PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEMINSTITUT IGH d.d. Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA NASELJA BOL Broj projekta: 38200144/EMP

NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE JADRANSKI PROJEKT d.o.o.

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA NASELJA BOL

Split, studeni 2010.

REVIZIJA B

Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša Poslovni centar Split Matice hrvatske 15 21000 Split

NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE JADRANSKI PROJEKT d.o.o. Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb

NAZIV ZAHVATA: SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA NASELJA BOL

VRSTA PROJEKTA: PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

BROJ PROJEKTA: 38200144/ EMP Bol

VODITELJ PROJEKTA: mr.sc. Anita Erdelez, dipl.ing.građ.

IZRADILI: mr.sc. Anita Erdelez, dipl.ing.građ.

Marijana Vuković, mag.biol.univ.spec.oecol. DIREKTOR ZAVODA: Andrino Petković, dipl.ing.građ.

MJESTO I DATUM: Split, studeni 2010.

KO

PIJ

A B

R.

1

REVIZIJA B

INSTITUT IGH d.d.

Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA NASELJA BOL

Broj projekta: 38200144/EMP Bol Stranica 1

SADRŢAJ 1. UVOD 2 2. OPIS PROJEKTA 3 3. PLAN UBLAŢAVANJA UTJECAJA NA OKOLIŠ 10 4. PLAN MONITORINGA 14 5. INSTITUCIONALNI OKVIR 19 6. PRIJEDLOG SURADNJE S JAVNOŠĆU 20 7. DODACI 21

INSTITUT IGH d.d.




1. UVOD Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) je ponudila zajam Republici Hrvatskoj za financiranje unapređenja sustava prikupljanja, transporta i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda naselja duţ jadranske obale i otoka, odnosno financijsku potporu realizaciji programa nazvanog Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području (Costal Cities Water Pollution Control). Program je regionalnog karaktera i realizirati će se na obalnom području velikog turističkog potencijala bitnog za razvitak gospodarstva Republike Hrvatske, a planira se realizirati na principu aktivnog sudjelovanja lokalnih jedinica samouprave u suradnji s odgovarajućim vladinim agencijama. Dana 2. srpnja 2004. godine Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Vlada Republike Hrvatske, u Zadru su sklopile Ugovor o zajmu (zajam broj APL 7226 HR). Istoga dana u Zadru je potpisan i Ugovor o projektu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i Hrvatskih voda, kojim su Hrvatske vode preuzele obvezu prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj za provedbu Projekta. Program realizira posebna ustrojbena jedinica osnovana u okviru Hrvatskih voda, nazvana Hrvatske vode Jadranski projekt. Planirana je provedba Programa u tri faze. Ukupno procijenjeni troškovi realizacije Programa iznose oko 280 milijuna EUR. Osnovni ciljevi Programa su zaštita i očuvanje kakvoće mora, stvaranje uvjeta za siguran ekonomski razvoj, u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša te očuvanje i poboljšanje postignutog stupnja zaštite okoliša Opći razvojni cilj Programa je poboljšati kakvoću priobalnih voda i mora u hrvatskom Jadranu, te ispunjavanje standarda Europske unije koji se odnose na kakvoću okoliša u lokalnim zajednicama. Svjetska Banka procjenjuje svaki projekt koji je predloţen za financiranje na osnovu socijalnih procedura i procedura zaštite okoliša, tzv. „Safeguard policies“. PREDMETNI ZAHVAT Za projekt sustava odvodnje otpadnih voda naselja Bol izrađena je Studija utjecaja na okoliš sustava odvodnje otpadnih voda naselja Bol od strane IGH d.d. (Split, oţujak 2009) sukladno relevantnoj zakonskoj regulativi. Nakon provedene procedure procjene utjecaja na okoliš za planirani zahvat Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo je Rješenje o prihvatljivosti (ur.broj: 531-08-1-2-1-12-09-7; klasa: UP/I 351-03/08-02/99, od 16. travnja 2009. godine). Ovaj Plan upravljanja okolišem izrađen je na temelju usvojene studije i Rješenja. Sadrţaj Plana upravljanja okolišem je definiran uzimajući u obzir zaštitne mehanizme Projekta zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području, odnosno Operation Manual – Vol. III Environmental Framework te korespondirajuće procedure Svjetske banke.

INSTITUT IGH d.d.




2. OPIS PROJEKTA 2.1. POSTOJEĆE STANJE I SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA Danas je na području Bola samo dijelom izgrađena kanalizacijska mreţa. Veći dio naselja Bol, uključujući i hotelsko naselje, pokriveno je fekalnim kanalizacijskim sustavom. Prikupljene otpadne vode se bez prethodnog pročišćavanja ispuštaju u more putem podmorskog ispusta. Kanalizacijski sustav je načelno razdjelni, ali u njega ulazi i dio oborinskih voda. Razvitak turističkih kapaciteta na obalnom području ima za posljedicu povećanje potreba za vodom, što jasno povećava i količine otpadnih voda. S druge strane, ispuštanje otpadnih voda sve više povećava zagađenost površinskih voda i mora. Nepoduzimanje pravovremenih i odgovarajućih mjera zaštite, uz prisutno ugroţavanje kakvoće voda i mora, moglo bi u konačnici dovesti do higijensko-zdravstvenih teškoća. Naime, opravdano se očekuje da bi se izvedbom odgovarajućeg sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, bitno poboljšale ekološke i zdravstvene prilike priobalnog mora, odnosno spriječila njegova degradacija u budućnosti. 2.2. OPIS ZAHVATA Koncepcija sustava Zahvat je definiran Idejnim rješenjem “Sustav odvodnje otpadnih voda naselja Bol” (HIDROPROJEKT-ING, Zagreb 2006.). Tehničko rješenje sustava odvodnje se zasniva na primjeni gravitacijskog i tlačnog pogona u kanalizacijskoj mreţi. Za promatrano područje predviđa se primjena razdjelnog načina odvodnje. Osnovna koncepcija sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za područje naselja Bol sastoji se u slijedećem: - Zadrţala bi se postojeća koncepcija sustava odvodnje osim što bi se za dugoročni razvoj

trebala izvršiti rekonstrukcija obalnog kolektora i kolektora uz šetnicu. - Zadrţale bi se postojeće crpne stanice koje bi se u budućnosti rekonstruirale. - Od centralne crpne stanice „Centar“ otpadna voda bi se tlačila novim tlačnim

cjevovodom prema planiranom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda iz kojeg bi se voda novim gravitacijskim kanalom upuštala u postojeći podmorski ispust.

