115

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

SadræajJamstvo postojanosti i kvalitete ...................................... 116

Tvornica mineralnih gnojiva ............................................. 118

Tvornica Ëaa ................................................................... 124

Tvornica glina ................................................................... 124

Sektor odræavanja ............................................................ 125

Sektor transporta ............................................................. 126

Sektor razvoja .................................................................. 126

Sektor kontrole kvalitete .................................................. 127

Sekundarne proizvodnje .................................................. 128

Zaπtita okoliπa - trajna briga ........................................... 128

Proizvodni asortiman gnojiva .......................................... 130

116

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

Pred vama je osobna, uglavnom pro-izvodno-tehnoloπka iskaznica Petrokemijed.d. Kutina. Istraæivanja nafte i plina uMoslavini zapadnoj Slavoniji poËetkom 20.stoljeÊa, uvjetovala su 1926. godine uBrezinama nedaleko od Lipika izgradnjuTvornice Ëae. Plin za proizvodnju koriπtenje iz nedaleke Bujavice. Desetak godinakasnije izgraeni plinovod od Gojla doKutine pokrenuo je u ovom tada kotar-skom srediπtu gradnju Tvornice Ëae.Proizvodnja u Kutini namijenjena, kao i da-nas, uglavnom gumarskoj industriji poËelaje 1938. godine. Dvije godine kasnijeizgraena je i Tvornica vapna (zatvorena80-ih godina). U kutinskom industrijskomkompleksu uz æeljezniËku prugu godine1955. niknula je i Tvornica glina. Kaonajmlaa u tom dijelu industrijske Kutinerazvila je raznovrsnu proizvodnju namije-njenu brojnim industrijama: od naftne,prehrambene, ljevaËke, do graditeljstva tepoljodjelstva, osobito stoËarstva (proizvo-dnja dodataka stoËnoj hrani).

Te tvornice sa znanjem svojih stru-Ënjaka, bogatom iskustvenom tradicijomte naftno-plinskom okolicom, bile su viπenego solidan temelj novoj tvornici mineral-nih gnojiva. Ona je, nasuπno potrebnarazvoju domaÊeg poljodjelstva, izgraena1968. godine u istoËnom dijelu Kutine. Spostrojenjima izgraenim na 50 hektara,godiπnjeg kapaciteta 450 tisuÊa tonakompleksnih gnojiva, 250 tisuÊa tonaKAN-a i 100 tisuÊa tona uree, bila je meudeset najveÊih u svijetu. Udruæivπi se 1.lipnja 1968. godine s Tvornicom kemijskihproizvoda (Ëaara, vapnara, glinara)nastala je jedna od najznaËajnijih Ëlanicatadaπnje INA-e INA-Petrokemija Kutina,danas Petrokemija, d.d. Uz proizvodna,razvila je postrojenja za vlastito odræavanjei izradu rezervnih dijelova te interni trans-port roba.

Na 10. obljetnicu integracije 1978.poloæen je i temeljni kamen za novapostrojenja mineralnih gnojiva. Komplekssluæbeno puπten u rad krajem 1984. sprije izgraenim postrojenjima Ëini jedin-stvenu tehnoloπku cjelinu. Oni danaszajedno proizvode 1,2 milijuna tonagnojiva. Uz veÊ spomenute vrste gnojiva,u novoj tvornici izgraeno je i postrojenjeza proizvodnju sulfatne i fosfatne kiseline.Osim πire lepeze proizvoda, usavrπila je,na primjer, i proizvodnju tekuÊega gnojiva,UAN-otopine, a unaprijedila je, uz klasiËnuuvreÊanu, i otpremu gnojiva u rasutomstanju (rinfuzi).

U povijesti Petrokemije, d.d., znaËajnisu izvozni poslovi proizvoda (u 16 zemaljasvijeta) i znanja. Osobito vrijednim trebanaglasiti vlastitom tehnologijom izgraenuËaaru godiπnjeg kapaciteta 15 tisuÊatona u Iranu (1994.). Petrokemija d.d. unovije vrijeme razvila je πiroku lepezu robaosobito namijenjenih kuÊanstvu, vezanihuz Sekundarne proizvodnje. Kod svihnaπih proizvoda potvruje se stalnostkvalitete. Potvrdu i potporu tomu daje idobiven certifikat ISO 9001 te naπepotpuno opredjeljenje prema certifikatuISO 14000. Tim dokumentima, uzdokazanu kvalitetu roba, potvrujemo inaπu osobitu skrb prema zaπtiti okoliπa.Primjerenom politikom kvalitete stekli smodragocjeni ugled, kojega se ne odriËemo.DapaËe, 2800 zaposlenih æeli to nadaljepotvrivati stalnom kontrolom postojeÊihi usvajanjem novih proizvoda. PoπtujuÊidoprinos naπih kupaca, koji su jamstvonaπe postojanosti i kvalitete, ostajemodosljedni na tragu ostvarenih i upronalaæenju novih vrijednosti.

JAMSTVO POSTOJANOSTII KVALITETE

RijeË Borisa MESARI∆A, dipl.ing., predsjednika Uprave Petrokemije d.d.

PETROKEMIJA d.d.

UPRAVA

Tvornica mineralnihgnojiva

Tvornica Ëaa

Tvornica glina

Sekundarneproizvodnje

Sektorodræavanja

Sektor razvoja

Sektortransporta

Sektor kontrolekvalitete

TVORNICE SEKTORI SEKTORI

Sektor K P Oposlova

Sektor ekonomskihposlova

Sektor komercijalnihposlova

DJELATNOSTI FUNKCIJE

SHEMA ORGANIZACIJE Petrokemije d.d.

117

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

Boris MESARI∆, dipl.ing., predsjednikRoen 1948. Diplomirao na Fakultetu strojarstva ibrodogradnje SveuËiliπta u Zagrebu. U Petrokemijiod 1975. godine. Na rukovodeÊim je mjestima od1978. godine. Kadrovskim i pravnim poslovimaPetrokemije rukovodio je u najteæim godinamadomovinskog rata. Od 1996. godine direktor jeSekundarne proizvodnje. Predsjednik je Uprave od14. lipnja 2001.

Tomislav SELETKOVI∆, dipl.ing., ËlanRoen 1957. godine. Diplomirao na Tehnoloπkomfakultetu SveuËiliπta u Zagrebu. U Petrokemiji jeod 1983., a na rukovodeÊim mjestima od 1987.godine. Od 1995. godine direktor je Tvornicemineralnih gnojiva, a od 1. sijeËnja o. g. i tehniËkidirektor Petrokemije d.d. »lan Uprave za tehniËko-tehnoloπka pitanja je od 14. lipnja 2001.

Nedjeljko KLOP»EK, dipl.oec., ËlanRoen 1956. godine. diplomirao na Fakultetu zavanjsku trgovinu SveuËiliπta u Zagrebu. UPetrokemiji od 1980., a od 1987. na rukovodeÊimmjestima iz podruËja komercijalnih poslova.Meunarodnim programom obrazovan za market-ing gnojiva. »lan Uprave za komercijalna pitanja jeod 14. lipnja 2001.

UPRAVA Petrokemije d.d.

