2

UVODNIK

Dragi čitatelji!

Napokon je i četvrti broj Klinčeka pred Vama.

Nastojali smo i u ovom broju svojim teks-tovima i fotografijama prikazati najvažnija događanja u našoj školi.

Tijekom školske godine marljivo smo is-traživali i prikupljali podatke o svim škol-skim projektima i aktivnostima. Također ćete naći i niz drugih tema, učeničkih lite-rarnih i likovnih radova.

Nadamo se da ćete s veseljem čitati naš novi Klinček.

Vaši novinari

Iz sadržaja

Uredništvo:

Klara Guštek

Dijana Kolinger

Ivan Anzulović

Petra Kozlina

Sara Pankretić

Matilda Razum

Stela Bobanac

Josipa Pučar

Ika Hamaček

Nika Vladić

Dora Guštek

Nevenka Drlje

Projektni eko dan

Dan humanosti i tolerancije

Večer matematike

Natjacanja

Svečanosti i proslave

Izleti

Sport

Školski vrt

Tjedan čitanja

Priče iz zavičaja

Gostovanja

3

Početkom travnja posjetili smo Dječji dom "Vladimir Nazor" u Karlovcu.

Sudjelovali smo na likovnoj radionici “Zilik” u kojoj tradicionalno sudjeluju djeca tog doma te djeca iz ostalih dječjih domova, škola i vrtića prilikom čega smo izrađivali Uskrsne ukrase pod vodstvom likovnih umjetnika. Radionica je bila zanimljiva i smiješna, jako smo uživali.

Stekli smo nova 'radna' iskustva, ali i nove prijatelje.

Posjet domu nadmašilo je naša očekivanja. Koliko smo čuli iz priča djece koja tamo žive, a i sami smo se imali priliku uvjeriti u to, tamo im je lijepo i uživaju. Prije dolaska smo ipak sve zamišljali malo drukčije.

Mislim da je ovaj posjet ostavio pozitivan trag na nama. Sad kad tamo imamo nove prijatelje, ovakav bismo susret rado uskoro ponovili.

Druženje i suradnja s domom nastavljaju se uzvratnim posjetom na naš Dan škole.

ŠTO RADE NAŠI VOLONTERI?

OSTALE AKTIVNOSTI

Tijekom listopada I studenog učenici su prikupljali plišane igračke za donaciju dječjim odjelima zagrebačkih bolnica. Ove godine donirali smo Kliniku za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”

U ožujku je organizirano prikupljanje pomoći za obitelj Kovačić čiji dom je izgorio u požaru. Poslana su 3 velika paketa odjeće, obuće I školskog pribora.

POSJET VOLONTERA DOMU ZA DJECU “VLADIMIR NAZOR” U KARLOVCU

Susret s umirovljenicima u “Mirin dvoru”

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada. Ove godine volonteri Osnovne škole „ Kli-nča Sela “sa svojim nastavnicama i pedagoginjom odlučili su posjetiti „Mirin dvor”, dom za umirovlje-nike.

Naš dolazak u dom jako je obradovao umirovljeni-ke. Na dolasku dočekali su nas vlasnica i nekoliko njegovateljica. Prof. Muhvić pozdravila je umirovlje-nike, a ja sam njihovoj vlasnici predala dar. Sigurno se pitate kakav dar? Bila je to jedna prekrasna slika koja prikazuje pašku čipku, rad naše bivše učenice. Umirovljenici su nam o domu, o svojim iskustvima i životu. Neki su već duže vrijeme tamo, a neki kraće. Svi su zadovoljni domom, lijepo im je tamo, no ipak kod kuće je najbolje.

Jedna umirovljenica nam je cijelo vrijeme pjevala. Taj trenutak nekako je bio tužan. Počastili su nas slat-kišima i sokovima, fotografirali smo se, a onda je došlo vrijeme našeg odlaska..

Mislim da ću taj dan uvijek pamtiti jer smo svojim dolaskom nekima uljepšali dan. To je zaista lijep os-jećaj.

Dijana Kolinger

Dječji dom “Vladimir Nazor”

Dom za umirovljenike “Mirin Dvor”

4

Prevencija prekomjerne tjele-sne težine

Prekomjerna težina zdravstveni je prob-lem svjetskih razmjera.

Najdeblja dražava svijeta je SAD; pre-ma Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, oko 2,3 milijarde odraslih do 2015. go-dine bit će preteško, a više od 700 miliju-na pretilo. Procjenjuje se kako je 20 mi-lijuna djece mlađe od pet godina preteš-ko.

Hrvati se nalaze na 6. mjestu najdebljih nacija svijeta, dok su Hrvatice zauzele 22. mjesto.

Preuhranjenost se odnosi na kronično stanje pretjeranog unosa hrane (više no što je potrebno za zadovoljenje prehrambenih energetskih potreba) koje najčešće vodi do prekomjerne težine i/ili pretilosti.

ITM (indeks tjelesne mase) koristi se

kao pokazatelj stupnja uhranjenosti o-sobe. Predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima.

Proveli smo istraživanje indeksa tjelesne mase učenika naše škole. Slijede rezulta-ti koje smo dobili prošle godine, ove go-dine i njihova usporedba...

ITM OD 1. DO 8. RAZREDA

Projektni eko - dan

5

Napredovali smo u odnosu na prošlu godinu, ali ne smijemo za-boraviti što treba činiti...

►Unos kalorija uskladiti sa stvarnim potrebama ipotrošnjom – izbaciti iz prehrane skrivene kalorije

(slatki napitci, brza hrana).

►Povećati svakodnevnu učinkovitu tjelesnu aktivnost (svakodnevna tjelesna aktivnost, 30-60 minuta hoda, 2 do 4 km ili vježbanja do znojenja).

► Vježbanjem se učinkovitije gubi tjelesna mast, ali tjelesna masa se bolje smanjuje vježbanjem i smanjenjem unosa hrane (kalorija).

►Tijekom školske dobi zadržati primjerenu tjelesnu uhranje-nost.

►Djecu i mlade s povećanim rizikom za kardiovaskularne bole-sti pratiti i na vrijeme intervenirati .

