Ispit iz kolegija Priprema proizvodnje

Ispit iz kolegija Priprema i upravljanje proizvodnjom

1. Navedite tipove industrijske proizvodnje i objasnite kontinuiranu i komadnu proizvodnju.

Kontinuirana: ponavljajua, kontinuirana sa standardnim proizvodima Komadna: Pojedinana: po narudbi, po varijantama izvedbi Maloserijska Serijska: mali asortiman, veliki asortiman2. Navedite zadatak pripreme proizvodnje i glavne funkcije pripreme proizvodnje.

Zadatak pripreme proizvodnje je pripremiti ugovorenu proizvodnju tako, da se ona uz minimalne trokove i zahtijevanu kvalitetu proizvoda, realizira u predvienim rokovima.

Glavne funkcije:

projektno-konstrukcijska priprema

tehnoloka priprema

priprema alata

priprema materijala

operativna priprema3. Navedite i objasnite aktivnosti pripreme proizvodnje.

DEFINICIJA PROIZVODA (ta, koliko)

IZBOR TEHNOLOGIJE (kako, ime)ODREIVANJE MATERIJALA (od ega)

PLAN PROIZVODNJE (kada, koliko, gdje)

OSIGURANJE RESURSA (kojih, koliko, kada)

PROIZVODNJA (tko)

ISPORUKA PROIZVODA (kome, kako)

4. Koji je zadatak projektno-konstrukcijske pripreme proizvodnje? Koje poslove obavlja projektno-konstrukcijska priprema proizvodnje.Zadatak projektno-konstrukcijske pripreme je razvoj i definicija proizvoda do razine konstrukcijske dokumentacije.Ova funkcija u poduzeu obavlja poslove: prikupljanja ideja o novim i poboljanju postojeih proizvoda, projektiranja i konstruiranja proizvoda, kreiranja sastavnice proizvoda i materijala, izrade podloga za kalkulaciju, standardizacije, tipizacije i unifikacije, izrade prototipa, izrada probne serije (kod serijske proizvodnje), arhiviranja dokumentacije.5. Objasnite faktore pokretae razvoja novih proizvoda?

Faktori pokreta razvoja su:

Razvoj kulture

Razvoj tehnologije

Razvoj organizacije

Specijalni faktori

Problemi vezani za materijale

Ekologija

EnergijDemografski faktor

6. Objasnite predinvesticijsku studiju i investicijski projekt.

Predinvesticijska studija procjenjuje mogue potrebe trita, potrebna sredstva za usvajanje i proizvodnju dobit usvajanjem novog proizvoda. Investicijski projekt daje tone proraune oekivane dobiti.7. to je prototip, a to probna serija? Opiite karakteristike prototipa i probne serije.

Prototipom se provjeravaju funkcionalna i estetska svojstva proizvoda, tehnologija proizvodnje i procjena trokova proizvodnje. Prototip se dorauje i korigira tehnika dokumentacija.

Probna serija potvruje proizvod i tehnologiju.

8. Nacrtajte i opiite faze ivotnog ciklusa proizvoda.

9. to je tehniki, a to ekonomski vijek proizvoda?

Tehniki vijek proizvoda je vrijeme u kojem proizvod obavlja svoju funkciju. Ovisi o istroenosti komponenti proizvoda. Potrebno je konstruirati proizvod tako da u eksploataciji dostigne planirani tehniki vijek uz predvieno preventivno odravanje. Ekonomski vijek proizvoda predstavlja ono vrijeme u kojem se proizvod prodaje na tritu.10. to ini tehniku dokumentaciju?