Procijenjeno opterećenje sustava i karakteristike recipijenta Procijenjeno opterećenje sustava sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda prikazano je u tablici 2.2-1.

Tablica 2.2-1. Konačno opterećenje uređaja za pročišćavanje (2031. god)

broj srednja dnevna potrošnja

Q (m3/dan)

tuđe vode

Q (m3/dan)

Stalni stanovnici 1900 266,0 79,8

Vikendice i apartmani 10350 1449,0 434,7

Hoteli 2450 712,0 213,6

Ukupno (ljeti) 14700 2427,0 728,1

Ukupno (zimi) 1900 266 79,8

INSTITUT IGH d.d.




Obalno more Hvarskog kanala kao recipijent pročišćenih otpadnih voda svrstan je u „manje osjetljivo područje“, a za područja veličine 10.000 - 50.000 ES dopušteno je upuštanje otpadnih voda u „manje osjetljiva područja“ uz potrebnu primjenu „prvog stupnja pročišćavanja“ uz ispuštanje podmorskim ispustom. Uređaj za pročišćavanje Planira se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Podborje (koja se nalazi na području P2 (vrijedno obradivo tlo) te je na udaljenosti od oko 40 m od područja T3 (gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička - kamp). Ukupni kapacitet uređaja za pročišćavanje u planskom periodu (ljeti) procijenjen je na 14.700 ES. Zimsko opterećenje kanalizacijskog sustava, uređaja za pročišćavanje i podmorskog ispusta je samo od stalnih stanovnika i iznosi 1.900 ES, tj. omjer zima/ljeto je 1/7,7. Predviđen je uređaj prvog stupnja pročišćavanja (automatska gruba rešetka, automatsko fino sito (5 i 1 mm), mjerač protoka). Podmorski ispust Postojeći podmorski ispust je duljine 1175 m i dimenzioniran je na hidrauličko opterećenje od 57,4 l/s. Difuzor u duţini od 180 m, počinje na dubini od 70 m, a završava na dubini od 77 m. Kako bi se dokazala opravdanost daljnjeg korištenja postojećeg podmorskog ispusta provedena su oceanografska istraţivanja (Rezultati istraživačkih radova trase podmorskog ispusta otpadnih voda sustava javne odvodnje Bol, HHI, 2007). Prema raspoloţivim podacima, planiranoj količini otpadne vode i preliminarnim proračunima zaključeno je da je postojeći podmorski ispust odgovarajućih dimenzija i odgovarajuće duljine. Utjecaj otpadne vode oko ispusta Na temelju idejnog rješenja i oceanografskih istraţivanja, provedena je numerička analiza utjecaja rada (postojećeg) podmorskog ispusta na stanje okolnog akvatorija u pogledu prostorne i vremenske koncentracije fekalnih koliforma kao reprezentativnog parametra efluentne koncentracije koja se unosi u more putem ispuštanja kroz podmorski ispust. Za simulaciju transporta tvari u more razvijena su dva pristupa: near field i far field. Analiza hidrodinamike i pronosa efluenta oko podmorskog ispusta provedena je kombinacijom numeričkih modela CORMIX (near field) i MIKE 21 (far field). Rezultati istraţivačkih radova preporučaju korištenje podmorskog ispusta otpadnih voda na lokaciji postaje ASS-2 (udaljenoj 1200 m od obale u smjeru 155° od ishodišne točke na obali). Prema idejnom rješenju, vrijednost koncentracije fekalnih koliforma u otpadnoj vodi na ulazu u podmorski ispust procijenjena je na 107 FC/100 ml. Proračunata vrijednost koncentracije fekalnih koliforma u središtu oblaka na udaljenosti 300 m od difuzora podmorskog ispusta iznosi 832 FC/100 ml (razrjeđenje iznosi 9622, oblak ima širinu 212.26 m i debljinu 30.88 m). Iz perspektive utvrđivanja sanitarne kakvoće obalnog mora, vaţno je napomenuti kako će na granici “branjene zone” - 200 m od obale (kontrolne točke 5 – 9), utjecaj podmorskog ispusta biti zanemariv te će biti zadovoljen kriterij za more II kategorije - podobno za kupanje (prema internom kriteriju za sanitarnu kakvoću mora).

INSTITUT IGH d.d.




Da bi došlo do ugroţavanja obalne – branjene zone, trebaju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti: homogenizacija gustoće mora po vertikali, inicirana vjetrovalnom klimom; strujanje mora usmjereno prema obali (najnepovoljniji je pravac NNW).

Ipak, vjerojatnost nastupanja ovakvih uvjeta vrlo je mala u ljetnom periodu. S obzirom da se lokacija ASS-2 nalazi u neposrednoj blizini postojećeg ispusta, moţemo zaključiti da će se upotrebom postojećeg ispusta moći zadovoljiti zahtijevani uvjeti kakvoće mora. Crpne stanice i kolektori

Planira se izgradnja gravitacijskih cjevovoda profila 250, 300 i 400 mm ukupne duljine oko 7,9 km, na cijelom području sustava odvodnje naselja Bol. U ovu duljinu uključen je i dio obalnog kolektora i kolektora uz šetnicu kojeg se planira rekonstruirati. Ostali postojeći kanali nisu uračunati, a rekonstruirati će ih se prema potrebi.

Također se planira izgradnja tlačnih cjevovoda profila 100 i 250 mm ukupne duljine oko 1,2 km. Predviđena je rekonstrukcija postojećih crpnih stanica „Centar“, “Kod Pumpe“, i „Šetnica Zlatni Rat“ te izgradnja crpnih stanica „Drasin“ i „Istok“. 2.3. OPIS OKOLIŠA Planirani zahvat obuhvaća naselje Bol te pripadajuće turističko-ugostiteljske zone (općina Bol). Oceanološki podaci Kako bi se dokazala opravdanost daljnjeg korištenja postojećeg podmorskog ispusta provedena su oceanografska istraţivanja (Rezultati istraživačkih radova trase podmorskog ispusta otpadnih voda sustava javne odvodnje Bol, HHI, 2007). Oceanografska mjerenja, u periodu od 1. do 29. kolovoza 2007. godine, obuhvatila su mjerenja morskih struja na dvije postaje, mjerenja vertikalnih profila temperature, slanosti i gustoće mora na 9 postaja te uzorkovanje morske vode na 3 postaje za određivanje koncentracije hranjivih soli, pH i stupnja zasićenosti kisikom.