►Djecu s kroničnim bolestima uključiti u tjelovježbu u skladu sa zdravstvenim stanjem.

6

Dan humanosti i tolerancije

Humanost na djelu

Dan humanosti i tolerancije naša škola obilje-žava svake godine u svibnju.

To je svojevrsna kruna cjelogodišnjeg rada i sudjelovanja u raznim projektima i akcijama.

Svoje učenike učimo humanim vrijednostima, čovjekoljublju, suosjećanju i pomaganju bliž-njima.

Iz godine u godinu sve više dobrih ljudi, udru-ga, društava i klubova prepoznaju naš rad i ne-sebično se uključuju u našu humanitarnu akci-ju.

Već tradicionalno toga dana nudimo bogat program s priredbom, sportskim aktivnostima i prodajnom izložbom.

Sva prikupljena sredstva doniramo potrebitima iz naše okoline i šire.

Zahvaljujemo učenicima, roditeljima i svima drugima koji su i ove godine podržali našu ak-ciju.

7

HUMANITARNA AKCIJA ŠK.GOD. 2013/2014.

9.05.2014.

Za Slavoniju (poplavljeni) = 4.000,00 kn

Za jednu obitelj = 3.401,00 kn

Za Dječju bolnicu Zagreb (Školi onkološkog odjela) = 500,00 kn

Udruga oboljelih od leukemije i limfoma = 1.060,00 kn

Za 2 učenika = 160,00 kn

Za jednog učenika, 3b r. = 300,00 kn

Za učenike „Škole u prirodi“ = 400,00 kn

Za majice Udruge „Debra“ = 2.565,00 kn

Red.

br. Razred Prikupljena sre-

dstva Namjena

1. PŠ Repišće 1.000,00 za Slavoniju (poplavljeni)

2. PŠ Kupinec 500,00 Dječja bolnica Zagreb (školi onkološkog odje-

3. 1a,1b,3a 751,00 za Slavoniju (poplavljeni)

4. 2a,2b,3c 1.060,00 Udruga oboljelih od leukemije i limfoma

5. 3b 300,00 za 1 učenika

6. 4a 200,00 za Slavoniju (poplavljeni)

7. 4a (1.035,00)

4b (1.080,00) 2.565,00 za majice Udruge „Debra“

8. 4a 400,00 za „Školu u prirodi“

9. 5a, 6b 1.430,00 za 2 učenika (160,00 kn) + 1.270,00 za jed-

10. 5b 536,00 za jednu obitelj

11. 5c, 6a 1.526,00 za jednu obitelj (800,00 kn), za Slavoniju

12. 6c 400,00 za Slavoniju (poplavljeni)

13. 7a 450,00 za jednu obitelj

14. 7b 300,00 za Slavoniju (poplavljeni)

15. 7c 345,00 za jednu obitelj

16. 8a 117,00 za poplavljene u Slavoniji (Dražen Kobaš)

17. 8b 300,00 za Slavoniju (poplavljeni)

18. Konjički klub 206,00 za Slavoniju (poplavljeni)

12.386,00 UKUPNO:

8

SVEČANOSTI I PROSLAVE

Na proslavi Dana škole obnovili smo status eko škole.

Svečanom akade-mijom proslavili smo Dan neovis-nosti.

Povodom Hrvatskog olim-pijskog dana svi smo uži-vali u sportskim aktivnos-tima.

Zajedno slavimo

Naši glumci, pjevači, svirači i recitatori su se i ove godine potrudili da sve školske proslave budu svečane i vesele. Svojim odlično pripremljenim nastupima, zajedno sa svojim učiteljima, iz godine u godinu privlače sve veći broj ljudi koji uživaju u našim priredbama. Tako je bilo i na Božićnoj pri-redbi, Danu škole, Eko danu i Danu humanosti i tolerancije.

Povijest Hrvata (Izradio: Bruno Pankre-

Hokej (Izradio: Filip Šiktar, 6.b)

Betlehem (Izradio: Luka Matasić, 7.a)

9

DJEČJI TJEDAN

Pronađimo se u igri

Dječji tjedan je tradicionalna godišnja akcija pos-većena djeci. Cilj je usmjeriti pozornost šire javno-sti na prava i potrebe djece kroz igru i druženje.

To je učinila i naša knjižničarka Marijana i osmis-lila likovne radionice za učenike od 1.do 4. razre-da.

Prvaši su napravili stabla od papirnatih vrećica. Drugi i treći razredi su pokazali kako izraditi živo-tinjske likove od različitih vrsta papira.

Najveće iznaneđenje su bili prekrasni buketi ruža koje su učenici izrađivali od kolaž papira, ljepila i žice.

Likovna skupina je papirnatim vrećicama namije-nila novu ulogu - postale su mudre sove.

Dječji tjedan je u listopadu, ali neka svaki dan bu-de dječji, a i vi odrasli ne zaboravite se poigrati sa svojom djecom.

“Čovjek postaje najbliži sebi ka-da postigne onakvu ozbiljnost kakvu ima dijete dok se igra."

Heraklit

U svijetu igre

Stabla od papira

10

VEČER MATEMATIKE

Družimo se s brojka-ma

Večer matematike je niz interaktivnih radionica za roditelje i djecu u kojima se razvijaju suradnički odnosi i pristup matema-tici kroz igru i druženje.

Početkom prosinca tak-ve radionice organizira-ne su i u našoj školi. Za ulazak u matematičku

radionicu valjalo je naj-prije dobiti matematičku putovnicu, a onda smo krenuli na zadatke. Neki su ih s lakoćom rješava-li, a nekima su zadavali muke.

Na Večeri matematike sudjelovalo je 170 učeni-ka, roditelja i učitelja. Puno se naučilo, a pri-tom i zabavilo. Kao us-pomenu na Večer mate-matike, učenici su dobili zahvalnice.