- idejna rjeenja i prorauni,

- konstrukcijski crtei,

- specifikacije,

- sastavnice proizvoda,

- uputstva za putanje u pogon,

11. - uputstva za eksploataciju

12. Objasnite konvencionalni i simultani razvoj proizvoda.

Korisni vremenski pomak poetka proiz \ odlije

13. Koji je zadatak tehnoloke pripreme proizvodnje?

Zadatak tehnoloke pripreme proizvodnje - nai i definirati optimalna rjeenja za izradu svih dijelova, sklopova i proizvoda uvaavajui pri tome raspoloivost proizvodnih resursa u vlastitom poduzeu i u poduzeima kooperanata, konstrukcija specijalnih alata i potrebnih naprava.14. Objasnite proizvodni proces, tehnoloki proces, tehnoloki postupak, tehnoloku operaciju i tehnoloki zahvat.

Tehnoloki proces je sastavni dio proizvodnog procesa koji obuhvaa sve aktivnosti, od ulaska materijala u proizvodnju pa do izlaska gotovog proizvoda iz proizvodnje. Tehnoloki proces je sainjen od niza tehnolokih operacija. Tehnolokom operacijom se proizvodnom elementu mijenjaju dimenzije, fizikalno-kemijska svojstva ili on nastaje sastavljanjem drugih radnih predmeta. Obavlja se na jednom radnom mjestu i u jednom stezanju.

Svaku tehnoloku operaciju je mogue podijeliti na tehnoloke zahvate kod kojih se ne mijenjaju obraivana povrina, alati niti reimi obrade. Opis tehnolokog procesa, odnosno skup tehnolokih operacija na izradi radnog predmeta, njegovoj montai ili rastavljanju predstavlja tehnoloki postupak.

15. Navedite i objasnite vrste tehnolokih zahvata.

Tri su vrste zahvata:

- pripremno-zavrni

- pomoni

- obradni zahvati (najbitniji, neposredno djeluju na radni predmet

mijenjajui na taj nain njegov oblik, dimenzije ili unutranja

svojstva)

16. Navedite faktore koji utjeu na tehnoloki proces.

Za kvalitetno projektiranje tehnolokog procesa potrebno je

imati dostupne podatke o:

konstrukciji,

materijalu,

kapacitetima,

moguoj razini kvalitete i

tipu proizvodnje

17. Objasnite runo i raunalom podrano projektiranje tehnolokih procesa.

Runo projektiranje tehnolokih procesa

- ovisi prvenstveno o razini znanja i iskustvu tehnologa

- 80 % vremena tehnolozi troe na pretraivanje knjiga, prirunika, dijagrama, tablica, prospekata, ranijih rjeenja.

Tehnoloke podloge:

katalog osnovnog materijala

kartoteka osnovnih sredstava

katalozi standardnih alata

prirunici, dijagrami, reimi rada

tehnoloke podloge za normiranje

standardni tehnoloki procesi

tehnoekonometrijske podloge (cijena materijala, radnih sati,)

Raunalom podrano projektiranje tehnolokih procesa djelomina ili potpuna automatizacija slijedeih aktivnosti (kod projektiranja tehnolokih procesa za obradu radnih predmeta odvajanjem estica):

analiza konstrukcijskih zahtjeva postavljenih na radni predmet

izbor polaznog materijala

izbor obradnih strojeva

definiranje redoslijeda operacija

izbor naina baziranja i stezanja

izbor reznog alata

izbor pomonih pribora

izbor reima rada

proraun putanje alata i kontrola tolerancija

generiranje NC programa za izradu radnog predmeta

proraun ukupnog vremena i trokova obrade

dobivanje tehnike i tehnoloke dokumentacije.

18. Navedite redoslijed aktivnosti kod projektiranja tehnolokog procesa.

19. Objasnite analizu tehnologinosti. Analiza tehnologinosti

krae vrijeme pripreme proizvodnje,

jeftiniju opremu i materijal,

jednostavnije operacije obrade, krae vrijeme izrade,20. O emu ovisi redoslijed tehnolokih operacija?Vrsta i redoslijed tehnolokih operacija ovise o:

zahtjevima tonosti mjera i oblika postavljenih na radni predmet,-

obliku radnog predmeta,

dimenzijama polaznog materijala (pripremka),

kvaliteti polaznog materijala i stanju njegovih povrina, koliini proizvoda, raspoloivim alatima,21. Objasnite bazne povrine.