INSTITUT IGH d.d.




Slika 2.3-1. Shematski prikaz oceanografskih (OC) i strujomjernih (ASS) postaja u akvatoriju podmorskog ispusta otpadnih voda sustava javne odvodnje Bol (o. Brač) Termohalina svojstva Mjerenja vertikalnog profila temperature, slanosti i gustoće mora obavljena su 2. i 29. kolovoza 2007. godine na postajama ASS-1, ASS-2, OC-2, OC-3, OC-5 i OC-6. Između dvaju mjerenja došlo je do zagrijavanja u gotovo cijelom vodenom stupcu, a posebno u površinskom i središnjem sloju. Najveći porast temperature je zabiljeţen na dubini oko 10 m (oko 5°C). Istovremeno je došlo i do smanjenja slanosti u sloju do 15 m dubine. Promjene u razdiobi temperature i slanosti su se odrazile i na razdiobu gustoće, pa je posebice zbog porasta temperature zabiljeţen pad gustoće u površinskom i središnjem sloju. U površinskom sloju pad gustoće iznosio je i do 1.8 kg/m3. Smanjenje gustoće uz površinu je bilo još izraţenije na postajama blizu obale. Razdioba termohalinih svojstava karakterizirana raslojenošću vodenog stupca vrlo je povoljna za ispuštanje otpadnih voda. Naime, raslojavanje vodenog stupca sprječava dizanje otpadnih voda na površinu mora. Posebno je to vaţno u ljetnim mjesecima, kada je i najveće opterećenje ispusta otpadnih voda zbog povećanog broja stanovnika tijekom turističke sezone. Strujanje mora Mjerenja morskih struja obavljena su u razdoblju od 1. kolovoza do 29. kolovoza 2007. godine na postajama ASS-1 i ASS-2. Na obje postaje se mjerilo na dvije razine: u površinskom sloju (3 m ispod površine) i pridnenom sloju (3 m iznad morskog dna).

INSTITUT IGH d.d.




U površinskom sloju postaje ASS-2 prevladavale su W, E i SW struje, dok su u pridnenom sloju na obje postaje prevladavale W i SW struje. Postavljanje podmorskog ispusta na lokaciji postaje ASS-2 (udaljenoj 1200 m od obale u smjeru 155° od ishodišne točke na obali) smatra se prihvatljivim. Koncentracija nutrijenata Mjerenja i uzorkovanje su se obavljala na postajama OC-1, ASS-1 i ASS-2 dana 1. kolovoza i 29. kolovoza 2007. godine. Zabiljeţene koncentracije hranjivih soli (ortofosfati, amonijeve soli, nitrati, nitriti i ortosilicijeva kiselina) na postajama OC-1, ASS-1 i ASS-2, kod oba mjerenja, su u granicama koncentracija za koje se smatra da nisu povećane. Iz koncentracije hranjivih soli i stupnja zasićenja kisikom moţe se zaključiti da na istraţivanoj trasi u površinskom sloju nije zabiljeţen antropogeni utjecaj, dok u pridnenom sloju zabiljeţene vrijednosti organskog fosfora (OP) i organskog dušika (ON) upućuju na regeneraciju hranjivih soli razgradnjom organske tvari. Sanitarna kakvoća mora Za područje Bola tijekom svake sezone kupanja na javnim plaţama (četiri) vrše se periodična ispitivanja sanitarne kakvoće mora koja su pokazala da je u periodu 2005-2007. na plaţama more visoke kakvoće (I. kategorija) i podobno za kupanje (II. kategorije). Tablica 2.3-1. Saţetak rezultata ispitivanja sanitarne kakvoće mora na području Bola prema Uredbi (NN 33/96)1

Postaja Duljina

ispitivanja (mjesec/godina)

Ukupni broj

mjerenja

More visoke kakvoće

More podobno za kupanje

1 Martinica 05/05-08/07 29 20 9

2 Borak 05/05-08/07 29 23 6

3 Zlatni Rat 2 05/05-08/07 29 19 10

4 Zlatni Rat 1 05/05-08/07 29 18 11

Vrijedna i zaštićena područja Od zaštićenih područja navedenih u Prostornom planu uređenja Općine Bol (PPUO kartografski prikaz 3.1. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora; Uvjeti posebnih ograničenja u korištenju“) planirani zahvat prolazi granicom zaštićenog područja Zlatni rat – značajni krajobraz. Na prostoru općine Bol prisutni su brojni vidovi kulturne i graditeljske baštine u formi arheološke baštine, povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i građevina. Planirani zahvat je u neposrednoj zoni utjecaja slijedećih zaštićenih graditeljskih sklopova, civilnih i sakralnih građevina te arheoloških lokaliteta (PPUO kartografski prikaz 3.1 „Uvjeti korištenja i zaštite prostora; Uvjeti korištenja“):

arheološki lokalitet Rat

arheološki lokalitet Glavica

crkva Sv. Petra i Pavla

crkva Sv.Ante

hotel Bretanida – preventivna zaštita

1Analiza ispitivanja sanitarne kakvoće mora obavljena je prema Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plaţama (NN 33/96). Od 1.1.2009. godine na snazi je Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08)

INSTITUT IGH d.d.




