Filozofija uma

Biheviorizmi

Dr Luca Malatesti

lmalatesti@ffri.hr

Lost in translation (in the last 6 slides): Davor Popdankovski, Leonard Pektor, Željka Franković.

Međusobno povezana glavna pitanja

• 1 Problematika prirode uma:

što je um?• 1.1 Svojstva mentalnih stanja

– Intencionalnost– What it is like, qualia, fenomenalni

karakter.

• 1.2 Problem Um-tijelo: kako se um odnosi s prirodnim svijetom kakvog opisuju i objašnjavaju prirodne znanosti?

Svojsta mentalnih stanja

Gospodin Burek nosi sandale

Diskusija

Gdje je razlika između stolice i misli da “Gospodin Burek nosi sandale”?

Intencionalnost

Razlika je u:• Intencionalnosti:

svojstvo biti o nečemu;• Propozicijskim

stavovima: mentalna stanja koja imaju jedan tip sadržaja: vjerovanje, nadanje, želja, strah, itd. da p (propozicija)

Gospodin Burek nosi sandale

Franz Brentano

1838-1917

Qualia (quale)

• Kako je to imati iskustvo: qualia.

• Način(i) na koje se svjesno mentalno stanje pridaje njegovom/njezinom vlasniku– Perceptivna iskustva,

boli, osjećaji, raspoloženja…

Navigacija kroz problem um-tijelo

• Prošlo predavanje• Današnje predavanje • Šira slika

Metodološki biheviorizam

• Metodološki biheviorizam je pristup u psihologiji.

• Psihologija se može odnositi samo prema entitetima koji se mogu javno opažati: podražaji i ponašanje – “Psychology … is a purely objective

experimental branch of natural science. Its theoretical goal is the prediction and control of behaviour” (Watson 1913).

• Ovaj tip biheviorizma odbacuje upotrebu introspekcije za proučavanje mentalnih stanja.

• Metodološki biheviorizam se ne bavi osnovnim značajkama i bitom mentalnih stanja.

J. B. Watson (1878-1958)

Analitički Biheviorizam

• “Jezički okret (Linguistic Turn)”: Metoda filozofije uma je a priori analiza značenja rečenica koje se koriste za opisivanje (i pripisivanje) mentalnih stanja.

• Rečenice korištene za opisivanje mentalnih stanja se mogu prevesti, bez gubitka značenja, na rečenice koje opisuju moguće i stvarno ponašanje. – Primjer: Za dani subjekt S, rečenica “S ima

bol” jednostavno znači da se S ponaša i (ili) ima dispozicije za ponašanje na neki način (zgrčiti se, imati grimasu na licu itd.).

Dva tipa analitičkog biheviorizma

• Dva su tipa analitičkog biheviorizma: “tvrdi” i “meki”.

• Tvrdi biheviorizam je srodan neopozitivizmu ili logičkom pozitivizmu.

Projekt neopozitivizma

• Značenje rečenice je dano metodama koje se koriste za utvrđivanje njene istinitosti ili neistinitosti (Princip verifikacije).

• Empirijske rečenice su dokazive, u načelu, samo sredstvima javnog opažanja.

“Tvrdi”(radikalni) biheviorizam

• Značenje bilo koje značajne psihološke rečenice treba biti okarakterizirano rečenicama verifikacijskih uvjeta koji se mogu javno opažati.

• Samo se tjelesna ponašanja i fizikalni fenomeni mogu proučavati javnim promatranjem.

Dakle:• Značenje bilo koje značajne psihološke

rečenice treba biti okarakterizirano rečenicama koje opisuju tjelesna ponašanja i fizikalne fenomene.

Carl G. Hempel (1905-1997)

Jedna bihevioristička analiza

Prema bihevioristima, Rečenica (1) “Davora boli zub” znači:

• 1. Davor plače i ponaša se na neki način. • 2. Ako ga pitamo “U čemu je problem?”,

Davor će odgovoriti: “Boli me zub”. • 3. Bliže ispitivanje pokazuje da on ima

karijes. • 4. U živčanom sustavu Davora odvijaju se

neki procesi.

Objedinjavanje znanosti

• Objedinjavanje znanosti na osnovi redukcije znanstvene teorije na fiziku.– Redukcija: teorija T1 se može reducirati na teoriju T2

kada se sve istinite činjenice koje T1 objašnjava mogu objasniti T2-om. Dakle, redukcija zahtijeva da su neke rečenice u T1 odgovarajuće rečenicama u T2.

• Hempelov “tvrdi” biheviorizam je namjeravao objediniti psihologiju s fizikom. On je smatrao da sve istinite rečenice koje opisuju mentalna stanja se mogu karakterizirati opisima fizičkih tjelesnih pokreta i dispozicija.

Ryleov analitički “meki” biheviorizam

• Ryle ne prihvaća princip

verifikacije značenja.

• On nije materijalist: javna djelovanja se ne mogu reducirati na fizičke fenomene.

• Um-tijelo problem se treba razložiti: filozofski problemi koji okružuju i čine um-tijelo problem generirani su nedostatkom pružanja odgovarajuće pažnje prirodi lingvističkog značenja.

Gilbert Ryle 1900-1976

“Kategorične pogreške” (Category mistakes)

• “Kategorična pogreška” je glavna ideja u Ryleovim argumentima za raspuštanje problema um-tijelo.– Za primjer ove pogreške, razmotrite korištenje

pojma “sveučilište” kao pojma istog logičkog tipa kao što je i “učilište”, “knjižnica” itd.