Vor Ihnen steht der persönliche, zum größten Teil produktionsbezogene und technologische Ausweisvon Petrokemija d.d. Kutina. Die Erdöl- und Gasforschungen in Moslavina, Westslawonien, anfang des20. Jahrhunderts haben im Jahre 1926 die Errichtung der Rußanlage in Brezine, nicht weit von Lipik,mit sich gebracht. Das für die Produktion benötigte Gas wurde aus dem nicht weit entfernten OrtBujavice besorgt. Die etwa zehn Jahre später verlegte Gasleitung von Gojle to Kutina bewirkte dieErrichtung der Rußanlage in diesem damaligen Bezirkszentrum. Die Produktion in Kutina, welche wieauch heute hauptsächlich der Gummiindustrie bestimmt war, fing im Jahre 1938 an. Zwei Jahre späterwurde die in den achtzigen Jahren wieder geschlossene Kalkbrennanlage errichtet. Im Industriekomplexvon Kutina, neben der Eisenbahnstrecke, tauchte das Tonwerk im 1955. Als das jüngste Werk in dieserIndustriezone von Kutina entwickelte es die verschiedenartigen, den zahlreichen Industrien bestimmtenProduktionen: von der Erdöl-, Nahrungsmittel- und Gießindustrie bis zu dem Bauwesen, der Landwirt-schaft und insbesondere der Viehzucht (die Herstellung von Viehfutteradditiven). Mit den Kenntnissenihrer Experte, der reichen, auf der Erfahrung beruhenden Tradition und der Erdöl-, bzw. der Gasum-gebung schafften diese Werke eine mehr als feste Grundlage für eine neue Kunstdüngerfabrik. Diesefür die Entwicklung der inländischen Landwirtschaft unentbehrliche Fabrik wurde im Jahre 1968 imöstlichen Teil von Kutina errichtet. Mit ihren sich auf 50 ha des Landes erstreckenden Anlagen, derjährlichen Kapazität von 450.000 Tonnen Komplexdünger, 250.000 Tonnen KAN und 100.000 TonnenHarnstoff gehörte sie unter den zehn grössten in der Welt. Nach dem am 1. Juni 1968 erfolgtenZusammenschluß mit der Chemikalienfabrik (Rußanlage, Kalkbrennanlage, Tonwerk) enstand ein vonden wichtigsten Mitgliedern von INA Erdölindustrie - INA-Petrokemija Kutina, heutzutage Petrokemijad.d., ein Unternehmen, das neben den Produktions- auch die Instandhaltungsanlagen, die Fertigungvon Ersatzteilen und den internen Warentransport entwickelt hat. Auf der 10. Jahresfeier desZusammenschlusses im 1978 wurde der Grundstein für die neue Kunstdüngeranlage gelegt. Die Ende1984 offiziell inbetriebgenommene Anlage stellt mit den früher errichteten Anlagen eine einzigartigetechnologische Ganzheit, in der heute 1,2 Mil. Tonnen Kunstdünger hergestellt werden. Neben dergenannten Sorte des Kunstdüngers verfügt die neue Fabrik auch über die Anlage für Herstellung vonSulfat- und Phosphatsäure. Ausser der umfassenden Produktpalette wurde hier, z.B. die Herstellungdes flüssigen Düngers und der UAN-Lösung vervollkommt und der Versand des Düngers unverpackt(lose) anstatt gesackt verbessert. In der Geschichte von Petrokemija d.d. spielen die Ausfuhrgeschäfte,und zwar sowohl die Ausfuhr von Produkten (in 16 Ländern) als auch der Kenntnisse eine wichtigeRolle. Hierzu soll als besonders wertvoll die mit Hilfe von eigener Technologie im Iran im Jahre 1994errichtete Rußanlage mit der jährlichen Kapazität von 15,000 Tonnen genannt werden. Petrokemija d.d.hat neulich eine breite Palette der für die Haushalte bestimmten und mit der Sekundärproduktionverbundenen Produkte entwickelt. Alle von unseren Produkten sind von einer ständigen Qualitätgekennzeichnet. Das wird sowohl vom zuerkannten Gütezertifikat ISO 9001 als auch von unsererOrientierung zum Zertifikat ISO 14000 bestätigt und unterstützt. Mit diesen Dokumenten und dererwiesenen Produktgüte bekräftigen wir auch unser ausdrückliches Umweltbewußtsein. Mit derangemessenen Gütepolitik haben wir uns das kostbare Ansehen verschafft, auf das wir nicht verzichtenmöchten. Die 2.800 Angestellten möchten dies vielmehr mit der ständigen Kontrolle der bestehendenund der Einführung neuer Produkte auch weiterhin bestätigen. Mit Hochachtung des Beitrags unsererKunden, die unsere Beständigkeit und Güte gewährleisten, bleiben wir beharrlich auf dem Weg dererzielten und auf der Suche nach neuen Werten.

Dipl.-Ing. Boris MESARI∆Geschäftsführer von Petrokemija d.d.

This is to present a personal, chiefly production andtechnology-related image of Petrokemija d.d.Kutina. Oil and gas explorations carried out inMoslavina, Western Slavonia, at the beginning ofthe 20th century resulted in the construction of acarbon-black plant in Brezine close to Lipik in 1926.Gas used for the production process was comingfrom the nearby Bujavica. The gas pipeline fromGojle to Kutina constructed some ten years laterinitiated the construction of the carbon-black plantin the place which was the district centre at thattime. The production in Kutina intended mostly forthe rubber industry, as presently too, started in1938 and was followed by the construction of alime plant two years later (closed in the 80s). In theindustrial zone of Kutina, close to the railway line, aclay plant emerged in 1955. As the youngest plantof the Kutina industrial zone it developed diverseproduction activities designed for numerousindustries: from the oil, food processing andfounding industry to building construction,agriculture and especially cattle breeding (manufac-ture of animal feed additives). Owing to theknowledge and extensive experience-basedtradition of its experts and to the oil/gas surround-ings these plants provided more than a solidfoundation for a new fertilizer plant. This plant,vitally important for the development of domesticagriculture, was constructed in the eastern part ofKutina in 1968. With its production plants coveringan area of 50 hectares and having the annualoutput of 450,000 tons of complex fertilizers,250,000 tons of CAN and 100,000 tons of urea itwas ranked among the ten greatest plants in theworld. The merger with the chemical works (carbonblack, lime and clay plant) on 1 June 1968 gaveone of the most important members of the INAPetroleum Industry of that time, i.e. INA-PetrokemijaKutina, presently Petrokemija d.d. Beside theproduction plants the company developed plants forits own maintenance, spare parts manufacture andin-house product transport. In 1978, at the 10thanniversary of the merger, the cornerstone for newfertilizer production plants was laid. This industrialcomplex, put officially into operation late in 1984,constitutes a technological whole with the plantsconstructed earlier, producing together 1.2 milliontons of fertilizers. Beside the fertilizer typesmentioned the new facility includes the plant for theproduction of sulphate and phosphate acid. Inaddition to a wide range of products the companydeveloped the production of liquid fertilizers andUAN solution to perfection and improved thedispatch of fertilizers in bulk beside the classicbagged dispatch. For the history of Petrokemija d.d.it is important to mention export business, referringboth to the export of products (to 16 countries allover the world) and knowledge. Special prominenceis to be given to the carbon-black plant with anannual output of 15,000 tons, constructed in Iran(1994) by the company’s own technology.Petrokemija d.d. has recently developed a widerange of products intended primarily to householdsand connected with the secondary production. Allof the products show a permanent quality, which isrecognized and supported by the quality certificateISO 9001 and our orientation towards the qualitycertificate ISO 14000. By these documents, apartfrom the proven product quality, we are demon-strating our special concern for environmentalprotection. By the adequate policy of productquality we have built up a valuable reputation thatwe will not give up. Moreover, our staff of 2,800make every endeavour to support this bypermanent control of the existing and by introduc-ing new products. Respecting the contribution ofour customers who are the guarantee of ourpersistence and quality we consistently keepfollowing the line of the achieved and searching fornew values.

Boris MESARI∆, B.Sc. (Eng.)Managing Director of Petrokemija d.d.

118

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

• sinteza amonijaka• sustav za pothlaivanje.

POSTROJENJEZA PROIZVODNJU UREE

Postrojenje UREA-2 poËelo je sproizvodnjom 1983. god. Tehnoloπkiproces proizvodnje uree zasniva se naStamicarbonovom CO2 stripping-procesukoristeÊi tekuÊi amonijak i plinoviti ugljiËnidioksid. Postrojenje je projektirano zaproizvodnju od 1500 tona uree dnevno.

Postrojenje se moæe podijeliti nanekoliko osnovnih sekcija:1. sintezna sekcija2. recirkulacija3. uparavanje4. priliranje5. obrada otpadne vode.

Opis procesa proizvodnje

UgljiËni dioksid se komprimira na tlakod 140 bar aps. te se uvodi u kolonu zarazgradnju karbamata (striper). TekuÊiamonijak se tlaËi pomoÊu visokotlaËneamonijaËne pumpe na tlak od 157 baraps. i preko visokotlaËnog ejektora uvodiu visokotlaËni kondenzator karbamatagdje se odvija reakcija nastajanja karba-mata (egzotermna reakcija):

2NH3 + CO2 ⇒ NH2COONH4

prirodni plin (38 155 Sm3/h)

vodik (2566 Sm3/h)399 °C

org.S + H2 →H2S

Co/Mo27,6 m3

ZnO + H2S →ZnS + H2O

cinkov oksid27,6 m3

CH4 + H2O ↔CO + 3H2

CO + H2O ↔CO2 + H2

nikal22 m3

370 °C

510 °C

H2 + O2 →2H2O

CH4 + 2H2O ↔CO + 4H2

nikal/krom38,5 m3

820 °C

para (100,6 t/h) zrak (58 087 Sm3/h)

834 °C

CO + H2O ↔CO2 + H2

æeljezo/krom80,6 m3

371 °C

997 °C

CO + H2O ↔CO2 + H2

bakar/cink108,8 m3

202 °C

432 °C 221 °C

ukla

njan

je C

O 2

CO + 3H2 ↔CH4 + H2O

CO2 +4H2 ↔CH4 + 2H20

nikal33,7 m3

316 °C

335 °C

N2 + 3H2 ↔2NH3

æeljezo67,6 m3

141 °C

309 °C

amonijak (56,666 t/h)

Blok shema procesa proizvodnje amonijaka na postrojenju Amonijak 2

Amonijak 2POSTROJENJE ZA

PROIZVODNJU AMONIJAKA

Postrojenje za proizvodnju amonijaka(Amonijak 2) u Tvornici mineralnih gnojivaPetrokemije d.d. projektiralo je i izradiloameriËko poduzeÊe Pullman Kellogg Ltd.Proces je koncipiran na originalnojKelloggovoj metodi, a temelji se na visoko-tlaËnom reformingu za proizvodnju amo-nijaka koji za postupak koristi prirodni plin.

