�� ������ �������� ����Analiza kružnih

raskrižja: Prvi rotor na

Urinju izgrađen je

1980. godine. U više od

tri desetljeća u

Županiji je nikao 21

rotor koji posljednjih

godina postaje sve

miliji investorima i

projektantima

4

Broj smrtnostradalih smanjen

za četvrtinu

3

Broj 53/23. siječnja 2013.

PGŽ

Zbog nedostatkačvorova vozačizaobilaze cestu

D404

5

tradicija

staza je duga 20kilometara

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*2

kultura i sigurnost u prometu

Automobilističkiklub u Rijeci, kao ina Sušaku, djelujeod prvih desetlje-

ća 20. stoljeća. Vlasnici vo-zila su svakako uzimaliučešća u turističkim, a po-tom i sportskim događanj-ima u našem kraju. Spo-minje se da su još 1905.godine uz 63 kočije, 14karnevalskih i šest alego-rijskih kola na karnevalusudjelovala i tri automobi-la. Oslanjajući se na tu tra-diciju, od 1990. godinespor taši Autokluba Rijekaorganiziraju Mašk a ra n irally kao prateću manifes-taciju Riječkog karnevalakoji ove godine bilježi 30.izdanje. Rally je nastaokao parodija na poznatirally Pariz – Da k a r.

I ove godine, u okviru Riječ-kog karnevala, Autoklub Rije-ka organizira 22. Mašk a ra n i

auto rally Pariz – Bakar. Origi-nalni reli će se održati u subo-tu 2. veljače. Start je na Kri-meji, a put vodi do riječkogKorza, preko Kostrene, gdje sevozi prvi ispit spretnosti i doBakra gdje je zakazan drugiispit spretnosti. Dužina relijaiznosi gotovo 20 kilometara.Vrijeme vožnje je 120 minuta.

Svi pod maskama

Sudionici i njihova vozila,kao i svi suci moraju bitimaskirani, pokazujući svojumaštovitost i kreativnost.Pravo sudjelovanja imajuuredno prijavljeni vozači sava žećom vozačkom i pro-metnom dozvolom te osigu-ranjem. Sa jednim vozilommogu se natjecati dva voza-ča. Vozila su podijeljena ukategorije: automobili, povi-jesna vozila-oldtimeri (proiz-vedeni do 1982.) i motori.Automobili su podijeljeni u

klase prema dužini vozila.Klasa I do 3,5 metra, klasa IIdo 4 metra i klasa III preko 4metra. Nagrađivati će se po-sebno licencirani vozači(spor taši), a posebno neli-cencirani po klasama, oldti-meri, motori i poredak voza-čica. Posebna komisija će na-graditi najoriginalnije maski-ranog sudionika karnevala,grupu i vozilo. Nagradit će senajneodoljivija, najudaljenijai najbrojnija grupa. Kod mo-tociklsita se dijele nagrade zanajoriginalnije maskiranimotocikl i moto jahača. Pri-jelazni pehar ide najuspješ-nijoj karnevalskoj grupi kojaje na popisu nastupa na Ri-ječkom karnevalu, a čine jeminimalno dva vozila. Ukoli-ko sudionici žele sudjelovatisamo u revijalnom dijelu re-lija, a ne i u sportskom, obve-zni su to prijaviti sucima.

S obzirom da se vozilom

sudjeluje u cestovnom pro-metu primjenjuje se Zakon osigurnosti prometa na cesta-ma. Na reliju se može sudje-lovati isključivo s osobnimvozilom, motociklom te te-retnim ili lakim gospodar-skim vozilom. Priključna vo-zila su isključena.

Oktanski bal

Popunjen i potpisan pri-javni list, kopiju vozačkedozvole vozača/ice i promet-ne dozvole vozila treba dos-taviti na jednu od tri adresenajkasnije do ponedjeljka 28.siječnja do 12 sati. Prijave seprimaju u Autoklubu Rijeka(Dolac 11), Turistička zajed-nica Grada Rijeke (Užarska14) i u Turističko informativ-nom centru (Korzo 14).

Nagrada čeka najuspješni -je sudionike u sportskom di-jelu (posebno licencirani,amateri, oldtajmeri, motoci-

klisti). Prijelazni pehar dod-jeljuje se najuspješnijoj maš-karanoj grupi (uvjet je dagrupa ima minimalno dvijeposade i da je registrirana priTurističkoj zajednici). Nagra-de će dobiti najoriginalnijamaska, grupa i vozilo.

Suorganizatori su Grad Rije-ka, Grad Bakar i Bakarske maš-kari, Općina Kostrena i Karne-

valska druga Špažičari. Spon-zori su Croatia osiguranje, TIA,Jamnica i Rijeka promet.

Po uzoru na stoljetnu tra-diciju karnevalskih balova uRijeci, istog dana u večernj-im satima, Autoklub Rijeka13. godinu organizira »Ok-tanski bal« u hotelu Neboderza prijatelje, poslovne par-tnere i uzvanike.

U SUBOTU PROGLAŠENJE NAJUSPJEŠNIJ

Sezona za pamć

izdanje popularnogriječkog maškaranog relija22.

UVodicama će se u su-

botu dodijeliti nagra-de za najuspješnije

spor taše u hrvatskom autos-portu za 2012. godinu. To jeza sportaše i klubove krunasezone i nagrada za sav trud isredstva utrošena u posti-zanje rezultata. Za klub ispor taše AK Rijeka natjeca-teljska 2012. godina bila jeiznimno uspješna, najus-pješnija u posljednje četirigodine. Sportaši su nastupaligotovo u svim disciplinamaautosporta te su svi okončalisezonu među troje najboljih.

Titulom državnog prvakaokitio se Danijel Bezjak nastu-pajući u autokrosu. Domini-rao je cijele godine ostvarivšisve pobjede. »Kralj autoslalo-ma« Dejan Kopajtić i dalje pot-vrđuje superiornost u tehnič-koj disciplini te sezonu završa-va na prvom mjestu klase 8 teosvaja titulu Prvaka HAKS-a.Odmah iza njega, u istoj klasi,smjestio se još jedan član Au-tokluba Rijeka, Hrvoje Šepić.U klasi 9 Prvenstva Hrvatske uautoslalomu titulu viceprvakaosvaja mladi Ivan Pavlović.

Dejan Kopajtić, Hrvoje Še-

Učka najbolja brdska utrka

Utrka na koju smo izrazito ponosni je prošlogodišnja brdska

auto utrka na brdskim stazama »Učka 2012.« u srpnju. Tom

utrkom se nakon desetljeća pauze AK Rijeka vratio među orga-

nizatore brdskih utrka te s sportskim prijateljima i suorganiza-

torima iz AK Opatija motorsport napravio vrhunsku manifesta-

ciju i svojevrsni spektakl. Hrvatski auto i karting savez progla-

sio je »Učku« najbolje organiziranom utrkom na brdskim staza-

ma u 2012. godini. Autoklubu Rijeka će nagrada kao najboljem

organizatoru biti uručena na svečanosti u Vodicama u subotu.

NEMA RIJEČKOG

KARNEVALAbez relija Pariz – BakarOriginalni reli će se održati u subotu 2. veljače. Start je naKrimeji, a put vodi do riječkog Korza, preko Kostrene

do Bakra. Prijave se primaju do 28. veljače

AUTOKLUB RIJEKA TRADICIONALNO ORGANIZIRA MAŠKARANI

oprez

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*

kultura i sigurnost u prometu

3

PROMETNA ANALIZA 2012. GODINE

BROJ SMRTNO

Pro šle godine je naprometnicama Pri-morsko-goranske žu-panije smrtno stra-

dalo 25 osoba, što je devetmanje nego pretprošle godi-ne. Broj poginulih pao je za 26posto. Statistike otkrivaju dasu PU primorsko-goranska iPrimorsko-goranska županijadaleko iznad hrvatskog pros-jeka kad je riječ o smanjenjubroja poginulih u odnosu na2011. godinu. Naime, na dr-žavnoj razini broj poginulihsmanjen je za sedam posto.Broj smrtno stradalih na po-dručju Primorsko-goranskežupanije kontinuirano sesmanjuje. Prije pet godina iz-gubljeno je 36 života, prije de-set godina crna statistika sezaustavila tek na brojci 44.

