Plan gospodarenja otpadom GRAD ĐAKOVOdokumenti.azo.hr/Dokumenti/Plan_gospodarenja_otpadom...Plan gospodarenja otpadom Grada Đakova IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 90/07 1 UVOD U skladu

IPZ Uniprojekt TERRA ZAGREB Babonićeva ulica 32

Plan gospodarenja otpadom GRAD ĐAKOVO

veljača, 2008.

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. Babonićeva 32, 10000 Zagreb tel. +385 1 4635496 fax. +385 1 4635498 [email protected] www.ipz-uniprojekt.hr

IPZ UNIPROJEKT TERRA d.o.o. TD 90/07

NASLOV: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA ĐAKOVA

NOSITELJ ZAHVATA: Grad Đakovo

Trg dr. Franje Tuđmana 4

ĐAKOVO

UGOVOR broj: 90/07

IOD br. T-06-P-1232-306/08

VODITELJ PROJEKTA: TOMISLAV DOMANOVAC, dipl.ing.kem.tehn.

PROJEKTANTI:

IPZ Uniprojekt TERRA TOMISLAV DOMANOVAC, dipl.ing.kem.tehn.

DANKO FUNDURULJA, dipl.ing.građ.

IPZ Uniprojekt MCF MLADEN MUŽINIĆ, dipl.ing.fiz.

GORAN PAŠALIĆ, dipl.ing.rud.

SURADNICI:

IPZ Uniprojekt TERRA: SANJA PAUNOVIĆ, promet.tehn.

INTERNA KONTROLA: SUZANA ĆURKO, dipl.ing.arh.

DIREKTOR: DANKO FUNDURULJA, dipl.ing.

Plan gospodarenja otpadom Grada Đakova

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 90/07

SADRŽAJ:

UVOD ..................................................................................................................................................................... 1

1. OSNOVNE I OPĆE ODREDBE .................................................................................................................. 2

2. NAZIVLJE U PLANU .................................................................................................................................. 5

3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA ......................................................................................................... 8

3.1. KAPACITETI ZA POSTUPANJE S OTPADOM NA PODRUČJU GRADA .......................................................... 8

3.2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA SAKUPLJANJA, PRIJEVOZA I ZBRINJAVANJA OTPADA .................................... 9

3.3. PROCJENA KOLIČINA OTPADA ............................................................................................................. 11

4. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM I ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMUNALNOG

OTPADA .............................................................................................................................................................. 16

4.1. KONCEPT CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM .............................................................. 16

4.2. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTAJANJA OTPADA ................................................................. 17

4.3. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA I OPORABE KOMUNALNOG OTPADA ............................................... 19

4.3.1. Pregled postojećeg stanja ............................................................................................................. 21

4.3.2. Mogućnosti prostornog širenja i kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja

otpada i primarne reciklaže .......................................................................................................................... 21

4.3.3. Mogućnosti uvođenja odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka .................................... 25

4.4. KOMPOSTIRANJE ................................................................................................................................. 26

4.5. KONTEJNERI ZA SAKUPLJANJE OTPADA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA ................................................... 28

4.6. PRETOVARNE STANICE ........................................................................................................................ 28

4.7. PRIJEDLOG REALIZACIJE OPREME I OBJEKATA ZA GOSPODARENJE OTPADOM NA PODRUČJU GRADA

ĐAKOVA (DIO PO NASELJIMA) ............................................................................................................................ 29

4.8. ORGANIZACIJA POSTUPANJA S ODREĐENIM VRSTAMA OTPADA .......................................................... 29

5. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD ................. 33

5.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM SANACIJE ODLAGALIŠTA ....................................................................... 33

5.2. MJERE KOD ZATVARANJA ODLAGALIŠTA .................................................................................................... 34

5.3. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ZA VRIJEME KORIŠTENJA I SANACIJE ODLAGALIŠTA TE NAKON PRESTANKA

ODLAGANJA OTPADA.......................................................................................................................................... 34

6. POPIS LOKACIJA OTPADOM ONEČIŠĆENOG TLA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA .......... 35

6.1. SLUŽBENO ODLAGALIŠTE "VITIKA" ............................................................................................................ 35

6.2. DIVLJA ODLAGALIŠTA NA PODRUČJU GRADA ĐAKOVA .............................................................................. 35

6.2.1. Područja uz općine od posebnog državnog interesa ........................................................................... 35

6.2.2. Područja uz vodotoke i vodozaštitne zone ........................................................................................... 37

6.2.3. Područja uz arheološka nalazišta ....................................................................................................... 41


IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 90/07

6.2.4. Ostala područja ................................................................................................................................... 42

6.3. PROCJENA POTREBNIH ULAGANJA U SANACIJU SLUŽBENOG I DIVLJIH ODLAGALIŠTA .................................. 47

7. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA, OTPADOM

ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I OSTALIH AKTIVNOSTI ............................................................................. 49

8. IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE SANACIJE ........................ 50

8.1. IZVORI FINANCIJSKIH SREDSTAVA ...................................................................................................... 50

8.2. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PLANA .............................................................. 52

9. OSTALE PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ................................................................................. 55

10. PRILOG ................................................................................................................................................ 56


IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 90/07 1

UVOD

U skladu s Planom gospodarenja otpadom u Osječko-baranjskoj županiji, kao i Zakonom o otpadu (članak 11.), Grad Đakovo izradio je Plan gospodarenja otpadom. Plan sadrži:

0. Uvod 1. Osnovne i opće odredbe 2. Nazivlje u planu 3. Pregled postojećeg stanja 4. Mjere gospodarenja otpadom i odvojenog sakupljanja komunalnog otpada 5. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad 6. Popis otpadom nečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta 7. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog

okoliša i ostalih aktivnosti 8. Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije 9. Ostale prijelazne i završne odredbe

Plan donosi gradsko vijeće za razdoblje od 8 godina. Objavljuje se u službenom

glasilu Grada. Poglavarstvo Grada jednom godišnje (do 30. travnja) podnosi gradskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša.

Polazište za osmišljavanje moguće koncepcije na području gospodarenja otpadom u Osječko-baranjskoj županiji je izrada Županijskog, Gradskih i Općinskih Planova gospodarenja otpadom koji obuhvaćaju između ostalog i mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta. Popis lokacija otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta jedna je od osnovnih podloga za izradu Plana.



1. OSNOVNE I OPĆE ODREDBE

Pod pojmom zaštite okoliša podrazumijeva se zaštita voda i mora, tla i zraka. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije što su osnovni uvjeti zdravog i održivog razvoja. Zaštita okoliša temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07).

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o otpadu (NN 178/04, 158/05 i 111/06), Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) te Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine (NN 85/07).

Zakon o otpadu uređuje način gospodarenja otpadom koji predstavlja skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,

2. obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.

S otpadnim tvarima treba se postupati na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne rabe postupci i/ili načini koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo:

rizik onečišćenja mora i voda, tla i zraka nastajanje eksplozije ili požara pojava buke ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti narušavanje javnog reda i mira

Osnovni ciljevi postupanja s otpadom su:

Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice: razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora i tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja te razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi,

oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe, zbrinjavanje otpada na propisan način te sanacija otpadom onečišćenog okoliša



Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj predviđa sljedeće aktivnosti:

postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima: uz Zagreb, 20 županijskih i 4 regionalna središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta

zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim sakupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu

posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom području od eventualnog prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina

sprječavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta kontrolirane prioritetne tokove otpada visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima

gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti i deficita vanjsko-trgovinske bilance

angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC* – BAT** tehnologije

jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorske koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada

edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura: Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i djelatni pristup

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015.

Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje od 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u RH, i to:

- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, - sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta, - sanacija „crnih točaka“ - lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom - razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s

predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i - uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom

Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. do 2015. sadrži sljedeće:

1. vrste količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje, 2. uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada 3. razmještaj lokacija (mreža) građevine i uređaje za gospodarenje otpadom i



4. procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom.

Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG ).

Planovi gospodarenja otpadom (županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski) moraju biti usklađeni sa Strategijom i Planom. Plan gospodarenja otpadom županije, odnosno Grada Zagreba, donosi županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za razdoblje od osam godina, a nadležni ured županije, odnosno Grada Zagreba nadzire njegovu provedbu.

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured.

Obveze iz postojeće i nove zakonske regulative

Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada; županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom.

Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz primjenu načela „onečišćivač plaća“.

Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:

1. troškove odvojenog skupljanja otpada 2. troškove prijevoza otpada, 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom

ostvarenim prometom otpada, 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš

i 5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i

gradnje građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.

Stupanjem na snagu Strategije i Plana gospodarenja otpadom RH te Pravilnika o postupanju s određenim grupama otpadnih materijala, od posebne je važnosti za Hrvatsku, jer se njime pokreću promjene koje će, postupno rješavati postojeće probleme, unapređivati sustav i usmjeravati RH prema održivom gospodarenju otpadom, a i postignuta su značajna usklađivanja s propisima EU.



2. NAZIVLJE U PLANU

U ovom Planu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:

Otpadnim tvarima podrazumijevaju se sve tvari ili predmeti određene kategorijama otpada propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Postupanje s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša podrazumijeva: skupljanje, skladištenje, obrađivanje, odlaganje, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina.

Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša,

Proizvođač otpada jest svaka pravna ili fizička osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada,

Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava,

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača,

Opasni otpad je svaki otpad koji može ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što su otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog

Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama.

Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke.

Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili predobrada otpada iste vrste u svrhu prijevoza,

Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada.

Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe

Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe.

Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad.

Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrađuje ili odlaže otpad.



Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način.

Odlagalište je najrasprostranjenija i najjeftinija metoda odlaganja otpada. Otpad se odlaže na pripremljeni teren, zbija se buldožerima ili kompaktorima, a na kraju radnog dana prekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se skupljaju tako da je izbjegnuto onečišćenje površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je udaljena od građevinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganja biorazgradivi otpad se razgrađuje. Skupljeni plinovi ispuštaju se kroz odzračne kanale. Odlagalište mora biti čuvano i ograđeno te mora imati izrađene prateće sadržaje i opremu.

Neorganizirano odlagalište je isto što i "divlje odlagalište".

Smetlište je isto što i nekontrolirano odlagalište, odnosno "divlje odlagalište".

Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan propisima ZOO.

Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek.

Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima.

Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš.

Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš.

Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša.

Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva.

Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša, prouzročena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja.

Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu.

Katastar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.

Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada.

Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom.



Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada

Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada.

Kratice:

IPPC - integrirano sprječavanje i kontrola zagađenja (Integrated prevention pollution control)

BAT - najbolja raspoloživa tehnologija (Best available technology)



3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA

Po Zakonu o otpadu (NN 178/04, 158/05 i 111/06) otpad se dijeli na neopasni, inertni i opasan otpad, a razlikujemo komunalni i proizvodni otpad.

Postojeće stanje količina, vrsta i sastava otpada odnosi se na područje Grada Đakova, koje uključuje 9 gradskih naselja: Budrovci, Đakovo, Đurđanci, Ivanovci Gorjanski, Kuševac, Novi Perkovci, Piškorevci, Selci Đakovački i Široko Polje. Uslugom organiziranog skupljanja i zbrinjavanja otpada danas su obuhvaćena i druga naselja Đakovštine (prema starom teritorijanom ustrojstvu Zajednica općina Đakovo).

Procjena količine komunalnog otpada i proizvodnog otpada sličnih svojstava komunalnom otpadu, na razmatranom području, bila je omogućena na temelju podataka kojima raspolaže Grad Đakovo i komunalno poduzeće „Univerzal“ d.o.o. Đakovo, te iz statističkih podataka i ankete o količinama otpada provedene 2008. godine.

Na razmatranom području otpad skuplja komunalno poduzeće "Univerzal" iz Đakova i odlaže ga na odlagalištu otpada "Vitika" gdje se otpad odlaže od 1977. godine.

3.1. Kapaciteti za postupanje s otpadom na području Grada

Na području Grada Đakova organizirano skupljanje i odvoz otpada vodi "Univerzal" koje u tu svrhu koristi sljedeći vozni park.

Kamioni smećari:

DJ 653 AN, korisnog volumena 22 m3 DJ 356 J, korisnog volumena 16 m3 DJ 536 AU, korisnog volumena 16 m3 Autopodizači:

DJ 324 AS, prijevoz kontejnera od 5 m3 DJ 964 AB, prijevoz kontejnera od 5 m3 Čistilica:

DJ 248 J, korisni volumen 3 m3 Miješani komunalni i neopasni proizvodni otpad se na mjestu nastanka skuplja i

iznosi u namjenskim kantama i posudama različitih volumena.

- plastične vrećice koristi 10% korisnika - kante od 120 litara koristi 70% korisnika, ukupno 8.650 kanti - kontejnere od 1.100 litara koristi 15% korisnika, ukupno 120 kontejnera - kontejnere od 5.000 litara koristi 5% korisnika, ukupno 80 kontejnera

Uz navedene kontejnere za miješani komunalni otpad, koriste se još i kontejneri za skupljanje starog papira, i to ukupno 50 kontejnera.



Na odlagalištu "Vitika" u naselju Budrovci, zbrinjava se otpad pomoću sljedećih radnih strojeva:

- kompaktor, Bomag, 26 tona - buldozer, Hanomag 620 D

3.2. Opis postojećeg stanja sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada

Organiziranim skupljanjem i zbrinjavanjem otpada iz domaćinstava bilo je obuhvaćeno cijelo područje Grada Đakova, odnosno oko 29.190 stanovnika u 8.290 domaćinstava.

Tablica 3.2./1 - Stanovništvo Grada Đakova (popis 2001.)

Naselja Stanovnika Domaćinstava Budrovci 1.419 430 Đakovo 20.866 6.378 Đurđanci 574 167 Ivanovci Gorjanski 825 244 Kuševac 953 253 Novi Perkovci 306 79 Piškorevci 2.006 546 Selci Đakovački 1.982 566 Široko Polje 1.099 282 Ukupno 30.030 8.945

Odvoz komunalnog otpada od domaćinstava i gospodarstva obavlja se jedanput tjedno, a za gospodarstvo i po pozivu. Skupljeni otpad se odvozi i zbrinjava na odlagalištu „Vitika“ u naselju Budrovci gdje je nakon izgradnje regionalnog centra, predviđena pretovarna stanica. Odvoz otpada s područja Grada Đakova moguć je izravno ili putem navedene pretovarne stanice, što će pokazati rezultati dodatnih transportnih studija.

Otpad se na lokaciji odlagališta "Vitika" odlaže od 1977. godine kada je Grad odabrao lokaciju. Na početku se odlagalištem koristilo gradsko naselje Đakovo. Opasni otpad se nije odlagao, a odlagao se inertni i građevinski otpad.

Budući da otpad nije vagan, procjena količina odloženog otpada temelji se na procjenama i iskustvenim podacima. Pri procjeni količina otpada odloženih od početka korištenja lokacije, korištene su postavke proizašle iz prijašnjih upitnika i anketa, kretanja obuhvatnosti stanovništva te stanja gospodarstvenih subjekata.



Tablica 3.2/2 - Procjena količine odloženog otpada za razdoblje od 1977. do 2007. godine

Vremensko razdoblje

Količina otpada, t

1977 - 1986 82.000 1987 - 1996 114.000 1997 - 2007 178.000

UKUPNO: 374.000

Iz tabličnog prikaza može se vidjeti da je u navedenom razdoblju s područja Đakovštine na odlagalištu odloženo cca 374.000 t komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada, uključujući i građevinski otpad.

Volumen koji zauzima odloženi otpad na lokaciji procijenjen je uzimajući u obzir nasipne težine različitih vrsta odloženog otpada na odlagalištu, i to:

- nasipna težina zemlje i građevinskog otpada je od 1.200 do 1.400 kg/m3 - zbijenost komunalnog otpada na odlagalištu je 400 – 850 kg/m3.

Tablica 3.2./3 - Procjena volumena odloženog otpada

Godina Kumulativni volumen odloženog otpada, m3

1986 153.000 1996 356.000 2007 666.000

Prema procjeni, na odlagalištu "Vitika” ukupno je odloženo oko 666.000 m3 otpada računajući i sijeganje tijela odlagališta. Prosječna nasipna težina odloženog otpada procjenjuje se na oko 560 kg/m3. Nasipna količina otpada mjerena na drugim odlagalištima u Hrvatskoj iznosi od 400 do 1.200 kg/m3. Nasipna težina ukazuje na činjenicu da otpad na odlagalištu tijekom proteklih godina nije dovoljno zbijan.



3.3. Procjena količina otpada

Komunalni otpad prema Zakonu o otpadu je otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Navedeni otpad nastaje u kućanstvima, uslužnim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo i dr.), institucijama (kao što su škole, objekti koje koriste gradske i državne službe i sl.) i na javnim površinama kao posljedica uređivanja i održavanja javnih površina na području Grada Đakova iz kojih se otpad organizirano skuplja.

Količina komunalnog otpada nastala u 2007. godini na analiziranom području Grada Đakova procijenjena je na oko 6.991 tona od čega se na lokalno stalno stanovništvo odnosi oko 6.881 tona. Na temelju ovih podataka, specifična količina komunalnog otpada koja se stvara na analiziranom području po stalnom stanovniku obuhvaćenom organiziranim odvozom iznosila je:

specifična količina = 6.881 tona × 1.000 / (29.190 stanovnika × 365 dana) = 0,64 kg/st./dan

Očekuje se da će u narednim godinama doći do povećanja specifične količine otpada te da će se ona približiti europskim standardima.

Na području Grada Đakova neopasni proizvodni otpad sličnih svojstava komunalnom otpadu nastaje u proizvodnim pogonima sljedećih većih gospodarskih subjekata:

- Đakovština d.d. - Meteor d.d. - Geli - Pilana Geli - Geror - Zlatno zrno d.o.o. - Drvotokarija - Energa - Hemco - Helson d.o.o. - Billa d.o.o. - Enterijer d.o.o. - Format reklame i tisak - Kaufland Hrvatrska k.d. - Konzum d.d. - Nova đakovčanka d.o.o. - Tipografija d.d. - Tiskara verhas d.o.o. - Tondach Hrvatska d.d. - i dr.



