Ženska vokalna skupina LanišæeŽenska vokalna skupina Lanišæe

Maneštra kraljicaistarskog jelovnikaManeštra je u povijesti bila jelo siromašnog istarskog težaka te èesto i jedina prehrana tokom dana. Danas, meðutim, maneštra u istarskim konobama i restoranima ima status specijaliteta kojemu se podjednako dive domaæi i strani gosti

Siniša ŽULIÆ

Iako se kraljevski pridjevi uglavnom pridaju stvarima koje se prvenstveno dièe svojom raskoši, maneštra je, unatoè nedostatku glamura i bogatih namirnica od kojih se sprav l ja , zas luž i la svo j velièanstven status. Jer, malo je Istrijana koji, ako ga upitate za omi l jeno je lo , neæe spomenuti neku od brojnih maneštri. Jer maneštra se kroz stoljeæa održala kao osnova istarske kuhinje.

Uvijek drukèija

Maneštra je u povijesti bila jelo siromašnog istarskog težaka te èesto i jedina prehrana tokom dana. Danas, m e ð u t i m , m a n e š t r a u

i s t a r s k i m k o n o b a m a i restoranima ima status speci ja l i teta kojemu se podjednako dive domaæi i s t r a n i g o s t i . N a i z g l e d siromašno i jednostavno jelo, maneštra je bila maštovita i zdrava hrana. Tek danas, kad j e n a c i j e n i p o v r æ e i vegetarijanstvo, ona dobiva na znaèaju.

Jedinstvenog recepta za s p r a v l j a n j e m a n e š t r e jednostavno nema. Ovisno o povræu od kojega se radi i njegovoj kolièini, maneštra je g o t o v o s v a k o g a p u t a jedinstvena. Osnovu ovog istarskog jela èine tri povræa; grah, krumpir te treæe povræe, po kojem ujedno maneštra nosi ime, trukinja, slanac,

zelje…. Ujedno taj treæi sastojak daje i profinjeni okus maneštri: slatki okus kukuruz, gorak okus daje koromaè, jota je kisela, slanac je specifièan blago slani okus. Njena kvaliteta se krije u dugom i jednoliènom kuhanju povræa na blagoj vatri.

Kako se priprema

Maneštra napravljena u žurbi redovito je neuspjela i vodenasta. Naše su bake kuhale maneštru od jutra do podneva, najmanje dva sata. Za èetiri porcije potrebno je oko 300 do 500 grama krumpira, oko 250 grama graha, te od 150-400 grama onog „treæeg povræa“, slanca

najmanje, do 150 grama, bobiæa oko 400 grama. U manjim kolièinama èešnjaka, celera, lovora, soli, papra. U prošlosti glavni problem je bio kako pomastiti maneštru. Najèešæe je to bio pešt.Pešt se priprema tako da se isjecka i „pešta“ slanina sa èešnjakom i malo peršina. Pešt se stavlja u maneštru èim ona uzavrije, kako bi se dobro raskuhalo.

U prošlosti se u maneštre rijetko stavljalo meso, jer ga siromašna domaæinstva nisu imala. Najèešæe je to bila koža od pancete i l i s lanine. Najrjeðe se u maneštri kuhala kost od pršuta.

Buzetski list53

VJENÈANJA

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Emina Pekas i Ivan Vitas Erika Jakac i Alen Kranèiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Jelena Klariæ i Dorjano Krt

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Natalija Klariæ i Alen Markežiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Martina Maršiæ i Elvis Zonta

FO

TO

MIR

KO

Nives Sirotiæ i Igor Golojka

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Sanda Sandalj i Ivan Jukiæ

FO

TO

FE

ST

IVA

LSanja Gržiniæ i Branko Flego

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Sanja Greblo i Nenad Ratoša

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Tanja Vruæina i Daniel Petar KlariæF

OT

O F

ES

TIV

AL

Katarina Ataliæ i Nenad Šculac

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Buzetske bebe roðene od 1. veljaèe do 30. lipnja

Prezime i ime

1. Raguž Krešimir Domagoj

2. Krušvar Arijan

3. Prodan Leticija

4. Ivanèiæ Melani

5. Nežiæ Toni

6. Rabak Lana

Datum roðenja

01.02.2008.