Alkohol ne pada

Ozlijeđeno je 1.129 sudio-nika u prometu (godinu ra-nije 1.310). Teže je ozlijeđe-no 248 osoba, što je na razi-ni preklanjske godine kadaje teško stradalo troje ljudiviše. U 2011. godini je naprometnicama koje pokrivaPolicijska uprava primor-sko-goranska zabilježena881 lakša ozljeda, što jeznatno manje nego godinuprije kada je lakše ozlijeđe-no 1.059 sudionika u pro-metu.

Tijekom 2012. godine zabi-lježeno je 3.360 prometnih

nesreća, što je za 312 nesrećaili 8,5 posto manje u odnosuna 2011. godinu, kada su za-bilježene 3.672 prometnenesreće. Od ukupnog brojaprometnih nesreća 913 ili27,2 posto je s nastradalimosobama.

Od 5.800 sudionika pro-metnih nesreća 744 ili 12,8posto su stranci. U 410 nesre-ća (sedam posto) su sudjelo-vali nepoznati sudionici. Al-

kohol je bio prisutan u 434nesreće ili 7,5 posto, što jenegdje na pretprošlogodiš-njoj razini kada je alkohol ku-movao u 7,3 posto nesreća.

Po g re ške vozača uzrokova-le su gotovo 90 posto nesreća.Prednjači vožnja nepropis-nom brzinom i brzinom ne-primjerenom uvjetima (24posto), nepropisna vožnjaunazad (11 posto), vožnja nanedostatnoj udaljenosti i ne-poštivanje prednosti prolaza(10 posto), nepropisno pret-jecanje i obilaženje (sedamposto), nepropisno uključi-vanje (četiri posto)... Zbogp o g re šaka pješaka uzrokova-no je tek 48 ili 1,4 posto nes-reća. Prema vrstama promet-nih nesreća nesreća najviše jebilo: bočnih sudara (571), su-dara vožnjom u slijedu (437),udara vozila u parkirano vo-zilo (509), sudara iz suprotnihsmjerova (310), slijetanje vo-zila sa ceste (308), udara vozi-la u objekt na cesti (172), vož-nja unatrag (119), naleta napješaka (163), usporednavo žnja (58)...

Opasni petak

U nesrećama je sudjelovalo5.800 vozila. U 84 posto se ra-di o osobnim automobilima.U desetak posto o teretnim

vozilima. Motocikli i mopediu broju sudara sudjeluju s tekšest posto. Najviše nesrećadogađa se petkom, a naj-manje nedjeljom. Najkritič-niji period u danu je od 12 do20 sati. Zanimljivo, isti brojnesreća događa se od 12 do16 i od 16 do 20 sati.

Pro šle godine je život nacestama izgubilo 17 vozača,dvoje putnika i šestero pješa-ka. U odnosu na pretprošlugodinu četvero je poginulihvozača manje. Sačuvan je i je-dan život pješaka u odnosuna 2011. godinu. Teže je ozli-jeđeno 48 pješaka ili četverom a n j e.

Na j v i še je ljudi poginulo napodručju PPRP Rijeka, osme-ro. Na području Policijske po-staje Opatija izgubljena sučetiri života. Tri života izgu-bljena su na cestama pod in-gerencijom policijskih posta-ja Delnice, Krk, Crikvenica iVrbovsko. Jedan je život izgu-bljen na Rabu. PP Čabar i Lo-šinj nisu imale tragičnih nes-re ć a .

Na području Crikvenice te-že je ozlijeđena 31 osoba, naKrku je teže ozlijeđena jednaosoba manje. U Opatiji je evi-dentirano 26, a na Lošinju i uGorskom kotaru po 14 težeoz l i j e đ e n i h .

STRADALIHsmanjen za četvrtinuPro šle godine je na prometnicama Primorsko-goranske županijepoginulo 25 osoba, što je devet manje nego pretprošle godineodnosno pad broja poginulih od čak 26 posto. Crna statistika sekontinuirano smanjuje. Prije pet godina izgubljeno je 36

života, prije deset godina 44

U Hrvatskoj sedam posto manje poginulih

P rošle je godine na hrvatskim prometnicama broj poginulih

smanjen za gotovo 7 posto, otkriva portal Autokluba Rijeka

(www.ak-rijeka.hr) Lani se crna brojka zaustavila na 390, što

znači da se u odnosu na 2011. godinu »sačuvalo« 28 života.

Ohrabruje činjenica da već četvrtu godinu zaredom pada broj

poginulih na hrvatskim cestama. Godina 2009. završila je s 548

poginulih, 2010. godina s 426 poginulih, pretprošla s 418 poginu-

lih, a prošla s 390. Dakle, u četiri godine broj poginulih smanjio

se za 158. Najnovija crna bilanca na cestama jednaka je razini

stradavanja s početka šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada se

na cestama nalazio neusporedivo manji broj vozila i vozača.

U prometnim nesrećama koje su skrivili alkoholizirani vo-

zači smrtno je stradalo 106 osoba. Od ukupnog broja smrtno

stradalih sudionika prometnih nesreća, njih dvije trećine je

preminulo na mjestu nesreće, 7 posto pri prijevozu do zdrav-

stvene ustanove, a oko 30 posto u razdoblju od 30 dana od

prometne nesreće. Broj teško ozlijeđenih smanjen je za 11 po-

sto ili za 1.764 osobe. U 2012. teško je ozlijeđeno 12.892 su-

dionika u prometu, a godinu ranije 14.656.

JIH U HRVATSKOM AUTOSPORTU

ćenje AK Rijeke

izdanje Oktanskog bala13. pješaka izgubilo živote6

pić i Ivan Pavlović činili suekipu AK Rijeka u discipliniautoslalom te osvojili drugomjesto u konkurenciji 35klubova iz cijele Hrvatske.

Igor Vičević, (prvak grupeN za 2011. godinu ) u 2012.godini je nastupao na utrka-ma na brdskim stazama tepostavio pred sebe nove iza-zove, prešavši u grupu A, kla-su A7. Ovogodišnju sezonupunu pehova ipak završa vakao viceprvak HAKS-a. De-jan Kopajtić je uz autoslalomnastupao i na brdskim staza-ma. Na posljednjoj utrci se-zone potpuno uništava vr-hunski pripremljen Yugo 1.6kojem je ovo bila premijernasezona, gubi korak te osvajatreće mjesto u klasi H15.

U »kraljici automobiliz-ma«, reliju, Autoklub Rijekaimao je predstavnika u po-sadi Tomislav Šepić sa suvo-začem Hrvojem Šepićem.Nedostatak sredstava te teh-nički kvar na jednoj od utrkanije im dao dalje od drugogmjesta grupe 2. Šepići su nakraju godine osvojili prvo

mjesto grupe 2 na utrci Pr-venstva Europe »39. CroatiaRally« koji je ove godine vo-žen na Kvarneru, Istri i Gor-skom kotaru u dužini od 856kilometara. Sjedište relija bi-lo je u Rijeci.

Jedina aktivna vozačica uAutoklubu Rijeka Ljiljana Ka-menar, od milja zvana Nona,iza sebe ima 35 godina aktiv-nog bavljenja automobiliz-mom. Ove je godine nastu-pala u disciplini kronometarvo žnje te osvojila drugomjesto klase 1 te drugo mjes-to u konkurenciji vozačica.

U godini koja je za nama isportski suci bili su vrlo ak-tivni. Autoklub Rijeka organi-zirao je četiri značajne sport-ske manifestacije. U veljači jeodržan »21. Maškarani rallyPariz-Bakar«, u travnju na le-gendarnoj Preluci 15. Riječkiautoslalom te u listopadu usuradnji sa sportskim prija-teljima AK Zrinski utrka u oc-jensko spretnosnim vožnja -ma »OSV Rijeka 2012.«

Natjecateljska 2013. služ-beno počinje u ožujku.

Program:

7.45-9.15 Okupljanje, verifikacija i tehnički pregled je tradi-

cionalno u Ulici Krimeja (kod gostionice Pariz)

9.55 Svečano otvaranje, predaja ključa i startne zastave

meštrici relija Jeleni Keser. Slijedi start

10.05 Kolona na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersne-

lom, meštricom Jelenom i meštrom riječkog karnevala Toni-

jem, kraljicom karnevala i ostalim uzvanicima ide do Korza

10.30-11 Zadržavanje i predstavljanja publici na Korzu

11.50 Kostrena – na parkiralištu uz cestu za TE Urinj voze

prvu vožnju spretnosti između čunjeva, uz čaj i fritule do-

maćina KU Špažićari. Nastavljaju pojedinačno prema Bakru

gdje se prvo vozilo očekuje oko 12.10 sati. Po prolasku vre-

menske kontrole, uz baškote domaćina produžuje se do par-

kirališta na Masarykovoj obali.