U nekim poduzećima javljaju se i manje količine opasnog otpada, koji poduzeća skladište unutar svojeg prostora i rješavaju u suradnji s drugim poduzećima koja se bave zbrinjavanjem takve vrste otpada. Prema podacima, količina proizvodnog otpada stvorena u 2007. godini, procijenjena je na cca 10.675 tona od čega se na građevinski otpad (veći privredni subjekti koji odlažu građevinski otpad su Raguž prijevoz, Klobučar i Čavarušić d.o.o.) odnosi količina od oko 4.469 tona.

Procijenjena ukupna količina otpada koji se odlaže na odlagalištu "Vitika", a koja je nastala u 2007. godini na području Đakovštine iznosi 19.144 tona od čega se na područje Grada Đakova odnosi oko 17.666 tona.

komunalni otpad 6.991 tona komunalni otpad (ostatak Đakovštine) 1.478 tona proizvodni neopasni otpad 6.206 tona građevinski otpad 4.469 tona UKUPNO 19.144 tona

Projekcija količina otpada rađena je za razdoblje do 2015. godine. Količine otpada koje će se i dalje stvarati na području Đakovštine odvozit će se na sanirano odlagalište "Vitika" sve do realizacije regionalnog Centra za zbrinjavanje komunalnog otpada.

Procjena količina otpada koja će nastajati na području Grada Đakova u predstojećem razdoblju do 2015. godine, rađena je na temelju podataka o:

obuhvatnosti organiziranim odvozom otpada od stanovništva u naseljima prema podacima iz 2007. godine - gotovo 100%

podacima iz popisa stanovništva 2001. godine za Grad Đakovo procijenjenom prirodnom prirastu stanovništva - 0,1% procijenjenom godišnjem povećanju životnog standarda - između 0,1 i 0,5% procjeni kretanja količina proizvodnog neopasnog otpada u razmatranom

razdoblju - bez značajnijih promjena u proizvodnji i količinama otpada uz procijenjeni godišnji rast od oko 3%

U nastavku je tablični prikaz procijenjenog očekivanog kretanja godišnjih količina komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada na području Grada Đakova, za razdoblje od 2008. do 2015. godine.



Tablica 3.3/1 Prikaz očekivanog kretanja količina komunalnog i proizvodnog otpada s područja Grada Đakova za razdoblje od 2008. do 2015. godine

Broj Komunalni Neopasni Ukupni Godina obuhvaćenih otpad proizvodni otpad

stanovnika t/god. otpad, t/god. t/god.

2008 29.219 7.010 10.995 47.224 2009 29.248 7.029 11.325 47.603 2010 29.278 7.049 11.665 47.992 2011 29.307 7.094 12.015 48.416 2012 29.336 7.140 12.375 48.851 2013 29.366 7.186 12.747 49.298 2014 29.395 7.232 13.129 49.756 2015 29.424 7.279 13.523 50.226

Iz uvida u popis stanovništva i trendove kretanja stanovništva, pretpostavljen je vrlo blagi rast količina otpada.

Prikaz procjene količina određenih vrsta otpada koji nastaje na području Grada Đakova daje se u nastavku.



Tablica 3.3/2 - Procjena kretanja količina određenih vrsta na području Grada Đakova

VRSTA OTPADA 2008.god. 2015.god. t/god t/god 1- Komunalni otpad 7.100 7.400 2 - Građevinski otpad i otpad od rušenja 4.500 6.000 3 - Proizvodni i rudarski 6.400 7.900 4 - Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

-poljoprivredni otpad 14.600 22.300 -stočarski 18 30

-šumarsko-drvni otpad - - 5 - Opasni otpad* 14 25 6 - Ambalažni otpad 2.200 2.500 7 - Otpadna vozila 450 600 8 - Otpadne gume vozila 400 500 9 - Otpadna električna i elektronička oprema 300 450 10 - Komunalni mulj - - 11 - Otpad životinjskog porijekla 1 2 12 - Otpadna ulja i zauljeni otpad

-mineralna ulja 400 500 -jestiva ulja 400 600

13 - Otpadne baterije i akumulatori 100 150 14 - Postojana organska zagađivala - - 15 - Medicinski otpad 0 0

* podatak KEO 2006. godina

Postupanje s pojedinim vrstama otpadnih materijala navedenih u tabličnom prikazu regulirano je posebnim pravilnicima i u ovome Planu postupci skupljanja i obrade istih neće se opisivati.



Tablica 3.3/2 - Podaci o količinama proizvodnog otpada na području Grada Đakova koji su prijavljeni u Katastar otpada za 2006. god.

Ukupna količina proizvodnog

otpada u 2006. god, t Količina opasnog otpada u

2006. god, t Grupa Proizvođač Skupljač Obrađivač Proizvođač Skupljač Obrađivač

01 02 1342,81 1306,49 1306,49 03 393,4 393,4 04 221,9 221,9 05 06 07 08 0,01 09 10 2598,49 11 12 72,45 72,45 13 5,2 5,2 14 0,13 0,13 15 4643,768 1,3 1,3 1,48 16 0,83 105 105 17 117,21 18 7,5 7,38 19 5,26

20 156,65 0,14

UKUPNO 8877,858 2100,54 2100,54 14,33 0 0

Količine iz tablice 3.3/2 predstavljaju prijavljene količine otpada u KEO koje prema procjenama predstavljaju dio proizvodnog otpada stvorenog na području Grada Đakova.



4. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM I ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

4.1. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Integralni koncept gospodarenja otpadom u sebi sadrži osnovna načela, i to:

izbjegavanje otpada

vrednovanje otpada

zbrinjavanje otpada

Shematski prikaz gospodarenja otpadom daje se na slici 4.1/1.

Izbjegavanje

Neizbjegnuti otpad

- manji proizvodni otpad - proizvod s manje otpada - uporaba primjerenije ambalaže Vrednovanje otpada

- materijalna reciklaža i ponovna uporaba

- biološka reciklaža i ponovna uporaba

Kontrolirana odlagališta - energetska reciklaža i ponovna

uporaba

Slika 4.1./1 Shematski prikaz gospodarenja otpadom

Postupanje s otpadom na predmetnom području razvija se u skladu sa ciljem ostvarivanja integralnog koncepta gospodarenja otpadom čije su osnove:

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom

- iskorištavanje vrijednih svojstava pojedinih vrsta otpada u materijalne svrhe

- kontrolirano odlaganje otpada

- saniranje otpadom onečišćenog tla

U nastavku o programima – podsustavima integralnog koncepta gospodarenja s otpadom koji su značajnije prisutni na analiziranom području:



Iskorištavanje vrijednih svojstava otpada provodi se putem:

Domaćinstava i uslužne djelatnosti

- odvojenog skupljanja papira, kartona te staklene i plastične ambalaže putem kontejnera smještenih na javnim površinama područja

Privreda

- odvojenog odlaganja ili/i skupljanja određenih vrsta otpada u kontejnere raznih vrsta i dimenzija te predobrade ili obrade istih u vlastitom krugu radi ponovnog korištenja u proizvodnom procesu ili predaje tvrtkama za skupljanje, obradu i promet sekundarnim sirovinama

Kontrolirano odlaganje otpada

- odlaganje ostatnog otpada iz domaćinstava i privrede (komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada) na uređenom odlagalištu I. kategorije

- organiziranim skupljanjem, odvozom i odlaganjem otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva i privrede

Saniranje otpadom onečišćenog tla

4.2. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada

Smanjenje količina otpada može se postići na više načina, a najvažniji su: sprječavanje nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada, sprječavanje da se u proizvod za tržište ugrađuju štetni sastojci, sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za

tržište koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu.

Prioritet cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je sprječavanje nastanka otpada. Suština izbjegavanja nastanka otpada je: "Najbolji otpad je onaj, koji uopće ne nastane". To podrazumijeva da otpad koji se izbjegne ne oštećuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili odlaganje. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište "povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti.

U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba:

- robu tako oblikovati, proizvoditi i prerađivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno iskorištavati,



- načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati tako, da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjem obimu,

- proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje štetnih tvari,

- proizvode tako upotrebljavati da nastaje što manje otpada.

Osnovne mjere izbjegavanje otpada mogu se taksativno svesti na:

Izbjegavanje otpada u proizvodnji

- razvojem tehnologije koja ne stvara otpad - otpad vraćati u vlastitu proizvodnju - otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima - proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi - pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom

količinom i štetnosti otpada - proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži - proizvode ne pakirati u ambalažu koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga

se odbacuje kao otpad

Ponašanje potrošača

- da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati, - da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno da pri

kupovanju robe preferiraju povratnu ambalažu, - da smanje korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.

Edukacija

- koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja,

- stimulacija i kažnjavanje



4.3. Mjere odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada

U tabličnom prikazu 4.3/1 dane su grupe otpada, mogući način sakupljanja, mogući načini obrade i smjernice njihova vrednovanja u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.