Komentari

Jako mi se svidjela večer matematike. Svi smo se zabavljali rješavajući matematičke zadatke. Bilo mi je drago što su s nama bili i roditelji. Svi smo s osmijehom na licu otišli kući. (Ella 3.b)

Na večer matematike sam išao s bakom. Najzanimljivija igra bila nam je s kartama... (Mihael 3.b )

Baš smo se zabavili na večeri matematike...kako je dobro igrati se i učiti. Kad je bilo nešto teško, pored mene je bila mama pa smo zajedno uspjele riješiti sve zadatke... (Leonarda 4.b)

Na večeri matematike bilo mi je zabavno. Sve su mi igre bile zabavne, a najviše tangrami i matematika na engleskom.. (Maria 4.b)

Na večeri matematike bilo je logičkih i zabavnih iga-ra. Zabavila sam se sa svojim roditeljima, dobivala žigiće... Stvarno se isplatilo. (Stella 4.a)

VEČER MATEMATIKE

Bilo je to 5. prosinca 2013. godine u 18:00 h kada sam sa svojim prijateljima krenula na večer matematike. Svi smo bili jako uzbuđeni. Nadali smo se da ćemo se jako dobro provesti i da ćemo uspješno obaviti naš zadatak koji bio pomoći drugima u igranju raznih matematičkih igara. Ka-da smo stigli, vidjeli smo jako puno djece i njihovih rodite-lja. Na početku smo bili malo zbunjeni zato što nigdje ni-smo mogli naći našu profesoricu matematike Lidiju Vino-vrški, ali kada smo je konačno našli, ona nas je podijelila tako da je svaka skupina učenika otišla pomagati u jedan razred. Zabavljali smo se pomagajući drugim učenicima. Bilo je to jedno jako lijepo iskustvo za koje se nadam da ću ga moći ponoviti.

Petra Kozlina, 6. b

Primanje zahvalnica od ravnatelja

Velika pomoć roditelja

11

IZVANUČIONIČKA NASTAVA

Na svojem posljednjem izletu u našoj školi os-maši su posjetili Slavoniju i upoznali Osijek i Đakovo.

Kiša koja je u petak ujutro počela rano padati nije omela veselu ekipu osmih razreda. Dobro raspolo-ženje kao da je obeshrabrilo već pomalo dosadnu kišu i dan je na kraju ispao sasvim lijep i ugodan za jedan nezaboravan izlet. Obilazak znamenitosti Osijeka uz lokalnog vodiča i posjet podružnici Crvenog križa gdje smo pokazali solidarnost s o-nima koji su stradali u nedavnim poplavama. Hva-la svima koji su sudjelovali, a posebna zahvala inicijatorima ove vrijedne, humane geste. U Đako-vu smo posjetili čuvenu ergelu, ručali u ugodnom restoranu, odali počast velikom J.J. Strossmayeru i njegovoj velebnoj katedrali.

Nezaboravno putovanje u Istru!

Nakon mjeseci iščekivanja krenuli smo na maturalac. Mnogi od nas nikada nisu prešli Učku i pitali smo se što nas tamo če-ka. Alejom glagoljaša prošli smo male, srednjovjekovne gra-dove Roč i Hum, popeli se na Motovun i uživali u prekrasnom pogledu na istarske ljepote. Sljedećih dana smo posjetili Pulu, Nacionalni park Brijune, Poreč i Rovinj. Uzivali smo u kultur-nim i povijesnim znamenitostima, prekrasnim krajolicima i druženju.

Tri dana za upoznati Istru premalo je, ali dovoljno za ponijeti pregršt lijepih uspomena i obećati ponovni dolazak.

Koza (Izradila: Josipa Kelečić, 6.c)

Osijek

12

Senjska bura i “brkata cura”

Svi koji su bili u Senju vjerujem da su čuli izreku o buri i brkatoj curi. I ja sam je prvi put čula ove godine na izletu u Senju. Oduševljena sam kulom Nehaj i pri-čama i legendama o njoj, a ponajviše senjskom burom koja nas je uredno počešljala na vrhu kule. Posjetili smo mnoge znamenitosti grada Senja i puno naučili o njegovoj bogatoj povijesti.

Rado bismo tamo ostali, no naš put je vodio preko 45. paralele u Novi Vinodolski, grad Mažuranića i Vino-dolskog zakonika. Sve smo već čuli o glagoljici, ali proći putem glagoljaša je sasvim nešto drugo.

Putovanje se nastavilo do Crikvenice. “Zaronili” smo u Akvarium, a onda uživali u druženju uz more i sla-doled.

Valentina Šinković, 6.a

Glagoljica (Izradila: Mar tina Filipović, 7.b)

IZVANUČIONIČKA NASTAVA

Plitvička idila

Petaši su posjetili jedan od najljepših nacionalnih parkova na svijetu - Plitvi-čka jezera. Uživali su u šetnji uz jezera i osluškivali vratolomije tisuću slapova. Turističkim brodićem prešli su najveće jezero i na obali zaigrali nogomet.

Čarolija na slapovima

13

NAŠ ZAVIČAJ

Crkva Sv. Nikole u Jatrebarskom se Eko park Kraš nalazi se u Bratini. Okić grad nalazi se na prvi put spominje 1257. g. U tom Idealna je destinacija koja, samom vrhu okićkog razdoblju grad Jastrebarsko dobiva nakon svakodnevnih obaveza, pruža kraja. Pogodan je za povlasticu slobodnog kraljevskog turistima, znatiželjcima i putni- planinare, šetaće, grada. Jedna je od najljepših i cima idealan odmor u prekrasnom ljude željne svježeg najstarijih crkava u našem kraju. okruženju istinite seoske idile. zraka.

Dvorac Erdödy u Jastrebarskom

Dvorac Erdödy naj-stariji sačuvani spo-menik kulture u Jas-trebarskom. Podi-gao ga je ban Matija Gereb u 15.st. Od početka 16.st. pa sve tamo do 1922.g. bio je u posjedu ple-mićke obitelji Erdödy. Dvorac je vrlo zanimljiv i pogo-dan za brojne posje-titelje.