12.15 Ispit spretnosti. Uz tradicionalni fažol i domaćinstvo

Bakarskih maškara čekaju se rezultati i oko 15.30 slijedi

p ro g l a šenje najuspješnijih i dodjela nagrada.

AUTO RALLY

rotoriMeđu novim raskrižjima ima inegativnih primjera s aspektasigurnosti i u pogledu oblikovanja.Takvo je raskrižje kod Tower centra

godina, od 1987. do1990., nije seizgradilo niti jednokružno raskrižje

13

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*4

kultura i sigurnost u prometu

ANALIZA I IZVJEŠĆE O KRUŽNIM RASKRIŽJIMA U ŽU PA N I J I

OD URINJA DOmodernog KukaPrvo križno raskrižje na Urinju izgrađeno je 1980. godine. U više od tri desetljeća uŽupaniji je nikao 21 rotor koji postaje sve miliji investorima i projektantima

Županijski savjetza sigurnost pro-meta na cestamaPr imorsko-go-

ranske županije naručioje analizu i izvješće okr užnim raskrižjima uPr imorsko-goranskojžupaniji. Najzanimljivijidio odnosi se na uspo-redbu broja prometnihnesreća prije i nakon iz-gradnje rotora, no već jei sam uvod zanimljiv jernam nudi povijest kruž-nih raskrižja u našoj žu-paniji.

Priča počinje prije 33godine, kada je izgrađenprvi kružni tok u Primor-sko-goranskoj županiji,raskr ižje Urinj nadomakulaza u rafineriju sa šestprivoza. Proći će pet go-dina do izgradnje drugogkr užnog toka, u centruKrka. Treće raskrižje gra-di se 1987. godine u Dra-žicama. Slijedi »rupa« od13 godina u kojoj nije iz-građeno niti jedno kruž-no raskrižje. U perioduod 2003. do 2009. godineuređeno je osam kružnihraskr ižja. Uglavnom seradilo o rekonstrukcijiklasičnih raskrižja. I nijebaš neki tempo, jednoraskr ižje godišnje, nokr užna raskrižja prestajubiti nepoznanica za vo-zače i postaju sve poželj -nija za investitore i jedi-nice lokalna samoupra-ve. Izvješće navodi daprije nekoliko godinakr užna raskrižja postajupravi brend. U tom pe-riodu uvode se i prva mi-ni-kr užna raskrižja. NaRabu 2005. godine su po-stavljena dva takva ras-kr ižja na udaljenosti od60 metara.

Revolucija na Kuku

Malu, pozitivnu pro-metnu revoluciju izazva-la je montaža kružnograskr ižja na Kuku. Da,montaža. Netko je primi-jetio zgodno montažnorješenje u Mariboru i do-šao na ideju da se takonešto uredi na Kuku kojije stenjao pod kolonamaiz Opatije i Matulja. Mi-ni-kr užno raskrižje mon-tirano je u jednom jedi-nom danu. Kolone kojesu se protezale po 600 do1.000 metara svele su sena 100 do 150 metara.

Čekanje se smanjilo s dva-desetak minuta na minutudo najviše tri minute. In-vesticija je tražila minimal-na sredstva.

Prvi srednje veliki kružnitok postavljen je u Osječkojulici. To je i prvi dvotračnokr užno raskrižje u Primor-sko-goranskoj županiji.Pu štanje u promet izazvaloje veliku pomutnju međunepripremljenim vozači-ma. Neki su dugo nakonotvaranja raskrižja vozili usuprotnom smjeru. Zani-mljivo je, navodi se u izvje-šću, da u Sloveniji uočiuvođenja novog tipa kruž-nih raskrižja prethodi jed-nogodišnja priprema u au-to-školama i putem medijadok u Hrvatskoj takveprakse nema.

Vozači više ne griješe

Među novim raskrižjimaima i negativnih primjera saspekta sigurnosti i u po-gledu oblikovanja, stoji uizvješću koje je pripremio»Promet milenijum«. Takvoje raskrižje kod Tower cen-tra koje se studentima gra-đevine pokazuje kao prim-jer kako ne treba graditikr užna raskrižja. Jedan odn a j va žnijih prigovora je dase dvije trake na jednomprivozu ulazi u jednu traku

u kružnom toku. Vozačimaiz Primorsko-goranske žu-panije je dobro poznat ro-tor na ulazu u Zagreb koji

se s tristotinjak prometnihnezgoda godišnje takođerdoživljava kao negativanprimjer kružnog raskrižja.Problem je u tome što surotori s dvije ili više traka ukr užnom toku neisugurnijiod kružnih raskrižja s jed-nom trakom.

Kr užni tokovi su su udo-maćili u Primorsko-goran-skoj županiji, vozači su senavikli na pravila koja dik-tiraju takva raskrižja i goto-vo da više i nema grešakakoje su na početku bileučestale. Danas Županijeima 21 kružno raskrižj e.Već ove godine počinje segraditi »pravo« kružno ras-kr ižje na Kuku i rotor u Ma-lom Lošinju.

Montažni rotori

U usporedbi s drža va m aZapadne Europe pa čak i saSlovenijom, može se za-ključiti da je šira primjenakr užnih raskrižja u Hrvat-skoj, a posebno u Primor-sko-goranskoj županiji uzačetku. Bitno je napome-nuti da se preoblikovanjeklasičnih raskrižja u kružnomože izvesti uz malu in-vesticiju. U budućnosti seočekuje sve češća primjena

montažnih kružnih ras-kr ižja i privremenih kruž-nih tokova koji se mogupostaviti i ukloniti vrlo brzoi uz mala ulaganja. Takvasolucija je prihvatljiva kodraskr ižja gdje se privreme-no mora provući veći pro-met, a već sutra će se ras-kr ižje vratiti na stari ritam.Takvo rješenje je kružnoraskr ižje iznad Jadranovagdje, po izvješću, nije pro-vedeno izjednačavanjeprometnih tokova, što zbu-njuje vozače. Inače, kružnaraskr ižja postavljaju se nalokacijama gdje se s pro-metnica velikih brzina pre-lazi na prometnice na koji-ma se sporije vozi. Zanimlj-iv je primjer Poreča, gdje jena kratkom potezu posta-vljeno jedno za drugim višekr užnih raskrižja.

Manje nezgoda

Zanimljiva je analizabroja prometnih nesrećaprije i nakon postavljanjakr užno raskrižja. Naime,rotori imaju svrhu da po-većaju protočnost prome-ta, ali i da povećaju sigur-nost na raskršću. Bitno jenapomenuti da kružnaraskr ižja smanjuju brzinu,

a time i broj teških pro-metnih nesreća. Treba is-taknuti da pojam uspora-vanja prometa ne trebamiješati s pojmomsmanjenja propusne mo-ći odnosno kapaciteta.Pravilno postavljenokr užno raskrižje ima dale-ko veću propusno moć odklasičnog raskrižja sa se-maforima. Inače, sudari ukr užnim tokovima u pra-vilu su lakše naravi. Anali-za otkriva da se prije iz-gradnje rotora kod Towercentra u tri godine dogo-dilo 11 nesreća, a da je upet godina od izgradnjezabilježeno 13 nesreća.Dakle, broj nesreća je ipaksmanjen. S 3,6 na 2,6 nez-goda godišnje. Na Kuku seu posljednjih pet godinauoči postavljanja rotoradogodilo 19 nesreća. Upet godina, otkad je roto-ra, broj nezgoda sveo sena trećinu. U Sv. Vidu uMalinskoj broj nesrećapao je s pet godišnje nadvije godišnje. U Osječkojse uoči postavljanja roto-ra događalo gotovo se-dam nezgoda godišn j e.Rotor je prosjek sveo nanešto više od pet.