Planirani zahvat prolazi dijelom zaštićene povijesne cjeline naselja Bol. 2.4. PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA Zaštita voda provodi se propisivanjem kvalitete voda definiranom u sklopu propisa

koji se odnose na prijamnik otpadnih voda

koji se odnose na ispuštene otpadne vode Propisima koji se odnose na prijamnik otpadnih voda uređuje se namjena i način iskorištavanja voda (Državni plan za zaštitu voda, NN 8/99 i Uredba o klasifikaciji voda, NN 77/98, 137/08). Kriteriji za maksimalno dopuštene koncentracije opasnih tvari određeni su na osnovu znanstvenih istraţivanja, te laboratorijskih odnosno in situ opaţanja o posrednom i neposrednom utjecaju opasnih tvari na čovjekov organizam. Dopuštene koncentracije odabrane su tako da ne ometaju prirodnu zastupljenost pojedinih vrsta i organizama i njihovih razvojnih stadija, te ujedno omogućavaju očuvanje svih postojećih prirodnih karakteristika vodotoka odnosno mora. Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) propisuju se granične vrijednosti, odnosno dozvoljene koncentracije pokazatelja opasnih i drugih tvari, i to kako za tehnološke otpadne vode prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijamnik, tako i za vode koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijamnik. Granične vrijednosti pokazatelja u otpadnim vodama koje se ispuštaju nakon pročišćavanja iz sustava javne odvodnje u prirodni prijamnik ovisne su o veličini uređaja (iskazanog u ekvivalentnim stanovnicima - ES) i kategoriji vode prijamnika (kao i „osjetljivosti“ područja) odnosno stupnja pročišćavanja, a za slijedeće uvjete: a) Manje osjetljiva područja su područja površinskih voda gdje ispuštanje otpadnih voda ne šteti vodnom okolišu zbog morfologije, hidrologije ili posebnih hidrauličkih uvjeta. Pri određivanju stupnja pročišćavanja, treba uzeti u obzir mogućnost rizika, da se ispušteno opterećenje moţe prenijeti i na okolna područja sa štetnim učincima na vodni okoliš. Manje osjetljiva područja mogu biti: estuariji, otvoreni zaljevi i druge priobalne vode s dobrom izmjenom vodnih masa, vodni okoliš koji ne podlijeţe eutrofikaciji ili pomanjkanju kisika i za koji se dokaţe da nije vjerojatan proces eutrofikacije ili pomanjkanja kisika uslijed ispuštanja efluenta. Oba prethodno spomenuta aspekta zaštite voda međusobno su povezana, to jest sadrţaj štetnih tvari u otpadnoj vodi prije ispuštanja u vodoprijemnik direktno će utjecati na koncentraciju zagađenja u samom vodoprijemniku. Iz ovoga proizlazi da djelotvorna provedba zaštite voda zahtjeva kontrolu dopuštene koncentracije polutanata u otpadnoj vodi nadopunjenu kontrolom maksimalnih dopuštenih vrijednosti opasnih i štetnih tvari u samom vodoprijemniku. Propisima i uredbama definirani zahtjevi o dopuštenom sadrţaju opasnih i štetnih tvari u ispuštenoj otpadnoj vodi i vodoprijemniku odnosno njihova primjena predstavlja u svojoj suštini tek osnovu cjelovitog programa kontrole i očuvanja (ili poboljšanja) kakvoće obalnog mora sa konačnom svrhom osiguranja i unapređenja prirodnog okoliša u kojem ţivimo.

INSTITUT IGH d.d.




Potrebni stupanj pročišćavanja otpadnih voda na uređaju za pročišćavanje Bol Prema osjetljivosti prijemnika (more Hvarskog kanala) i veličini uređaja, te Drţavnim planom za zaštitu voda (NN 8/99), potreban stupanj pročišćavanja je:

Završno stanje: N = 14.700 ES Veličina uređaja: 10.000 – 50.000 ES Kategorija prijemnika: “manje osjetljivo područje” Stupanj pročišćavanja: prvi stupanj pročišćavanja uz primjenu podmorskog ispusta

Granične vrijednosti pokazatelja u otpadnim vodama, koje se ispuštaju u prirodni prijemnik iz uređaja za pročišćavanje nakon prvog stupnja pročišćavanja utvrđene su Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08):

POKAZATELJI

NAJMANJI (%) SMANJENJA OPTEREĆENJA

Suspendirane tvari 50

Biokemijska potrošnja kisika BPK5 (20 C)

20

INSTITUT IGH d.d.




3. PLAN UBLAŢAVANJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Plan ublaţavanja utjecaja na okoliš definiran je Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš - za sustav odvodnje otpadnih voda naselja Bol (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; ur.broj: 531-08-1-2-1-12-09-7; klasa: UP/I 351-03/08-02/99, od 16. travnja 2009. godine).

FAZA (provedbe

mjere) UTJECAJ MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

TROŠKOVI ODGOVORNOST

INSTITUCIJA

izgradnje i pogona

provedba nadzor

projektiranje

More Ispuštanje otpadnih voda u more predviđeno je korištenjem postojećeg podmorskog ispusta.

(1) Za ispuštanje otpadne vode koristiti postojeći podmorski ispust. Treba utvrditi da li ispust moţe, iz hidrauličkih razloga zadovoljiti planirano povećanje opterećenja te vizualnim pregledom utvrditi njegovo stanje. U slučaju da se utvrdi da otpadna voda istječe zbog oštećenja cijevi na više mjesta, potrebno je izvršiti sanaciju postojećeg ispusta. (2) U slučaju postavljanja novog difuzora odabrati difuzor s alternirajućim sapnicama.

troškovi su uključeni u

cijenu projektiranja

projektant

upravno tijelo nadleţno za izdavanje Potvrde o glavnom projektu

projektiranje

Vode Moguće je procjeđivanje otpadne vode u tlo na nedovoljno brtvenim spojevima pojedinih spremnika i kanala. Za vrijeme odrţavanja sustava moguća su procjeđivanja uslijed neodgovarajućeg rada na crpnim stanicama i to uglavnom s radnih površina oko crpnih stanica.

Spojeve kanala, okana i spremnika izvesti vodotijesnim. Proračunom i izvedbom spriječiti pojavu pukotina na spremnicima otpadnih voda i otpadnih tvari računajući i s mogućim utjecajima potresa. Kod izbora cijevnog materijala za ispust uvjetovati vodotijesnost i čvrstoću spojeva.



projektant


projektiranje

Zrak (1) Nastajanje neugodnih mirisa (sumporovodik, amonijak, merkaptani i dr.) u otpadnoj vodi – mogu se pojaviti na uređaju za pročišćavanje (dijelovi sa slobodnim vodnim licem) i crpnim stanicama. (2) Raznošenje aerosola s dijelova uređaja za pročišćavanje sa slobodnim vodnim licem.