03.02.2008.

22. 02.2008.

26.02.2008.

03.03.2008.

05.03.2008.

Roditelji

Katarina i Dorjan

Brigita i Damir

Kristina i Damir

Vivian i Adriano

Sanja i Elvis

Mirjana i Saša

8. Has Dominik

9. Marušiæ Marko

10. Krulèiæ Valentina

11. Vivoda Nikola

12. Ravniæ Hana

13. Ratoša Dominik

14. Prodan Marko

15. Fakin Tea

16. Krušvar David

16. Lisica Luka

17. Flego Lana

18. Šveger Noa

19. Valenèiæ Lana

20. Bartoliæ Lana

21. Vivoda Josip

22. Samsa Petar

23. Marmiliæ Erin

24. Kosovèiæ Adnel

25. Ladoviæ Emil-Luka

14.03.2008.

24.03.2008.

29.03.2008.

01.04.2008.

05.04.2008.

06.04.2008.

08.04.2008.

09.04.2008.

24.04.2008.

27.04.2008.

09.05.2008.

17.05.2008.

21.05.2008.

22.05.2008.

31.05.2008.

05.06.2008.

12.06.2008.

20.06.2008.

24.06.2008.

Nerina i Dalibor

Sabina i Valdi

Zvjezdana i Miroslav

Sanja i Bojan

Lara i Alen

Gordana

Branka i Marino

Vesna i Sandro

Damiana i Denis

Ermina i Duško

MargitaVedran

Ana i Seid

Nikolina i Josip

Diamela i Goran

Gonða i Doran

Melita i Branimir

Tea i Nenad

Asmira i Armin

Gabrijela i Robi

7. Bašiæ Adela 06.03.2008. Isma i Mirzet

Iznos jednokratne pomoæi za novoroðenu djecu iznosi:

• za prvo dijete 1.500 kn • za svako slijedeæe dijete 2.000 kn • za blizanke, trojke, èetvorke 2.500 kn po djetetu

Šaljite nam fotografije!

Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail

buzetski-list@net.hr

Buzetski list53

VJENÈANJA

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Emina Pekas i Ivan Vitas Erika Jakac i Alen Kranèiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Jelena Klariæ i Dorjano Krt

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Natalija Klariæ i Alen Markežiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Martina Maršiæ i Elvis Zonta

FO

TO

MIR

KO

Nives Sirotiæ i Igor Golojka

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Sanda Sandalj i Ivan Jukiæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Sanja Gržiniæ i Branko Flego

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Sanja Greblo i Nenad Ratoša

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Tanja Vruæina i Daniel Petar Klariæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Katarina Ataliæ i Nenad Šculac

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Buzetske bebe roðene od 1. veljaèe do 30. lipnja

Prezime i ime

1. Raguž Krešimir Domagoj

2. Krušvar Arijan

3. Prodan Leticija

4. Ivanèiæ Melani

5. Nežiæ Toni

6. Rabak Lana

Datum roðenja

01.02.2008.

03.02.2008.

22. 02.2008.

26.02.2008.

03.03.2008.

05.03.2008.

Roditelji

Katarina i Dorjan

Brigita i Damir

Kristina i Damir

Vivian i Adriano

Sanja i Elvis

Mirjana i Saša

8. Has Dominik

9. Marušiæ Marko

10. Krulèiæ Valentina

11. Vivoda Nikola

12. Ravniæ Hana

13. Ratoša Dominik

14. Prodan Marko

15. Fakin Tea

16. Krušvar David

16. Lisica Luka

17. Flego Lana

18. Šveger Noa

19. Valenèiæ Lana

20. Bartoliæ Lana

21. Vivoda Josip

22. Samsa Petar

23. Marmiliæ Erin

24. Kosovèiæ Adnel

25. Ladoviæ Emil-Luka

14.03.2008.

24.03.2008.

29.03.2008.

01.04.2008.

05.04.2008.

06.04.2008.

08.04.2008.

09.04.2008.

24.04.2008.

27.04.2008.

09.05.2008.

17.05.2008.

21.05.2008.

22.05.2008.

31.05.2008.