Prvi New York

Ideja o prvom kružnom raskrižju rodila se još 1877. godine, no

nikad nije zaživjela. Prvi rotor izveden je u New Yorku 1905. go-

dine, a drugi u Parizu godinu kasnije sa čak 12 privoza. Zanimlj-

ivo je da je nepisano pravilo do osamdesetih godina prošlog sto-

ljeća bilo da se kružno tok može graditi ako postoji najmanje pet

privoza. Tzv. stara raskrižja ne poznaju primjenu s tri privoza, a

rijetko su »prihvaćala« četiri privoza u svoje krilo. Danas u Euro-

pi ima 40 tisuća kružnih raskrižja. Prednjači Francuska u kojoj je

izgrađen svaki četvrti rotor u Europi.

analiza

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*

kultura i sigurnost u prometu

5

OCJENA USPJEŠNOSTI INTEGRACIJE NOVE GRADSKE PROMETNICE

vozači zaobilaze D404U smislu lokalnog povezivanja, cesta je djelomično ostvarila ciljeve, obzirom da čvorovivelikoj većini vozača nisu prihvatljivi. Rezultat toga je da više od dvije trećine

prometa iz centra Rijeke i dalje skreće lijevo u Cindrićevu i dalje prema

Trsatu, Vežici ili Kostreni, a zaobilazi novu cestu

Na sjednici Županij-skog savjeta za si-gurnost prometa nacestama prezentira-

na je zanimljiva analiza »Oc-jena uspješnosti integracijenove ceste D404 u prometnusliku Grada Rijeke«. Analiza jeotkrila prednosti i mane pro-metnice otvorene prije neštoviše od godinu dana.

Gradnja prometnice duge3,5 kilometra trajala je dugihosam godina i stajala gotovo540 milijuna kuna bez PDV-a.Oko 60 posto ceste D404 čineobjekti i to 45 tuneli, a 15 postovijadukti i most. Ključni objekt,po svojim tehničkim karakte-ristikama, je tunel Pećine dug1,3 kilometra kojim se svladavavisinska razlika od 34 metra.Hrvatske ceste su vodile grad-nju ceste D-404, osim tunelskihpriključaka za trgovački centarkoji su ostali u obvezi Grada Ri-jeke. Kako je Grad Rijeka u me-đuvremenu odlučio dva tunel-ska priključka izvoditi u dvijefaze i to tako da se tunelski pri-ključak iz smjera Rijeke u trgo-vački centar izvede odmah, aonaj iz trgovačkog centra kadase za to steknu uvjeti, bilo jepotrebno preprojektirati tunelPećine. Prvenstveno s promet-nog, ali i sigurnosnog aspekta.

Dr žavna cesta D404 ostvari-la je svoju funkciju u smislupovezivanja terminala Brajdi-ca na mrežu brzih cesta i auto-

cesta te je značajno pridonijelarasterećenju središta grada odteretnog prometa. Punu fun-kciju imat će nakon puštanja upromet novog carinskog ter-minala, kada će kamioni di-rektno uključivati na D404, štoće potpuno rasteretiti gradskipromet od kamiona.

Skupe preinake

U smislu lokalnog povezi-vanja državna cesta D404 djelo-mično je ostvarila svoje ciljeve,obzirom da su čvorovi planira-ni i izvedeni da velikoj većinivozača nisu prihvatljivi. Rezul-tat toga je da više od dvije treći-ne prometa iz centra Rijeke idalje skreće lijevo u Cindrićevui dalje prema Trsatu, Vežici iliKostreni. Tek manje od trećine

prometa odlazi iz centra gradaprema istoku preko D404.

S obzirom na kratki periodod otvaranja državne cesteD404, u svibnju 2011. godine,ne mogu se utvrditi trendovi uparametrima sigurnosti pro-meta, ali se može izraziti zado-voljstvo jer u više od godinu da-na na D404 nije bilo poginulih iteže ozlijeđenih osoba. U 13mjeseci na državnoj cesti D404dogodilo se 20 prometnih nes-reća u kojim su tri osobe lakšeozlijeđene. Najčešće su se pro-metne nesreće događale u zoniulaza u tunel Pećine iz smjeraRijeke (4 nesreće), oko čvoraGornja Vežica (3 nesreće) i zo-na čvora Draga (4 nesreće).

Izgradnja infrastrukturnihobjekata poput D404 zahtjeva

enormna financijska sred-stva, a naknadne intervencijei poboljšanja gotova su neiz-vediva. Zato Županijski savjetinzistira da se u fazi plani-ranja obave detaljne analize iprognoze prometnih tokovau va žavajući princip interdis-ciplinarnog pristupa plani-ranju i projektiranju promet-ne mreže. Na takav način iz-bjegla bi se situacija kojuimamo na raskrižju Cindriće-va – D404, da se nakon puš-tanja u promet, zbog razdio-be prometnog opterećenja,mora vršiti preprojektiranjeraskr ižja.

Promet u Cindrićevoj ulici

uoči otvaranja D404 je iznosio16 tisuća vozila na dan. Prosje-čan dnevni promet iz smjeracentra prema čvoru Draga ulistopadu prošle godine na no-voj je prometnici iznosio 5.850vozila na dan dok je promet saD404 u smjeru centra iznosio3.500. Ukupan promet naD404 u oba smjera iznosio je9.400 vozila dnevno, što jeznačajno manje od prognozi-ranog prometnog opterećenja.Prognoze su najavljivale izme-đu 13 i 16 tisuća vozila. Isto-vremeno, u Ulicu Slavka Cin-drića u smjeru Pećina i Krime-je skreće 13 tisuća vozila. Da-kle, D404 je s Cindrićeve preu-

zela tek 3 tisuće vozila ili 20posto prometa.

Fali čvor Vežica

Neočekivana razdioba pro-metnih tokova na raskrižju na-kon puštanja u promet D404uvjetovala je da se promjeniprvotni projekt raskrižja te suuvedena dva traka za lijevoskretanja, dok je jedan trak os-tavljen za smjer prema čvoruDraga. Prvotno je raskrižjeD404 – Cindrićeva bilo projek-tirano i izvedeno sa dva trakaravno prema čvoru Draga i je-dnim trakom ulijevo za Cin-dr ićevu.

Mo že se zaključiti da su vo-zači prepoznali nedostatke ko-je cesta D404 ima u lokalnompovezivanju, prvenstveno ne-postojanje čvora kojim će seizlaziti za Vežicu te i dalje nas-tavljaju koristiti tzv. »istočniizlaz« preko Cindrićeve odnos-no Kumičićeve ulice sa sema-foriziranim raskrižjima i uz-dužnim nagibom većim od 10posto. Zbog nedostatka lijevogskretanja na čvoru Gornja Ve-žica, nakon otvaranja ceste, bi-li su učestali prometni prekr-šaji u kojima bi vozači svjesnokršili propise te preko dvostru-ke pune crte skretali ulijevo izsmjera grada prema Vežici.Takve egzibicije su iznimnoopasne za sigurnost prometa itrebalo bi ih spriječiti na adek-vatan način.

Park Delta zatvara Cindrićevu?

Prema prostorno-planskoj dokumentaciji Grada Rijeke

(Prostorni plan uređenja Grada Rijeke, Generalni urbanistički

plan Grada Rijeke, Detaljni plan uređenja središnjeg gradskog

parka Delta) predviđeno je uklanjanje dijela Cindrićeve ulice

kako bi se na Delti mogao podći gradski park. U svjetlu poda-

taka o razdiobi prometnih tokova na raskrižju Cindrićeva –

D404 Županijski savjet želi vjerovati da je prilikom izrade pro-

storno-planske dokumentacije izrađena detaljna prometna

analiza, da su razrađena sva alternativna rješenja vođenja pro-

meta prema istočnim naseljima grada i istočnom izlazu iz gra-

da te izrađeni simulacijski modeli koji će pokazati što će se do-

gađati i na koji način će se odvijati promet ukoliko izgradnja

parka zatvori Cindrićevu ulicu. U današnjim uvjetima Cindri-

ćeva ulica predstavlja okosnicu prometne mreže na istočnom

dijelu grada te je stoga neophodno pronaći adekvatno promet-

no rješenje za ovakvu plansku odluku.