Tonost poloaja radnog predmeta ovisi o tonosti onih

povrina radnog predmeta koje se nalaze u kontaktu sa

povrinama susjednih elemenata. Te se povrine nazivaju

bazama. Treba razlikovati:

konstrukcijske baze

kontrolne baze

tehnoloke baze montane baze22. to utjee na izbor obradnog stroja?

U postupku izbora obradnog stroja treba uzeti u obzir:

snagu stroja

tehnoloki prostor obrade (promjeri obrade, duljine obrade, povrina radnog stola,)

kinematska svojstva (broj okretaja, stupnjevanje okretaja, brzina,)

upravljaka svojstva (upravljaka jedinica)

tonost stroja

stupanj automatizacije

gabaritne dimenzije i radni prostor cijenu rada stroja23. Koja je razlika izmeu klasinih i NC strojeva?

Klasini se strojevi primjenjuju za izradu manje koliine razliitih vrsta

proizvoda. Tehnoloki procesi koji se odvijaju na klasinim strojevima uvelike

ovise o iskustvu operatera za strojem.

Tehnoloki procesi obrade na NC strojevima se odvijaju u uvjetima visoke ili

potpune automatizacije, gdje se pomou upravljakog raunala upravlja [4]:

dopremom materijala ili pripremaka,

obradnim procesom (tehnoloke, kinematske i dinamike informacije),

sustavom alata,

transportnim sustavom,

funkcijama stroja i ureaja,

tokovima informacija,

kontrolom i otpremom radnih predmeta,

Kvaliteta tehnolokog procesa projektiranog za NC strojeve ovisi o znanju i iskustvu inenjera-tehnologa, a u manjoj mjeri o iskustvu operatera za strojem

24. Prikaite i objasnite strukturu ukupnog vremena izrade.

Struktura ukupnog vremena izrade

tu

tpztk

tpzotpzdtkotkptkd

Ukupno pripremno-zavrno vrijeme sainjavaju tpz:osnovno pripremno-zavrno vrijeme tpzo - efektivno vrijeme pripreme za proizvodnju

dopunsko pripremno-zavrno vrijeme tpzd - organizacijski gubici u pripremi za rad

Ukupno komadno vrijeme, tk , obuhvaa:

osnovno (tehnoloko) vrijeme - tko koje se izraunavamatematikim izrazima, a ovisi o izabranim reimimaobrade,

komadno pomono vrijeme - tkp , pomae ostvarenjuobrade i neposredno prethodi obradi i slijedi iza obrade

komadno dopunsko vrijeme - tkd -vrijeme za predah radnika, organizacijski gubici, osobne potrebe radnika, tehnoloki zastoji,).25. Objasnite osnovni, pomoni i potroni materijal i navedite primjere.

Za izradu radnih predmeta se u pravilu koriste:

polazni materijal iz kojeg se moe izraditi samo jedan radni predmet takav se polazni materijal naziva pripremak(odljevak, otpresak, otkovak, dio lima, odrezani dio cijevi ili ipke),

zajedniki polazni materijal iz njega se direktno izrauje

vie radnih predmeta ili vie pripremaka (ploe, ipke,profili).Materijali, se prema specifinostima mogu podijeliti u jo tri skupine

osnovni (neposredno ulazi u sastav proizvoda mijenjajui svoj oblik, dimenzije ili svojstva)

pomoni (ulazi u sastav proizvoda, ali nije prisutan u sastavnici proizvoda niti ima svoju tehniku dokumentaciju)

potroni (troi se u procesu rada, ali ne ulazi neposredno u proizvod)26. Navedite kriterije za izbor optimalne varijante polaznog materijala i tehnolokog procesa.