Jaskanske vinske svečanosti odraža-vaju se već dugi niz godina. One su obično uvod u berbu. Odražavaju se u rujnu, nastupaju poznati hrvatski bendovi i pjevači kao npr. Gazde, Ivan Zak... Mogu se kušati brojna vi-na nastala na jaskanskom području.

FALA

Za vsaku dobru reč, Kaj reći si mi znala, Za vsaki pogled tvoj, Za vsaki smeh tvoj, fala! Tak malo dobroga V živlenju tu se najde, I će je sunce čas, Za oblak taki zajde. A ti si v srce mi Tak puno sunca dala. Kaj morem ti neg reć: Od vsega srca Fala!

Dragutin Domjanović

PROŠĆENJE

Prošćenje je tradicionalan događaj pri nami. Obično se održava za 1. maj. Temu događaju najviše se veseliju deca, zato kaj ima puno raznih štandova de ima raznih stvari za kupiti. To su igračke, me-denjaki, lančeki, rinčice, licitarska srca i još puno tega. Na taj dan familija posjećuje svoju bližu familiju i prijatelje, zajedno obeduju, idu na mešu, a posle meše idu nekaj kupiti svojoj deci i sebi i tako skupa provedu dan.

Sara Pankretić i Petra Kozlina

14

Sama riječ glazba potječe od slaven-ske riječi glas. Glazba je umjet-nost koja se izra-žava pjevanim i sviranim tonovi-ma, raznim zvu-kovima, šumovi-ma i tišinom izme-đu njih.

Ludwig van Beethoven

Rođen je 16. prosinca 1770., a umro 26. ožujka 1827. godine. Skladao je puno simfonija, sona-ta za klavir i operu. Svirao je čembalo, violu, glasovir i orgu-lje.

Elvis Presley

Rođen je 8. siječnja 1935., a umro 16. kolo-voza 1977. godine. Bio je američki pjevač i čes-to su ga nazivali kraljem rock-a. Proslavio se hi-tovima „That's All Right Mama“ i „Heartbreak Hotel“. Od 1960. do 1975. godine izdao je 52 ploče.

Beyonce Knowles

Rođena je 4. rujna 1981. Ona je pjevačica, plesa-čica i glumica. Nekada je bila članica sastava Des-tiny's Child. Pjeva pop, R&B i soul. 2004. godi-ne je nagrađena s 5 Grammy-a.

Neke zanimljivosti o glazbi Usna harmonika je najprodavaniji instrument na svijetu.

Glazba može ublažiti kronične bolove za više od 20%, te ublažiti depresiju za 25%.

Prema nekim istraživanjima, naši otkucaji srca se mogu prilagoditi tempu glazbe.

Glazba nam pomaže u uzgoju biljaka što je potvrdila Dorothy Retallack u svojoj knjizi „Sound of music and plants”.

U istraživanju 2008. godine dokazano je da glazba po-boljšava stavove i ponašanje tinejdžera.

Slušanje pjesama koje izazivaju radost povećavaju cir-kulaciju i proširuju krvne žile što pozitivno utječe na srce.

Glazba je najbolja terapija za lječenje oštećenja na moz-gu.

Što mi slušamo?

Glazba je svugdje oko nas, slušamo je dok učimo, radimo ili se zabavljamo.

Postoje različite vrste glazbe, a mi mladi najviše vo-limo slušati pop, rock i rap. Najpopularniji izvođači su Justin Bieber, Beyonce, One Direction, ali i do-maći kao što su TBF, Opća opasnost i dr.

U školi učimo i o klasičnoj glazbi, mnogi od nas po-hađaju glazbene škole i sviraju instrumente, stoga nam nisu nepoznate klasične skladbe.

Poznato je da glazba zabavlja i uveseljava ljude, ali i opušta, smiruje. Neki kažu da popravlja i zdravstve-no stanje čovjeka.

Zato pjevajmo i svirajmo, uživajmo u glazbi. Dobro ćemo se osjećati i mi i ljudi oko nas.

Matilda Razum

GLAZBA

15

KRAVATA KROZ POVIJEST

Riječ kravata dolazi od francuske riječi "croata". U svojoj knjizi "La Grande Historie de la Cravate", francuski pisac Francois Chaille, na slijedeći način govori o kravati: "... Oko1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. Među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradici-onalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile na-pravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih voj-nika i časnika. U Englesku je kravata donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu. ....."

DAN KRAVATE

Hrvatski sabor 2008. godine iskazao je kravati pose-bnu počast proglasivši Dan kravate koji se obilježava 18. listopada.

KRAVATA je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna. Kravata, smatra se iz-vornim hrvatskim proizvodom, raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvat-skih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, a kas-nije i ostale europske zemlje.

Časnik s maramom

Kravata (Josipa Kelečić, 6. c)

PRIČA O KRAVATI

16

TJEDAN ČITANJA

Bonton nije bombon -pristojno ponašanje za stolom

To sada znaju i naši prvašići. Naučili su nešto o pravi-lima ponašanja za stolom. Iako su namirnice bile od papira i glinamola, sve im je bilo još zanimljivije. Me-đutim, špageti koje su jeli bili su pravi. Nisu se laktali ni ljuljali za stolom, jeli su viljuškom i nožem i na kra-ju svi zaslužili pljesak.

Moje prvo kućno kazalište

Učenici drugog i trećeg razreda pokazali su da su pravi redatelji i glumci. Sami su izradili scenu od kartona i kolaž papira za priču Sretan cvrčak. A za likove su se također pobrinuli, za to su im poslužili čak i štapići za ražnjiće.

Trećaši su imali malo zahtjevniji zadatak. Priču ras-plamsane štipalice pretvorili su u igrokaz. Svi su dobili svoje uloge, glumili su štipalice, leptire i bili pripovje-dači. Uz glazbu su pjeveli i plesali. To je bio pravi mjuzikl.

Detektivski roman

Poirot istražuje

Agatha Christie poznata je po završnim scenama svojih romana u kojima detektiv iznosi sve svoje zaključke i objašnjava tijek ubojstva prisutnima čime dolazi do gla-vnog krivca.

Najčešći element kriminalističkih romana Agathe Chris-tie je najneizgledniji ubojica, osoba na koju se najmanje sumnja od početka do kraja romana.