ZBOG NEDOSTATKA

ČVOROVA

prometnih nesrećadogodilo se u 13mjeseci, tri osobe sulakše ozlijeđene

20vozila koristi cestuD404 za izlazak izcentra dok 13 tisućaskreće u Cindrićevu

5.850

plan 6

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*6

kultura i sigurnost u prometu

AMBICIOZNO U 15. GODINU RADA I DJELOVANJA

Županijski savjet za si-gurnost prometa nacestama Primorsko-goranske županije

ambiciozno ulazi u 2013. go-dinu odnosno u svoju 15. go-dinu djelovanja. Kao i prijaš-njih godina, Plan i programrada Savjeta obiluje nizompreventivnih aktivnosti. Pro-gram preventivnih aktivnostisigurnosti prometa u ŽupanijiPrimorsko-goranskoj temeljise na četiri vrste djelovanja:izvješćivanje i analiziranjeproblema sigurnosti u pro-metu, izrada rješenja uočenihproblema sigurnosti u pro-metu putem stručnih elabo-rata, projekta i studija, eduka-cija i osposobljavanje djece imladih vozača i drugih sudio-nika u prometu te informi-ranje i promidžba o promet-nim rizicima i opasnostima.

Velik dio aktivnosti Savjetaposvećen je izradi rješenja uo-čenih problema sigurnosti uprometu putem stručnih ela-borata, projekta i studija. Poz-nato je da određenom brojuprometnih nezgoda prethodig re ška sudionika u prometu,no postoji svijest da su pogreš-ke i propusti u znatnoj mjeripotaknuti nekom neprimjere-nošću prometnog rješenja.

Prilazi centrima

Saniranje opasnih cestovnihlokacija jedna je od zadaća ko-joj svojim djelovanjem želi do-prinijeti i Savjet uočavanjemproblema i izradom elaborata,projekta i studija koje će po-moći u rješavanju problema.

Kao i dosad, Savjet će sepozabaviti utvrđivanjem li-mita brzina na odabranimprometnicama Primorsko-goranske županije. Zakon osigurnosti prometa na cesta-ma pruža mogućnost uvo-đenja limita brzina prilago-đenih uvjetima na prometni-ci te se sukladno tome treba-ju analizirati brzinske značaj-ke odabranih prometnica tedati prijedlog novih viših ilinižih limita brzina. Savjet ćese, kao i prethodnih godina,uključiti u nadogradnju pos-tojećeg programa primjeneGIS tehnologije određivanjamjesta prometnih nesreća.Projekt se planira i dalje raz-vijati i unapređivati te uz dos-

tupnost odabranim policij-skim postajama ponuditisvim subjektima koji održa-vaju ceste u Primorsko-go-ranskoj županiji. Informatič-ku aplikaciju sustavno trebausavršavati u načinu ažuri -ranja i preglednosti podatakakao i unapređenjem novimtehničkim mogućnostima.

Savjet će analizirati stanje napješačkim prijelazima i potre-bu uređenja u cilju povećanjasigurnosti pješačkog prometana raskrižju državnih i neraz-vrstanih cesta na područjuGrada Rijeke. Novim Zakonomo cestama izvršena je prekate-gorizacija županijskih i nekihdržavnih cesta te su one ulju-čene u sustav nerazvrstanihcesta Grada Rijeke. U tomsmislu Grad Rijeka preuzimagospodarenje navedenim ces-tama, pa je potrebno izvršitianalizu stanja sigurnosti pro-meta na kritičnim točkama tj.raskr ižjima gdje se susreću dr-žavne i nerazvrstane ceste.Ovo je osobito važno stoga štopojedinim projektima izgrad-nje objekata proteklih godina,kao što su trgovački centri, ni-su u dovoljnoj mjeri uzimane uobzir potrebe pješačkog pro-meta, što je potencijalni uzrok

prometnih nezgoda. Projek-tom bi se utvrdile kritične toč-ke te dale smjernice za rješenjakojima se povećava sigurnostpješačkog prometa odnosnosigurnost prometa u cijelosti.Savjet će se pozabaviti koordi-nacijom i trajanjem radova naprometnicama s razma-tranjem optimalnog modelausklađivanja radova. Čestosmo svjedoci prekapanja ne-tom asfaltiranih prometnicazbog polaganja novih instala-cija koje su se boljom koordi-nacijom mogle izbjeći.

Aktivni članovi

Analiza stanja i prijedlogmjera za povećanje sigurnostina nesemaforiziranim pješač -kim prijelazima u središtu Rije-ke, još je jedan zadatak Savjeta.Pre d l o ženi projekt odnosi sena stalan problem ugroženostipješaka na nesemaforiziranimpješačkim prijelazima. Projekttreba obuhvatiti snimak posto-jećeg stanja te prijedlog mjeraza svaku pojedinu lokaciju radipoboljšanja sigurnosti pješaka.Mjere trebaju obuhvatiti prim-jenu svih suvremenih metoda,kako smirivanja prometa tako ipostavu dodatne prometne si-g n a l i z a c i j e.

Povećanje sigurnosti kre-tanja pješaka u blizini osnov-nih škola na području GradaRijeke još je jedna zadaćaSavjeta. Od zadnjeg projektakoji je proveden oko osnov-nih škola na području GradaRijeke prošlo je već 10 godi-na. Projekt predviđa sni-manje postojećeg stanja i ut-vrđivanje optimalnih mjeraza postavu odnosno dopunuprometne signalizacije zasmirivanje prometa oko ško -la. Savjet će analizirati i ukakvom su stanju znakovi

obavijesti na prometnicamakoji uključuju smeđu odnos-no turističku signalizaciju uzdržavne i druge važnije ceste.Pre d l o žit će se rješenja kakopoboljšati znakove da bi seposjetitelji jednostavnije i br-že uputili do atraktivnih tu-rističkih lokaliteta.

Tematske rasprave

Kad je riječ o izvješćivanju ianaliziranju problemu sigur-nosti u prometu, Savjet je po-dijelio »zadatke« svojim čla-novima koji dolaze iz raznihinstitucija, službi i udruga.Analize i izvješća o stanju si-gurnosti u cestovnom prome-tu (broj nezgoda, njihove pos-ljedice, uzroci nastajanja nez-goda, drugi pokazatelji o pro-metnim nezgodama itd.) pre-dočit će Policijska uprava pri-morsko - goranska. Izvješće ostanju sigurnosti javnog pro-meta u poduzećima javnogcestovnog prijevoza s naglas-kom na prijevoz putnika (broji struktura voznog parka, vo-zači i drugi problemi koji ut-ječu na sigurnost prometa)podastrijet će HGK, Županij -ska komora Rijeka putemUdr uženja javnih prijevozni-ka. Izvješće o stanju cesta iobjekata na njima (stanje kol-nika, prometne signalizacije icestovno - željezničkih prije-laza) zadatak je Hrvatskihcesta, Autoceste Rijeka – Za -greb, Županijske uprave zaceste, Bina Istre i Rijeka-pro-meta. Ministarstvo pomor-stva, prometa i veza odnosnoinspekcija cestovnog prometai cesta dat će svoje izvješće o

stanju u cestovnom prometu.Analiza zastupljenosti i

provedbe prometnog odgojau predškolskim ustanovama,osnovnim i srednjim školamai problemi u realizaciji tihprograma posao je Upravnogodjela za obrazovanje, kultu-ru i sport i Ureda za prosvje-tu, kulturu, informiranje,šport i tehničku kulturu.

HAK će informirati članoveSavjeta o provođenju vozač-kih ispita i radu auto-škola.Iz v j e šće o obnašanju poslovatehničkih pregleda i registra-cije vozila i radu stanica zatehnički pregled vozila povje-reno je Autoklubu Rijeka iCentru za vozila Hrvatske. Au-toklub Rijeka, Hrvatske ceste,Autocesta Rijeka – Zagreb, Bi-na Istra i Županijska upravaza ceste upoznat će članoveSavjeta sa Službom pomoćina cestama i obavješć i va n j ujavnosti o stanju na cestama.Iz v j e šće o provedbi zdravstve-nih pregleda kandidata za vo-zače i kontrolnih pregleda vo-zača u cestovnom prometuposao je Zavoda za javnozdravstvo Primorsko-goran-ske županije dok je Izvješće oorganiziranosti službe hitnemedicinske pomoći na jav-nim cestama s prijedlogommjera za unapređenje povje-reno Zavodu za hitnu medici-nu KBC-a Rijeka. Na kraju, iŽupanijski savjeta koji koordi-nira sve aktivnosti vezane uzizvješća podnosi svoje izvješ-će iz kojeg bi trebalo biti vidlj-ivo da će tijekom 2013. godinebiti podneseno 11 izvješća. Uzto će Savjet u suradnji sa zain-teresiranim institucijama or-ganizirati tematske rasprave opojedinim problemima iz po-dručja sigurnosti prometa nacestama. Primjerice sudjelo-vanje mladih vozača u pro-metu, alkohol u prometu, pri-jevoz opasnih tvari...