Kriteriji za izbor optimalne varijante materijala i tehnolokog postupka:

eksploatacijska svojstva

osnovni trokovi materijala i gubici prekomjere,

raspoloivost i nabavljivost materijala,

trokovi i gubici u pripremi materijala,

tehnoloka svojstva,

trokovi proizvodnje,

iskoristivost materijala u fazi proizvodnje (gubici obrade,gubici uslijed greaka),

reciklinost materijala,

trokovi alata, pomonog i potronog materijala,

trokovi narudbe.27. Objasnite granini broj radnih predmeta.

Pri izboru polaznog materijala za izradu nekog predmeta mora se dobro voditi rauna od kakvog e se oblika raditi i kakvom tehnologijom e se izraivati polazni komad. O veliini potrebne serije ovisi i kojom e se tehnologijom izraditi polazni komad. Granini broj radnih predmeta je broj komada nakon kojeg se isplati koristiti odreena tehnologija za izradu polaznog materijala.28. to utjee na izbor reima rezanja?

Kod odreivanja reima treba uzeti u obzir:

materijal radnog predmeta (obradljivost, tvrdou, stanjetoplinske obrade),

materijal alata (otpornost na troenje, otpornost napovienim temperaturama,) geometriju alata karakteristike stroja (snagu, mogue reime krutost,) stezanje radnog predmeta postojanost i vijek trajanja alata

29. to utjee na vrijednost dubine rezanja?

Na veliinu dubine rezanja utjee:

vrsta obrade (gruba, fina) - kod grube obrade bira se najvea mogua dubina rezanja koju dozvoljava snaga stroja i geometrija alata, kod fine obrade, izabrana dubina rezanja mora omoguiti postizanje zahtijevane tonosti mjera i oblika, te kvalitete obraivane povrine;

krutost radnog predmeta i debljina stjenke (kod nedovoljno krutih radnih predmeta (tankos tjena kuita) dubina rezanja se odreuje prema krutosti

geometrijski oblik i dimenzije pripremka -radnih predmeta sa velikim odnosom L/D dubina rezanja je ograniena pojavom vibracija i elastinih deformacija

alat - alat svojom konstrukcijom i geometrijskim oblikom utjee na izbor dubine rezanja (dubina rezanja je manja od 0.75 h, gdje je h visina rezne ploice tvrdog metala30. to utjee na vrijednost posmaka?Na vrijednost posmaka utjeu:

kvalitetu obraivane povrine krutost radnog predmeta otpornost alataOgraniavajui faktori kod izbora posmaka su:

zahtjevi tonosti dimenzija i oblika, te kvalitete obraivane povrine,

mogunosti stroja (snaga stroja),

mogunosti alata,

vrstoa alata,

stabilnost sustava stroj-alat-radni predmet

31. to utjee na vrijednost brzine rezanja?

Na brzinu rezanja utjee:

materijal radnog predmeta

materijal alata

geometrija alata

postojanost alata

dubina rezanja

posmak

krutost sustava stroj - alat - radni predmet

sredstvo za hlaenje i podmazivanje32. Opiite znaaj alata u proizvodnom poduzeu.

Znaaj alata u suvremeno organiziranoj proizvodnji moe se promatrati kroz:

bri, produktivniji i sigurniji rad uz smanjenje osnovnog i pomonog vremena izrade,

punu zamjenjivost izraenih dijelova koji se provjeravaju mjernim i kontrolnim alatima,

lak i siguran nain postavljanja i stezanja dijelova koji se obrauju.

33. Opiite materijal za izradu reznih alata.

Za izradu reznih alata kod obrade odvajanjem estica koriste se slijedei materijali:

alatni elici

brzorezni elici

tvrdi metali

keramika

brusni materijali

dijamanti

34. Koja su zahtijevana mehanika svojstva reznih materijala?

zahtijevana mehanika svojstva reznih materijala su:otpornost na troenje

otpornost na poviene temperaturebrzina rezanja

ilavost

vrstoa35. Opiite podjelu tvrdih metala.

