PJEVANA BAŠTINA KNJIGA 5 · PDF file1772., ali su raskinute oko 1905. U glavnoj kapeli je veliki mramorni oltar sa skulpturama anđela i srebrnim pozlaćenim ba-reljefom poprsja

Embed Size (px)

Citation preview

  • PJEVANA BAT INA

    KNJ IGA 5BOOK 5

  • 22 333

    Nakladnik / Publisher: Hrvatska kulturna udruga Pjevana batina

    Glavni i odgovorni urednik dr.sc. Dragan NimacEditor in chief:

    Urednitvo serije Glagoljako puko dr.sc. Dragan Nimac, mr.sc. Joko aleta, crkveno pjevanjeu ibenskoj biskupiji ime Radni, ime Strikoman, Neven SkrozaEditorial Board of the Series Glagolitic Liturgical Folk Chant in the Diocese of ibenik:

    Urednici izdanja Jezera dr.sc. Dragan Nimac, Livio Marijan, mr.sc. Joko Editors of the Issue Jezera aleta, ime Radni, Nenad Milin, don Tuna Jozi, Ivan Braanov

    Autori tekstova / Authors of the Texts: imun Radni, dr.sc. Dragan Nimac, Livio Marijan, mr.sc. Vedrana Milin urin

    Transkripcija notnih zapisa mr.sc. Joko aletaAuthor of the Music Transcriptions: Fotografije / Photographs: ime Strikoman, Arhiv Strikoman Film, Nenad Milin, Arhiv Turistike zajednice Jezera, Arhiv upe Gospe od Zdravlja u Jezerima

    Grafiko oblikovanje / Graphic Design: Igor Krstievi

    Prijevod / Translated by: Livio Marijan

    Glazbeni urednik CD-ova / CD Music Editor: mr.sc. Joko aleta, dr. sc. Dragan Nimac Producenti CD-ova / CD Producers: Livio Marjan, Mladen Magdaleni (HRT) Urednik DVD-a / DVD Editor dr. sc. Dragan Nimac

    Mastering CD-ova: Vito Gospodneti

    Mastering DVD-a: Drago Ivanovi

    Tisak / Printed by: Grafika Markulin,

    ISBN 978-953-7528-04-1CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 740255.

    Sva prava pridrana.

  • 22 333

    GLAGOLJAKO Puko crkveno

    pjevanje u ibenskoj b iskup i j i

    UPA GOSPE OD ZDRAVLJA JEZERA

    A herItAge of CHANT

    GLAGOLITIC LITURGICAL FOLK CHANT

    IN THE DIOCESE OF SIBENIK

    PARISH OF OUR LADY OF HEALTH JEZERA

    U godini 250. OBLJETNICE

    posvete upske crkve u Jezerima

    Hrvatska kulturna udruga Pjevana batina

    Zagreb, 2010.

  • 44 555

    Oracio pulcra et devota ad beatam virginem MariamO blaena, o prislavna, o presvitla svarhu vsih blaenih,Bogom ivim uzviena, s vsimi bojimi dari ureena!O prislavna prije vsega vika, Bogom ivim zbrana,O umiljena divo Marije!Gospoje, ti si blaenih patrijarak ubroanje.Gospoje, ti si blaenih prorokov proroastva ispunjenje.Gospoje, ti si anjelsko pozdravljenje.Gospoje, ti si Boga ivoga obsijanje i okriplenje.Gospoje, ti si svetoga Duha osveenje i okriplenje.Gospoje, ti si sina boja mati i vsemu svitu saznanje [i] proslavljenje.Gospoje, ti si vse vere krstjanske kripko udranje i okripljenje.Gospoje, ti si nevere karstjanske potartanje. Gospoje, ti si vse moi Luciferove skuenje. Gospoje, ti si vsega upada anjelskoga naplenje.Gospoje, ti si blaenih vanjelist pravo nauenje.Gospoje, ti si blaenih apostolov isto i jisto skazanje. Gospoje, ti si blaenih muenikov mo i vse pokripenje i pomoenje. Gospoje, ti si blaenih ispovidnikov spaeno domienje i vsakozbrano nadahnutje.Gospoje, ti si blaenih pustinnikov pia i vsako slatko nasienje.Gospoje, ti si blaenih div i muenic kruna i vse ureenje.Gospoje, ti si vsega dvora nebeskoga ast, slava i vse potenje.