– “Um” i “tijelo” ne pripadaju istom logičkom tipu: mentalna stanja i provedbe su očita javna djelovanja i dispozicije za takva djelovanja.

Greška dualista

• Prema Ryle-u (Ryle 1949), Kartezijanski dualizam i antagonističke doktrine materijalista potječu od kategorične pogreške pridruživanja pogrešnih mentalnih pojmova logičkom tipu kojem pripadaju fizička stanja.

Ryleov fenomenski (Phenomenist ) stav o dispozicijama

• Mentalne rečenice se odnose na stvarno ponašanje ili dispozicije za ponašanje.

• Imati dispoziciju je samo biti podložan postojanju u izričitom stanju, ili biti podvrgnut izričitoj promjeni, kad se određeni uvjet realizirao.

Pripisivanje dispozicija

(1) Čaša je lomljiva. (2) Ako bi se uvjet C ostvario, onda bi se čaša razbila.

Protočinjenična situacija (counterfactual): uvjeti C

Diskusija

Primijenimo sve ovo na slučaj rečenice:

Davora boli zub.

Prednosti biheviorizma nad Kartezijanskim dualizmom

• Problem međudjelovanje um/tijelo

• Ne-misterioznost mentalnog

• Rastapanje problema drugim umova

Diskusija

Dakle, na koje će načine biheviorizam biti superioran Dekartovom dualizmu?

Prigovori analitičkom biheviorizmu

• Kritika Ryleovog poimanja dispozicije.

• Povlašteni pristup.

• Slučajevi utemeljeni na qualia.

Stajalište realista o dispozicijama

(1) Čaša je lomljiva. (2) U slučaju ostvarenja uvjeta C, staklo bi se razbilo (manifestacija).

Dvojnočinjenična situacija gdje su ostvareni uvjeti C.Stvarna situacija: s

temeljem za dispoziciju.

Eksplanatorna uloga mentalnih stanja

• Dispozicije su temeljene na svojstvima koja, u danim uvjetima, objašnjavaju njihove manifestacije.

• Mentalna stanja su temelji za ponašanje dispozicija. – “Davor je u boli” znači da Davor oživljava

određeno svojstvo koje je temelj za određene biheviorističke dispozicije.

Povlašteni pristup

• Neki filozofi smatraju da znanje (a) događanja i (b) prirode mentalnih stanja je osobito.

• Između znanja naših mentalnih stanja, (znanje iz perspektive prvog lica), i znanja mentalnih stanja drugih ljudi, znanje iz perspektive trećeg lica), ima razlike.

Neposrednost

• p skrati rečenicu “Subjekt S ima mentalno stanje M”

• q skrati rečenicu “S-ovo mentalno stanje M je bitno tako i tako”.

• Ovu se (navodnu) epistemičku asimetriju može opisati sa slijedećima uvjetima:

• (1) Dok se znanje iz perspektive trećeg-lica subjekta R (koji nije S) da se p ili q temelje na inferenciji, S-ovo znanje da p ili q, (iz perspektive prvog-lica), je neposredno.

Infalibilitet (nepogrešivost)

• (2): – (a) Ako S vjeruje da p, onda je p istinito (Ako

S vjeruje da ne p, onda p nije istinito) – (b) Ako S vjeruje da q onda je q istinito (Ako S

vjeruje da ne q, onda q nije istinito). – (c) Uvjeti (a) i (b) se ne mogu održati u slučaju

znanja treće osobe.

Self-intimacy (samootkrivanje)

• (3) :– (a) ako p je istinito, onda S vieruje da p. – (b) ako q je istinito, onda S vieruje da q. – (c) Uvjeti (a) i (b) ne stoji u slučaju znanja iz

perspektive trećeg lica (mental states are self-intimating).

Neosporivost

• (4) S je najboliji autoritet za prosudbu da li p ili q. Nitko drugi se ne nalazi u boljem položaju da prosudi da li je S u krivu u pogledu da li p ili q. (Incorrigibility)

Biheviourizam je nekompatibilan s neposrednošću

• Čini se da biheviorizam tvrdi da mi ne možemo znati neposredno što mi mislimo ili osjećamo.

• Dakle, da bih znao što mislim ili osjećam, trebam tuđe svjedočanstvo ili to moram zaključiti na temelju vlastitog ponašanja. Međutim, to je u suprotnosti sa neosporivošću znanja iz perspektive prvog lica. – Q: What does one behaviourist say to another after

sex? – A: That was great for you. How was it for me?

Biheviorizam je nekompatibilan s nepogrešivošću

• Čini se da biheviorizam negira nepogrešivost (tj. da, bar u većini slučajeva, ja bolje od drugih znam što mislim ili osjećam).

• Čini se da biheviorizam pretpostavlja da je pripisivanje mentalnih svojstava sebi i drugima simetrično u pogledu opravdanja (da drugi mogu opravdati moja mentalna stanja jednako kao i ja sam)

Za razmišljanje

• Da li je biheviorizam nekompatibilan s:– Nepogrješivošću?– Self-intimacy (Samootkrivanjem)?

Biheviorizam i qualia

• C. Qualia, mentalna stanja bez ponašanja, i ponašanja bez mentalnih stanja.

• Razmotrite: – Super Spartanac koji osjeća bol bez

pokazivanja bilo kakvog odgovarajućeg ponašanja.

– Super glumac kojeg ništa ne boli, ali glumi da ga nešto boli.