Tablica 4.3./1 Mogući načini sakupljanja i obrade te smjernice za postupanje s pojedinim grupama otpada

VRSTA OTPADA Mjesto/način sakupljanja

Mjesto/način obrade Vrednovanje

1 -Komunalni otpad CGO Odvajanje

Materijalno Biološko Energetsko

Odlaganje

2 - Građevinski otpad i otpad od rušenja

Odlagalište GO Odvajanje i obrada na odlagalištu GO

Ponovna upotreba Mini RD

3. Proizvodni i rudarski otpad CGO Odvajanje

Materijalno Biološko Energetsko

Odlaganje

4 - Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

Ratarstvo

Biološko Energetsko

Stočarstvo Šumsko tlo Drvnoprerađivačka

5 - Opasni otpad

- gospodarstvo Ovlašteni sakupljač Skladište proizvođača Energetsko

-domaćinstva Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš. sakupljača Recikliranje

Izvoz

6 - Ambalažni otpad

-papirni i kartonski

Reciklažni otoci

Tvornica papira i kartona

Recikliranje

RD

Mini RD

Svežnjevi

POOPSS

Gospodarski subjekti

-stakleni

Reciklažni otoci

Tvornica staklene ambalaže

Recikliranje

RD

Mini RD

POOPSS

Trgovina


-metalni

Reciklažni otoci

Tvornica za obradu metala

Recikliranje RD

Mini RD

Gospod. subjekti





-plastični

Reciklažni otoci

Pogoni za obradu Recikliranje Energetsko

RD

Mini RD

POOPSS


Trgovina

- biootpad

Bio kante

Kompostiranje Upotreba komposta

Kompostana

RD

7 - Otpadna vozila

CGO

Pogoni za reciklažu Korištenje sekundarne sirovine

RD

Mini RD

POOPSS

8 - Otpadne gume vozila

RD

Skl. ovlaš. sakupljača Materijalno Energetsko

Ovlašteni sakupljač

Trgovina

9 - Otpadna električna i elektronička oprema

RD Predobrada

Materijalno Izvoz Ovlašteni sakupljač

10 - Komunalni mulj Uređaj za pročišćavanje Predobrada Kompostiranje Energetsko

11 - Otpad životinjskog porijekla Rashladni kontejner Toplinska obrada Postupanje prema propisu

12 - Otpadna ulja

-mineralna ulja

RD

Skl. ovlaš. sakupljača Energetsko Ovlašteni sakupljač

Benzin. postaje

-jestiva ulja RD

Pogon za predobradu Proizvodnja goriva Ovlašteni sakupljač

13 - Otpadne baterije i akumulatori

RD

Skl. ovlaš. sakupljača Recikliranje POOPSS

Trgovina

14 - Postojana organska zagađivala

Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš. sakupljača Izvoz

15 - Medicinski otpad-opasni

-inertni Mjesto skupljanja u objektu

Odvajanje Materijalna Biološka Energetska

Odlaganje

-opasni Skladište proizvođača Odvajanje Energetsko Biološko Kemijsko





Ljekarna Skl. ovlaš. sakupljača Napomene: -CGO-centar za gospodarenje otpadom -GO-građevinski otpad -POOPSS - poduzeća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama -RD- reciklažno dvorište -mini RD- nečuvano sakupljalište glomaznog, građevinskog otpada u kontejnere većeg kapaciteta -skl.-privremeno skladište -trgovina- prodavaonice u kojim je prodana roba od koje nastaje otpad nakon iskorištenja potrebne vrijednosti kupljene robe -Postupanje s opasnim otpadom treba redefinirati po donošenju državnog Plana postupanja s opasnim otpadom.

4.3.1. Pregled postojećeg stanja

Na području Grada Đakova ne postoje objekti za obradu odvojeno skupljenih pojedinih vrsta otpadnih materijala. Odvojeno skupljanje iskoristivih ili opasnih komponenti otpada koja nastaju u domaćinstvima bit će predviđeno za realizaciju na temelju ovog Plana gospodarenja otpadom.

Ipak, na području Grada Đakova postavljeno je 50 kontejnera za skupljanje starog papira, a većina je postavljena na području gradskog naselja Đakova.

4.3.2. Mogućnosti prostornog širenja i kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže

Na području Grada Đakova postoji odvojeno sakupljanje starog papira putem kontejnera postavljenih na javnim površinama. Ovim Planom se predviđa u razdoblju od osam godina realizacija sljedećeg (kvantifikacija prikazana u tablici 4.5/1):

- postavljanje reciklažnih otoka u naseljima Grada Đakova - mini reciklažnog dvorišta u naselju Piškorevci - postavljanje rashladnog kontejnera za otpad životinjskog porijekla u naselju

Đakovo

Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na određenim lokacijama u gradskim naseljima ili trgovinama ili u/pred stambenim objektima. Tako postavljene posude/kontejneri (reciklažni otoci) za skupljanje otpadnog papira, ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže od pića i napitaka na jednoj lokaciji čine "reciklažni otok".

Lokacije reciklažnih otoka trebaju udovoljavati kriterijima: da maksimalna

udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smještaj otoka bude oko 350 m, u drugoj



fazi i manje udaljenosti od oko 200 m te da jednoj posudi treba gravitirati minimalno 750 stanovnika. Kako je gustoća u većem broju naselja na analiziranom području uglavnom manja od prije spomenute, uvažavajući slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na površinama naselja više ili manje prisutne, primijenit će se i drugi važeći kriteriji. Za pojedine etape vrijedi:

I. etapa: > 750 stanovnika - 1 reciklažni otok II. etapa: > 500 stanovnika - 1 reciklažni otok

Iznimka za postavljanje kontejnera moguća je ukoliko na određenom prostoru

postoji neki veći proizvođač određene vrste otpada (restorani, kafići, uredske prostorije s većim brojem zaposlenih i sl.).

U I. etapi skupljati će se slijedeće vrste korisnog otpada: papir i karton, staklena ambalaža i plastična ambalaža.

U II. etapi na većini reciklažnih otoka dodat će se posude/kontejneri za izdvojeno skupljanje limenki od pića i napitaka.

U skladu s preporukama da jednoj posudi gravitira cca 750 stanovnika, određen je

veći broj reciklažnih otoka od predviđenog standarda budući da je gustoća naseljenosti u Gradu Đakovu oko 178 stanovnika /km2. Kako je gustoća stanovništva na analiziranom području uglavnom manja od prije spomenutih standardnih kriterija, uvažavajući slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na površinama naselja više ili manje prisutne, primijenjeni su drugi važeći kriteriji kako bi se reciklažnim otocima obuhvatio što veći broj stanovnika i promicala reciklaža.

Mini reciklažno dvorište je fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje određenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima. Ovo tzv. mini reciklažno dvorište na površini od 200-250 m2 opremljeno je s tri rolo-kontejnera srednjeg kapaciteta i opremom za odlaganje (kontejnerima/posudama) papira i kartona, ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže te istrošenih baterija. Rolo-kontejneri služe za skupljanje glomaznog otpada pretežno metalnog sastava, glomaznog otpada pretežno nemetalnog sastava i građevinskog otpada od manjih zahvata u domaćinstvima. Ograđeni prostor je asfaltiran/betoniran, opskrbljen separatorom ulja i masti te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u najbliže reciklažno dvorište, ili objekta za predobradu ili obradu sakupljenog materijala, obavlja se odgovarajućim vozilima.



Slika 4.3.2/1 Shematski prikaz „mini“ reciklažnog dvorišta

Tijekom vremena, a ovisno o efikasnosti provedbe reciklažnih akitvnosti na području, moguće je mini reciklažno dvorište dograditi u reciklažno dvorište većeg kapaciteta i mogućnošću skupljanja dodatnih vrsta otpadnih materijala.

Slika 4.3.2/2 Shematski prikaz reciklažnog dvorišta



Reciklažno dvorište je fiksno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje raznih otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima. Reciklažno dvorište ima mogućnosti za izdvojeno odlaganje manjeg ili većeg broja različitih otpadnih materijala. U okviru reciklažnog dvorišta moguće je izdvojeno odlagati korisni i dio štetnih otpadnih materijala. Reciklažno dvorište ima određeno radno vrijeme pod nadzorom zaposlenog i ovdje građani donose u za to postavljene kontejnere ili posude odgovarajućeg volumena otpadne materijale, kao što su: papir i karton, valovita ljepenka, drvo (ambalaža i sl.), ambalažno staklo, limenke od pića i napitaka, bezbojno ravno staklo, crne metale, obojene metale, plastičnu ambalažu, zeleni otpad (trava, lišće, granje i sl.), kućanske aparate (bijela tehnika) i dijelove autokaroserija, opasni otpad u količinama koje nastaju u kućanstvima i dr. Uvjeti za izgradnju su nepropusna podloga, kanalizacija sa separatorom - taložnikom, ograda, objekt za zaposlenog, te mjere zaštite po važećim zakonima.

1. Izgradnja reciklažnog dvorišta osigurava se na cca 500 do 1.000 m2 tlocrtne površine. Na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta ili neposredno uz lokaciju mora biti dovoljno slobodnog prostora za parkiranje osobnih vozila s teretnom prikolicom, kao i osiguran prostor za pristup i manipulaciju vozila koja odvoze skupljene otpadne tvari.

2. Kriteriji za izgradnju jednog reciklažnog dvorišta je gravitaciono područje polumjera od 1 do 3 km. Na osnovi izvršenih analiza, na području Županije, predviđa se etapna izgradnja reciklažnih dvorišta. U Gradu Đakovu predviđa se izgradnja jednog reciklažnog dvorišta.

Reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima:

- mora biti ograđeno, - otvoreni spremnik mora biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je

onemogućen dotok oborinskih voda, - otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju, - podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog

otpada, - mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje

prašine, buke, mirisa i drugih emisija, - mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i

sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima,

- stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrađeni tako da je moguće sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stijenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada,

- na uočljivom mjestu mora biti istaknut »plan djelovanja u slučaju izvanrednoga događaja« koji sadrži sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim izvanrednim događajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih



osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći,

- mora biti označeno natpisom »Reciklažno dvorište« s podacima o vrsti otpada koji se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fizičke osobe i o radnom vremenu.