(1) U zimskom periodu, u kanalizacijskom sustavu osigurati pravilno funkcioniranje sustava, povoljne uvjete tečenja, izbjeći stvaranje „mrtvih zona“ - otpadna voda treba ostati „prozračena“ te osigurati odzračivanje cjevovoda i uklanjanje otpadnih tvari s rešetki i sita. (2) U crpne stanice ugraditi filtere. (3) Sve dijelove uređaja za pročišćavanje iz kojih postoji mogućnost prodora neugodnih mirisa smjestiti u čvrsti objekt. (4) U zatvorenom prostoru odrţavati podtlak, a na odzračnim oknima pročišćavati zrak na odgovarajućim filterima. (5) Ugraditi sustav za uzbunu te prestanak rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na ispustu u zrak i za slučaj prekoračenja graničnih vrijednosti emisija prema članku 20. Uredbe



projektant


INSTITUT IGH d.d.




o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08). (6) Predvidjeti senzore za mjerenje graničnih vrijednosti emisija na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. (7) Sustav za uzbunu i prestanak rada ugraditi i na centralnoj crpnoj stanici. (8) Uz ogradu oko uređaja za pročišćavanje predvidjeti pojas visokog zimzelenog raslinja.

projektiranje

Prometni tokovi Tijekom iskopa i polaganja kolektora u prometnicama doći će do poremećaja prometnih tokova u području naselja Bol.

U daljnjim fazama projektiranja izraditi „Projekt privremene regulacije prometa“ sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08) i Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05) radi osiguranja sigurnog odvijanja kolnog i pješačkog prometa tijekom izvođenja radova.



projektant


projektiranje

Kulturno-povijesna baština (1) Planirani zahvat prolazi dijelom zaštićene povijesne cjeline naselja Bol. (2) Lokacija crpne stanice “Istok” nalazi se na arheološkom lokalitetu – antičkom i kasnoantičkom kastrumu.

U daljnjim fazama realizacije projekta za crpne stanice “Centar”, “Kod pumpe” i „Istok“ pribaviti Prethodnu suglasnost nadleţnog Konzervatorskog odjela i po potrebi i Posebne uvjete građenja.



projektant


projektiranje Ekološke nesreće

(1) U sklopu glavnog projekta projektant je duţan odrediti kritične dionice sustava za koje je potrebno češće kontrolirati protočnost. (2) Crpne stanice, kao prvi stupanj zaštite, moraju imati osigurano rezervno napajanje električnom energijom (moguć i pokretni izvor napajanja). Kao drugi stupanj zaštite na crpnim stanicama smještenim uz more predvidjeti sigurnosne preljeve crpnih stanica s ispustom u more. (3) Na svim crpnim stanicama predvidjeti pričuvne crpke s automatskim uključivanjem. (4) U slučaju da je crpna stanica udaljena od mora volumen crpnog bazena dimenzionirati na način, da se uz korištenje retencijskog prostora u gravitacijskom cjevovodu omogući dovoljno zadrţavanje otpadne vode do intervencije. (5) Zbog osiguranja pogonske funkcionalnosti treba odabrati crpke s odgovarajućim slobodnim prolazom i takve konstrukcije rotora, koja omogućava rezanje, odnosno usitnjavanje krutih otpadaka koji bi se mogli naći u otpadnoj vodi. U daljnjim fazama projektiranja za svaku crpnu stanicu, projektant je duţan procijeniti potrebu ugradnje sita ovisno o tipu izabrane crpke i kvaliteti otpadnih voda



projektant


INSTITUT IGH d.d.




koje na crpku dolaze. (6) U sklopu uređaja za pročišćavanje predvidjeti izgradnju mimovoda. (7) Sve metalne dijelove na uređaju predvidjeti od metala otpornih na koroziju odnosno zaštititi od nagrizajućih djelovanja. (8) Cijeli sustav odvodnje otpadnih voda opremiti sustavom daljinskog nadzora. Na ključnim točkama sustava ugraditi odgovarajuće mjerače protoka koji će ukazati na nedostajući protok gubljenjem tekućine u podzemlje.

izgradnja

Buka Pri građenju, na gradilištu buku emitiraju strojevi, vozila za transport materijala i opreme, uređaji itd.

Koristiti manje bučnu opremu i strojeve u skladu sa zahtjevima propisa o buci za smanjenje emitirane zvučne snage.

troškovi uključeni u

cijenu izgradnje

izvođač

nadzorni inţenjer, inspektor

zaštite okoliša

izgradnja

Biljni pokrov Korištenje neadekvatne građevinske mehanizacije moţe dovesti do nepotrebnog uništavanja vegetacije u blizini objekata i kolektora sustava odvodnje.

U širem području Zlatnog rata radove izvoditi odgovarajućim tehničkim sredstvima tako da ne dođe do oštećenja visoke vegetacije. Moguća oštećenja pojedinačnih stabala sanirati po završetku radova.


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

izgradnja

Tlo U onim dijelovima sustava u kojima će se kolektori postavljati kroz netaknuta tla (neasfaltirane, nebetonirane površine), iskopom tla stvara se potencijalni gubitak humusnog dijela tla.

Tijekom iskopa odvojiti humusni sloj od dubljih slojeva i sačuvati ga za uređenje lokacije uređaja.


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

izgradnja

Kulturno-povijesna baština (1) Planirani zahvat prolazi dijelom zaštićene povijesne cjeline naselja Bol. (2) Lokacija CS “Istok” nalazi se na arheološkom lokalitetu – antičkom i kasnoantičkom kastrumu.

(1) Tijekom izvođenja radova na području zaštićene povijesne cjeline naselja Bol i na lokaciji CS „Istok“ koja se nalazi na arheološkom lokalitetu – antičkom i kasnoantičkom kastrumu, osigurati nadzor stručne osobe – arheologa. (2) Pri polaganju kolektora koji se nalaze u obuhvatu povijesne cjeline naselja na potezu u kojem postoji izvorno popločenje potrebno je sačuvati ili rekonstruirati kameno podno popločenje. Radove izvoditi po uputama nadleţnog Konzervatorskog odjela.


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

izgradnja

Postojeći objekti (1) moguće oštećenje lokalnih prometnica zbog prolaza vozila i strojeva tijekom izgradnje; (2) utjecaj na stabilnost ceste prilikom

(1) Nakon završetka radova, kolne i pješačke prometnice dovesti u prvobitno ili poboljšano stanje. (2) Radovima se ne smije narušiti stabilnost prometnica niti se smije ugroziti sigurnost sudionika u prometu. (3) Zaštititi postojeće građevine i instalacije od oštećenja.