Projektni kapacitet iznosi 1360 t/d ili448 800 t/a Ëistog amonijaka. ProsjeËnagodiπnja proizvodnja u zadnje dvije godineje 390 000 t/a ili 87% projektnog kapa-citeta.

TVORNICAMINERALNIH

GNOJIVA

Tvornica mineralnih gnojiva u Kutini, jedna od najveÊih ujugoistoËnoj Europi, s trenutno 900 zaposlenih, na temelju

prirodnih sirovina (prirodni plin, atmosferski duπik), uz vlastitiamonijak proizvodi viπe vrsta duπiËnih gnojiva: UREU, KAN, UAN(tekuÊe gnojivo) i AN (amonij-nitrat za poljoprivredu). ProizvoaË

je i NPK-a, gnojiva srednje i visoke koncentracije hraniva.Njezina proizvodna deviza glasi: plodnost zemlji - hrana bilju.

Povijest kutinskeproizvodnje mineralnihgnojiva poËinje 18. oæujka1968. s proizvodnjomamonijaka.

Postrojenje je puπteno u rad 1983.godine kada su proizvedene i prve koliËineamonijaka.

Opis procesa

Za proizvodnju amonijaka koristi seprirodni plin, kao sirovina i energent, tezrak. Kao pomoÊni medij koristi se i vodaobraena u skladu sa zahtjevima procesa

Radi πto boljeg i preglednijeg opisa,sveukupna oprema i postupak su svrstaniu Ëetiri sekcije:• prerada sirovog sinteznog plina - hidrogenacija - desulfurizacija - primarna reformacija - sekundarna reformacija - visokotemperaturna konverzija - niskotemperaturna konverzija• proËiπÊavanje sinteznog plina - apsorpcija i desorpcija CO2

- metanacija

119

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

kondenzacijakarbamata

separacijarektifikacija

skrubiranjereakcija

uree

stripiranje

kondenzacijakarbamata

kondenzacijaparauparavanje absorpcija

priliranje

obraenavoda

UREA

CO2 NH3

proËiπÊeni plinovi

obradaotpadne vode

Procesna shema CO2 strippingprocesa proizvodnje uree

Toplina nastala ovom reakcijom koristise za proizvodnju 4 bar pare. Nastalikarbamat te amonijak i ugljiËni dioksidodlaze na dno reaktora u kojem se odvijareakcija nastajanja uree koja je endo-termna:

NH2COONH4 ⇒ NH2CONH2 + H2O

Otopina uree, karbamata, amonijaka iugljiËnog dioksida preko preljevne cijevireaktora odlazi u striper. Plinovi s vrhareaktora odlaze u visokotlaËni skrubergdje se dio plinova kondenzira i kaokarbamatna otopina odlazi u visokotlaËnikondenzator karbamata. Inerti, vodik imala koliËina amonijaka i ugljiËnog diok-sida odlaze u apsorber gdje se izvodi“pranje” plinova amonijaËnom vodom.Inerti s vrha apsorbera odlaze u atmo-sferu.

U striperu se izvodi razgradnja karba-mata pomoÊu nadolazeÊe struje CO2.Plinovi izlaze na vrhu stripera premavisokotlaËnom kondenzatoru karbamata,dok se 57%-tna otopina uree odvodi usekciju recirkulacije. Ova otopina ekspan-dira s tlaka sinteze na tlak od 3 bar te sekao smjesa pare i tekuÊine dovodi na vrhrektifikacijske kolone te rasprskava prekosloja punjenja. Para se odvaja na vrhukolone, dok tekuÊina prolazi kroz slojpunjenja i ulazi u grijaË recirkulacije gdjese zagrijava na 135 °C. Na dnu rektifika-cijske kolone dobiva se otopina s veomamalim iznosom otopljenog ugljiËnog diok-sida i amonijaka. Para s vrha rektifikacijskekolone se uvodi u dno niskotlaËnogkondenzatora karbamata te se kondenzirau karbamatnu otopinu. VisokotlaËnomcrpkom karbamatna otopina se πaljepreko visokotlaËnog skrubera i visokotla-Ënog ejektora u visokotlaËni kondenzatorkarbamata. Otopina uree s dna rektifika-cijske kolone ekspandira u fleπ-posudikoja radi pod vakuumom pri Ëemuotopljeni amonijak i ugljiËni dioksid ispare.Na taj naËin se dobije 70%-tna otopinakoja se koncentrira na oko 99,7% teæ.isparavanjem vode u dva stupnja podvakuumom. Talina se nakon drugog stup-nja uparavanja crpi na vrh tornja zapriliranje u koπaru za priliranje te se rotira-njem koπare rasprπuje u male kapljice kojeoËvrsnu za vrijeme padanja kroz toranj.

POSTROJENJA ZAPROIZVODNJU KAN-a

Opis procesa

Proces se sastoji od slijedeÊih faza:1. Isparavanje amonijaka2. Neutralizacija amonijaka i nitratne kiseline3. Primarno uparavanje taline amonij-nitrata4. Finalno uparavanje taline amonij-nitrata5. Homogeniziranje i granulacija

6. Zavrπna obrada7. Pranje plinova

Proces proizvodnje AN/KAN-2

Postrojenje za proizvodnju AN/KANizgraeno je po licenci firme KALTEN-BACH-THURING i u moguÊnosti je proiz-vesti 500 t/d Ëistog NH4NO3 u oblikusljedeÊih alternativnih proizvoda:• 650 t/d KAN-a s 27 % N• 525 t/d AN-a s 33,5 % N• 501 t/d AN-a s 34,8 % N - tehniËki• 501 t/d AN-a s 34,8 % N - porozni sa 6 % ili 12 % apsorpcija ulja• 40 t/d 95 % taline AN-a.

U posebnom dijelu postrojenja moguse proizvoditi sljedeÊi tekuÊi proizvodi :• BARRETT OTOPINA s 40 % N u koliËiniod 147 t/d• UAN-OTOPINA s 30 % N u koliËini od650 t/d• AMONIJA»NA VODA s 25 % NH3 u koli-Ëini od 50 t/d

Proizvodnja Barrett i UAN otopina

Procesna linija Barrett i UAN otopinau potpunosti je ukljuËena u AN/KAN po-strojenje i kao sirovinu koristi 95 %-tnu

isparavanjeNH3

neutralizacijaneutralizacija primarnouparavanje

finalnouparavanje

homogenizator granulacija zavrπnaobrada

baziËnikondenzat

pranjeplinova

obradavode II

obradavode II

atmosfera

Shema procesaproizvodnje

KAN-1

KAN 2

120

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

DuπiËna kiselina

voda

zrak

NH3

Shemaproizvodnje

duπiËnekiseline

otopinu amonijevog nitrata s tog postro-jenja.

Otopine duπiËnih proizvoda koje topostrojenje daje pripravljaju se u reak-cijskoj posudi. RazliËite komponenteuvode se u tu posudu i dobivena smjesahladi se recirkuliranjem produkta krozvodeni hladnjak. Dio tog toka upuÊuje seu spreminke.

Proizvodnja amonijaËne vode

AmonijaËna voda na postrojenju AN/KAN-2 proizvodi se πaræno. Deminerali-zirana voda i tekuÊi amonijak uvode se ureakcijsku posudu. Dobivena smjesa hladise recirkuliranjem proizvoda kroz vodenihladnjak. Proizvod s potvrenom dobromkvalitetom upuÊuje se u spremnik.

POSTROJENJE ZA PROIZVODNJUDU©I»NE KISELINE

U Petrokemiji postoje dva postrojenjaza proizvodnju duπiËne kiseline. U kom-pleksu “1. faze “ je postrojenje kapaciteta2 puta po 405 t/d koje je u funkciji od1968. godine. U sklopu “2. faze” jepostrojenje kapaciteta 450 t/d kiseline, au radu je od 1982. godine. Ukupankapacitet na oba postrojenja iznosi 1260t/d. Oba postrojenja su izgraena policenci francuske tvrtkr ”Grande Paroisse”iz Pariza. Iako meu njima postoje maletehnoloπke razliËitosti, postrojenja su vrlosliËna pa se za oba pogona moæe uzetiisti tehnoloπki opis.