U reciklažnom dvorištu gospodarit će se sukladno Zakonu o otpadu, kao i odgovarajućim pravilnicima o posebnim vrstama otpada.

4.3.3. Mogućnosti uvođenja odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka

Prema zahtjevima koji proizlaze iz Strategije gospodarenja otpadom RH, neophodno je u narednom razdoblju poduzeti odgovarajuće aktivnosti kako bi se postigli ciljevi iz tablice 4.3.3/1-2.

Tablica 4.3.3./1 Kvantitativni ciljevi za količine otpada koje se stvaraju na području Grada Đakova (Strategija gospodarenja otpadom RH)

Ciljevi Udio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada

80 99

Količina odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada

6 8 12 18 25

Količina obrađenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Količina odloženoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995.

95 85 75 55 35



Tablica 4.3.3./2 Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada koji se stvaraju na području Grada Đakova (Strategija gospodarenja otpadom RH)

Otpad Rok Kvota (% težine)

oporaba recikliranje

Ambalažni otpad 2010. 50 – 60 25 – 45

2015. 65 55 – 60

Otpadna vozila 2015. 85 80

2025. 95 85

e-otpad 4 kg/stan/god 2015. 70 – 80 50 –80

Otpadne gume vozila 2010. 70 – 80 60 – 70

2015. 90 70

Otpadna ulja 2010. 90 -

Uvažavajući navedeno u točki 4.3.2. te navedene ciljeve i kvote, neophodno je u prvoj fazi (prve 4 godine), uz već postojeće izdvojeno skupljanje papira, uvesti odvojeno skupljanje stakla, plastike, metalne i druge ambalaže, glomaznog i građevinskog otpada.

U drugoj fazi (od 5. do 8. godine Plana) potrebno je iz istih razloga uvesti i izdvojeno skupljanje biorazgradivog otpada iz domaćinstava i uslužne djelatnosti. Skupljene količine odvozile bi se i obrađivale na predviđenom pogonu za obradu biorazgradivog otpada na području Grada Đakova ili Županije.

Ambalažni otpad, otpadna vozila, EE otpad, otpadne gume vozila i otpadna ulja ovlašteni skupljači odvozit će obrađivačima koji posjeduju ovlaštenje MZOPUG-a za obradu i/ili zbrinjavanje takvog otpada.

Opasni otpad iz kućanstava potrebno je izdvajati i odvoziti do najbližeg objekta za obradu, pretovarnu stanicu ili reciklažno dvorište.

4.4. Kompostiranje

Biorazgradivi otpad se stvara u domaćinstvima je otpad koji nastaje prilikom svakodnevne pripreme hrane, te uređenjem zelenih površina okućnica: kore od voća i povrća, listovi salate, kelja, blitve, ostaci kruha, ljuske od jajeta, talog i vrećice kave i čaja, lišće, suho granje, trava, cvijeće, opalo voće i dr. Količine variraju tokom godine. Biorazgradivi, zeleni otpad s javnih površina je otpalo lišće, pokošena trava, te drvenasti otpad (ogranci, stabljike i korijenje), a skuplja se s tržnica, groblja, parkova i drugih javnih zelenih površina. Godišnje stvaranje biorazgradivog otpada varira od lokacije, klime i vremenskih prilika.

Skupljanje biorazgradivog otpada iz domaćinstava u pravilu se vrši izdvojeno od ostalog komunalnog otpada, i to:



putem posuda za izdvojeno skupljanje putem reciklažnih dvorišta ukoliko su za isto opremljena

Slika 4.4./1 Shematski prikaz kompostane- windrow tehnologija obrade

Izdvojeno skupljanje provodi se tako da svako domaćinstvo ima jednu malu bioposudicu u koju ubacuje biorazgradivi otpad. Nakon što se bioposudice napune, iste se prazne u velike bioposude koje se nalaze u/na zajedničkim prostorima.

Danas se sve više primjenjuje obrada biorazgradivog otpada u cilju dobivanja komposta koji ima višestruku primjenu. Kompostiranje mogu obavljati sami građani ako imaju vrtove. Proces kompostiranja tj. razgradnje biorazgradivog otpada do konačnog



produkta kao što je kompost vrlo je složen i treba ga voditi pod strogo kontroliranim uvjetima. S obzirom da ovdje treba osigurati znatna sredstva, a proizvod je prema upotrebi sezonskog karaktera, neophodno je prvo započeti s ograničenim skupljanjem i najjednostavnijom obradom, tj. aerobnim kompostiranjem u hrpama (“windrow” sustav).

4.5. Kontejneri za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla

Kontejner za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla je rashladni rolo-kontejner posebne izvedbe kojeg se po točno utvrđenom rasporedu i uz uvažavanje vremenskih uvjeta (temperature zraka), zamjenjuje praznim i dezinficiranim rashladnim kontejnerom. Sakupljeni otpad životinjskog porijekla odvozi se na obradu obrađivaču vozilom (navlakačem rolo-kontejnera koje može biti multifunkcionalno, tj. u službi drugih potreba u reciklažnim dvorištima ili pretovarnim stanicama) koje je u vlasništvu JP ili ovlaštenog koncesionara.

4.6. Pretovarne stanice

Lokacija pretovarne stanica određuje se na bazi gustoće stanovništva pojedinih područja i udaljenosti promatranog prostora od Centra za gospodarenje otpadom. Prešanje na pretovarnoj stanici može imati ekonomske prednosti, jer dozvoljava da se veća težina prevozi jednim kontejnerom. Ukoliko se ne izgrade pretovarne stanice, potrebno promijeniti vozni park za sakupljanje i odvoz otpada. Na području Grada Đakova predviđa se izgradnja 1 pretovarne stanice.



4.7. Prijedlog realizacije opreme i objekata za gospodarenje otpadom na području Grada Đakova (dio po naseljima)

Tablica 4.7/1 – Predložena realizacija opreme i objekata na području Grada Đakova, u razdoblju od 2008. do 2015. godine

Grad Đakovo

Rec

ikla

žni o

toc

i

Rec

ikla

žno

d

vori

šte

Min

i re

cikl

ažn

o

dvo

rišt

e

Ras

hla

dn

i ko

nte

jner

i

Ko

mp

ost

iran

je-

win

dro

w

Ob

jekt

za

g

rađ

evin

ski

Pre

tova

rna

sta

nic

a

Žu

pan

ijsk

i ce

nta

r

Naselje Budrovci 3 0 0 0 0 0 0 0Đakovo 42 1 0 1 1 1 1 0Đurđanci 1 0 0 0 0 0 0 0Ivanovci Gorjanski 2 0 0 0 0 0 0 0Kuševac 2 0 0 0 0 0 0 0Novi Perkovci 1 0 0 0 0 0 0 0Piškorevci 4 0 1 0 0 0 0 0Selci Đakovački 4 0 0 0 0 0 0 0Široko Polje 2 0 0 0 0 0 0 0UKUPNO: 61 1 1 1 1 1 1 0Napomena:

- Kompostana za zeleni otpad - Mobilna oprema za građevinski otpad - Reciklažni otoci - uvaženo postojeće stanje i dodatak novih - RD - reciklažno dvorište - Mini RD-uređen prostor s tri rolo-kontejnera (glomazni metalni, glomazni nemetalni, građevinski +reciklažni

otok)

4.8. Organizacija postupanja s određenim vrstama otpada

Glomazni i građevinski otpad

Pod glomaznim otpadom s pretežno metalnim sastavom podrazumijevaju se odbačena bijela tehnika (hladnjaci, ledenice, perilice, sušilice rublja, grijalice, bojleri i dr.), automobili i dr. Svi oni sadrže značajne količine metala. Skupljanje i obrada ove vrste otpada smanjuje potrebe za odlagališnim prostorom za čak 20%.

Glomazni otpad pretežno nemetalnog sastava skuplja se na isti način kao onaj

pretežno metalnog sastava. Isti se predobrađuje sortiranjem, usitnjavanjem, magnetskom



separacijom magnetičnog materijala i kompaktiranjem radi uštede u transportu do krajnjeg obrađivača.

Objekti-uređene površine za privremeno skladištenje i predobradu glomaznog

otpada pretežno nemetalnog sastava iz domaćinstva treba realizirati u reciklažnim dvorištima ili na dijelu prostora saniranih i zatvorenih odlagališta. Predobrada se obavlja mobilnim shredderom (trgač-usitnjivač) i mobilnom prešom za kompaktiranje usitnjenog otpada koja obilazi lokacije na kojima je privremeno uskladišten glomazni otpad pretežno nemetalnog sadržaja. Mobilna oprema može biti u vlasništvu koncesionara ili javnog poduzeća.

U naseljima koja iz opravdanih razloga nemaju svoje reciklažno dvorište (visoka ulaganja i specifični troškovi rada) gradi se mini reciklažno dvorište u koje gravitirajuće stanovništvo odlaže svoj glomazni, građevinski i ambalažni otpad prema osnovnim vrstama.