U detektivskim romanima glavni lik je uvijek inteligen-tan i sposoban detektiv, koji rješava naizgled nerješiv zločin.

Hercule Poirot je detektiv koji se pojavljuje u 33 romana i preko 50 kratkih priča Agathe Christie.

Jedan od najpoznatijih detektiva svih vremena, neobi-čan, svestran i nadaren čovjek.

Proučava ljude, a najviše od svega zanimaju ga njihova ponašanja, tajne i grijesi.

Mateo Pučar, 8. a

17

NATJECANJA

LIDRANO Nakon školskog Lidrana slijedila je međuo-pćinska razina 21. siječnja u Krašiću. Našu školu su svojim literernim radovima i dram-sko– scenskim nastupima predstavljali uče-nici Ivan Fabijanić, Joško Gašpar, Sven Peršin, Mia Pustaj, Marta Škvorc, Leonardo V. Tomas, Dorijan Vučković, Matija Suša, Patrik K. Filipović, Magdalena Pavlak, Lu-ka Grdašić, Luka Pustaj i Dominik Matulin. Na županijsku razinu Lidrana, koja je ove godine organizirana 4. veljače u Ivanić Gra-du, plasirali su se Magdalena Pavlak (literarni rad) i Luka Grdašić (recitacija). Njihova mentorica je Ana Horvatić.

Da sam rijeka

S mosta promatram rijeku.Modro-zelene je boje,široka i mir-na.Nježno dodiruje svoje obale, pozdravlja šetače i nastavlja put dalje.

Da sam ja rijeka, bila bih poput Save:dugačka, duboka, široka ili možda poput Dunava…

Po meni bi plovili brodovi, u meni bi uživali kupači.Potoke,koji se ulijevaju u mene, primala bih s osmijehom i zagrljajem jer oni me čine jačom, snažnijom.Bila bih tiha rijeka, rijeka koja donosi mir svim ljudima, rijeka kojoj bi se divili i uživali u njoj.Navečer bih poslužila zvijezdama i mjesecu kao ogledalo, a svako jutro osmijehom pozdravljala sunce.

Da sam rijeka, čuvala bih tajne zaljubljenih.Pjevala bih pjes-me, šumila valovima, bila dom ribama, rakovima i drugim živo-tinjama.Prošla bih kroz puno sela i gradova, uvijek vedra i nas-miješena.Na klupi pored mene starac bi odmarao umorne noge i razmišljao o mladosti, a na livadi bi se igrala djeca.Uživala bih u njihovom glasnom smijehu.

Ne znam kako bi me ljudi nazvali, možda Bistra ili Mirna ili Zvjezdana…Ime nije tako ni važno.O meni bi učili na satu geo-grafije:koliko sam duga, kroz koja mjesta protječem, jesam li plovna…Neki bi se mučili dok me pronađu na zemljovidu, pa im možda u tome trenutku i ne bih bila tako draga.

Da sam rijeka, imala bih puno prijatelja, prijatelja koji bi me čuvali da ostanem nezagađena i čista.Ne bih se voljela ulijevati u more jer to bi za mene bio kraj.Slana voda bi me proguta-la.Radije bih s nekom drugom rijekom načinila još veću i jaču rijeku.

Da sam rijeka…Oh, dosta je sanjarenja...

Magdalena Pavlak

Ostala natjecanja– žu-panijska razina

Sigurno u prometu

26.4.2014. u Velikoj Gorici

Tena Šimanović, Karlo Komarec, Antonio Majetić, Paula Bošković

Mentorica : Marijana Dugač Se-kelj

Geografija

6.3.2014. u Rakitju

Dunja Crnčić

Mentorica : Milka Major

Povijest

7.3.2014. u Jastrebarskom

Ivana Brajković

Mentorica : Nikolina Pučar

Njemački jezik

4.3.2014. u Dugom Selu Ivan Anzulović Mentorica : Sonja Samarin

Vjeronauk

24.1.2014. u Šćitarjevu

Klara Guštek, Dijana Kolinger, Antonija Jelavić, Ana Bencetić – 8.a

Sigurno u prometu

18

SPORT

Futsal ekipa Osnovne škole „Klinča Sela“ osvojila srebrnu medalju

Na Županijskom natjecanju osnovnih škola u futsa-lu održanom 26. veljače 2014. godine u Osnovnoj školi „Milka Trnina“ u Križu futsal ekipa Osnovne škole „Klinča Sela“, u konkurenciji 9 škola iz Za-grebačke županije, osvojila je drugo mjesto.

Podsjetimo, futsal ekipu predstavljaju učenici Marko Kelava, Luka Pavlak, Luka Mikuša, Antonio Šoštarić, Patrik Andrijević, Karlo Škoc, Deni Ben-cetić, Mateo Pučar, Marko Stošić i Dominik Matu-lin.

Dečki su se na natjecanju istaknuli odličnom pripre-mljenošću i igrom te lijepim sportskim ponašanjem.

Tijekom igre ozlijeđen je Marko Stošić što je znatno umanjilo šanse za možda povijesni uspjeh.

OSTALA NATJECANJA

Kros (m)

18.10.2013. u Svetom Martinu pod Okićem

Mateo Pučar, Stjepan Dominik Reščić, Martin Pirša – 8.a

Zvonimir Štulec, Antonio Šoštarić – 8.b

Kros (ž)

18.10.2013. u Svetom Martinu pod Okićem

Adrijana Grdiša, Karla Kešic – 7.b, Paula Fumić -8.a,

Dora Horvatić, Katarina Mikušević – 8.b

Šah

9.12.2013. u Pisarovini, 2. mjesto

Luka Mikuša – 8.b,

Nenad Brlek, Andrija Knezović, Mihael Matulin – 7.b

Odbojka

31.1.2014. u Krašiću, 2. mjesto

Mateo Pučar, Patrik Andrijević, Martin Pirša – 8.a, Antonio Šoštarić, Luka Mikuša – 8.b, Filip Šimunović – 7.a, Florent Berisha – 6.b, Luka Tandarić, Nikola Bašić – 7.c