Informiranje i promidžba oprometnim rizicima i opasno-stima također je jedan od za-dataka Savjeta. Za postizanjeovog cilja potrebno je stvoritisvijest o problemu, a zatim ut-jecati na promjenu mentalite-ta. Jedan od načina postizanjanavedenih ciljeva je i edukacijai promidžba putem medija. Utom kontekstvu Savjet je prisu-tan kao suizdavač »Žm i g a vc a « .

akcija provest će Savjet dokraja godine11 izvješća priprema Savjet

u 2013. godini

Članovi Savjeta posvetit će se problematičnim pješačkim prijelazima, prilazimaškolama, zaštiti motociklista. Analizirat će se limiti brzina, uvoditi GIS

tehnologija i upozoravati na neadekvatna rješenja

Prepoznatljive akcije

Kad je riječ o edukaciji i osposobljavanju djece, mladih vo-

zača i drugih sudionika u prometu treba spomenuti više akci-

ja u kojima sudjeluje Savjet. To su »Prvi koraci u prometu«

kroz koju se djeca prvih razreda svih osnovnih škola Primor-

sko-goranske županije upoznaju s prometnim pravilima i pro-

pisima. Savjet sudjeluje u formiranju i obučavanju ško l s k i h

prometnih jedinica u osnovnim školama širom Županije. Sva-

ke godine Savjet provede akciju u sedam škola. Savjet je pre-

poznatljiv po preventivno-edukativnim akcijama »Motoci-

klom u život« i »Mopedom do cilja«. Tu je i preventivna ak-

cija »Trening sigurne vožnje«. U suradnji s Autoklubom »Ri-

jeka« Savjet podupire akciju »Sigurno u prometu« kroz koju

djeca pokazuju znanje iz prometnih i sigurnosnih pravila te

vještinu u vožnji biciklom.

������ �����Ć����Ž�������� �����Ć����Ž��� �����ž������ � �������� �����ž������ � �������

zimakilometara zračneudaljenosti od mora, navisini od 900 metara nalazise prijevoj Gornje Jelenje

Gornje Jelenje se kaomikrolokacija složena zaodržavanje prohodnosti ističeu europskim razmjerima

Ključni objekt u realizaciji ovih poslova je zimska baza na Gor-

njem Jelenju s pratećim objektima tj. 150 tonskim drvenim silo-

som, nadstrešnicama za otvoreno skladištenje 600 tona sipina. Ba-

za je opremljena mehanizacijom koja je predviđena Standardom

održavanja cesta Republike Hrvatske za državne ceste. Umjesto

teških strojeva (grejderi, utovarivači, buldožderi ) koriste se speci-

jalni strojevi tzv. Unimazi s priključcima i kamioni s hidrauličnim

ralicama. Teretna vozila su opremljena automatskim posipačima,

što smanjuje broj cestara, ali i zamjenjuje vučne posipače tzv. Epo-

ke s kojima se prije otežano moglo pravilno dozirati sol ili sipinu.

Po t ro šnja posipala je iznad uobičajnih standarda te se u prosjeku

nabavljaju slijedeće godišnje količine: 1.370 tona NaCl, 11 tona Ca

Cl, 815 tona sipine 4-8 milimetara.

U javnosti se često komentira i kritizira zatvaranje i neproho-

dnost autoceste Rijeka – Zagreb na dionici od Kikovice do Del-

nica za teška teretna vozila te neminovnost preusmjeravanja

prometa državnom cestom D-3 preko Gornjeg Jelenja. Dok se

gradila tzv. snježna dionica autoceste Rijeka – Zagreb takva

očekivanja nisu se smatrala realnima. Danas se stoga suočava-

mo s činjenicom da je zimska baza Gornje Jelenje bila i ostala

okosnica zimskog održavanja cesta na području PGŽ i jedan od

ključnih čimbenika standarda i sigurnost cestovnog prometa.

Baza se formira 1. studenog i nastavlja s radom do 15. travnja,

ali i prije i poslije ako to zahtijevaju vremenske (ne)prilike. Cjelo-

kupni kapaciteti i tehnologija rada određuju se prema stupnjevi-

ma pripravnosti (1-3) usvojenima Planom zimske službe za PGŽ.

Ključna baza Gornje Jelenje

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*

kultura i sigurnost u prometu

7

PARADIGME I DILEME ZIMSKOG ODRŽAVANJA CESTA

LED, MINUSI I ZAPUSI

kroje budžet zimske službe

��� ������ ���� �� ��� ��� �� ����č���ć

Sustav održavanja jav-nih cesta sastoji se odbrojnih podsustava, skrajnjim ciljem ostva-

renja »prometne sigurnosti uzminimalne troškove«, a premadinamičkom planu utvrđenihdjelatnih procesa u zadanimrokovima. Optimizacija ismanjenje troškova uvjetujepristup u povezivanju svih su-dionika u lancu, pri čemu tre-ba determinirati pretpostavkeza provođenje svih aktivnosti.Osnovne logističke pretpos-tavke su: tehnička opremlje-nost, stručna osposobljenost iradno iskustvo djelatnika,tehnološki postupak oba-vljanja radova, kvaliteta mate-rijala koji se koristi za održa-vanje, obračun troškova i os-tali čimbenici. Naročito jeva žna točnost i pravodobnostinformiranja sudionika u pro-metu obzirom da je tema me-dijski vrlo interesantna.

Višegodišnji ugovori

Is t ra živanjem planskog ioperativnog organiziranja pro-vođenja zimskog održa va n j ajavnih cesta u Hrvatskoj došlose do saznanja da sva društ vakapitala (koncesionari) za in-vestitora u svojstvu državnihtvrtki rade prema utvrđenimstandardima i da je izračun fik-snih troškova precizno odre-

đen dok je kod županijskihuprava za ceste situacija done-kle nejasna iz razloga šaroliko -sti primjene i tumačenja Stan-darda zimskog održavanja. Stim u svezi i ugovori i obračunisu vrlo različiti. Dosadašnjiizračuni potrebnih tehničkihsredstava, određivanje stupnjapripravnosti (1 do 4), razinaprednosti i troškova (fiksnih ivarijabilnih) temeljenih nakarti klimatskih zona (I – V) iz-vođenja po DHMZ-u premakoličinama snježnog pokriva-ča, pokazali su se nedovoljnokvalitetni. Stoga se u daljnjojrazradi pokušalo revidirati idopuniti karte klimatskih zonai tako dobiti mogućnost defini-ranja potrebne strukture u kli-matskoj raznolikosti u Hrvat-skoj. Ujedno se time omogu-ćuje i bolja podloga pri analizifiksnih i varijabilnih trošk ova .Osim toga, korekcijom klimat-ske karte (od 2005. godine) do-punili su se svi ekonomski po-kazatelji kao pretpostavka vi-šekriterijskog prognoziranjaprostornih i vremenskih veliči-na, kao i mogućnost simulacijaza određivanje stohastičkihpojava vremenskih uvjeta. Te-meljni parametri su: broj danas poledicom, s temperaturomnižom od -1 stupanj, s vjetrom,sa zapusima višim od 0,6 me-tara i broj dana s ledenom ki-šom. Temeljem navedenih pa-rametara i postavljene hipote-ze formira se model optimiza-cije koji će uključivanjem vari-

jabilnih troškova povećatiučinkovitost i djelotvornostposlova zimskog održa va n j acesta. Svrha je osigurati pro-metnotehnološke uvjete nacestama koji se ugovorno defi-niraju, a primjereni su realnimpotrebama svih korisnika tije-kom cijelog ugovornog razdo-blja. Prema navedenim klasifi-kacijama i kroz provedena is-t ra živanja, pokazalo se da više-godišnji ugovori zvani »Kom-binirani ugovori redovnog odr-žavanja javnih cesta« daju naj-bolje rezultate.