Skupljanje glomaznog otpada na području Grada Đakova bit će organizirano: - kamionima s hidrauličkim hvataljkama na za to određenim mjestima na javnim

površinama (najzastupljeniji oblik danas), - sakupljanje u reciklažnim dvorištima i mini reciklažnim dvorištima - sakupljanje u otkupnim stanicama poduzeća za sakupljanje, promet i obradu

sekundarnih sirovina - kontejnerima većih volumena (5-30 m3) postavljenim na javnim površinama, u

utvrđene dane u godini (u planu u daljnjem razdoblju)

Pod građevinskim otpadom podrazumijeva se otpad koji nastaje prilikom izgradnje, rekonstrukcije, popravaka ili rušenja stambenih, poslovnih i ostalih objekata te otpad koji nastaje pri izgradnji cesta. Građevinski otpad obično sadrži zemlju, kamenje, beton, cigle, lomljeni asfalt, žbuku, drvnu građu, cijevi, elektroinstalacije i dr.

Uvjeti reciklaže građevinskog otpada vrlo su složeni i redovito zahtijevaju

izgradnju posebnih postrojenja. Osnovne tehnološke manipulacije mogu se svesti na sljedeće:

drobljenje - primarno, sekundarno itd. prosijavanje - primarno, sekundarno itd. magnetna separacija praonica (akvamatorska stanica) - ispiranje materijala (voda je u kružnom toku) prijenos tračnim transporterima

U postrojenjima se reciklažom građevinskog krša dobivaju sljedeći materijali:

humus pijesak drobljenac raznih granulacija



Sakupljanje glomaznog otpada već je određeno vrijeme prisutno na području Županije, a obavlja se na postojećim odlagalištima. Isto se vrši bez odgovarajućih mjera zaštite okoliša koje su propisane našim i EU propisima. U narednom razdoblju predviđa se realizacija objekta za prihvat, predobradu i privremeno skladištenje ove vrste otpada sakupljenog od domaćinstava, institucija i uslužnih djelatnosti. Potrebna neto površina lokacije je minimalno 0,8 ha.

- Glomazni otpad odvozi se na plato reciklažnog dvorišta gdje se odjeljivanje i postupanje provodi u skladu s uobičajenim načinom rada u reciklažnom dvorištu.

- Sakupljeni glomazni otpad odvozi se u najbliže reciklažno dvorište gdje se dalje postupa na uobičajen način za reciklažna dvorišta.

- Građevinski otpad odvozi se do najbližeg objekta za obradu građevinskog otpada - Glomazni i građevinski otpad odlaže se u rolo-kontejnere kapaciteta od 18 do 30 m³.

Kontejneri se odvoze specijalnim vozilom navlakačem rolo kontejnera, a vozilo može biti vlasništvo JP, komunalnog poduzeća ili ovlaštenog koncesionara.

- Naknada za preuzimanje obje vrste (glomaznog i građevinskog otpada) ugovara se s vlasnikom (ili koncesionarom) reciklažnog dvorišta ili objekta za obradu građevinskog otpada ili se rješava preko Javnog županijskog poduzeća (ukoliko se isto formira).

Biorazgradivi otpad - zeleni otpad s javnih površina

Objekti za obradu biorazgradivog otpada-kompostane u planskom razdoblju predviđeni su za obradu biorazgradivog otpada-zelenog otpada sakupljenog s javnih površina naselja, vrtova i okućnica domaćinstava.

U cilju racionalizacije ulaganja i troškova rada po jedinici objekta/opreme za

obradu zelenog otpada na području Županije ili šire, planirano je sljedeće:

- Objekt za obradu biorazgradivog otpada treba zadovoljiti važeće propise, - Treba biti opremljen najnužnijom radnom opremom, - Oprema kao što su: usitnjivač, okretač hrpa (specijalizirani ili kombinirani stroj

prilagođen za manipuliranje s hrpama), prosijač i sl. bili bi u vlasništvu JP ili koncesionara koji će po unaprijed utvrđenom terminskom planu, ili po pozivu, obilaziti objekte kompostana na području Županije.

Time se potrebna ulaganja u pojedine objekte smanjuju što je ustaljena praksa u

susjednim državama (Austrija, Italija i dr).



Opasni otpad iz domaćinstava

Kako do danas nije donesen državni plan o postupanju s opasnim otpadom o načinu sakupljanja, predobradi i obradi opasnog otpada, u ovom Planu isto se ne obrađuje.

Postupanje s opasnim otpadom iz domaćinstva pobliže će se definirati tek onda kad se stvore preduvjeti za njegovo zbrinjavanje na razini RH.



5. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD

Za vrijeme sanacije i nakon zatvaranja odlagališta "Vitika" primjenjuju se mjere

zaštite okoliša propisane odredbama Rješenja o prihvatljivosti za okoliš zahvata sanacije i rekonstrukcije građevine za odlaganje otpada, kao i propisani nadzor nad odlagalištem nakon zatvaranja.

5.1. Mjere zaštite okoliša tijekom sanacije odlagališta

Tijekom sanacije odlagališta osigurati uvjete da se po realizaciji regionalnog

centra za odlaganje otpada u Osječko-baranjskoj županiji odlagalište "Vitika" zatvori, a skupljanje otpada uključi u cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, prema Prostornom planu Osječko-baranjske županije. Također je potrebno izraditi plan aktivnosti za uključivanje u regionalni sustav.

Potrebno je poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi se smanjile količine otpada koje se dovoze na odlagalište "Vitika", kao i izraditi Elaborat o utvrđivanju sastava otpada.

Na odlagalištu je potrebno izgraditi sustav otplinjavanja, asfaltirati prometnicu koja vodi do odlagališta te primjenjivati sve mjere koje proizlaze iz važećih propisa o gradnji objekata kao i odgovarajuće mjere zaštite na radu.

Provesti mjere osiguranja starog dijela odlagališta izgradnjom obodnog nasipa s temeljnim brtvenim slojem i drenažnim sustavom za procjedne vode, kao izgradnjom završnog pokrovnog sloja.

Prilikom izgradnje nove plohe potrebno je izgraditi temeljni, bočni i završni brtveni sustav, sustav za odvodnju procjednih i oborinskih voda, kao i sustav za otplinjavanje.

Prilikom prihvata i predobrade otpada potrebno je vagati i evidentirati otpad te kontrolirano primati građevinski otpad kao i prethodno obrađeni proizvodni otpad za koji postoje analize eluata.

Prilikom odlaganja otpada potrebno je provoditi sva pravila stručnog odlaganja i zbijanja otpada na tijelu odlagališta, recirkulacije procjednih voda, kao i obradu oborinskih voda s perilišta vozila i reciklažnog dvorišta putem separatora ulja i taložnika.

Provoditi mjere zaštite od požara i eksplozija osiguranjem čuvarske službe i protupožarnog pojasa i dr., te mjere zaštite zraka prskanjem transportnih putova vodom radi smanjenja prašine te recirkulacijom procjedne vode po mirnom vremenu.

Na sanitarnom odlagalištu ne smije se prihavaćati opasni otpad, a u posude za komunalni otpad se neće smjeti odlagati one komponente koje budu određene gradskom odlukom o komunalnom redu.

Potrebno je provoditi mjere zaštite na radu, kao i mjere zaštite od pojave nesreće.



5.2. Mjere kod zatvaranja odlagališta

Po realizaciji regionalnog centra, a najkasnije u roku od 10 godina, aktivno odlaganje otpada na odlagalištu "Vitika" mora biti prekinuto, a aktivirani podsustavi gospodarenja otpadom koji su predviđeni na rezerviranom prostoru odlagališta.

Odlagalište se treba zatvoriti prema Planu zatvaranja.

5.3. Praćenje stanja okoliša za vrijeme korištenja i sanacije odlagališta te nakon prestanka odlaganja otpada

Potrebno je osigurati meteorološke podatke s najbliže meteorološke postaje, kao i pratiti kakvoću procjednih, površinskih i podzemnih voda te emisija u zrak, a sve prema važećem Pravilniku o postupanju s otpadom koji reguliran program praćenja stanja okoliša za ovakve objekte.



6. POPIS LOKACIJA OTPADOM ONEČIŠĆENOG TLA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA

6.1. Službeno odlagalište "Vitika"

Odlagalište "Vitika" nalazi se oko 3 km sjeveroistočno od Đakova uz državnu

cestu broj 46 Đakovo-Osijek u katastarskoj općini Budrovci, 800 m zapadno od Đakova prema Budrovcima. Odlaže se zajedno komunalni, neopasni proizvodni otpad, a za prekrivanje koristi se građevinski otpad. Veći dio odlagališta je prekriven i zatravljen. Prilaz je osiguran tvrdom cestom, kao i kontrola dovoza otpada 24-satnim dežurstvom. Vodi se očevidnik o količinama i vrstama dovezenog otpada. Na odlagalištu je zaposleno 5 djelatnika. Odlagalište je djelomično ograđeno. Postoji porta, garaža i objekt za zaposlene. Na novom dijelu odlagališta ugrađeni su kanali za otplinjavanje. Na ovoj lokaciji otpad se odlaže od 1977. g., vlasnik odlagališta je Grad Đakovo. Prvobitna namjena prostora lokacije odlagališta je bila oranica. Okoliš lokacije je šuma i oranice.

Od dokumentacije postoji lokacijska dozvola za sanaciju i zatvaranje u roku od 10

godina te načelna građevinska dozvola. Provodi se monitoring zraka, podzemnih voda i otplinjavanje. Deratizacija i dezinsekcija se provode tri puta godišnje.