05.06.2008.

12.06.2008.

20.06.2008.

24.06.2008.

Nerina i Dalibor

Sabina i Valdi

Zvjezdana i Miroslav

Sanja i Bojan

Lara i Alen

Gordana

Branka i Marino

Vesna i Sandro

Damiana i Denis

Ermina i Duško

MargitaVedran

Ana i Seid

Nikolina i Josip

Diamela i Goran

Gonða i Doran

Melita i Branimir

Tea i Nenad

Asmira i Armin

Gabrijela i Robi

7. Bašiæ Adela 06.03.2008. Isma i Mirzet

Iznos jednokratne pomoæi za novoroðenu djecu iznosi:

• za prvo dijete 1.500 kn • za svako slijedeæe dijete 2.000 kn • za blizanke, trojke, èetvorke 2.500 kn po djetetu

Šaljite nam fotografije!

Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail

buzetski-list@net.hr

Buzetski list55

INFO

54Buzetski list

Erste & Steiermärkische bank Tel. 062-376-570 • Fax. 062-376-571 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 18,00 subota: 8,00 - 12,00

Kreditni odjel stanovništvoRadno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Profitni centar Buzet Tel. 062-376-131 • Fax. 062-375-910 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Istarska kreditna banka Umag Tel. 663-417 • Fax. 663-393 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00 E-mail: krediti.buzet@ikb.hrwww.ikb.hr

OTP banka Tel. 062-201-555 • Fax. 663-022Radno vrijem: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00www.otpbanka.hr

Benzinska crpka Ina Tel. Fax. 663-531 Radno vrijeme: pon. - ned. 6,00 - 22,00

Benzinska crpka OMV Tel.fax 663-501 Radno vrijeme: pon. - ned.: 0,00 - 24,00

Djeèji vrtiæ «Grdelin» Tel. Fax. 662-614 Radno vrijeme: pon. - petak.: 6,30 - 16,15

Dom za starije i nemoæne osobe Tel. 725-090 • Fax. 725-099 Vrijeme posjeta: pon. - ned.: 15,00 - 18,00

Dom zdravlja Tel. 662-722 (centrala)

Fina Tel. 662-994, 662-996 • Fax. 662-839 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 12,00

Crveni križ Tel. 662-445

Hrvatske šume Tel. 696-150

Gruntovnica (zemljišno-knjižni odjel) Tel. 662-808 (centrala) Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet. 9,00 - 15,00 èetvrtak - ne radi

HEP, Pogon Buzet Tel. 695-010 (centrala) • Fax. 695-021 Dežurna služba 695-014, 098-366-509 Služba potrošaèa 695-020

Gradska knjižnica Tel. 662-836 Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet.: 9,00 - 15,30 èetvrtak: 13,00 - 19,00 E-mail: knjiznica@poubuzet.hrwww.poubuzet.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje Tel. 662-870 • Fax. 694-081 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,30 - 15,30 E-mail: ibrahim.pehadzic@hzz.hrwww.hzz.hr

HZMO Tel. 662-830 • Fax. 694-240 Radno vrijeme: pon., sri., èet., pet.: 8,30 - 11,30 uto.: 8,30 - 11,30 i 12,30 - 14,30

HZZO Tel. Fax. 662-843 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 15,00

Ljekarna Tel. 662-832 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 subota: 9,00 - 13,00

Komunalno poduzeæe «Park» Tel. Fax. 662-456 Radno vrijeme: pon., srij.a, èet.k, pet.: 7,00 - 15,00 uto.: 7,00 - 16,00 E-mail: park@pu.t-com.hrwww.park.hr

Matièni ured Buzet Tel. 695-230Radno vrijeme: pon., sri., pet.: 7,30 - 14,30 utorak: 12,00 - 14,30 èetvrtak - nije dan za stranke

Matièni ured Lanišæe Tel. 661-060 Radno vrijeme: svaki 2. i 4. utorak u mjesecu 7,30 - 14,30

Opæina Lanišæe Tel. 661-060

Opæinski sud u Buzetu Tel. 662-808 (centrala) • Fax. 662-932 Ured predsjednice 663-330 Radno vrijeme sudske pisarnice: pon. - pet.: 9,00 - 15,00

Poljoprivredna zadruga Mirna Tel. 662-294

Pošta Buzet Tel. 662-835 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 15,00

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet Tel. 662-856

Tel. 661036 Tel. 664-105 Tel. 666-413 Tel. 667-178

- podruèna škola Lanišæe ......- podruèna škola Livade ........- podruèna škola Roè ............- podruèna škola Vrh .............