Ovlasti izvoditeljima

Kombinirani ugovor redov-nog održavanja cesta je novikoncept koji bi apsolutno tre-bao povećati učinkovitost idjelotvornost poslova na odr-žavanju prometne infrastruk-ture. Svrha bi mu trebala bitiveće ovlasti izvoditelja, od sa-mog početka izvršenja rado-va do upravljanja cestovnomimovinom i njenog očuvanja,

ovisno o tome u kojoj su mje-ri predmetni radovi ugovore-ni kroz kvalitetu razine uslu-ge (fiksni trošak) ili jediničnihcijena količina.

Kombinirani ugovori održa-vanja sastoje se od dva glavnaelementa: opis radova premakoličinama i jediničnoj cijenite radova prema razini kvalite-te. Za izbor kriterija, odnosnopretpostavki trebaju se utvrdi-ti potkriteriji i komponente,zavisno od cilja i granica teh-nološkog zahvata te vredno-vati generirane varijable tj.model izvodljivosti u cjelini.

Jedan od preduvjeta zaprimjenu modela zimskogodržavanja javnih cesta distri-buiranog na održavanje pre-ma »učinku« i održavanje pre-ma »cijeni« realizacija je tzv.preferiranog optimalnog rje-šenja. Kriteriji i pretpostavkerazlikuju se od slučaja do slu-čaja, a najčešće su zahtjevaniod korisnika usluga pa mogugrupirati u tri kategorije: zah-

tjevi korisnika cesta u smisluoptimalnog zimskog održa-vanja, čimbenici instradacijeodnosno logističke podrške tečimbenici konkurentnosti uodnosu na alternativne izvo-ditelja u tržišnom okruženju.

Za rješavanje ovih zadaćapotrebito je korištenje adek-vatnih računalnih programa, akod toga treba istaknuti mo-gućnost unošenja određenihizmjena i dopuna u odnosu naveć utvrđene i verificirane pa-rametre. Vrlo važan i zahtjevandio posla odnosi se na priku-pljanje podataka o pojedinimmaterijalnim i ljudskim resur-sima: transportnoj mehaniza-ciji, materijalima za posipa-vanje prometnica, informacij-skoj podršci.... Naime, zbogčesto neodgovarajućih bazapodataka, iste će trebati dopu-niti iz različitih izvora. Osimtoga, specifičnosti određenihkriterija mogu zahtijevati isubjektivnu ocjenu što zahtje-va striktno poznavanje proble-

matike i argumentiranu proc-jenu obavljenih radova. Zbogtih razloga analiza je još teža ineizvjesnija, jer treba usugla-siti kriterije protočnosti pro-metnice, poštivanja prometnesignalizacije, vremenske gu-bitke korisnika infrastrukture,direktne i indirektne gubitkegospodarskih subjekata zbogprekida prometovanja...

Čudi prijevoja

Na području Primorsko-go-ranske županije je toponim ko-ji simbolizira zimsko održa-vanje cestovne mreže prijevojGornje Jelenje. Ta se mikrolo-kacija ističe u europskim raz-mjerima tipičnom zimskomklimom i to ne samo s meteo-ro l o škog motrišta nego osobitou kontekstu zimskog održa-vanja i prohodnosti državneceste Zagreb – Rijeka kao alter-nativnog pravca autocesti. Ve-like snježne oborine nisu jedinirazlog za ovu tvrdnju. Na Gor-njem Jelenju je niz neuobičaje-nih popratnih pojava kao štosu: snježne vijavice, guste ma-gle, izrazite temperaturne osci-lacije tijekom 24 sata, iznenad-ne pojave poledice, brze prom-jene smjera i intenziteta vjetro-va, promjenjive lokacije snjež-nih nanosa kao i uzajamno dje-ovanje navedenih pojava. Ob-jašnjenje za ove osobite pojav-nosti nadomak mora jest upra-vo u okolnosti da se u neposre-dnoj blizini obalne crte nalazilanac gorja nadmorske visinepreko 900 metara. Dakle, nazračnoj udaljenosti od svega 9kilometara od mora situiran jeprijevoj s navedenim karakte-ristikama. Sukob zračnih stru-janja s jedne, primorsko-medi-teranske i s kontinentalno-pla-ninske klime iznad ovog po-dručja rezultira nizom ne takočestih meteoroloških pojava.Sve to iziskuju povećane troš-kove zimskog održavanja te do-miniraju u strukturi ukupniht ro škova održavanja. Zbog togase u okviru nadležnosti Druš-tva za upravljanje, građenje iodržavanje državnih cesta, Hr-vatske ceste d.o.o. permanen-tno teži stalnom iznalaženjuoptimalnog iskorištenja posto-jećih resursa. Isto tako, stalnose potiču ulaganja u nove teh-nologije i objekte kao i podi-zanju životnog standarda ope-rativnih djelatnika koji obavlja-ju poslove zimskog održa va n j a .U svojstvu investitora pojavlju-ju se Hrvatske cesta d.o.o. zadržavne ceste i Županijskauprava za ceste za županijske ilokalne ceste te koncesionariCeste Rijeka s kooperantima.

9

Parametar za formiranje troškova zimske službe ne može biti samo klima. Izračunt ro škova je efikasniji ukoliko se uzme u obzire broj dana s poledicom, temperaturom

nižom od -1 stupanj, vjetrom, sa zapusima višim od 0,6 metara i broj dana s

ledenom kišom na pojedinom području

priče

IZ RIJEČKE

PROMETNE POVIJESTI

imp

ressum Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska žu p a n i j a,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Gerhard Lempl,

Zdravko Lisac, Nikola Mendrila, Mile

Perić, Boris Skeledžić, Ankica Tomac

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Sergej Drechsler, Damir Ško m r l j

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*8

kultura i sigurnost u prometu

RIJEKA JE 1952.imala pet avio linija s Grobnika

Prije 60 godina Rijeka je imala šest hotela i mogla se pohvaliti s dva i pol puta višenoćenja nego danas. I što je još važnije, 21 tvornicu na 110 tisuća stanovnika

��š� ���� Ž��

Kako naš voljeni gradubrzano nazaduje,možda nije loše oti-ći pola stoljeća una-

trag i vidjeti situaciju u vre-menu velike izgradnje, posli-je teških stradanja u Drugomsvjetskom ratu. Rijeka je tadaimala 110 tisuća stanovnika,a toliko će ih imati i prilikomidućeg popisa stanovništ va ,ako se nastavi sadašnji ka-tastrofalni pad. Grad je bioupravno podijeljen na tri ra-jona, no pri tome I. i II. rajonobuhvaćali su Rijeku, Matu-lje, Zamet i Drenovu, a III.Su šak, Kostrenu, Dragu iOrehovicu. Rijeka će se pos-

ve upravno ujediniti tek1961. godine.

U prometnom smislu Rije-ka je bila povezana direktnimželjezničkim linijama s Jese-nicama, Mariborom, Čakov-cem, Koprivnicom, Osije-kom, Somborom, Suboticom,Zrenjaninom, Vršcem, Beo-gradom, Pirotom, Gevgeli-jom, Bitolom, Ohridom, Mo-starom, Banja Lukom i Spli-tom. Egzistirao je čitav nizaparobrodarskih linija: do Ul-cinja, Novigrada, Zadra, Ra-ba, Malog Lošinja, Punta, Lo-vrana (više puta dnevno) i Tr-sta, tada još uvijek usred Slo-bodnog teritorija Trsta, koji jeukinut 1954. godine.

Broj autobusnih linija bio je

velik, ali je zanimljivije da supostojale redovne avionske li-nije s Grobničkog polja: Rijeka– Zagreb – Beograd – Ti t o g ra d ;Rijeka – Zagreb – Du b rov n i k ;Rijeka – Zagreb – Split; Rijeka– Zagreb te Rijeka – Lj u b l j a n a .

Rijeka je u ta mračna vre-mena velikih iseljavanja (oko30.000 Fiumana) i doselja-vanja imala još uvijek šest, odnekadašnjih 20 austro-ugar-skih hotela: Bonavia je bila uUlici Edmondo de Amicis, adepandance Zagreb (danasŽupanija) u Ulici Rade Konča-ra. Potom se navode: Konti-nental, Neboder, Jadran i Park.