POSTROJENJE ZA PROIZVODNJUSUMPORNE KISELINE

Postrojenje za proizvodnju sumpornekiseline u Petrokemiji d.d. Kutina izvedenoje po licenci firme Chemiebau Bayer.Postrojenje je u radu od 1983. godine.

Nominalni kapacitet je 1500 t/d kon-centrirane sumporne kiseline ( 98,4 %)visoke ËistoÊe. NajveÊi dio proizvedenekiseline se koristi za proizvodnju fosfornekiseline, odnosno za proizvodnju fosfornekomponente umjetnih gnojiva. Manji diokiseline se koristi kod prerade vode, zapoboljπanje fizikalnih svojstava umjetnihgnojiva ili kao gotov proizvod prodaje natræiπtu.

Sumporna kiselina

isparavanjeNH3

neutralizacijaneutralizacija primarnouparavanje

finalnouparavanje

homogenizator priliranje zavrπnaobrada

baziËnikondenzat

pranjeplinova

proizvodnjaN-otopine

stripiranjeNH3

atmosfera

proizvodnja ANFO

proizvodnjaamonijaËne vode

Shema procesaproizvodnjeAN/KAN-2

Tehnoloπki proces sadræava sljedeÊe faze:• taljenje i filtracija sumpora• spaljivanje sumpora do SO2

• katalitiËka oksidacija SO2 u SO3

• apsorpcija SO3 i proizvodnja koncen-trirane sumporne kiseline• suπenje atmosferskog zraka• proizvodnja pare 40 bara.

POSTROJENJE ZA PROIZVODNJUFOSFORNE KISELINE

Petrokemija d.d. je odabrala dihidratnipostupak proizvodnje fosforne kiseline(licencor: Fisons, projektant: Davy Interna-tional Ltd ). Kapacitet postrojenja: 500 t/dP2O5 slabe kiseline, 550 t/d P2O5 jakekiseline i 17 t/d H2SiF6.

U Ëetverokomornom reaktoru se sa-mljeveni sirovi fosfat (fluorapatit) razgra-uje koncentriranom sulfatnom kiselinomna temperaturi 70 - 85 °C i uz 26 - 32%P2O5 u lugu. Razgradnja se odvija premareakciji:

Ca10F2(PO4)6 + 10H2SO4 + 20H2O →→ 6H3PO4 + 10CaSO4 × 2H2O↓ + 2HF

Iz nastalog luga se vakuum-filtracijomizdvaja slaba fosforna kiselina (26-30%P2O5), a filter-kolaË (gips) se razmuljuje ihidrauliËkim transportom odlaæe na depo-niju. Nastala slaba kiselina se dijelomkoristi izravno u proizvodnji gnojiva NPKna postrojenju NPK-1, a dijelom πalje nakoncentriranje. Dobivena jaka kiselina (52-57% P2O5) se koristi na postrojenju NPK-2 za proizvodnju MAP-a ili direktno uproizvodnji NPK-a.

121

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

Kao nusprodukt tijekom koncentriranjanastaje heksafluorosilikatna kiselina(H2SiF6) koja se koristi u proizvodnji sintet-skog kriolita.

POSTROJENJA ZA PROIZVODNJUNPK GNOJIVA

NPK 1

Postrojenje NPK-1 s radom je poËelo24. travnja 1968. Konstruirano je za pro-izvodnju 1350 t/d formulacije NPK 13 - 10- 12 ili 445 500 tona godiπnje, po postup-ku francuske firme P.E C. (Potasse etEngrais Chimique). Do danas je proizve-deno 13 milijuna tona gnojiva. Postrojenjeje osposobljeno za proizvodnju velikogbroja razliËitih formulacija NPK gnojiva uomjeru hranjivih elemenata 1:2:3, preko1:1:1 pa sve do 2:1:1, dnevnim kapacite-tom 1600 t/d formulacije 15 - 15 - 15,koja se danas najviπe proizvodi (90%) ili528 000 tona godiπnje.

MAP/NPK 2

Licencor: FISONS LTD, projektant: DAVYINTERNATIONAL LTD. Postrojenje jepuπteno u rad 17. svibnja 1983. Kapacitetpostojenja: NPK-kompleksna gnojiva1320 t/d (rad s lugom MAP-a), 1200 t/d(rad sa cijevnim T-reaktorom) NPK, PK iNP - mjeπana gnojiva 600 t/d, MAP-monoamonijev fosfat 1050 t/d.

Za proizvodnju na postrojenju MAP/NPK-2 koriste se sljedeÊe sirovine ienergenti:• krute sirovine: KCl, K2SO4, Urea, MAP,amonijev sulfat, punilo - kvarcni pijesak imikroelementi• tekuÊe sirovine: fosfatna i sulfatna kise-lina, amonijak, N-otopina (Barrett), obra-ena sirova voda• energofluidi: prirodni plin, instrumen-talni i servisni zrak, duπik, para tlaka 4 i12 bara• elektriËna energija napona 380 i 3000 V

Fosforna kiselina

Shema proizvodnje fosforne kiselineproËiπÊeni plinovi

SKRUBER

REAKTORFILTAR

voda

slabakiselinagips

a) sekcija reakcije i filtracije

fosfat

H2SO4

GRIJ

A»

CRPKA

UPAR

IVA»

SEPA

RATO

R

VAKU

UMSU

STAV

slaba kiselina

jakakiselina

kond

enza

t

voda

H2SiF6

b) sekcija koncentriranja (uparavanje)

SKRU

BER

aminizacija hlaenje

granulacijadoziranjeËvrstihsirovina

fosfat

UREA

MAP

KCI/K2SO4

punilo

reaktorska linija

fosfat

UREA

MAP

KCI/K2SO4punilo

otpadni plinoviiz reaktora 1-14

pranjeplinova

granulacijareaktorska linija

otpadni plinovi izreaktora 15-21

otpadni plinovi izreaktora 15-21

otpadni plinoviiz reaktora 1-14

pranjeplinova

prva linija druga linija

HNO3

H3PO4, 26 % P2O5

NH4NO3

NH3

CO2

HNO3

H3PO4, 26 % P2O5

NH4NO3

NH3

CO2

granulacija

hlaenje aminizacijaskladiπte skladiπte

Blok shemapostrojenjaNPK 2

skladiπta sirovina

KCl SiO2 MAP UREA recikl.

skrubiranjeplinova

zauljivanje

skrubiranje

priliranje

granulator

suπionik

prosijavanje

hladnjak

prosijavanje

reaktor MAP-a

ispust proËiπÊenihplinova

H2O H2O

NPKK

MAP

ispustproËiπÊenih plinova

lug MAP-a

lug MAP-a

para

H3PO4

NH3

H2SO4

H2O

H3PO4

NH3

Blok shemapostrojenjaNPK 1

122

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

Na postrojenju MAP/NPK-2 proizvodese kompleksna NPK gnojiva visoke kon-centracije hranjiva (do 60 % ) koja sunamijenjena za osnovnu i startnu (pred-sjetvenu) gnojidbu ratarskih kultura,takoer se mogu proizvoditi i mijeπanaNPK, NP i PK gnojiva koja pored nave-dene namjene za kompleksna NPKgnojiva, mogu imati svoju primjenu u faziprihrane ratarskih kultura. Proizvodni pro-gram postrojenja obuhvaÊa i proizvodnjumonoamonijevog fosfata ( MAP-a ) koji seprimjenjuje ili kao sirovina unutar tvornicegnojiva ili kao gotov proizvod za prodajuna træiπtu.

Postrojenje je tako koncipirano daomoguÊuje rad oba proizvodna procesa(NPK i MAP) odvojeno ili povezano kaojedan proces. Sam proces proizvodnje napostrojenju MAP/NPK-2 moæemo podije-liti u nekoliko proizvodnih operacija:• doprema sirovina• neutralizacija• granulacija i priliranje• suπenje i prosijavanje• hlaenje i zavrπno prosijavanje• zauljivanje i zapraπivanje• ispiranje (skrubiranje) procesnih plinova• proizvodnja mjeπanih gnojiva.

ENERGETIKA

Proizvodnja i dobivanjeelektriËne i toplinske energije

PoËetkom πezdesetih godina zapoËelaje izgradnja Tvornice mineralnih gnojiva,danas poznata pod nazivom prva faza, akoja je nedugo potom i puπtena u rad.Sam energetski sustav u to doba svodiose na proizvodnju toplinske energijenamijenjene pokrivanju potreba postro-jenja, dok se elektriËna energija kupovalaod elektroprivrede. Osnovicu sustava sutada Ëinila Ëetiri generatora pare ukupnogkapaciteta 30 t/h 12 bar pare.

Kapacitet postrojenja za proizvodnjumineralnih gnojiva nije bio dovoljno velikda zadovolji sve veÊe zahtjeve za gno-jivima, te je donesena odluka o izgradnjidrugog kompleksa kojim bi se poveÊalaproizvodnja gnojiva. Taj drugi kompleks jezavrπen 1983. i s ukupnom proizvodnjomod 1,5 mil. tona gnojiva godiπnje.