Istarski vodovod Tel. 602-200 (centrala) • Fax. 602-201 Dojava kvarova 602-260, 098-329-834 Ured potrošaèa 602-207 Poslovna jedinica Buzet 602-300 E-mail: istarski.vodovod@ivb.hr

Javni bilježnik mr. Ante Kravar Tel. 663-344 • Fax. 694-317 Radno vrijeme: pon., pet.: 9,00 - 14,00 uto., èet.: 9,00 - 13,00 i 15,00 - 18,00 srijeda - vanjsko uredovanje subota - po dogovoru

Pošta Livade Tel. 664-135 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Pošta PožaneTel. 669-080Radno vrijeme: pon. - sub.: 9,00 - 21,00 nedjelja i blagdan: 10,00 - 17,00

Prekršajni sud Tel. 662-528

Puèko otvoreno uèilište «Augustin Vivoda» Tel. 662-836www.poubuzet.hr

Srednja škola Buzet Tel. 662-764

Turistièka zajednica Grada Buzeta Tel. Fax. 662-343 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 (Nakon Uskrsa i subotom 9,00 - 14,00) E-mail: tzg-buzeta@pu.t-com.hr www.istria-buzet.com

Veterinarska ambulanta Tel. 662-801 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 14,00 i 17,00 - 18,00 subota: 7,00 - 10,00 i 17,00 - 18,00 nedjelja: 8,00 - 10,00

Udruženje obrtnika Tel. 662-436, 694-685 • Fax. 662-436 Gsm: 091-753-4782 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 E-mail: uo-buzet@pu.t-com.hr www.uobuzet.hr

Ured za katastar Tel. Fax. 662-807 Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8,30 - 14,30

Pošta Roè Tel. 666-411 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Željeznièki kolodvor Tel. 662-899

Župni ured Buzet Tel. 662-679, 662-340

Župni ured Lanišæe Tel. 661-018

Župni ured Roè Tel. 666-462

Župni ured Vrh Tel. 667-230

GRADSKA UPRAVA GRADA BUZETA ....................................................................................... 662-726

ponedjeljak: 8,00 - 12,00 utorak: 14,00 - 16,00

srijeda: 8,00 - 12,00 petak: 8,00 - 12,00

POREZNA UPRAVA PODRUÈNI URED PAZIN - Ispostava Buzet ............................................. 725-530

svaki dan: 7,30 -13,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za gospodarstvo ........................ 695-220

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za opæu upravu ......................... 695-224

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Sanitarni inspektor .............................. 695-226

ponedjeljak: 8,00 - 11,00 srijeda: 8,00 - 11,00 èetvrtak: 8,00 - 11,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za društvene djelatnosti ............ 695-227

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za imovinsko pravne poslove - .... 695-222

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU ........................ 662-726, Int. 104

ponedjeljak: 7,00 - 12,00 srijeda: 7,00 - 12,00

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - Podružnica Buzet ...................................................... 662-523

ponedjeljak: 8,00 - 15,00 utorak: 8,00 - 15,00 èetvrtak: 8,00 - 15,00

URED ZA OBRANU ................................................................................................................... 624-551

èetvrtak: 9,30 - 11,00

Odsjek za prostorno ureðenje i gradnju Buzet ......................................................................... 695-229

ponedjeljak: 9,00 - 10,00 utorak: 11,00 - 15,30

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE I GRADNJU

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112

Policija 92

Tel. 533-339

Hitna medicinska pomoæ 94

Vatrogasci 93

Tel. 695-060

II. Istarske brigade 11, 52420 BUZET

Tel. 662-726 • Fax. 662-676E-mail: grad-buzet@pu.htnet.hr • www.buzet.hr

Udruga »Hum od utvrde do najmanjeggrada na svijetu« Tel. 660 003 • Fax. 660 005www.hum.hr