Rukomet (ž)

21.2.2014. u Pisarovini, 2. mjesto

Kristina Bencetić, Dijana Kolinger, Paula Fumić – 8.a,

Antonija Marčinković, Katarina Mikušević, Valentina Pavlović – 8.b, Adrijana Grdiša, Danijela Kegljević – 7.b, Tea Klepec, Magdalena Pažulj – 6.c

Futsal (5., 6. razred)

25.4.201. u Jastrebarskom, 2. mjesto

Luka Grdašić, Jurica Šoški – 5.c, Noa Lacković, Marko Vodopić -6.a, Leon Mesic, Tin Mesic, Stjepan Hlebić, Matija Kelečić, Mislav Slugečić – 6.c

Uredio: Ivan Anzulović

Biciklima do Okića

Prije svečane proslave Dana

19

Forenzičari na zadatku

Već je uobičajeno da u Tjednu čitanja u na-šoj školi gostuju poznati književnici, znan-stvenici, glumci, odnosno zanimljivi ljudi od kojih možemo štošta naučiti. Ove godi-ne, kada započinjemo s projektom Poznati Hrvati (ne)poznati Europi, željeli smo nešto više saznati o Ivanu Vučetiću. Tko bi nam to mogao bolje i vjernije ispričati i pokazati od djelatnika Centra za forenzična ispitiva-nja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vuče-tić“?

Djelatnik Centra gospodin Zdenko Mindum rado se sa svojom ekipom (za očevid) odaz-vao pozivu naše knjižničarke da dođu u po-sjet školi. Djelatnici Centra Zdenko Min-dum, Mario Mikulić, Danijela Međeši i Di-jana Mucak približili su nam, ne samo vrlo uspješan rad pionira daktiloskopske deseto-prsne sistematike Ivana Vučetića, već i svoj rad u Centru.

Upoznali smo forenziku kao znanost u kojoj se isprepliću brojne poznate znanosti kao što su fizika, kemija, biologija, matematika... Saznali smo o vrstama vještačenja koja se u Centru obavljaju, načinu nastanka, pronalaska, izuzimanja te vještačenja pojedinih vrsta tragova.

U kabinetu kemije, zapravo idealnom mjestu za ovu vrstu radionice jer smo se nakon predavanja i prezentacije (bar neki) poigrali forenzičara. Uz pomoć zaštitne odjeće i obuće, daktiloskopskog praška, četkica i kistova davali smo i uzi-mali otiske prstiju i dlanova koji su nam ostali za uspomenu. Pravo iznenađenje bile su diplome koje su dobili svi učesni-ci radionica. Nadamo se da to nije jedini susret s našim fo-renzičarima već samo jedan od...

Napisala: Marijana Obranić

POZNATI HRVATI (NE)POZNATI EUROPI

Ekipa za očevid

20

ŠKOLSKI VRT

Naš školski vrt dijeli se na četiri odjela u kojima rastu 24 vrste biljaka:

- školski kamenjar

- šumski kutak

- ljekovito bilje

- drveće

U školskom kamenjaru se nalazi dosta proljetnica ; visibabe, jaglaci, ljubičice... I bilje koje ne raste samo u proljeće, tzv. zečje uši, paprat, razno grmlje od kojeg se najviše ističu dva grma što ponosno stoje na obja kraja. Ruža penjačica koja se nalazi na pročelju ponosno razgledava svoje podnožje.

Dio s ljekovitim biljem mi je ujedno i najdraži. Na tom odjelu nalaze se metvica, neveni, ricinus,... Neveni su poredani s ružama, ponosno stoje kao vojnici.

U šumskom kutku ili kako ga učenici zovu školska prašuma, sve je puno zelenila. U njoj se nalaze paprati, perunika, suncokreti i ostalo zeleno bilje. Kada pogledam u taj kreativno osmišljen kutak, osjećam se kao da gledam minijaturnu repliku prašume u kojoj razni kukci i ostale male živine pro-nalaze sklonište.

A sada drveće, ono se uzdiže poput nebodera. Od starih debala naš domar izradio je klupice na ko-jima učeninci uživaju i odmaraju tijekom odmora. Najdraže su mi one dve klupice, jedna nasuprot druge, koje se nalaze ispod dva bora čije grane dodiruje tlo. Od drveća u školskom vrtu nalaze se još borovi uz ogradu, pitomi kesten, vrbe...

U školskom vrtu nalazi se mnogo zelenila i to je ono što mi se sviđa. On je isprepleten stazicama kojima učenici šeču i provode svoje slobodno vrijeme. Pošto smo mi eko – škola, brinemo se za o-koliš te sadimo sadnice. Par puta tijekom školske godine organizira se sađenje sadnica u proljeće i grabljanje lišća u jesen.

Ika Hamaček, 6.a

21

LAVANDA Već više od 2000 godina lavanda ukrašava mnoge vrtove svijeta. Od rimskih vremena do danas lavanda je donijela razna bogatstva; od cvijeta i parfema do poznatih ljekovitih svojs-tava i aromaterapije. Pretpostavlja se da je riječ lavanda izvedenica od latinske riječi la-vare koja znači prati. Budući da su Rimljani imali naviku svoje kupke obogaćivati lavan-dom, trošili su mnogo novca na ritualne obre-de s lavandom te losione od lavande u javnim kupalištima. Također su koristili sušenu lavan-du kod religijskih obreda te kod poroda djece. Lavanda je tijekom londonske kuge u 18. sto-ljeću korištena kao zaštita od infekcije tako da su je ljudi stavljali na nos i na taj način disali. Lavandino ulje je široko bilo u upotrebi tije-kom oba svjetska rata u 20. st. U nedostatku ostalih lijekova i opreme ona je korištena u previjanju rana da spriječi infekcije i za ubla-žavanje boli.

METVICA Metvica je u narodu znana još i kao nana, paprena metvica, menta, pepermint.

Postoji preko 250 vrsta metvica. Najpoznatije su klasasta i paprena metvica. Smatra se da je metvica porijeklom s Dalekog istoka, a kori-sti se barem 10.000 godina.