Sukladno tome izgraen je i energetskisustav koji je pored toplinske energijeproizvodio i elektriËnu energiju dostatnuza sva postrojenja unutar Tvornice mine-ralnih gnojiva. Tako su osnovu energet-skog sustava Ëinila tri generatora pareukupnog kapaciteta od 360 t/h vodenepare te turbogeneratorski set kapaciteta35 MW. Takav energetski sustav postoji idanas, ali s nizom manjih preinaka iinovacija koja su napravljena na osnoviiskustava u eksploataciji, a s ciljem ilismanjenja troπkova proizvodnje ili olakπa-vanja odvijanja proizvodnje. Pored nave-denih generatora pare koji s cjelokupnomzajedniËkom armaturom i opremom spa-daju u postrojenje Energana, energetskisustav Ëine joπ i postrojenja za pripremu,obradu i distribuciju voda (rashladni,demineralizirani sustav, sustav pitke vode,kondenzata, akumulacijski sustavi), sustavza prijenos i distribuciju elektriËne energije,sustav za skladiπtenje, transport i pripre-mu loæivog ulja, sustav za transport i pri-premu plina, kompresornica zraka, pomo-Êna energetska postrojenja i instalacije.

Toplinska energija se, osim u paropro-izvodnom postrojenju javlja i kao poslje-dica egzotermnih procesa kod postrojenjaza proizvodnju amonijaka i sumporne kise-line te sluæi za pokrivanje vlastitih potrebaza toplinskom energijom (postrojenjeAmonijak II) ili se distribuira u parni sistemEnergetike (postrojenje Sumporna kiselina).

Raspoloæivi kapaciteti Energetike unormalnim uvjetima (ispravnost svih dije-lova energetskog sustava) udovoljavajupotrebama postojeÊih proizvodnih postro-jenja u potpunosti!

Postrojenje Energana projektirano je sciljem da podmiri potrebu procesnihpostrojenja za toplinskom i elektriËnomenergijom. Potroπnja toplinske energijeprikazano kroz paru 122 bar i 540 °CkreÊe se na razini od 1 500 000 tona godi-πnje ovisno o planu proizvodnje za tekuÊugodinu. Od toga toplinska energija imaudio od 90%, dok se ostali dio troπi zaproizvodnju elektriËne energije.

Sukladno tim zahtjevima osnovu Ener-gane Ëine tri generatora pare sa ukupnimkapacitetom od 360 t/h vodene parekarakteristika 122 bara i 540 °C, te turbo-generatorski set kapaciteta 35 MW.

Para sa karakteristikama od 122 barai 540 °C namijenjena je u normalnom radu

Struktura potroπnjeenergije u Tvornicimineralnih gnojiva

elektriËnaenergija

potroπaËima

10%

toplinska energijapotroπaËima

90%

Energana

PostrojenjeNPK

123

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

iskljuËivo za 35 MW turbinu koja je izve-dena kao akcijska, kondenzacijska, jedno-kuÊiπna turbina s reguliranim oduzima-njem. Oduzimanje je izvedeno nakonËetvrtog stupnja s karakteristikama pare42 bar i 410 °C uz protok 0 - 200 t/h.

Ovisno o potrebi toplinske energijepotroπaËa (40 bar pare) odreuje se pro-tok oduzimanja te se time ostvarujeoptimalno iskoriπtavanje energije. Para od12 i 4 bar za potrebe potroπaËa dalje sedobiva na protutlaku turbina na pojedinimpostrojenjima i od egzotermnih procesana nekim postrojenjima.

Optimalna cijena elektriËne energijepostiæe se kada se πto viπe elektriËneenergije proizvodi na raËun toplinske ener-gije, tj. pri najveÊem moguÊem oduzima-nju pare. Takoer na cijenu koπtanjaenergije osim navedenog, utjeËe i vrstagoriva. Dva generatora pare mogu se loæitiili prirodnim plinom ili srednje teπkimloæivim uljem, dok treÊi generator pare imamoguÊnost kombiniranog rada.

U normalnim uvjetima rada svih po-strojenja (nema gubitaka energije reduk-cijama) te loæenje generatora na plin, udioenergije u cijeni gotovog proizvoda varirai kreÊe se u granicama od oko 20 %. UsluËaju odreenih poremeÊaja, a samimtime i razliËitim potrebama za elektriËnomi toplinskom energijom dolazi do znaËaj-nijeg odstupanja.

Kako pokazuje dijagram, potroπnjaenergije ima znaËajan udio u cijeni goto-vog proizvoda. Odreenim tehniËkim iorganizacijskim aktivnostima u voenjuenergetskog sustava mogu se postiÊiznaËajne uπtede na troπkovima energije,ali isto tako i na smanjenju πtetnog djelo-vanja na okoliπ. Od tehniËkih aktivnostiprvenstveno se odnosi na opremu za mje-renje sadræaja kisika u dimnim plinovima,koja izravno ukazuju na kvalitetu izgaranja.Takoer postoje i analizatori vodljivostinapojne vode, kotlovske vode, zasiÊene ipregrijane pare koji indirektno govore ostanju tlaËne opreme.

PRERADA I OBRADA VODE

Prerada vode I.

Iz akumulacijskog jezera Ilova se sirovavoda dobavlja na proizvodnju pitke vodekapaciteta 120 m3/h i dekarboniziranevode kapaciteta 960 m3/h uz upotrebukemikalija. Dekarbonizirana voda se koristiza proizvodnju demineralizirane vodekapaciteta 65 m3/h, dopunu rashladnogsustava i za procesna postrojenja. De-mineralizirana voda se upotrebljava zanapajanje parnih kotlova i kao procesnavoda za postrojenja. Rashladni sustav jeotvoreni recirkulacijski sustav kapaciteta20 000 m3/h i koristi se za hlaenje pro-

Udio energije u cijenikoπtanja gotovogproizvoda 1997. godine

0

0,1

0,2

0,3

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

(1997. godina)US

D en

ergi

je/U

SD p

roiz

voda

mjesec

sirovavoda

Cl2

Al - sulfat

jezero bistrenje filtracijaionska

dekarbonizacijademineralizacija potroπaËi

procesnapostrojenja

procesnapostrojenja

rashladni tornjevi

rashladni bazen

otpadnavodaproizvodnog pogona

kanal

obraenaotpadna voda

ionskazamjena

filtracijaspremnik

otpadnih voda

spremnikNH4NO3, 50 %

NPK1NH4NO3

Shema obrade vode

izvodnih postrojenja. Pitka voda se koristiza opskrbu pitkom vodom PetrokemijeKutina.

Prerada vode II.

Iz akumulacijskog jezera Pakra se siro-va voda dobavlja za proizvodnju dekarbo-nizirane vode kapaciteta 1620 m3/h uzupotrebu kemikalija. Dekarboniziranavoda se koristi za procesna postrojenja,ionsku dekarbonizaciju, za nadopunurashladnog bazena i za proizvodnju demi-neralizirane vode kapaciteta 280 m3/h.Demineralizirana voda se upotrebljava zanapajanje kotlova i kao procesna za po-strojenja. Rashladni sustav je otvoreni recir-kulacijski sustav kapaciteta 33 000 m3/h ikoristi se za hlaenje proizvodnih postro-jenja. Postrojenje za obradu otpadnihvoda kapaciteta 285 m3/h obraujeotpadnu vodu tvornice mineralnih gnojiva.Obraena otpadna voda se koristi za na-dopunu rashladnog bazena, a proizvedeni50 %-tni amonij-nitrat se vraÊa u procesproizvodnje NPK gnojiva.

S akumulacijskog jezera Ilova

124

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

TVORNICA»A–A

TVORNICA »A–A s dugomtradicijom proizvodnje

dokazana je prodajom Ëaanajpoznatijim svjetskimkoncernima gumarske

industrije, ali i prodajomvlastite tehnologije. »aa se

uglavnom upotrebljava ugumarskoj industriji (za

proizvodnju pneumatika,cijevi, pogonskog remenja) a

crni pigmenti za tiskarskuboju, crne premaze, plastiku,

boje za tekstil i sliËno.