    (ibenska molitva, XIV. stoljee)

    4

  • 44 5555

    PJEVANA BATINA

    Multimedijalni komplet Glagoljako puko crkveno pjevanje u upi Gospe od Zdravlja u Jezerima peti je u nizu projekata hrvatske kulturne udruge Pjevana batina. Sadri knjigu o povijesti i crkvenom pjevanju u Jezerima, dva nosaa zvuka (CD - puke crkvene liturgijske i paraliturgijske pjesme u Jezerima), te jedan nosa slike i zvuka (DVD dokumentarni filmovi o mjestu i upi, procesiji na Veliki Petak i Uskrsnoj Veernjoj u Jezerima).

    Bogata duhovna i pjevana batina u ibenskoj biskupiji prikazana je na naslovnici koja resi sve nae dosadanje projekte: klesani Jurjevi likovi sa ibenske prvostolnice na kamenoj pozadini, kip zatitnika ibenske biskupije svetoga Mihovila, te znak HKU Pjevana batina. U tu cjelinu na naslovnici se utapa i motiv jezeranske upske crkve Gospe od Zdravlja, pokazujui istodobno posebnost upe Jezera.

    Za pomo u realizaciji ovog multimedija zahvaljujem HRT-u, etnomuzikologu Liviju Marijanu, upniku don Tuni Joziu, pjevaima i upljanima Jezera, osobito Nenadu Milinu i Ivanu Braanovu, te Vedrani Milin urin i mojim neumornim suradnicima kao i svima onima koji su na bilo koji nain doprinijeli da se ovaj projekt realizira.

    Na rad je svjedoanstvo naega vremena, na odnos prema vjerskim, kulturnim i nacionalnim vrijednostima, ali ono je i zahvala svima onima koji su kroz stoljea gajili i uvali glagoljako puko crkveno pjevanje u Jezerima.

    Multimedij Jezera dio je projekta Tradicijska kultura, globalizacija i lokalne prakse (voditeljica dr.sc Zorica Vitez, Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb).

    Nadamo se da e ovaj multimedij biti dostojni promicatelj kulturnog i vjerskog identiteta Jezerana.

    Dragan Nimac

  • 66

  • 1010

    POVIJEST MJESTA I UPE JEZERAimun RADNI

    JezeraNa jugoistonoj strani otoka Murtera, u ibenskoj upaniji, u zaljevu

    oblika potkove okruenu pitomim breuljcima, smjestila su se Jezera. Mjesto je dobilo ime zahvaljujui kinici koja se zaustavlja na dijelu nepropusnog tla te tako stvara velike lokve, jezera Lokvu i Blato. Ova dva jezera za vrijeme vruih ljetnih mjeseci presue i stvaraju zelene povrine s endemskom vegetacijom. Od jezera Blato ostalo je vrlo malo, jer su duboke jame s vodom 1912. zatrpane zbog malarije.

    Specifina fizionomija naselja izdvaja tri tipoloki razliita dijela. Oko 500 m od obale nalaze se dva starija oblika naseljenosti, Selo i Kouluk. Njihova zbijenost i udaljenost od obale svjedoe o stalnoj opasnosti od pljakaa, koja je trajala sve do polovice 18. stoljea. Najmlai dio mjesta More protee se uz obalu zaljeva. Gradnja tog dijela mjesta govori upravo o prestanku opasnosti i straha od spomenutih pljaki. Na raskriju gornjeg (Selo i Kouluk) i donjeg (More) dijela mjesta nekad se nalazio kameni kri iz 1740. godine sa zagonetnim natpisom L. D. E. M. Njega su na tom mjestu 1964. zamijenili spomenikom rtvama 2. svjetskog rata. Prirodni poloaj Jezera titi mjesto od udara jaih vjetrova, pa je njegova uvala vrlo pogodna za pristanite i stanite brodova. Mjesto Jezera danas broji oko 1000 stanovnika.