Udruženje mladih »BUM« BuzetTel. 663 449www.bum.hr

UD »Sokol« Buzet Mob. 091 891 63 57E-mail: sanjin.radovic@pu.t-com.hr

Zavièajni muzejTel. 662 792 • Fax. 694 125E-mail: zavicajnimuzejbuzet@pu.t-com.hr

Carinska uprava, Granièni prijelaz BuzetTel. 662 038 • Fax: 662 976

Carinska uprava RH, BuzetTel. 662 978 • Fax. 662 976

POLICIJSKA POSTAJA BUZET - kontakt policajci

I POLICIJSKI SEKTOR - 1. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Podruèje kontaktnog rajona omeðeno je sa zapada Ulicom II. istarske brigade, sa sjevera državnom cestom D201, sa juga Rijeèkom ulicom, te sa istoka državnom cestom D44. Na kontaktnom rajonu nalaze se ulice II. istarske brigade, Rijeèka ulica, Športska ulica, Ulica A.C. Toniæa, Ulica Sjeverna zona i Naselje Baraka.

Kontakt - policajac: Mario Kelemen

Telefon: 533-339

I POLICIJSKI SEKTOR - 2. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Omeðeno je sa zapada Naseljem Gorièica, sa sjevera Trgom Fontana, sa juga Ulicom 1. Maja, te sa istoka Starim Gradom. Na kontaktnom rajonu nalazi se Trg Fontana, Naselje Verona, Ulica 1. Maja, Naselje Gorièica, Ulica Augustina Vivode, Ulica S. Konzula, Ulica F. Flege, Ulica P. Budièina, Titov Trg, Ulica M. Laginje, Ulica Petra Flege, Ulica J. Rakovca, i dr.

Kontakt - policajac: Mario Vukoviæ

Telefon: 533-339

Buzetski list55

INFO

54Buzetski list

Erste & Steiermärkische bank Tel. 062-376-570 • Fax. 062-376-571 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 18,00 subota: 8,00 - 12,00

Kreditni odjel stanovništvoRadno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Profitni centar Buzet Tel. 062-376-131 • Fax. 062-375-910 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Istarska kreditna banka Umag Tel. 663-417 • Fax. 663-393 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00 E-mail: krediti.buzet@ikb.hrwww.ikb.hr

OTP banka Tel. 062-201-555 • Fax. 663-022Radno vrijem: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00www.otpbanka.hr

Benzinska crpka Ina Tel. Fax. 663-531 Radno vrijeme: pon. - ned. 6,00 - 22,00

Benzinska crpka OMV Tel.fax 663-501 Radno vrijeme: pon. - ned.: 0,00 - 24,00

Djeèji vrtiæ «Grdelin» Tel. Fax. 662-614 Radno vrijeme: pon. - petak.: 6,30 - 16,15

Dom za starije i nemoæne osobe Tel. 725-090 • Fax. 725-099 Vrijeme posjeta: pon. - ned.: 15,00 - 18,00

Dom zdravlja Tel. 662-722 (centrala)

Fina Tel. 662-994, 662-996 • Fax. 662-839 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 12,00

Crveni križ Tel. 662-445

Hrvatske šume Tel. 696-150

Gruntovnica (zemljišno-knjižni odjel) Tel. 662-808 (centrala) Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet. 9,00 - 15,00 èetvrtak - ne radi

HEP, Pogon Buzet Tel. 695-010 (centrala) • Fax. 695-021 Dežurna služba 695-014, 098-366-509 Služba potrošaèa 695-020

Gradska knjižnica Tel. 662-836 Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet.: 9,00 - 15,30 èetvrtak: 13,00 - 19,00 E-mail: knjiznica@poubuzet.hrwww.poubuzet.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje Tel. 662-870 • Fax. 694-081 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,30 - 15,30 E-mail: ibrahim.pehadzic@hzz.hrwww.hzz.hr

HZMO Tel. 662-830 • Fax. 694-240 Radno vrijeme: pon., sri., èet., pet.: 8,30 - 11,30 uto.: 8,30 - 11,30 i 12,30 - 14,30

HZZO Tel. Fax. 662-843 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 15,00