Proizvodnja Ëaa u Kutini i okolici imatradiciju dugu 75 godina. Izgraena po-

strojenja rekonstruirana su i modernizi-rana vlastitim znanjem. Vlastita tehno-logija proizvodnje Ëaa uljnim peÊnim po-stupkom u reaktoru potvrena je i uspje-πnom prodajom (know-how) na svjet-skom træiπtu (Iran). PosveÊenost kvalitetiproizvoda godiπnjeg kapaciteta 36 000tona Ëaa i poslovnih procesa rezultiralaje certifikatom ISO 9001. U skladu s oËu-vanjem okoliπa u tijeku je certificiranjeprema ISO 14001. Viπe od 90% kutinskei jedine hrvatske Ëae izvozi se, a najveÊisu kupci Goodyear i Semperit. Proizvodniprogram je u skladu s aktualnim zahtje-vima svjetskog træiπta. Prema kategoriza-ciji ISO i ASTM proizvode se Ëae: N 220,

N 330, N 326, N 375, N 550 i N 660. Pre-ma zahtjevima træiπta moguÊe je proizvo-diti i ostale tipove tvrdih Ëaa grupe 200i 300 te mekih Ëaa grupe 500 i 600. Uproizvodnom programu su takoer i crnipigmenti:• Colorex G - meko granulirani pigment zapripravu PE i PP koncentrata i• Colorex HO - meko granulirani pigments dodatkom 6-8% mineralnog ulja za pri-pravu grafiËkih boja.

U sklopu tvornice je i Laboratorij zaispitivanje sirovina, kontrolu procesa i pro-izvoda, kontrolu i ispitivanje gumarskihsvojstava te istraæivanje i razvoj proizvoda.

Otprema proizvoda izvodi se cestov-nim transportom i æeljeznicom. Obliciotpreme i pakiranja su:• u rasutom stanju (rinfuza) autocister-nama i æeljezniËkim cisternama• ISO kontejnerima i razliËitim kontejne-rima kupaca• pakirano u PP fleksi-kontejnerima (big-bag) mase 600-1000 kg.• pakirano u papirnatim ventil vreÊamamase 25 kg, sloæeno na drvenu paletu izaπtiÊeno termoskupljajuÊom folijom• mala pakiranja u EVA vreÊicama mase3 - 20 kg, sloæenih u kutijama (kontejn-erima) teæine 280 kg

voda

voda

skladiπtesirovina

sekcijareaktora

hlaenjeprocesnog

toka

separacijaproizvoda

mokragranulacija

procesnamjeπavina

predgrijaËisirovine

predgrijaËizraka

otpraπivanje

suπenje hlaenjeskladiπteproizvoda

otpremaproizvoda

plin zagorenje

voda

zrak

ulje

istovarsirovina

aditivi

Shema proizvodnje Ëae

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

TVORNICA GLINA imaπiroku lepezu proizvoda: od bentonita,

za potrebe eksploatacije nafte, ljevaËku industriju, bjelanËevinsko-mineralne dodatke stoËnoj hrani do stelje "Felina" za kuÊne ljubimce

s oznakom “Prijatelj okoliπa”. ZnaËajan dio programa Ëine “Florini”- mala pakiranja gnojiva. Na ponudi je i “Bistrina” - sredstvo za

bistrenje moπta, vina, sokova, octa i sirupa.

TVORNICAGLINA

Tvornica glina poËela je 1955. s proizvodnjom kiselinski aktiviranih glina i

bentonita za isplake .Osnovna namjenaproizvoda bila je za izbjeljivanje mineral-nih ulja u rafinerijama nafte, izbjeljivanjejestivih biljnih ulja i za pripremu isplake uonda intenzivno razvijajuÊoj aktivnostiistraæivanja i pridobivanja sirove nafte.Uzproizvodnju intenzivno su se obavljalageoloπka istraæivanja leæiπta bentonitnegline, pa je osnovana vlastita rudarsko-geoloπka operativa. Otvoreni su rudnicibentonitne gline u ©aπi (kod Bednje),BabiÊi kod ©ipova, Gornjoj Jelenskoj kodKutine i Poljanska Luka kod Klanjca.

Bentonitna glina je ruda sa glavnimmineralom montmorillonitom prema Ëijemsadræaju se vrednuje i kategorizira kako ugeoloπkom tako i u primjenskom smislu.Montmorillonit je mineral glina iz grupesmektita. To je alumosilikat kojeg karakte-rizira struktura silicijskih tetraedara i alumi-nijskih oktaedara.

125

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

Razvojem ljevaoniËke industrije rasla jepotraænja za ljevaËkim bentonitom. Go-dine 1961. puπteno je u proizvodnjupostrojenje s godiπnjim kapacitetom od20.000 tona.Sredinom 70-tih godinadolazi do diverzifikacije proizvoda na bazibentonitne gline, znatno rentabilnijih odosnovnog benotnita. Usvaja se proizvo-dnja specijalnih aditiva za ljevarstvo, tepotpuno nova vlastita tehnologija primjenei proizvodnje mineralno proteinskih doda-taka za stoËnu hranu s neproteinskimduπikom i fosforom iz mineralnih gnojivavlastite proizvodnje. Izgraeno je novopostrojenje kapaciteta 25 000 t/god. Iakoje i u svijetu koriπtena zamjena skupihprirodnih proteina neproteinskim duπikomiz uree, bit nove tehnologije primjene jekoriπtenje posebnih svojstava bentonita,πto je u ishrani potpuno uklonilo zdrav-stveni rizik ishrane stoke s ureom.

Florini - malapakiranjagnojiva

Dodaci stoËnoj hrani

Sredinom 80-tih godina ukupna pro-izvodnja svih postrojenja Tvornice glinaiznosila je oko 50.000 t/god. PoËetkom90-tih godina zbog nerentabilnosti pre-stala je proizvodnja kiselinski aktiviranihglina Sadaπnja proizvodnja, zbog reduk-cije træiπta, iznosi od 20 - 25.000 t/god.uz prisutni porast od oko 10% godiπnjevraÊanjem na bivπa træiπta i poveÊanjemproizvodnje kod potroπaËa.

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

SEKTOR ODRÆAVANJApotvren je kvalitetom kojudaje u strojarskim,elektrotehniËkim i uslugamaMIRT (mjerne i regulacijsketehnike).

SEKTORODRÆAVANJA

S 400 zaposlenih temeljna djelatnostSektora odræavanja su: odræavanje

opreme, konstrukcije, objekta i instalacijau Petrokemiji d.d. Sektor odræavanja orga-niziran je strukovno i podijeljen u radnejedinice: Strojno odræavanje, Graevinskoodræavanje, TehniËki ured, Skladiπte,MIRT i Elektro-odræavanje. Uz iskusneizvoditelje Sektor odræavanja dobro jeopremljen radioniËkim i laboratorijskimprostorom, potrebnom opremom, alatomi ureajima. Koristi standardne metodeodræavanja, ali i najsuvremenije pristupe imetode kroz specijalistiËka odræavanja iusluge. Viπe od 30 godina iskustva naodræavanju opreme jamstvo su kvaliteteusluga. Kao træiπno orijentiran, servis nudii spreman je za svakodnevne usluge navanjskom træiπtu. Potvrda i prizanje tomesu:• remontni poslovi na procesnoj opremi upetrokemijskoj, naftnoj, energetskoj, ke-mijskoj i prehrambenoj industriji• izrada nove opreme (izmjenjivaËi, posu-de i ostala oprema pod tlakom) pod nad-zorom i uz odobrenje DIRH-IPT• servisi i generalni popravci na crpkama(klipne i centrifugalne), klipnim kompre-sorima, reduktorima i varijatorima• servisi, popravci, generalni remonti i ispi-tivanje protoËne, zaporne i sigurnosnearmature• servisi, popravci, generalni remonti i ispi-tivanje elektro-opreme• servisi, popravci, generalni remonti, ispi-tivanje i umjeravanje instrumentacijskeopreme• usluge obrade brtvenih povrπina na licumjesta (on-site machining)• usluge tokarenja od 0 do 1500 mm pro-mjera i glodanje

• usluge kontroliranog stezanja vijaka nasilu do 20 000 Nm• usluge brtvljenja propuπtanja svih medijaosim kisika do tlaka 350 bar i 550 °C bezzaustavljanja postrojenja• izrada tehniËke dokumentacije i uslugekontrole ispitivanja metodama bez raza-ranja.

Sektor odræavanja dosada je u neko-liko navrata uspjeπno sudjelovao u remon-tima rafinerija u Libiji (Tobruk, Azawia,Bedra, Sarin), poslovima u Tvornici alumi-nija Mostar, Termoelektrani Trbovlje i Nu-klearnoj elektrani Krπko. Iza Sektoraodræavanja kutinske Petrokemije su radoviu poznatim hrvatskim tvrtkama: INAZagreb, rafinerije nafte u Sisku, Rijeci iZagrebu, DIOKI Omiπalj, HEP TE-TOSisak, TE-TO Zagreb, TE Jertovec, slado-rane u Æupanji, Osijeku i Virovitici, PivovaraZagreb, tvornice papira u BeliπÊu, Zagre-bu i D. Andrijevcima, Vodovod Osijek,Podravka Koprivnica, Pliva Zagreb.