Popularna je u mnogim dijelovima svijeta, a osobito u arap-skom gdje služi kao glavni začin i redovito se pije kao čaj. I drugdje u svijetu ovaj se čaj stoljećima pije zbog ugodnog okusa i mirisa te brojnih ljekovitih svojstava. Ova mirisna bilj-ka suzbija upale i infekcije, pomaže kod astme i alergije, ja-ča imunitet, pomaže kod probavnih tegoba, sprječava bolesti desni i loš zadah, potpomaže mršavljenju, ublažava stres i nesanicu...

RECEPT ZA MAST OD NEVENA Maslac izmiješamo sa zgnječenim listo-vima nevena u težinskom omjeru 1:1 i malo ugrijemo da maslac postane tekuć. Listovi sjednu na dno, a ljekovite tvari ostanu u maslacu. Umjesto maslaca možemo upotrijebiti i svinjsku nesoljenu mast. Mast brzo po-maže i kod upale vena, otvorenih čireva na venama, fistula, ozeblina i rana od opekotina.

22

Učenički rad: Maska (izradila Dorotea Oštarčević, 8.b)

Karneval - budi što želiš

Zanimljivosti o karnevalu Podrijetlo karnevala treba tražiti u kul-turama Sredozemlja i srednje Europe gdje su se unutar karnevala brojni pra-stari običaji očuvali do danas i proširi-li svijetom.

Podrijetlo naziva karneval, kao uosta-lom i podrijetlo samog običaja, nije sasvim jasno. Najstariji korijeni riječi karneval tumače se nazivom za poslje-dnju nedjelju prije korizme, domenica carnis privii (nedjelja bez mesa).

Radi se o nekadašnjem običaju da se neposredno pred početak korizme (period od 40 dana prije Uskrsa) za-počne s postom, odricanjem od mesa. Iz imena te nedjelje razvio se tijekom srednjeg vijeka (najvjerojatnije u Itali-ji) naziv carnem levare (ukloniti me-so) koji je preživio do našeg vremena u iskrivljenom obliku carnevale. Na-ziv karneval se, vjerojatno iz Italije, proširio čitavom Europom.

Drugo moguće objašnjenje riječi kar-neval bilo bi još starijeg podrijetla. Radi se o nazivu carrus navalis koji je označavao brodove na kotačima koji su sudjelovali u brojnim povorkama tijekom 14. i 15. stoljeća u Itali-ji. Sam običaj sudjelovanja brodova na kolima u povorkama mnogo je sta-riji od srednjeg vijeka. Kola na kotači-ma bila su dio proljetnih obrednih po-vorki u čast egipatske božice Izide, a isto tako i razuzdanih rimskih Saturna-lija. Od hrvatskih naziva vezanih uz karne-val najčešći su poklade, fašnik, maš-kare i mesopust. Naziv fašnik raširen je u sjeverozapa-dnim dijelovima Hrvatske i (prema jednom od tumačenja) predstavlja i-skrivljeni oblik njemačke rije-či Fasching. Ta je riječ u starijem ob-liku vastschang zabilježena već u 13. stoljeću u značenju „ispiti posljednju čašu“ (prije posta).

Nika Vladić

Maskenbal u našoj školi Svake godine s nestrpljenjem iščekujemo maskenbal. Likovi iz baj-ki, crtića, “poznate i popularne”osobe iz stvarnog života preplavlju-ju školske hodnike i učionice. Najveća zabava počinje nakon nasta-ve u školskoj dvorani. Svi maskirani učenici se natječu u izboru naj-bolje i najkreativnije maske. Sudjeluju u raznim igrama i plesu kako bi se što bolje predstavili strogom žiriju. Ove godine najviše nagra-da dobili su učenici 6. a razreda. No, ovo je jedno od natjecanja na kojem se nitko ne ljuti. Važno je da se svi dobro zabavimo i nasmi-jemo. Naposljetku, tome i služi karneval.

Nagrađene maske

23

Karneval u Riju

Karneval (portugalski Carnaval) u Riju možda je najbolji dokaz da je karneval običaj koji ne nestaje. Iako su običaj sa sobom donijeli iz Europe portugalski doseljenici, karneval je pos-tao najveća proslava svih Brazilaca. Karneval u Riju nije jedini veliki brazilski karneval, ali je sigurno najpoznatiji. Kao što je slučaj s karnevalima u Europi, tako i ovaj dosi-že svoj vrhunac na pokladni utorak da bi na Čistu srije-du s početkom korizme sve prestalo.

Karneval čine mnoga događanja, od brojnih zatvorenih balova pa do uličnih proslava. Ogromna popularnost karnevala privlači sve više stranaca i turista iz čitavog svijeta.

Tijekom karnevalskih dana gradom prolaze povorke ili škole maskiranih plesača sambe. Jednu školu

(banda ili blocos) čine najčešće susjedi i prijatelji iz kvarta i-li favele. Vijeće tih skupina bira temu prema kojoj će tekuće godi-

ne nastupiti na festivalu. Šivaju se raskošni kosti-mi (ljudi za izradu kostima u kojem će nastupiti na karnevalu znaju potrošiti i višemjesečnu plaću) i uređuju carros alegoricas (kostimirana kola) uz koja će se skupina kretati.

Samoborski fašnik Samoborski fašnik najstarija je i najvažnija kulturno-turistička manifestacija grada Samobora, pa grad, njegove institucije, gos-podarstvenici i građani daju sve od sebe ne bi li i svake godine opravdali očekivanja desetaka tisuća posjetitelja, ugostili ih i pružili im što više zabave i onoga što nam u ova vremena najviše treba - smijeha.

Riječki karneval “Krepat, me ne molat!“ moto je koji najbolje sažima sve što Riječki karneval predstavlja. Unatoč svojoj dugoj povijesti, veseli duh karnevala iz godine u godi-nu raste kroz nove generacije karnevalista, hraneći se aktualnim događanjima, podjednako kao i dugom tra-dicijom.