    Prvi pisani spomen Jezera datira iz 1298. kada Jezera pripadaju zajednikoj upi Velikog Sela na otoku Murteru. Meutim, mjesto je dosta starije. Na poluotoku Murtari u blizini dananjeg mjesta nalazimo tragove ilirskog naselja iz 11. stoljea prije Krista. U uvali Podjasenovac u jednoj gomili naena su 1938. godine dva groba ilirskog plemena Liburna. Takvih slinih gomila u blizini mjesta ima dosta. Jedna od njih, koja se posebno istie izgledom, je Pudarica kamena gomila neobinog oblika. Ime je dobila po pudarima, odnosno poljarima uvarima polja. Izgledom podsjea na piramidu na koju se spiralno penje uskim nogostupom. Don Krsto Stoi u knjizi Sela ibenskog kotara smatra

  • 111111

  • 1414 151515

    upa i crkve u JezerimaGodine 1298., kako sam ve spomenuo, Jezera pripadaju

    zajednikoj upi Velikog sela. Tek iz 1602. godine datira prvi zapis o Jezerima kao samostalnoj upi, dok u upskom arhivu postoje upske matice, knjige rauna i spisa pisanih glagoljicom i bosanicom.

    upna crkva Gospe od Zdravlja podignuta je lijepim tesanim kamenjem iz mjesnog kamenoloma. Kamenje se poelo vaditi 1720. pod nadzorom poduzetnika Jure Foretia iz Korule. Godine 1722. crkva je bila pod krovom i blagoslovljena, a starija na istom mjestu poruena (Stoi 1941: 217). Crkvu su gradili mjetani Jezera o svom vlastitom troku. Crkva Gospe od Zdravlja izgraena je u stilu mediteranskog baroka. Dimenzije su joj 30x20 m. Jednobrodna je s glavnom kapelom i dvije pomone kapele na istoku, te sakristijom i stubitem za ulaz na balkone prema sjeveru. Uz crkvu je na istonoj strani zvonik visok 32 metra s kojeg se prua prekrasan pogled na mjesto i okolicu. U crkvi su dva balkona, donji za orgulje, a gornji za pjevae. Orgulje su nabavljene 1772., ali su raskinute oko 1905. U glavnoj kapeli je veliki mramorni oltar sa skulpturama anela i srebrnim pozlaenim ba-reljefom poprsja Marije s malim Isusom. Ostalih est oltara u crkvi izraeno je u drvenoj rezbariji i vjerojatno dobrim dijelom ostali od stare crkve, koja je prije ove stajala na istom mjestu. To su oltar sv. Ante Padovanskog, Gospe od Karmela, Pijeta (Gospe od sedam alosti) sa svojim prekrasnim drvenim rezbarijama koja se smatra jednim od najljepih drvenih oltara u Dalmaciji, zatim oltar sv. Roka, Gospe od Luzarija (Ruarica) i oltar sv. Ivana Apostola sa sv. Mihovilom. Iza crkve je lijepo ureeno mjesno groblje.

    U jezerskoj luci nalazi se crkvica sv. Ivana Trogirskog iz 17. stoljea, dimenzija 9,5x6 metara. Danas je dijelom restaurirana. U unutranjosti crkve je kameni oltar i mali kip sv. Ivana Trogirskog te lijepi model crkve Gospe od Zdravlja izraen u kamenu. Crkvica povremeno slui i kao izlobeni prostor likovnim umjetnicima.

    Na krianju puteljaka u polju nalazi se crkvica sv. Roka iz 16. stoljea, dimenzija 5,30x4,70 metara. Na drvenom oltaru bila je slika Gospe Loretske sa sv. Rokom i sv. Sebastijanom, koja je unitena 60-tih godina. Inae, sv. Roko je zatitnik od kuge, koja je u prolosti poharala

  • 2626 272727

    POVIJESNE CRTICE O GLAGOLJAKOM PUKOM CRKVENOM PJEVANJU U UPI JEZERA

    Dr.sc. Dragan NIMAC

    Dananji repertoar pukog crkvenog pjevanja u Jezerima, o emu nam svjedoi i ovaj multimedijalni komplet, ukazuje na postojanost duge tradicije jezerskog crkvenog pjevanja. Svjedoanstva i zapisi s otoka Murtera govore o viestoljetnom glagoljanju, tj. pjevanju na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije, pjevanju na arhainom hrvatskom jeziku - avetu, te o aktualnom pjevanju po puki na iv