126

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

SEKTORTRANSPORTA

SEKTOR TRANSPORTAbrine o pakiranju te isporuci

roba i sirovina na domaÊem istranom træiπtu: od unutarnjemanipulacije, do æeljezniËkog

i cestovnog prijevozapovezanog s luËkim

utovarom i istovarom.

Osnovne djelatnosti Sektora transportas trenutno 665 zaposlenih su: skladi-

πtenje, izuzimanje, pakiranje, utovar iotprema gnojiva te doprema i istovarsirovina za Tvornicu mineralnih gnojiva.»ine ga: Sluæba zajedniËkih poslova,Unutraπnji transport, Cestovni transport,ÆeljezniËki transport i Sluæba preventivnogodræavanja. Kapaciteti i moguÊnosti uto-vara i istovara prikazani su u tablicama.

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

NaËin pakiranjavreÊe 50 kgvreÊe 5 - 600 kgrinfuzapalete

Dnevni kapacitet utovara 1 - 4000 t 200 t do 4000 t do 1000 t

SirovinaDolomitFosfatSumporKCl

Dnevni kapacitet istovara 800 t 1 - 3000 t 1500 t 1 - 3000 t

velike vreÊe3%

vreÊe46%

palete 18%

rasuto33%

Otprema 2000.

Sektor raspolaæe s oko 200 000 tonaskladiπnog prostora za gotove proizvode,te za sirovine sa 40 000 tona otvorenog is oko 130 000 tona zatvorenog i natkrive-nog skladiπnog prostora. Godiπnje se uSektor dopremi i istovari do 750 000 tonaraznih sirovina. One u Hrvatsku stiæuuglavnom morem preko luka Rijeke (sum-por) i ©ibenika (fosfat, MAP, kalijev klorid).U Rijeci se ukrcaj obavlja izravno s broda,na vagon, a u ©ibeniku postojeÊa skladi-πta omoguÊuju izravni iskrcaj u vagone iliskladiπta. Prema Kutini sirovina æeljezni-Ëkim putem uglavnom dolazi u TADvagonima. U Petrokemiji su za prijam te

vrste transportnih sredstava izgraenaistovarna mjesta. U prosjeku godiπnjeSektor upakira, utovari i otpremi od 1,2 do1,4 milijuna tona gnojiva, 60 % cestom, a40 % æeljeznicom. Zastupljenost pojedinihvrsta pakiranja prikazuje dijagram.

Viπe od polovice godiπnje proizvodnjegnojiva otprema se u izvoz. Glavne sudestinacije Slovenija, BiH, Juæna Njema-Ëka i Italija. Dio se gnojiva izvozi (rinfuza/vreÊe) preko luka ©ibenik, Rijeka, Osijek iVukovar, a dio izravno kamionima i vago-nima. Od transportnih sredstava Sektorkoristi vlastite lokomotive, viliËare, traktorei utovarivaËe. Za viπe od 90% prevezenihkoliËina cestom kupci gnojiva sami organi-ziraju prijevoz . Uz dvije automatske linijegnojivo se veÊinom pakira ruËno. U tijekuje modernizacija ugradnjom automatskihstrojeva za pakiranje i modernizacija po-stojeÊih i ugradnja novih linija za paleti-ziranje gnojiva. Time Êe se poveÊati dnevnikapaciteti otpreme na paletama πto træiπtesve viπe zahtijeva, a ujedno Êe se pobolj-πati i kvaliteta pakiranja gnojiva.

SEKTOR RAZVOJA dajeznaËajne usluge u izradbi

studija, projektiranju ivoenju nadzora

graenja, a brine i ostrategiji informatiËkog

razvoja.

SEKTORRAZVOJA

Kao πto i sam naziv upuÊuje, Sektorrazvoja primjenom poznatih znanja i

iskustava, u Ëemu su od osobita znaËajaprimjerice vlastita Ëaara u Iranu, znaËajansu poslovni subjekt Petrokemije d.d. Uposljednjih desetak godina izvedeno jeviπe od 100 inovacijskih zahvata naproizvodnim i servisnim postrojenjima, advadesetak se moæe svrstati u skupinuvrlo znaËajnih projekata. Prema visini ula-ganja i sloæenosti svakako tu prvenstvenospadaju postrojenje granulacije gnojivaKAN-a i rekonstrukcija sekcije granulacijei sijanja NPK gnojiva.Tu su i drugi znaËajniprojekti: dekarbonizacija izbistrene vode,rekonstrukcija amonijevog nitrata, obradauree formaldehidom, rekonstrukcija re-aktora Ëaa, preseljenje tornjeva u tvorniciËaa, instaliranje sustava paletiziranjagnojiva i Ëaa te modernizacije kontrolnihsustava voenja procesa.

Ne zanemaruju se, dapaËe razvijaju se,novi proizvodi. Programom razvoja teku-Êih gnojiva “Fertina” stvorena je lepezaproizvoda za specifiËnu namjenu. Iz-vedbom projekta adaptacije postrojenja

NPK-2 u Petrokemiji je ostvarena mogu-Ênost proizvodnje mijeπanih gnojiva. Pro-vedbom viπegodiπnjih planova ulaganja uprocesna postrojenja ide se u korak srazvojem svjetskih tehnologija. ProizvodiPetrokemije d.d. prodaju se, osim nadomaÊem, znaËajno i na inozemnomtræiπtu. Uz sadaπnje priznato udovolja-vanje svjetskim normama kvalitete, cilj jepostupcima dorade, a osobito uπtedomenergije svakodnevno poboljπavati svoj-stva proizvoda i njihovu uËinkovitost uprimjeni.

Postrojenje za proizvodnju amonijakaje intenzivno energetsko-procesno i prvoje u nizu projekata smanjenja troπkovaenergije. Zaπtita zraka i voda te postu-panje s otpadom takoer su programiraniu Sektoru razvoja. Projektima na postro-jenju za preradu otpadnih, zatim uz sma-njenje emisija amonijaka na postrojenjimaNPK-1 i Urea 2 i ”bakljom“ u TvorniciËae te s viπe manjih ostvarit Êe se posta-vljeni ciljevi zaπtite okoliπa.

U podruËju razvoja novih proizvoda utijeku su istraæivanja optimalnih uvjeta

127

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Dekarbonizacijavode

tehnologije proizvodnje dodatka stoËnojhrani koji postaju aktualni u svjetskimtrendovima. Razvoju vlastitih tehnologijadaje se posebna pozornost. Zadani ciljeviostvaruju se putem istraæivaËkih proje-kata, primjenom vlastitih znanja i iskustavate povezivanjem sa znanstvenim ustano-vama.

Osim razvoja tehnologija i proizvoda utvrtki je stvorena osnova i postignuti zna-Ëajni rezultati davanju inæenjerskih uslugau podruËju projektiranja, graenja i zaπtiteokoliπa. Granuliranje

SEKTOR KONTROLEKVALITETE provodi kontrolufizikalno-kemijskih svojstavakvalitete: sirovina, mineralnihgnojiva, vode, zraka i plinovitihmedija, te tla i biljnogmaterijala

SEKTORKONTROLEKVALITETE

Sektor kontrole kvalitete kontrolira iispituje kvalitetu sirovina, meuproizvo-

da i procesnih medija u tijeku proizvodnje,gotovih proizvoda u proizvodnji i otpremi,mjeri emisije i imisije te analizira uzorke tlai biljnog materijala. Stotinjak zaposlenihrasporeeno je na viπe lokacija (centralnilaboratorij i laboratoriji na pojedinim po-strojenjima). S obzirom na veliki opseg iraznovrsnost medija koji se ispituju poslovisu grupirani u viπe laboratorija.

Laboratorij za sirovine ispituje kalijevklorid, kalijev sulfat, sirovi fosfat mono-amonijev fosfat (MAP), sumpor, amonijevsulfat, vapno, dolomit, magnezit, kvarcnipijesak, sredstva protiv stvrdnjavanja.Osim navedenih sirovina ispituje loæiva imaziva ulja i plemenite metale (Pt, Rh, Pd)iz katalizatora.

Laboratorij za plinske analize ispitujekvalitetu prirodnog plina, sinteznih plinova,otpadnih plinova, tekuÊeg duπika i instru-ment zraka.

Laboratorij za vode ispituje razne vrstevoda (povrπinske procesne, otpadne,pitke i podzemne vode).

Laboratorij za zaπtitu okoliπa mjeriemisije u zrak iz pojedinih postrojenja iprati emisijski utjecaj na kakvoÊu zrakanaselja i mjeri kemijske πtetnosti u radnojokolini.

Laboratorij za agrokemijske analizeispituje uzorke tla i biljnog materijala usklopu egzaktnih gnojidbenih pokusa, upromidæbene svrhe i za vanjske naru-Ëitelje.