Tri su grupe tvrdih metala: P, K, i M

Grupa P se koristi za obradu elika i elinog lijeva.

Grupa K se primjenjuje kod obrade sivog lijeva i obojenih metala.

Grupa M je univerzalna i koristi se za obradu nehrajuih elika ali s umanjenim reimima obrade i za obradu niskolegiranih elika, elinog lijeva, sivog lijeva i obojenih metala

36. Navedite razliku izmeu standardnih i specijalnih alata.

Specijalni alati se primjenjuju za tono odreene operacije ili zahvate na dijelovima (dakle alat pripada tono odreenom dijelu), te se obino proizvode po narudbi i to pojedinano ili u malim serijama. To znatno povisuje cijenu ovih alata.

Standardni alati su ope primjene, definirani su standardima i nisu vezani uz operaciju, radni predmet i stroj. Jeftiniji su od specijalnih alata te se zbog toga nastoji, gdje je to mogue, primijeniti upravo alate iz ove skupine

37. Opiite organizaciju i glavne aktivnosti tehnoloke pripreme proizvodnje.

Organizacija tehnoloke pripreme ovisi o:

tehnolokoj sloenosti proizvoda (iz proizvodnog programa)

razini automatiziranosti proizvodne opreme tipu proizvodnje i raspoloivim strojarskim tehnologijama

Glavni zadaci tehnoloke pripreme:

projektiranje tehnolokih procesa

konstrukcija specijalnih alata i potrebnih naprava

unaprjeenje proizvodnih i tehnolokih postupaka

arhiviranje dokumentacije

38. Opiite tehnoloku dokumentaciju.

Tehnoloka dokumentacija- sadri sve potrebne upute za izradu dijelova i montau sklopova i proizvoda. Tehnoloku dokumentaciju ine:

tehnoloki postupak (sadri popis operacija sa sljedeim podacima):

broj operacije

GRM

naziv operacije

ifra posla

tpz, tk

vrijednost posla

Uz tehnoloki postupak ide i:

i. broj nacrta

ii. pozicija

iii. naziv pozicije

iv. tehnoloki broj

v. matini broj tehnologa

vi. vrsta materijala

vii. pripremak (dimenzije)

viii. koliina

ix. jedinica mjere

operacijski list (sadri podatke o zahvatima i skicu operacije):i. broj i naziv operacijeii. GRMiii. vremena (tpz i tk) i vrijednost bod/hiv. skica operacijev. broj zahvatavi. opis zahvatavii. reimi obradeviii. rezni, stezni i mjerni alat za zahvat radni ili vremenski list (slui za obraun uinka rada , a sadri podatke o operaciji, izvritelju posla i broju dobrih radnih predmeta)

39. Koji je zadatak pripreme materijala?

Zadatak pripreme materijala:

osigurati potrebnu koliinu materijala , obaviti prijem i skladitenje evidentiranje i izdavanje materijala prema potrebama proizvodnog procesa (pod materijalom se ovdje podrazumijeva osnovni, pomoni i potroni) proraun (procjene) potreba materijala40. Opiite postupak osiguranja materijala i dokumente karakteristine za pripremu materijala.

Osiguranje materijala

objedinjavanje zahtjeva za nabavu nalog za nabavu upiti ponude izbor najpovoljnijeg dobavljaa (ili vie njih) ugovori isporuke materijala ulazna kontrola skladitenje i evidentiranje materijala nalog za izdavanje materijala sa skladita priprema materijala za proizvodnju

41. O emu ovise trokovi materijala?

Trokovi materijala ovise o:

relativnoj koliini (ukupnim zalihama promatranog materijala)

veliini narudbe

zahtijevanoj kvaliteti

tehnologiji proizvodnje

mogunostima nabave

42. Opiite proizvodnju bez zaliha.

Proizvodnja bez zaliha podrazumijeva sinkronizaciju svih sudionika na zajednikom proizvodu (dobavlja, proizvoa, kooperant) pa se uz kvalitetnu i pravovremenu isporuku od materijala do finalnog proizvoda smanjuju zaleena obrtna sredstva i kamate, skrauje se vrijeme protoka kroz proizvodnju, prazni hodovi i ekanja na obradu i nema odstupanja od planiranih rokova.