Ljekarna Tel. 662-832 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 subota: 9,00 - 13,00

Komunalno poduzeæe «Park» Tel. Fax. 662-456 Radno vrijeme: pon., srij.a, èet.k, pet.: 7,00 - 15,00 uto.: 7,00 - 16,00 E-mail: park@pu.t-com.hrwww.park.hr

Matièni ured Buzet Tel. 695-230Radno vrijeme: pon., sri., pet.: 7,30 - 14,30 utorak: 12,00 - 14,30 èetvrtak - nije dan za stranke

Matièni ured Lanišæe Tel. 661-060 Radno vrijeme: svaki 2. i 4. utorak u mjesecu 7,30 - 14,30

Opæina Lanišæe Tel. 661-060

Opæinski sud u Buzetu Tel. 662-808 (centrala) • Fax. 662-932 Ured predsjednice 663-330 Radno vrijeme sudske pisarnice: pon. - pet.: 9,00 - 15,00

Poljoprivredna zadruga Mirna Tel. 662-294

Pošta Buzet Tel. 662-835 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 15,00

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet Tel. 662-856

Tel. 661036 Tel. 664-105 Tel. 666-413 Tel. 667-178

- podruèna škola Lanišæe ......- podruèna škola Livade ........- podruèna škola Roè ............- podruèna škola Vrh .............

Istarski vodovod Tel. 602-200 (centrala) • Fax. 602-201 Dojava kvarova 602-260, 098-329-834 Ured potrošaèa 602-207 Poslovna jedinica Buzet 602-300 E-mail: istarski.vodovod@ivb.hr

Javni bilježnik mr. Ante Kravar Tel. 663-344 • Fax. 694-317 Radno vrijeme: pon., pet.: 9,00 - 14,00 uto., èet.: 9,00 - 13,00 i 15,00 - 18,00 srijeda - vanjsko uredovanje subota - po dogovoru

Pošta Livade Tel. 664-135 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Pošta PožaneTel. 669-080Radno vrijeme: pon. - sub.: 9,00 - 21,00 nedjelja i blagdan: 10,00 - 17,00

Prekršajni sud Tel. 662-528

Puèko otvoreno uèilište «Augustin Vivoda» Tel. 662-836www.poubuzet.hr

Srednja škola Buzet Tel. 662-764

Turistièka zajednica Grada Buzeta Tel. Fax. 662-343 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 (Nakon Uskrsa i subotom 9,00 - 14,00) E-mail: tzg-buzeta@pu.t-com.hr www.istria-buzet.com

Veterinarska ambulanta Tel. 662-801 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 14,00 i 17,00 - 18,00 subota: 7,00 - 10,00 i 17,00 - 18,00 nedjelja: 8,00 - 10,00

Udruženje obrtnika Tel. 662-436, 694-685 • Fax. 662-436 Gsm: 091-753-4782 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 E-mail: uo-buzet@pu.t-com.hr www.uobuzet.hr

Ured za katastar Tel. Fax. 662-807 Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8,30 - 14,30

Pošta Roè Tel. 666-411 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Željeznièki kolodvor Tel. 662-899

Župni ured Buzet Tel. 662-679, 662-340

Župni ured Lanišæe Tel. 661-018

Župni ured Roè Tel. 666-462

Župni ured Vrh Tel. 667-230

GRADSKA UPRAVA GRADA BUZETA ....................................................................................... 662-726

ponedjeljak: 8,00 - 12,00 utorak: 14,00 - 16,00

srijeda: 8,00 - 12,00 petak: 8,00 - 12,00

POREZNA UPRAVA PODRUÈNI URED PAZIN - Ispostava Buzet ............................................. 725-530

svaki dan: 7,30 -13,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za gospodarstvo ........................ 695-220

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za opæu upravu ......................... 695-224

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Sanitarni inspektor .............................. 695-226

ponedjeljak: 8,00 - 11,00 srijeda: 8,00 - 11,00 èetvrtak: 8,00 - 11,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za društvene djelatnosti ............ 695-227

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za imovinsko pravne poslove - .... 695-222