6.2. Divlja odlagališta na području Grada Đakova

Na širem području Grada Đakova postoje divlja odlagališta. Povremeno se na

rubnim dijelovima Đakova i prigradskih naselja stvaraju manja mjesta nekontroliranog odlaganja, u pravilu glomaznog ili građevinskog otpada koja se nakon uočavanja saniraju uklanjanjem i odvozom na sanitarno odlagalište.

6.2.1. Područja uz općine od posebnog državnog interesa

Lokacija: Ivanovci - Zmajevac (uz rub poljskog puta) Vrsta otpada: građevinski otpad, biljni otpad, komunalni otpad, školjke

automobila

Procijenjena količina otpada 120 m3



Lokacija: Ðakovo – Ante Starčevića – poljski put Vrsta otpada: poljoprivredni i građevinski otpad


Lokacija: Ðakovo – Šuma Gaj Vrsta otpada: glomazni, poljoprivredni i građevinski otpad




6.2.2. Područja uz vodotoke i vodozaštitne zone

Lokacija: Ivanovci - uz kanal Jošavu skretanje kod ekonomije Vrsta otpada: građevinski otpad, komunalni otpad, školjke automobila


Lokacija: Kuševac - uz kanal Jošava Vrsta otpada: građevinski otpad, biljni otpad, komunalni otpad, školjke

automobila, hladnjaci




Lokacija: Piškorevci - poljski put iza Kaznice desno Vrsta otpada: školjske automobila, hladnjaci, poljoprivredni i građevinski

otpad


Lokacija: Ðakovo - Dragotin u kanalu uz cestu Vrsta otpada: komunalni otpad, glomazni otpad, poljoprivredni i

građevinski otpad




5. Lokacija: Ðakovo – Bajer, Franje Račkog

Vrsta otpada: glomazni, poljoprivredni i građevinski otpad


6. Lokacija: Ðakovo – Božidara Adžije Vrsta otpada: komunalni otpad, perilice, poljoprivredni i građevinski otpad




7. Lokacija: Pisak - Arduševac u kanalu i uz kanal Vrsta otpada: komunalni otpad, poljoprivredni i građevinski otpad




6.2.3. Područja uz arheološka nalazišta

Lokacija: Budrovci - Štrbinci Vrsta otpada: komunalni otpad


Lokacija: Ivan Dvor Vrsta otpada: glomazni, poljoprivredni i građevinski otpad




6.2.4. Ostala područja

Lokacija: Budrovci - kanal na ulazu u selo Vrsta otpada: 10 školjki automobila, građevinski otpad




Lokacija: Budrovci - kod bivše PIK-ove ekonomije Vrsta otpada: 30 školjki automobila i oko 300 auto-guma te veća količina

komunalnog otpada


Lokacija: Selci Ðakovački - šuma Mačkovac Vrsta otpada: auto-gume, hladnjaci, poljoprivredni i građevinski otpad




Lokacija: Ðakovo - Ulica Kr. Zvonimira Vrsta otpada: poljoprivredni i građevinski otpad


Lokacija: Arduševac - Đurđanci Vrsta otpada: glomazni, poljoprivredni i građevinski otpad




Tablica 6.2/1 - Lokacije i procijenjene količine otpada na divljim odlagalištima Grada

Đakova

Grad Đakovo Lokacija Volumen

Vrsta otpada Naziv m3

Naselje

Budrovci

Budrovci - Štrbinci 80 komunalni otpad

Budrovci - kanal na ulazu u selo 150 10 školjki automobila, građevinski otpad

Budrovci - kod bivše PIK-ove ekonomije 400

30 školjki automobila i oko 300 auto-guma te veća količina komunalnog otpada

Đakovo

Ante Starčevića-poljski put 230 poljoprivredni i građevinski otpad

Šuma Gaj 200

glomazni, poljoprivredni i građevinski otpad

Ðakovo - Dragotin u kanalu uz cestu 300

komunalni otpad, glomazni otpad, poljoprivredni i građevinski otpad

Bajer, Franje Račkog 70


Božidara Adžije 220

komunalni otpad, perilice, poljoprivredni i građevinski otpad

Đakovo; Pisak - Arduševac u kanalu i uz kanal 80

komunalni otpad, poljoprivredni i građevinski otpad

Đakovo; Ivan Dvor 320


Ulica kralja Zvonimira 80 poljoprivredni i građevinski otpad

Đakovo; Arduševac - Đurđanci 150


Ivanovci Gorjanski

Ivanovci-Zmajevac (uz rub poljskog puta) 120

građevinski otpad, biljni otpad, komunalni otpad, školjke automobila



Grad Đakovo Lokacija Volumen

Vrsta otpada Naziv m3

uz kanal Jošavu skretanje kod ekonomije 80

građevinski otpad, komunalni otpad, školjke automobila

Kuševac Kuševac - uz kanal Jošava 300

građevinski otpad, biljni otpad, komunalni otpad, školjke automobila, hladnjaci

Piškorevci

Piškorevci - poljski put iza Kaznice desno 500

školjske automobila, hladnjaci, poljoprivredni i građevinski otpad

Selci Đakovački

Selci Ðakovački - šuma Mačkovac 1500

auto-gume, hladnjaci, poljoprivredni i građevinski otpad



6.3. Procjena potrebnih ulaganja u sanaciju službenog i divljih odlagališta

U tablici 6.3/1 dana je procjena potrebnih ulaganja za sanaciju odlagališta i njegovo zatvaranje.

Tablica 6.3/1 Procjena potrebnih ulaganja za sanaciju i zatvaranje odlagališta "Vitika"

Vrsta ulaganja Iznos, kn

Građ

evin

ski r

ad

ovi

Objekti Objekt porte-(sanitarije i garderoba), garaža 30.000

Putevi i radni platoi Manipulativni prostor i radni platoi (asfalt) 570.000Unutarnje i privremene ceste (makadam) 100.000

Vodovod i kanalizacija

Cisterna i sabirna jama 150.000Instalacija vodovoda i kanalizacije 50.000Kanali za otplinjavanje 200.000Drenažni sustav za sakupljanje procjednih voda sa sabirnim bazenom (sabirni bazen, drenažni sloj, šahtovi, cijevi i dr.) 680.000Separator i taložnik 80.000

Elektro radovi Elektrika-dovod VN, razvod NN-mreže, infrastruktura 250.000

Ograda s ulaznim vratima

230.000

Zemljani radovi

Obodni kanal 200.000Priprema novog terena (čišćenje, uređenje dna, HDPE, geotekstil, nasip etaže) 4.800.000Zatvaranje odlagališta (plinodrenaža-hidrodrenaža, geotekstil + HDPE, glina, humus, ozelenjavanje) 4.400.000

Op

rem

a

Strojevi (buldozer) 2.000.000Hidroblok, crpke, visokotlačni perač, PPU, vaga i ostala oprema 600.000Sredstva veze i ostala uredska oprema 50.000

Os

tala

ula

gan

ja Monitoring (radni vijek i 20 godina nakon

zatvaranja) 685.000Tehnička dokumentacija (geodetske snimke, glavni projekt, nadzor) 600.000Plastična folija za dnevno prekrivanje zbijenog otpada Do sada uloženo u izgradnju 1.500.000

Ukupno: 17.175.000Izvor: Plan gospodarenja otpadom Osječko-baranjske županije, 2006.

Na temelju pregleda potrebnih ulaganja, za sanaciju odlagališta i njegovo zatvaranje treba utrošiti oko 17.175.000 kn (izraženo u trenutno važećim cijenama).



Tablica 6.3/2 Procjena potrebnih ulaganja za sanaciju divljih odlagališta po naseljima Grada Đakova

Grad Đakovo Sanacija, kn Naselje Budrovci 158.000Đakovo 413.000Đurđanci 0Ivanovci Gorjanski 50.000Kuševac 75.000Novi Perkovci 0Piškorevci 125.000Selci Đakovački 375.000Široko Polje 0Ukupno kn 1.195.000



7. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA, OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I OSTALIH AKTIVNOSTI

Osim predviđenih radova na sanaciji i zatvaranju odlagališta "Vitika", ovim Planom predviđene su i druge aktivnosti gospodarenja otpadom. Predviđeni terminski plan realizacije istih u osmogodišnjem razdoblju daje se u nastavku.

Tablica 7./1 Terminski plan realizacije aktivnosti predviđenih ovim Planom

Objekti/oprema

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Županijski/regionalni centar Reciklažni otoci × × Reciklažno dvorište × Mini reciklažno dvorište × Kompostana × × Objekt za građevinski otpad × Rashladni kontejner × Pretovarna stanica × Sanacije i zatvaranje sl. odlagališta × × × × Sanacija divljih odlagališta × ×



8. IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE SANACIJE

8.1. Izvori financijskih sredstava

Prema Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se državnim proračunom, proračunima jedinica lokalne samouprave i uprave, kreditima, sredstvima međunarodne pomoći, ulaganjima stranih ulagača, doprinosima i naknadama i iz drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Propisano je da će se ova sredstva koristiti za očuvanje, zaštitu i unapređenje stanja okoliša u skladu sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša regionalne i lokalne samouprave.