Kada bi materijal i trgovaka roba stizali u proizvodnju i montau upravo u trenutku kada su prema planu potrebni, osjetno bi se smanjili trokovi skladitenja i rukovanja materijalom. Da bi ovo bilo ostvarivo tei se proizvodnji u manjim serijama ime se smanjuje potreba za skladitenjem i ekanjem pri operacijama.

43. Koje su tehnoloke operacije pripreme materijala?

Tehnoloke operacije pripreme materijala

dobivanje pripremaka se obavlja na skladitu ili u prvim operacijama tehnolokog procesa u proizvodnom pogonu

ienje

pjeskarenje

ravnanje

rezanje (iz ipke, cijevi, lima,)

toplinska obrada

44. Koji je zadatak pripreme alata?

Priprema alata mora osigurati tehnologijom ili opremom radnog mjesta propisane, potrebne standardne i nestandardne alate za nesmetano odvijanje tehnolokog procesa obavlja nabavu, probe alata i ispitivanje funkcionalnosti u vlastitim proizvodnim uvjetima.

priprema alata osigurava potreban alat na osnovi podataka:i. iz tehnolokog postupka o potrebi nestandardnih alataii. o potronji alata i stanju na skladituiii. planiranoj proizvodnji

45. Koji je zadatak operativne pripreme proizvodnje?

Zadatak operativne pripreme planirati i terminirati izradu svih dijelova i sklopova tako da rokovi zadovolje rokove iz osnovnog plana te osigurati i pripremiti potrebne resurse i dokumentaciju za obavljanje planiranih poslova po radnim mjestima. Skupine poslova operativne pripreme:

planiranje, terminiranje i sastavljanje operativnih planova proizvodnje

lansiranje operacija u proizvodnju i osiguranje materijala i nestandardnih alata

uklanjanje smetnji u proizvodnji praenje i evidencija obavljenih zadataka iz plana proizvodnje46. Opiite planiranje, terminiranje, lansiranje i praenje proizvodnje.

Planiranje je predvianje ili vremensko rasporeivanje poslova, dogaaja ili resursa

lansiranje predstavlja pripremu i provjeru svih resursa za nesmetano odvijanje proizvodnje

Terminiranje podrazumijeva problem rasporeivanja izrade ili montae proizvoljnog broja proizvodnih elemenata na raspoloiv broj kapaciteta uz koritenje raspoloivih resursa.

Praenje proizvodnje neophodno je za kontrolu poslovanja i upravljanje proizvodnjom

47. Objasnite varijantne raunalom podrane sustave za projektiranje tehnolokih procesa. Navedite njihove prednosti i nedostatke.

Raunalom podrano projektiranje tehnolokih procesa

Varijantni CAPP - Varijantni sustavi se temelje na primjeni grupne tehnologije. Primjena grupne tehnologije u projektiranju tehnolokih procesa polazi od pretpostavke da slini radni predmeti imaju sline

tehnoloke postupke izrade, odnosno da se izrauju na istoj proizvodnoj opremiGenerativni CAPP - Primjenom raunalske podrke, u generativne CAPP sustave ugraena je logika razmiljanja tehnologa-projektanta. Projektiranje tehnolokog procesa provodi se automatski. Ova metoda za razliku od varijantne ne koristi klasifikaciju i grupiranje niti standardne (pohranjene u "sustavu") tehnoloke procese. Za svaki se novi radni predmet projektira i novi tehnoloki proces.Hibridni CAPP Utede primjenom raunalom podranih sustava za projektiranje tehnolokih