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU ........................ 662-726, Int. 104

ponedjeljak: 7,00 - 12,00 srijeda: 7,00 - 12,00

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - Podružnica Buzet ...................................................... 662-523

ponedjeljak: 8,00 - 15,00 utorak: 8,00 - 15,00 èetvrtak: 8,00 - 15,00

URED ZA OBRANU ................................................................................................................... 624-551

èetvrtak: 9,30 - 11,00

Odsjek za prostorno ureðenje i gradnju Buzet ......................................................................... 695-229

ponedjeljak: 9,00 - 10,00 utorak: 11,00 - 15,30

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE I GRADNJU

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112

Policija 92

Tel. 533-339

Hitna medicinska pomoæ 94

Vatrogasci 93

Tel. 695-060

II. Istarske brigade 11, 52420 BUZET

Tel. 662-726 • Fax. 662-676E-mail: grad-buzet@pu.htnet.hr • www.buzet.hr

Udruga »Hum od utvrde do najmanjeggrada na svijetu« Tel. 660 003 • Fax. 660 005www.hum.hr

Udruženje mladih »BUM« BuzetTel. 663 449www.bum.hr

UD »Sokol« Buzet Mob. 091 891 63 57E-mail: sanjin.radovic@pu.t-com.hr

Zavièajni muzejTel. 662 792 • Fax. 694 125E-mail: zavicajnimuzejbuzet@pu.t-com.hr

Carinska uprava, Granièni prijelaz BuzetTel. 662 038 • Fax: 662 976

Carinska uprava RH, BuzetTel. 662 978 • Fax. 662 976

POLICIJSKA POSTAJA BUZET - kontakt policajci

I POLICIJSKI SEKTOR - 1. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Podruèje kontaktnog rajona omeðeno je sa zapada Ulicom II. istarske brigade, sa sjevera državnom cestom D201, sa juga Rijeèkom ulicom, te sa istoka državnom cestom D44. Na kontaktnom rajonu nalaze se ulice II. istarske brigade, Rijeèka ulica, Športska ulica, Ulica A.C. Toniæa, Ulica Sjeverna zona i Naselje Baraka.

Kontakt - policajac: Mario Kelemen

Telefon: 533-339

I POLICIJSKI SEKTOR - 2. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Omeðeno je sa zapada Naseljem Gorièica, sa sjevera Trgom Fontana, sa juga Ulicom 1. Maja, te sa istoka Starim Gradom. Na kontaktnom rajonu nalazi se Trg Fontana, Naselje Verona, Ulica 1. Maja, Naselje Gorièica, Ulica Augustina Vivode, Ulica S. Konzula, Ulica F. Flege, Ulica P. Budièina, Titov Trg, Ulica M. Laginje, Ulica Petra Flege, Ulica J. Rakovca, i dr.

Kontakt - policajac: Mario Vukoviæ

Telefon: 533-339

SUBOTINA

Trg Fontana, 13. rujna 2008.

Program:

18.00 satiFritada od 2008 jaja i 10 kilograma bijelog tartufa

21.30 satiKoncert: „Coctails band“ i Toni Cetinski

SUBOTINA PO STARINSKI

Stari grad Buzet, 14. rujna 2008.

Program:

10.30 sati Sv. misa u glavni crekvi12.00 sati Otvaranje manifestacije13.00 sati Ubed na pu cene puli Ðineta14.00 sati Predstavljanje: Èešljarska radionica15.00 sati Turnir u briškuli 16.00 sati „Birikini“, glazbena grupa17.00 sati Puèki teatar: «Saka hiš ima svoj križ»18.00 sati Promenada ulicama, promocija CD-a Subotine po starinski19.00 sati Koncert po starinski20.00 sati Ples po starinski

Europsko prvenstvo brdskih auto utrka "Buzetski dani - INA 2008"

Most Penièiæi, 20. i 21. rujna 2008.

Program:

Subota 20. rujna 2008.

10.00 - 13.00 sati Trening I14.00 - 17.00 sati Trening II

Nedjelja 21. rujna 2008.

9.00 - 11.30 sati Vožnja I13.15 sati Sveèano otvaranje utrke13.30 - 16.00 sati Vožnja II18.00 sati Sveèana dodjela nagrada (Trg Fontana)

Rujan u Buzetu