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

INSTITUT IGH d.d.




polaganja kanalizacijskih cijevi u trup ceste; (3) moguće oštećenje postojećih komunalnih instalacija prilikom izvođenja radova.

izgradnja

Korištenje obale U zoni izgradnje objekata sustava i polaganja kolektora, radovi će utjecati na svakodnevni ţivot i kretanje stanovništva posebno u ljetnom periodu.

Vrijeme gradnje treba uskladiti s odlukama lokalne samouprave obzirom na turističku sezonu.


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

izgradnja Otpad Tijekom gradnje stvarat će se višak materijala iz iskopa i otpad.

(1) Materijal iz iskopa ako je moguće koristiti za zatrpavanje rovova (nakon odgovarajućih ispitivanja) ili za uređenje terena (poravnavanje). (2) Višak materijala iz iskopa zbrinjavati na lokaciji odlagališta Košer u fazi sanacije kao inertni materijal za prekrivanje odlagališta ili kod sanacije drugih odlagališta. (3) Nastali otpad skupljati odvojeno po vrstama i predati ovlaštenom sakupljaču otpada sukladno propisima o gospodarenju otpadom.


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

izgradnja Ekološke nesreće U slučaju izlijevanja ulja/nafte iz motora strojeva i/ili plovila koji sudjeluju u izvođenju radova postupiti sukladno Planu intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (NN 92/08).


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

korištenje

Otpad Tijekom korištenja zahvata na uređaju za pročišćavanje sakupljat će se krute otpadne tvari na rešetkama i sitima.

(1) Krute otpadne tvari s rešetki i sita uređaja za pročišćavanje u zatvorenim spremnicima predavati ovlaštenom sakupljaču. (2) Zasićene filtere tretirati kao opasni, tehnološki otpad, a zbrinjavanje povjeriti ovlaštenom sakupljaču.


cijenu korištenja

korisnik sustava

nositelj zahvata, inspektor

zaštite okoliša

korištenje Ekološke nesreće

(1) Redovito kontrolirati i odrţavati protočnost cjevovoda kanalizacijskog sustava i podmorskog ispusta. Ako se kontrolama pokaţe da je došlo do nakupljanja kritične količine otpadnog materijala, obvezno je ispiranje dionice. (2) Prije početka korištenja sustava izraditi Operativni plan interventnih mjera u slučaju izvanrednog zagađenja voda te predvidjeti obučavanje ljudi koji će raditi na odrţavanju objekata i uređaja predmetnog sustava.


cijenu korištenja

korisnik sustava

nositelj zahvata, inspektor

zaštite okoliša

INSTITUT IGH d.d.




4. PLAN MONITORINGA

Plan monitoringa je definiran Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš - za sustav odvodnje otpadnih voda naselja Bol (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; ur.broj: 531-08-1-2-1-12-09-7; klasa: UP/I 351-03/08-02/99, od 16. travnja 2009. godine) osim dijela plana monitoringa označenog zvjezdicom koji je dodan na zahtjev Hrvatskih voda.

Faza Parametar monitoringa Mjesto monitoringa Metoda

monitoringa Vrijeme monitoringa

TROŠAK** ODGOVORNOST

INSTITUCIJA

Izgradnja i pogon (EUR)

Provedba Nadzor

priprema*

Sve sastavnice okoliša za koje je propisano provođenje mjera zaštite okoliša kako bi se utvrdilo nulto stanje okoliša *

lokacije izgradnje (gradilište, trasa

kanalizacijske mreţe) vizualno neposredno prije izgradnje


cijenu izgradnje

izvođač

nadzorni inţenjer, inspektor zaštite okoliša

priprema* Dozvole* na gradilištu

provjera jesu li sve dozvole propisane zakonom dostupne

na gradilištu

prije početka izgradnje



projektant nadzorni inţenjer

priprema* Organizacija gradilišta* na gradilištu

provjera pravilnog ograđivanja,

ugradnje privremenog

sanitarnog čvora

prije početka izgradnje


cijenu izgradnje

izvođač nadzorni inţenjer

izgradnja*

Sve sastavnice okoliša za koje je propisano provođenje mjera zaštite okoliša kako bi se utvrdilo nulto stanje okoliša *

lokacije izgradnje (gradilište, trasa

kanalizacijske mreţe)

vizualno, standardne metode ispitivanja mjernim

instrumentima

tijekom izgradnje kontinuirano


cijenu izgradnje

izvođač

nadzorni inţenjer, inspektor zaštite okoliša

izgradnja* Kakvoća zraka (prašina)* na gradilištu vizualno kontinuirano svakodnevno, no posebnu

pozornost treba posvetiti tijekom prijevoza materijala i radova na iskopu


cijenu izgradnje

izvođač nadzorni inţenjer, JLSU***

izgradnja* Buka* na gradilištu i u okolici

mjerači zvuka, mjerači buke ili jednakovrijedni instrumenti za mjerenje buke

u slučaju prituţbe građana 800 EUR po mjerenju

izvođač izvođač, nadzorni inţenjer

INSTITUT IGH d.d.




izgradnja* Onečišćenje otpadom* na gradilištu

vizualni pregled, prateća

dokumentacija koja se predaje

Ministarstvu zaštite okoliša u kojoj su navedeni vrsta i količine otpada

kontinuirano tijekom izgradnje tj. svaki put kad se otpad odvozi s

gradilišta


cijenu izgradnje

izvođač

nadzorni inţenjer

gradilišta, JLSU***, MZPOUG

(inspekcija)

izgradnja* Kulturno-povijesna baština* na gradilištu vizualno tijekom zemljanih radova


cijenu izgradnje

izvođač

nadzorni inţenjer, JLSU***,

inspekcija

izgradnja* Otrovni/opasni materijali* na gradilištu

vizualni pregled, pravilno rukovanje

i pohranjivanje provjerava se u

skladu sa Sigurnosno-

tehničkim listovima (MSDS)