procesa CAPP sustava

skraenje vremena u postupku projektiranja tehnolokih procesa

poveanje produktivnosti proizvodne opreme

skraenje vremena pripreme proizvodnje

uteda na materijalu

uteda na kartu i doradi

uteda vremena u obradi

utede trokova alata

Smanjenje greaka i nejasnoa u dokumentaciji

Poveanje kvalitete proizvoda, te tehnike i tehnoloke dokumentacije

Tonija procjena trokova i potreba polaznog materijala48. Objasnite grupnu tehnologiju.

grupne tehnologije u projektiranju tehnolokih procesa polazi od pretpostavke da slini radni predmeti imaju sline tehnoloke postupke izrade, odnosno da se izrauju na istoj

proizvodnoj opremi. Promatraju se konstrukcijske i tehnoloke slinosti radnih

predmeta (vrste obrade, alati, tehnoloke operacije,)

49. Opiite metode grupiranja radnih predmeta.

Grupiranje se moe provesti automatski ili runo

U svakoj se grupi radnih predmeta formira realan ili fiktivan kompleksni dio. Za kompleksni se dio projektira tehnoloki postupak i pohranjuje u "sustav". Tako projektiran tehnoloki postupak uz brzo i lako prilagoavanje omoguava izradu svakog radnog predmeta iz promatrane grupe

50. Objasnite generativne raunalom podrane sustave za projektiranje tehnolokih procesa. Navedite njihove prednosti i nedostatke.

51. Opiite visokobrzinsku obradu.

obrada poveanom brzinom rezanjaIstraivanja obrade odvajanjem estica za svaki triboloki par materijalrezni

alat - preduvjet su za optimalno koritenje visokobrzinskih obrada

Istraivanja obrade odvajanjem estica su usmjerena na alat, alatni stroj i

mehanizam rezanja.

Prema amerikoj literaturi visokobrzinska obrada, se odnosi iskljuivo na obradu s brzinama rezanja iznad 500 m/min. S poveanjem brzine rezanja dolazi do porasta volumena odvojenih estica pri emu se znaajno poveava produktivnost, poboljanja kvalitete obraene povrine, smanjenja sila rezanja, skraivanja vijeka trajanja alata52. Navedite karakteristike visokobrzinske obrade.

Schiffer je dao podjelu obrade odvajanjem estica na:

klasina obrada, vc < 500 m/min,

visokobrzinska obrada, vc = 500-10000 m/min,

obrada ekstremno visokim brzinama rezanja, vc > 10000 m/min53. Opiite nedostatke visokobrzinske obrade.

Nedostaci obrade velikim brzinama su sljedei:

veliki inicijalni trokovi

poveani trokovi odravanja, osobito brzorotirajuih vretena

dodatni trokovi zbog aktivnih i pasivnih mjera sigurnosti

prekidi rada imaju znaajan utjecaj na produktivnost

ne postoji mogunost vizualnog praenja procesa obrade te je

potreban pouzdan automatski sustav za mjerenje radnog komada ialata

pri gruboj obradi nuno je koritenje rashladnog sredstva to utjee na poveanje trokova za izradu alata koriste se kvalitetniji (skuplji) materijali .54. Opiite nedostatke visokobrzinske obrade.Nedostaci obrade velikim brzinama su sljedei:

veliki inicijalni trokovi

poveani trokovi odravanja, osobito brzorotirajuih vretena

dodatni trokovi zbog aktivnih i pasivnih mjera sigurnosti

prekidi rada imaju znaajan utjecaj na produktivnost

ne postoji mogunost vizualnog praenja procesa obrade te je

potreban pouzdan automatski sustav za mjerenje radnog komada ialata

pri gruboj obradi nuno je koritenje rashladnog sredstva to utjee na poveanje trokova za izradu alata koriste se kvalitetniji (skuplji) materijali .