Uz sredstva iz godišnjeg Državnog proračuna danas se najčešće koriste ili će se koristiti sljedeći financijski instrumenti:

Sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – zatražena su i dobivena sredstva ovog Fonda za sanaciju većine postojećih smetlišta

Županijski proračun Gradski proračun

Drugi izvori:

osiguranje neke kreditne linije koji se vraća iz povećane naknade za komunalne usluge

vlastiti izvori i sredstva iz povećane naknade koju plaćaju domaćinstva za komunalnu uslugu postupanje s krutim otpadom (onečišćivač plaća)

koncesije ili druga javno/privatna partnerstva donacije predpristupni i strukturni fondovi EU-a

Poticajna sredstva su:

Porezne olakšice odnose se na oslobađanje od osnovnog poreza na promet opreme za uporabu sunčeve energije i fotonapona, povoljnu stopu poreza na promet za ekološki prihvatljivu ambalažu u trgovini i ugostiteljstvu, te porez na promet za motorni benzin i bezolovni benzin.

Carinske olakšice obuhvaćaju oslobađanje od plaćanja carina na opremu koja se ne proizvodi u Hrvatskoj, a neposredno služi zaštiti od požara i zaštiti životnog i radnog okoliša.

Godišnje nagrade za zaštitu okoliša koje se daju nevladinim organizacijama, pojedincima, obrazovnim institucijama i poduzećima s područja turizma i gospodarstva također su od velikog značaja kao i Znak zaštite okoliša, što ih dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.



Grad Đakovo će u sljedećem proračunu odrediti, sukladno mogućnostima, visinu sredstava za provedbu Plana. Samo financiranje zbrinjavanja i gospodarenja otpadom, u slučajevima kada nema osiguranih nepovratnih sredstava, zasniva se na principu proizvođač plaća, pa je na jedinicama lokalne samouprave odabir načina osiguranja sredstava, procijenjenih i predviđenih ovim Planom.

Za realizaciju ovog Plana gospodarenja otpadom mogu se koristiti jedan ili više financijskih izvora. Kazne zbog narušavanja okoliša određene su raznim zakonima, ali gotovo da se i ne primjenjuju. Razlozi za to su višestruki: nedostatak inspekcijskog kadra, nepostojanje relevantnog sudskog i inspekcijskog iskustva i prakse i dr.

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske s obzirom na današnje relativno niske cijene usluga u djelatnostima gospodarenja otpadom nužno je planirati njihov stalni i postupni rast do visine pokrivanja stvarnih troškova, vodeći računa da je iznos cijena u međuzavisnosti s količinama i opasnim svojstvima otpada prema načelu "onečišćivač plaća". Za komunalni otpad to bi, u prvoj fazi, moglo značiti prijelaz s naknade po stambenoj površini na naknade po količini. Osim strategije i Zakon o otpadu predviđa da proizvođač ili posjednik otpada plaća trošak obrađivanja i odlaganja otpada sukladno načelu “onečišćivač plaća”. Isto tako će se troškovi postupanja s otpadom obračunavati prema količini, svojstvu, te iznimno m2 prostora koji se koristi. Sve općine, gradovi u županiji dužni su osigurati provođenje obračuna troškova postupanja s otpadom na opisani način.

Način promjene tarifnog sustava da proizvođač ili posjednik otpada plaća trošak skupljanja, obrađivanja i odlaganja otpada sukladno načelu “onečišćivač plaća” po količini treba na području Grada Đakova provesti u skladu s važećim zakonskim propisima, Zakon o otpadu, NN 178/04, čl. 6:

"Gospodarenje otpadom se temelji na uvažavanju opće prihvaćenih načela zaštite okoliša, uređenih posebnim propisima, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim načelima -onečišćivač plaća – posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad ..."



8.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana

Tablica 8.2/1 - Procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje s otpadom u

razdoblju od 2008.-2015. godine na Grada Đakova

Opće mjere – tehnička dokumentacija na nivou Grada - Studija izvodljivosti, Elaborat postojećeg stanja, sortiranje otpada u zimskom i ljetnom periodu, studija primarne reciklaže, pretovarne stanice - Programi za edukaciju, poticanje čistije proizvodnje i potrošnje, smanjivanje ambalaže

Ukupno, kn 5.000.000

Centar za gospodarenje otpadom

- Obrada u Centru i odlaganje 0 - Pretovarne stanice s opremom 4.800.000


Izdvojeno skupljanje pojedinih komponenti otpada

- Kompostana za zeleni otpad -"windrow" 2.500.000 - Reciklažni otoci (kontejneri za PR) 915.000

- Reciklažna dvorišta 1.800.000 - Mini reciklažna dvorišta 230.000 - Rashladni kontejneri 70.000 - Objekt za građevinski otpad 4.150.000


Sanacija odlagališta

- službena odlagališta 17.175.000 - smetlišta 1.195.000

Ukupno, kn 18.370.000

SVEUKUPNO, kn 37.835.000



Tablica 8.2/2 - Procjena ulaganja u opremu i objekte na području Grada Đakova u razdoblju od 2008. do 2015. godine - Financijski

plan

Objekti/oprema Ukupno

kn 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Centar regionalni ili županijski 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Reciklažni otoci 915.000 480.000 435.000 0 0 0 0 0 0

Reciklažno dvorište 1.800.000 1.800.000 0 0 0 0 0 0 0

Mini reciklažno dvorište 230.000 0 0 0 0 0 230.000 0 0

Kompostana 2.500.000 0 0 1.250.000 1.250.000 0 0 0 0

Objekt za građevinski otpad 4.150.000 0 0 4.150.000 0 0 0 0 0

Rashladni kontejner 70.000 70.000 0 0 0 0 0 0 0

Pretovarna stanica 4.800.000 0 0 4.800.000 0 0 0 0 0

Sanacije i zatvaranje sl. odlagališta 17.175.000 0 0 4.293.750 4.293.750 4.293.750 4.293.750 0 0

Sanacija divljih odlagališta 1.195.000 597.500 597.500 0 0 0 0 0 0

Ukupno kn 32.835.000 2.947.500 1.032.500 14.493.750 5.543.750 4.293.750 4.523.750 0 0

Napomena: -Ulaganje u pojedine objekte za kompostiranje, uključena ulaganja u svu potrebnu opremu za rad -Mini reciklažno dvorište bez vozila za odvoz sakupljenog otpadnog materijala



Tablica 8.2/3 - Procjena troškova rada predviđene opreme i objekata u razdoblju 2008- 2015. godina na području Grada Đakova

Objekti/oprema Ukupno

kn 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Centar regionalni ili županijski 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Reciklažni otoci 1.101.600 76.800 146.400 146.400 146.400 146.400 146.400 146.400 146.400 Reciklažno dvorište 9.600.000 1.200.000 1.200.000 1.200.000 1.200.000 1.200.000 1.200.000 1.200.000 1.200.000 Mini reciklažno dvorište 554.010 0 0 0 0 0 184.670 184.670 184.670 Kompostana 3.240.000 0 0 0 0 810.000 810.000 810.000 810.000 Objekt za građevinski otpad 5.137.500 0 0 0 1.027.500 1.027.500 1.027.500 1.027.500 1.027.500 Rashladni kontejner 537.600 67.200 67.200 67.200 67.200 67.200 67.200 67.200 67.200 Skupljanje svežnjeva kartona 2.400.000 0 0 400.000 400.000 400.000 400.000 400.000 400.000 Pretovarna stanica 5.000.000 0 0 0 1.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 Edukacija 2.400.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 Ostalo 10.800.000 300.000 600.000 900.000 1.200.000 1.500.000 1.800.000 2.100.000 2.400.000 Ukupno kn 40.770.710 1.944.000 2.313.600 3.013.600 5.341.100 6.451.100 6.935.770 7.235.770 7.535.770

Napomena: Pod ostalo uključeni su: monitoring, praćenje stanja okoliša odlagališta, pripremne radnje za aktivnosti koje nisu specificirane u tablici



9. OSTALE PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ovim Planom reguliran je postojeći sustav zbrinjavanja otpada u Gradu Đakovu. Svakim poboljšanjem sustava potrebno je prilagoditi i ovaj Plan u smislu funkcionalnog rada sustava.

Gradonačelnik Đakova izvršit će odabir onih stručno i tehnički osposobljenih pravnih osoba, za koje se po tehničkoj opremljenosti, broju zaposlenika i drugim potrebnim uvjetima može zaključiti da su podobni za krajnje zbrinjavanje i odvoz otpada na području Grada Đakova, a sve u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

Za tumačenje ovog Plana nadležan je Gradonačelnik Grada Đakova.

U slučaju da ovim Planom nije utvrđen neki od načina primjene sustava postupanja s otpadom neposredno će se primjenjivati uputstvo Gradonačelnika Grada Đakova.

Izmjene i dopune ovog Plana vrše se na način propisan za njegovo donošenje.



10. PRILOG

Slika 10/1 preuzeta je iz Plana gospodarenja otpadom na području Osječko–baranjske županije. Na istoj dan je okvirni prijedlog rasporeda objekata za gospodarenje otpadom na području Županije.

Slika 10./1 Prijedlog rasporeda objekata za gospodarenje otpadom na području Županije

Documents

Plan gospodarenja otpadom GRAD ĐAKOVOdokumenti.azo.hr/Dokumenti/Plan_gospodarenja_otpadom...Plan gospodarenja otpadom Grada Đakova IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 90/07 1 UVOD U skladu