Vodič kroz grad

Vodič kroz Rijeku izdao jeTurist, gradsko turističko po-duzeće i iz njega možemo saz-nati dosta o tadašnjem gradu.

»U razgledavanju gradanajuputnije je, da se turistadrži ovog smjera: Trg Vladi-mira Gortana (ranije Adami-ćev, pa Piazza Dante, a danasTrg Republike Hrvatske, op.aut.), na kojemu se nalazi Tu-rist, gradsko turističko podu-zeće, centralna je točka gra-da, odakle treba da se posjeti-lac Rijeke uputi i započne saupoznavanjem grada.

Sjevernom stranom spome-nutog trga teče Korzo IvanaZajca (ranije cara Franje Josipa(1916.-1918.), pa Vittoria Ema-nuela III., a kasnije Crvene ar-mije (do 1948.), potom Jugos-lavenske narodne armije, paNarodne revolucije, op. aut.)glavna prometna arterija Rije-ke, koja presijeca uži dio gradai ide smjerom, kojim su nekadišle stare gradske zidine, sru-šene pod konac XVIII. vijeka.Korzo teče paralelno s Oba-lom Jugoslavenske mornarice,koja je centar prostranog riječ-kog morskog basena...

Trg za velegrad

Idući zapadnim dijelomKorza, u njegovom produ-ljenju, dolazi se do Ulice Gio-vanni Duiz (riječki komunistkojeg su ubili Nijemci 1944.,danas Krešimirova ulica, op.aut.) koja se posvema poklapasa starim obalnim putem. Širi -na ulice, 20-30 metara – broj -ne palače na njoj i visoki pla-tani, koji ju ukrasuju s lijeve i sdesne strane, čine je jednomod najljepših ulica Rijeke.

Ulica Giovanni Duiz svrša vana Beogradskom trgu, važnomčvor ištu ulica, gdje se nalaziGradski park (Giardino publi-co na Mlaci), najljepši park Ri-jeke. Odatle vodi nova moder-na autocesta Narodnog fronta

(Zvonimirova, op. aut.), doknas donja cesta (prvotno, od1838., Cesta za Volosko, potomIndustrijska, tada Jugoslaven-ske narodne armije, pa opetIndustrijska, a danas Barače-va, op. aut.) s istog trga vodikroz industrijsku četvrt Rijekedo Kantride. Tu se spajaju objeceste, tu je i posljednja zapad-na trolejbusna i tramvajskastanica i spojena cesta vodinas kroz Kostabelu izgrađenuvilama i ukusno uređenim vr-tovima do Opatije i Lovrana...

...Iz luke, preko trga Vladi-mira Švalbe (riječki komunist,ubijen 1944., op. aut.), zatimtrga Petra Drapšina (generalpartizanske 4. armije, koja jeoslobodila Rijeku, ubio se1945., op. aut.) put vodi na trgMa r šala Tita, podignut namjestu starog mosta, koji je up ro šlosti spajao i dijelio Sušakod Rijeke. Taj je trg danas svo-jim velegradskim razmjerimasjedinio zauvijek Rijeku i Su-šak u jedinstven grad podimenom Rijeka.

Jed(i)na benzinska

Sa trga Maršala Tita u sje-verozapadnom pravcu vodiulica Žrtava fašizma do Do-ma kulture Vladimira Šva l b e(Guvernerova palača). Uli-com Maksima Gorkog (Lagi-njina, op. aut.) dolazi se doBelvedera-Kozale, gdje se uzZavjetnu crkvu u pseudo-gotskom stilu nalazi groblje,koje je vrijedno pogledati.

Vra t i v ši se sa Belvedera natrg Maršala Tita, Strossmaye-rova i XIII. divizije ulica vodekroz predio vila i vrtova doPlumbuma, posljednje istoč-

ne trolejbusne stanice.«U tada optimističnom gra-

du postojala je jedna benzin-ska pumpa, ona Jugopetrolana Žabici te dvije službeneautomehaničarske radionice:GATPO (Gradsko Auto TrolejTramvajsko Poduzeće), na Tr-gu Eneo (Školjić) i APIP (Au-tobusno Poduzeće za Istru iPrimorje) u Barčićevoj ulici.

Što se tiče gradskog pro-meta, tramvaj, jedan od sim-bola grada od 1899., vozio jena liniji br. 1 Titov trg – Piop -pi, no ukinut je upravo u lip-nju 1952. godine. Trolejbusi-ma su održavane linija br. 2Titov trg – Željeznička stanica– Kantrida, te linija br. 3 Želj -eznička stanica – Pl u m b u m(Pećine). Autobus je vozio naTrsat, a sezonski je vozio doOpatije i Lovrana. Tada sufunkcionirale i gradske želje -zničke linije Rijeka – Pe ć i n e–Draga i Rijeka – Matulji. Tak-sisti su imali stajališta naŽeljezničkoj stanici, u Barči-ćevoj ulice, na Trgu VladimiraŠvalbe i na Šetalištu Vladimi-ra Nazora.

Pomalo neočekivano u gra-du je bilo turistički ži vo.

»U Sušaku i Rijeci u 1939.godini ukupan broj turista –domaćih i inozemnih – izno -sio je oko 27.000, a u Rijeci u1951. godini oko 80.000. štose broja noćenja tiče u 1939.godini, u Sušaku i Rijeci izno-sio je otprilike 47.000 , dok seje u 1951. u Rijeci ta cifra po-pela na 245.000.«

Ako znamo da je Rijeka da-nas na 100.000 noćenja mo-ramo osjetiti određenu zabri-nutost za budućnost našeg

b i s e r- g ra d a .

Asfalt do Zagreba '54.

U to vrijeme na cestama semoglo vidjeti malo automobi-la, no broj inudstrijskih pogo-na bio je velik. Navode se: Ru-dolf Tomšić, tvornica tjesteni-ne; Učka, tvornica za kemijskei alkoholne proizvode; ĐuroMatijević tvornica za preradukože i tekstila; Narodna štam -parija, Rafinerija nafte, Grad-sko užarsko poduzeće, JosipBrusić, poduzeće za preradudrva; Gradsko poduzeće zaprikupljanje otpadaka; Alek-sandar Mamić, poduzeće zapreradu metala; Tvornicaamabalaže; Rade Šupić, tvor-nica ukočenog drva; Aleksan-dar Ranković, tvornica moto-ra i ljevaonica; Rikard Benčić,tvornica brodskih armatura iuređaja; Vulkan, tvornica di-zalica; Svjetlost, tvornica elek-tričnih brodskih uređaja; 3.maj, brodogradilište; Narodnatehnika, savezno brodogradi-lište; Državno brodogradilišteMar tinščica; Državno brodo-g ra d i l i šte Žurkovo te brodo-g ra d i l i šte Viktor Lenac.

Kako su ceste bile loše -cesta Rijeka-Zagreb asfaltiratće se tek 1954. godine - ondane iznenađuje popularnostlokalnih brodskih linija. Takose navodi da vožnja parobro-dom do Opatije traje 40 mi-nuta, a do Lovrana sat i desetminuta. Iz Rijeke je svaki danplovio brod Omišalj do Krka,a nudio se i kombiniraniizletnički aranžman, koji jeuključivao i vožnju autobu-som po otoku i trajao tri da-na.

Napredni Narodni odbor

Kako bi Rijeka ostavila čim bolju utisak Narodni odbor do-

nio je niz odluka koje između ostalog uključuju zabranu: odla-

ganja otpada ili stajskog gnoja na mjestima koja nisu za to

određena; uvođenje pasa u lokale; uzgajanje domaćih životinja

u stanovima; branje lipovog i drugog cvijeća, te plodova po par-

kovima; davanje alkohola mlađima od 16 godina i onima koji

su već pijani te zvonjavu crkvenih zvona dulje od pet minuta.

Obaveza vlasnika, odnosno upravitelja nekretnina bila je: čistiti

nogostup uz nekretninu, odstraniti snijeg te posipati u toku no-

ći zaleđene pločnike do 6.30 izjutra, a tijekom dana, prema po-

trebi i više puta. Istovremeno vozačima se zabranjuje bezobzir-

nom vožnjom zamazati ili poškropiti ljude, te pročelja kuća...

parobrodskih linijakretalo je iz Rijeke8

gradova bivše države biloje povezano s Rijekomželjeznicom

17