kontinuirano, kada se odvoze ostaci


cijenu izgradnje

izvođač nadzorni inţenjer, inspekcija

izgradnja* Sigurnost na radu* na gradilištu nasumična inspekcija

sigurnosti na radu

kontinuirane provjere koristi li se prikladna zaštitna oprema


cijenu izgradnje

izvođač nadzorni inţenjer, inspekcija

izgradnja* Ugroţavanje prometa i sigurnosti pješaka*

na gradilištu i cestama odobrenima za pristup gradilištu u skladu s

prometnim elaboratom

vizualni pregled i potencijalne

prituţbe građana

svakodnevna provjera znakova, ograda, pristupa i prometne signalizacije i

tokova


cijenu izgradnje

izvođač

nadzorni inţenjer,

inspekcija, konzultanti

korištenje Kvaliteta mora: stanje podmorskog ispusta i difuzor

podmorski ispust i difuzor ronilački pregled jednom godišnje prije svake turističke

sezone 1.400 EUR/

pregled korisnik sustava

nositelj zahvata, inspektor zaštite okoliša

korištenje Kakvoća otpadne vode: protok otpadne vode

na izlazu iz uređaja ugradnja mjerača kontinuirano


cijenu izgradnje

korisnik sustava


INSTITUT IGH d.d.




korištenje

Kakvoća otpadne vode: pH, elektrovodljivost, taloţne i ukupne suspendirane čestice, otopljeni kisik, KPK i BPK5 , amonij, kloridi i sulfati, ukupna ulja i masti, mikrobiološki parametri prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08)

na ulazu u uređaj

standardne metode za analizu vode i

mikrobiološke parametre

odrediti vodopravnom dozvolom

200 EUR + uzorkovanje

korisnik sustava


korištenje

Kakvoća otpadne vode: pH, temperature, elektrovodljivost, taloţne i ukupne suspendirane čestice, otopljeni kisik, KPK i BPK5 , ukupni dušik i fosfor, ukupna ulja i masti, mikrobiološki parametri prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08)

na izlazu iz uređaja

standardne metode za analizu vode i

mikrobiološke parametre


korisnik sustava


korištenje More: mikrobiološki parametri

na četiri postaje (uzorke uzimati 0,5 m od površine mora, neposredno ispod termokline i na dnu vodnog stupca): - 300m od difuzora u pravcu najbliţe obale; - 500m od difuzora u pravcu dominantnog duţobalnog strujanja – zapad; - 500m od difuzora u pravcu dominantnog duţobalnog strujanja – istok; - 200 m od obale tj. ulaza podmorskog ispusta u more

standardne metode za analizu

mikrobioloških parametara

svake dvije godine; krajem svibnja ili početkom lipnja te polovinom kolovoza


(za sve postaje)

korisnik sustava


INSTITUT IGH d.d.




korištenje Zrak: amonijak i sumporovodik

uz ogradu uređaja

standardne metode za mjerenje

kakvoće zraka

u prvoj godini nakon puštanja u pogon: u toplom i hladnom razdoblju godine, u trajanju

od 10 dana

Učestalost daljnjih

mjerenja utvrdit će se temeljem

dobivenih rezultata, a

prema Uredbi o graničnim

vrijednostima emisija

onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN

21/07, 150/08).

4100 EUR po mjerenju po

lokaciji

korisnik sustava


u neposrednoj blizini CS “Centar”

u prvoj godini nakon puštanja u pogon: sredinom

kolovoza

korištenje Buka na lokaciji CS “Centar” standardne metode za mjerenje buke

tijekom probnog rada (dodatna mjerenja provesti u slučaju prijave građana zbog buke, pri najintenzivnijem reţimu rada spornog objekta)

800 EUR po mjerenju

korisnik sustava


* mjerenja su dodana na zahtjev Hrvatskih voda (studeni 2010.) ** svi troškovi tijekom izgradnje su na teret izvođača *** JLSU – jedinica lokalne samouprave

INSTITUT IGH d.d.




Slika 4-1. Poloţaj mjernih postaja programa praćenja kakvoće mora (postaja 1: koordinate y6391325, x4790661; postaja 2: koordinate y6390952, x4790398; postaja 3: koordinate y6391952, x4790406; postaja 4: koordinate y6391033, x4791287)

INSTITUT IGH d.d.




5. INSTITUCIONALNI OKVIR Nadzor nad provođenjem plana upravljanja okolišem za Projekt zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području osiguravaju Hrvatske vode kroz provedbenu jedinicu Hrvatske vode Jadranski projekt. Hrvatske vode i Hrvatske vode Jadranski projekt će provoditi cjelokupni projekt i nadgledati pridrţavanje mjera zaštite okoliša tijekom razdoblja projektiranja, građenja i pogona projekta, te osigurati provođenje mjera praćenja i ublaţavanja utjecaja na okoliš predviđenih planom upravljanja okolišem. Hrvatske se vode oslanjaju na svoja iskustva iz prethodnih projekata koje je financirala Svjetska banka, poput Projekta zaštite voda od onečišćenja u priobalnom području, I faza, kao i iz srodnih projekata izrađenih u RH. Hrvatske vode Jadranski projekt će Banci redovito podnositi “Izvješće o realizaciji Projekta”, koja će uključivati i opaţanja uočena tijekom nadzora građevinskih lokacija, kao i napomene o usklađenosti s mjerama zaštite okoliša. Hrvatske vode Jadranski projekt će općinama pomagati u pripremi natječajne dokumentacije za nabavu robe i opreme. Ujedno će, budući da ima dovoljno stručnog kapaciteta iz područja zaštite okoliša davati savjete općinama, nadzornom inţenjeru i voditelju građevine ili voditelju komunalnog poduzeća. U Hrvatskim vodama Jadranskom projektu zaduţit će se osoba za koordinaciju pitanja okoliša. U Hrvatske vode Jadranski projekt, u monitoringu Plana sudjelovati će sa strane investitora nadzorni inţenjer odnosno sa strane korisnika voditelj građevine ili komunalnog društva. Oni će u svom redovnom radu pratiti provođenje mjera ublaţavanja utjecaja na okoliš i mjera monitoringa po potrebi odnosno najmanje kako je propisano u planu monitoringa te o istom jednom u tri mjeseca obavještavati i JPP i nadleţne osobe za projekt pri općini. Hrvatske vode Jadranski projekt će svu dokumentaciju analizirati i rezultate stavljati u redovita Izvješća o realizaciji Projekta te slati Svjetskoj banci. Nadzorni inţenjer i/ili voditelj gradilišta će osigurati da su svi radnici upoznati s mjerama ublaţavanja utjecaja na okoliš predviđene planom upravljanja okoliša i da je plan upravljanja okolišem vidljivo dostupan na gradilištu. Inspektori zaštite okoliša iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva će zajedno sa stručnjacima zaštite okoliša iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstva zdravstva obavljati nadzor na temelju nenajavljenih terenskih posjeta tijekom gradnje i pogona potprojekata predviđenih u sklopu Projekta zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području a nadzirat će se uvjeti gradnje, zaštita okoliša i kakvoća vode.