Karneval u Veneciji Jedan od najpopularnijih europskih karnevala je karneval u Veneciji. Mjesto zbivanja oduvi-jek je bio otvoreni prostor u središtu grada, Trg sv. Marka. Čitav karneval bio je velika predstava u kojoj su ulice i trgovi postali po-zornica, a građani glumci i gledatelji. Glavna karakteristika ovih svečanosti bilo je preobilno hranjenje, pijenje i neobuzdano ponašanje, a građanima su se pridruživali i brojni došljaci. Karnevalske predstave i povorke doživljavali su svoj vrhunac na pokladni utorak, nakon če-ga bi Čistom srijedom započela korizma kad su plesovi i zabave bili zabranjeni.

24

LITERARNI I LIKOVNI KUTAK

Moja prva knjiga

Bilo je to zanimljivo iskustvo, napisati i ilustrirati knjigu, svoju prvu knjigu. Svojoj mašti na volju sam dala prošle školske godine kada sam i započela pisati knjigu. Trebalo je dosta vremena da se priča sastavi, ali već sam znala o čemu ću pisati. Pisala sam o potrazi za crnim pjegicama, htjela sam da sam naslov moje knjige bude zanimljiv, da dječji smijeh i znatiželja pune moje stranice. Da svako dijete koje primi moje malo stvaralaštvo bude ispunjeno maštom, da dobije neku pouku i nešto nauči.

Knjige su pisale još Martina Filipović, Jelena Horvatić, a kad smo sve završile s pisanjem i ilustriranjem knjiga, trebalo je napisati bilješke o piscu i poslati ih u Karlovac. Od tada je prošlo dosta vremena, te smo ove školske godine dobili poziv u devetome mjesecu da dođemo po priznanja u Karlovac.

Tog tjedna smo bili popodne u školi, moja sestra i ja ni-smo u školi ostale do kraja nastave. Otišle smo s ma-mom doma kako bismo se odmorile i pripremile se za ono najvažnije, za put u Karlovac. Ja sam prije puta bila silno uzbuđena. Tko ne bi bio?! Ipak je to dodjela prizna-nja za tvoju knjigu, za tvoju knjigu u kojoj je sva mašta i kreativnost, u kojoj su riječi lake, u kojoj riječi ne izruguju druge!! Recite mi tko ne bi bio uzbuđen znajući da će danas njegova knjiga biti na stolu s ostalim knjigama, da će prolaziti kroz ruke ostalih mladih pisaca…

I tako smo profesorica Šolčić, mama, moja sestra i ja oti-šle u Karlovac. Sve se odvijalo u Zorin-domu… Bilo je tu mnogo ljudi, od djece i roditelja, pa sve do poznatih pisa-ca. Tu su bili Tito Bilopavlović i Sanja Pilić. Mi smo došle prije Martine Filipović koju je tata vozio, pa smo otisle po svoje slikovnice unutra. U toj jednoj prostoriji je bio svijet dječje mašte, dječje ljubavi prema pisanju. Svako dijete je dobilo priznanje, a kasnije je slijedila predstava I u šu-mi toga ima. Nakon predstave su prikazane slike dječjih slikovnica, od onih najkreativnijih do onih manje kreativ-nih. Mi smo sve tri dobile priznanja.

…Bio je to nezaboravan i dug dan. Pamtit ću ga po lije-pim uspomenama i ljudima koje sam vidjela.

Katarina Horvatić 7.a

Kažun (Izradio: Jan Drkulec, 6. b)

Radost i uspjeh podijelili smo s mentoricom

Zastave proljeća u mojem zavičaju

U mom zavičaju svi s veseljem očekujemo proljeće. Kada se snijeg polako otopi, žarko sunce najavljuje da je stiglo proljeće.

Trava ponovo prekriva sva dvorišta, a zeleno lišće u krošnjama drveća krije gnijezda za mlade ptiće.

Sunce svojom toplinom i svjetlosti donosi osjećaj pravog proljeće. Na livadi iz trave izviru još jedni vijesnici proljeća, šarene proljetnice na koje slijeću raznobojni leptiri. Iz malenih kukuljica izlaze tek izlegli mladi kukci i hrle u zaklon koji im pruža trava.

Moj zavičaj u proljeće krase sve nijanse du-ginih boja, ali najljepše ga krase dobri ljudi koji žive u njemu.

Božidar Pučar, 6. a

25

Jesen

Dvadesetitrećeg rujna,

stigla je jesen bujna.

Šumama kaput kroji,

u žutosmeđoj boji.

Od marljivog rada seljaka,

napunila se smočnica svaka.

U gradu se ljudi vesele,

kad kupuju plodove zrele.

Medvjedi, fazani, jazavci, kune,

za zimu svoje trbuhe pune.

Rode i laste na put kreću,

da nam se vrate, poželimo im sreću.

Martina Filipović 7. b

Tango (Izradila: Paula Fumić, 8.a)

Trešnja na kraju sela

Ima jedna trešnja na kraju moga sela. Po njoj se veru mala djeca. Kada se trešnja zacrveni, crvene se i djeca. Od ljubavi, od trešanja, od srama pred mamom jer su umrljali nove majice.

Najbolja je trešnja ona na vrhu stabla. Najteža je za ubrati, a najslađa za pojesti. Ako netko nekoga voli, tu će mu trešnju pokloniti.

Oko trešnje se pjevaju pjesme, a dovici se čuju iz svih kuća kada padne noć.

Svi se brzo raziđu, a onda kad ujutro čujemo ku-kuriku, svi smo opet kod trešnje. Tamo je visoka trava pa se rado skrivamo.

Ja volim tu trešnju. Ona je vrelo u našem selu ko-je nikada ne presušuje. Ljudi po selu govore, ču-de se i pitaju čija je trešnja. Ja znam, to je naša trešnja.

Valentina Šinković, 6. a

Gejša (Izradila: Sara Drkulec, 8. b)

26

8.a

8.b

OSMAŠI - GENERACIJA 2013./2014.

SRETNO!

27

by FilipSiktar

by FilipSiktarklinček broj 4

28

Za web i tisak prilagodio D. Kuhar