INSTITUT IGH d.d.




6. PRIJEDLOG SURADNJE S JAVNOŠĆU Javnost je imala priliku upoznati se s projektom kroz javni uvid studije utjecaja na okoliš koji je odrţan u periodu od 1. do 31. prosinca 2008. godine u prostorijama Općine Bol (Uz pjacu 2, Bol). U sklopu javnog uvida 19. prosinca 2008. godine u prostorijama Općine Bol odrţana je Javna rasprava na kojoj je izrađivač studije predstavio projekt i studiju. Tijekom javnog uvida nisu zaprimljene pisane primjedbe, mišljenja ni prijedlozi zainteresirane javnosti. Za svrhovitu raspravu Zajmoprimca sa skupinama na koje projekt utječe te lokalnim nevladinim organizacijama o svim projektima Kategorije B predloţenima za financiranje, Zajmoprimac pravovremeno osigurava relevantne materijale, u ovom slučaju Plan upravljanja okolišem i saţetak Studije utjecaja na okoliš, u formatu i na jeziku (hrvatskom) razumljivima i dostupnima skupinama koje su pozvane na raspravu. Svrha je promicati dijalog između svih dionika, pruţiti zainteresiranim stranama relevantne materijale o projektu koji moţe utjecati na njihove ţivote, okoliš i dobrobit te osigurati transparentnost cijelog potprojekta. Na ovaj način zainteresirane skupine mogu biti obaviještene o projektu, procjeni utjecaja projekta, predloţenim mjerama zaštite okoliša te programu praćenja stanja okoliša. Plan upravljanja okolišem i saţetak Studije utjecaja na okoliš bit će dostupne na web stranici Projekta zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području i/ili u tiskanom obliku na oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave koja sudjeluje u projektu. Na ovaj način će se tijekom dva tjedna od javnosti traţiti komentari na Plan upravljanja okolišem. Svi komentari bit će obrađeni u pisanom obliku i obrađeni u Planu upravljanja okolišem. Revidirani konačni Plan upravljanja okolišem uključivat će kratak opis zaprimljenih komentara. Prije početka radova na spomenutom potprojektu, Jedinica za provedbu projekta će u dogovoru sa jedinicom lokalne samouprave prezentirati javnosti putem lokalnih medija opseg predviđenih radova te planiranih mjera ublaţavanja utjecaja na okoliš i monitoringa tijekom provedbe potprojekta, a sukladno odobrenom Planu upravljanja okolišem i saţetku SUO od strane Svjetske banke. Način i rok prezentiranja potprojekta u lokalnim medijima, kao i objava priloga i eventualne reakcije javnosti objavit će se na web stranicama Jadranskog projekta, a o tijeku upoznavanja javnosti Jedinica za provedbu projekta pismeno će izvijestiti Svjetsku banku.

INSTITUT IGH d.d.




7. DODACI

7.1. Situacijski prikaz zahvata 7.2. Popis osnovnih zakona i podzakonskih propisa vezanih uz zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj

INSTITUT IGH d.d.




7.1. Situacijski prikaz zahvata

INSTITUT IGH d.d.




7.2. Popis osnovnih zakona i podzakonskih propisa vezanih uz zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj

- Drţavni plan za zaštitu voda (NN 8/99) - Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora (NN 92/08) - Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07) - Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN

94/08) - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(NN 145/04) - Pravilnik o izdavanju dozvole ili suglasnosti za obavljanje djelatnosti praćenja

kakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora (NN 79/06) - Pravilnikom o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i

drugih morskih organizama (NN 8/99, 56/02) - Pravilnik o praćenju emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN

1/06) - Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05) - Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05,

64/05, 155/05) - Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mreţa za trajno praćenje kakvoće

zraka (NN 135/06) - Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite (NN 55/02) - Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01) - Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) - 2Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroţenim i rijetkim stanišnim

tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06) - Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroţenim i rijetkim stanišnim

tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, 119/09) - 2Pravilnik o proglašenju divljih svoji zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) - Pravilnik o proglašenju divljih svoji zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) - 2Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN

15/92) - Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN

32/10) - Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) - Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih

izvora (NN 21/07, 150/08) - Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih

izvora tehnološkog procesa proizvodnje mineralne vune i keramičkih vlakana i roku primjene granične vrijednosti emisije oksida sumpora izraţenih kao SO2 kod uređaja za loţenje, plinskih turbina i motora s unutarnjim izgaranjem (NN 98/05)

- Uredba o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05) - Uredba o kakvoći biogoriva (NN 141/05) - 2Uredba o kakvoći tekućih naftnih goriva (NN 53/06, 154/08) - Uredba o kakvoći tekućih naftnih goriva (NN 53/06, 154/08, 81/10) - 2Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN 50/05) - Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN 50/05, 39/09)

2Propisi vaţeći u vrijeme izrade Studije

INSTITUT IGH d.d.




- Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98, 137/08) - Uredba o kritičnim razinama onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05) - Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08) - Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05) - Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 1/07) - Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) - 2Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plaţama (NN 33/96) - Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) - Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivih organskih

spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzena (NN 135/06) - Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05) - 2Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 19/96, 88/98, 150/05) - Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 153/09) - 2Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04) - Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09,

79/09) - 2Zakon o lovstvu (NN 140/05) - Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09) - 2Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08) - Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) - 2Zakon o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02) - Zakon o poljoprivredi (NN 149/09) - 2Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08) - Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 21/10) - 2Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) - Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) - Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08) - 2Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08) - Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10) - 2Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05) - Zakon o vodama (NN 153/09) - Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) - Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) - Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) - Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08)

Documents

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEMINSTITUT IGH d.d. Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA NASELJA BOL Broj projekta: 38200144/EMP