Laboratoriji za ispitivanje kvalitete me-uproizvoda i gotovih proizvoda ispitujukemijsko-fizikalne karakteristike gotovihproizvoda: tekuÊi amonijak, duπiËna kise-lina, urea, KAN, AN, UAN, amonijaËnavoda, sumporna kiselina, fosforna kiselina,silikoflurovodiËna kiselina, kompleksnaNPK gnojiva, pojedinaËna gnojiva i tekuÊamineralna gnojiva.

Osim navedenih poslova, Sektor kon-trole kvalitete sudjeluje u programima

rjeπavanja problema nastalih u proizvodnji,istraæivanju i razvoju proizvoda. RedovitimpraÊenjem literature i sudjelovanjima naznanstvenim skupovima te na osnoviostalih saznanja i informacija radi naunapreenju analitiËkih metoda i opreme.

Ispitivanja provodi razliËitim tehnikama:spektrofotometrija (UV/VIS, IR, plamena,AAS), plinska kromatografija, potencio-metrija, volumetrija, gravimetrija i ostalespecifiËne tehnike za ispitivanje gnojiva

Sva ispitivanja se provode u skladu spropisanim normama: HRN, EN, ISO,ASTM, DIN, GOST.

Rad laboratorija SKK usklaen je sHRN EN ISO 9001 i HRN EN ISO 14001(dokumentiranost, identifikacija i sljedi-vost, upravljanje opremom za kontro-liranje, mjerenje i ispitivanje, preven-cijske i korekcijske aktivnosti, obrazo-vanje).

U Sektoru kontrole kvalitete se pro-vodi, preispituje i unapreuje sustavosiguranja kvalitete i sustav upravljanjaokoliπem. Na taj naËin i meulabo-ratorijskim usporeivanjem na dræavnoj imeunarodnoj razini. Rezultati provedenihispitivanja usporeuju se s propisanimspecifikacijama, zakonskim propisima izahtjevima kupaca. Proizvodi koji se ot-premaju na træiπte popraÊeni su odgo-varajuÊom dokumentacijom (deklaracije,uvjerenja o kvaliteti proizvoda i dr.).

Laboratoriji Sektora kontrole kvaliteteimaju sljedeÊa ovlaπtenja nadleænih dræav-nih institucija:• za ispitivanje i ocjenjivanje sastava kvali-tete i kakvoÊe otpadnih voda• za ispitivanje fizikalnih i kemijskih svoj-stava otpada• suglasnost za obavljanje struËnih poslo-va zaπtite okoliπa u vezi monitoringahidrosfere i litosfere.

U tijeku su aktivnosti za udovoljavanjezahtjevima HRN ISO/IEC 17025 u svrhutraæenja ovlaπtenja za pojedina labora-torijska ispitivanja

128

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

SEKUNDARNEPROIZVODNJE

SEKUNDARNEPROIZVODNJE nude paletu

proizvoda: od “Fertine”,tekuÊe hrane za bilje, do

sredstava za ËiπÊenje ukuÊanstvu, gumiranja

proizvoda, tiskarskih usluga,servisiranja vatrogasnih

aparata...

Sekundarne proizvodnje u sklopu svojeveleprodaje najveÊi su opskrbljivaË

hrvatskog træiπta auto-gumama za teretnavozila, viliËare i radne strojeve. Malopro-daja uglavnom dræi asortiman uz poljo-djelstvo, alate, auto-gume, akumulatore tevlastiti asortiman proizvoda. Servis vatro-gasnih aparata, osim πto servisira vatro-gasne aparate, ima trgovinu vatrogasnihaparata i originalnih rezervnih dijelova sprodajom po tvorniËkim cijenama. Metal-ska proizvodnja s uslugama preteæito jeorijentirana na odræavanje opreme uPetrokemiji. Izrauje rezervne dijelove iproizvodi po narudæbi. U njezinom progra-mu su i alati (kalupi) za potrebe proizvo-dnje proizvoda od gumenih smjesa i uslu-ge graevinskog odræavanja u Sekundar-nim proizvodnjama.

Kemijska proizvodnja, tehnoloπki ser-visi i usluge razvijaju proizvode za uporabuu kuÊanstvu. Tu se za industrijske potro-πaËe pakiraju (do 1000 litara) i prodajubazni kemijski proizvodi. NajznaËajniji sutekuÊa mineralna gnojiva "Fertina". Zaodræavanje sanitarija vrlo su uËinkovitiKalcina superaktiv, Toalina i Dissina. Zaindustrijske potroπaËe i πiroku potroπnjuproizvodi se i prodaje akumulatorskakiselina i destilirana voda u pakiranjima od1, 3, 5 i 20 l, a u dogovoru s kupcima iveÊim. Za industrijske potroπaËe pripre-

ma se i isporuËuje sumporna kiselina ukoncentraciji od 96%, 60% i 15%, fosfor-na kiselina u koncentracijama od 10 do50%, duπiËna kiselina u koncentracijamaod 20 do 57%, amonijaËna voda u kon-centraciji 25% te razne druge kemikalije.Zbrinjava se i odreeni opasni kemijskiotpad.

Od osobitog je znaËaja postrojenjeGumeno-tehniËka roba s uslugama gumi-ranja u procesnoj industriji. Træiπtu dajegumarske artikle koji nisu standardniproizvodni program velikih gumara. To neiskljuËuje i veÊe serije gumeno-tehniËkihproizvoda. Dobro opremljen laboratorij zaispitivanje i kontrolu kvalitete sirovina,Ëae i gume te konstrukcijski ured nudekompletnu tehniËku uslugu: snimanje gu-menih proizvoda, izrade tehniËke doku-mentacije, kalupa (alata) i gotovog pro-izvoda. Uz stalnu laboratorijsku provjerusamostalno se pripremaju sirove gumenesmjese iz visokokvalitetnih sintetiËkih iprirodnih kauËuka. Cilj Radionice za uslu-ge gumiranja procesne opreme je zaπtitametalnih povrπina od nagrizanja kiselina iluæina (razervoara, cjevovoda, kada, crpki,ventila i drugog). Metalne povrπine se gu-miraju hladnim i toplim postupkom. Dajuse i usluge popravaka, zamjene i spajanjatransportnih traka te njihova isporukaraznih πirina i kvalitete.

Tiskara s offset-strojevima, strojevimaza πtancanje, opremom za uvezivanjekalendara te za plastificiranje, kvalitetnimsitotiskom glavninom proizvodnje i uslu-ga namijenjena je Petrokemiji, ali isto takoprihvaÊa narudæbe vanjskih kupaca. Svepoznatija je po vrlo kvalitetnom tisku zid-nih i stolnih kalendara. Tu su i od potro-πaËa dobro prihvaÊeni u kolor-tehniciprospekti, katalozi, plakati, naljepnice ietikete, zatim izrada blokovske robe,obrazaca, uvezivanje knjigovodstvenihkartica, novina, knjiga i drugih tiskarskihusluga. Iz ove radne jedinice daju se iusluge uramljivanja slika, a nije zanemarivani ponuda suvenira i galanterije.

Duga je i trajna briga Petrokemije u zaπtiti okoliπa odtvorniËkih postrojenja, do mjernih postaja u gradu.

Primjerena je u interesu javnosti suradnja s nadleænimgradskim, æupanijskim i dræavnim institucijama.

ZA©TITA OKOLI©A - TRAJNA BRIGA Programi mjera zaπtite i praÊenja stanjaokoliπa vezani su uglavnom za tri glavna

aspekta:• upravljanje emisijama oneËiπÊujuÊih tvariu zrak

• upravljanje otpadnim vodama

• upravljanje otpadom.

Sustav upravljanja okoliπem Petroke-mije usklauje se sa zahtjevima ISO14001:1996 i u fazi je pripreme zapotvrdnu prosudbu.

129

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

Upravljanje emisijamaoneËiπÊujuÊih tvari u zrak

Upravljanje emisijama oneËiπÊujuÊihtvari u zrak podrazumjeva sljedeÊe aktiv-nosti:• praÊenje emisija u zrak i izradu godiπnjegkatastra emisija• utvrivanje i provoenje mjera sprjeËa-vanja i smanjivanja emisija• praÊenje kakvoÊe zraka na podruËjugrada Kutine na uspostavljenoj mjernojmreæi• izvjeπÊivanje tijela uprave, samoupravei javnosti o kakvoÊi zraka te dostava poda-taka za izradu nacionalnog izvjeπÊa okakvoÊi zraka Republike Hrvatske.

Prema podacima za 2000. glavninuukupne emisije (99%) Ëine stakleniËkiplinovi, dok su ostala specifiËna oneËiπ-Êenja prisutna u iznosu od 1% i to srelativnim udjelima za amonijak 39 %,duπikov dioksid 29%, sumporni dioksid21%, praπinu 6%, sumporovodik 3% ifluoride 2%. Spomenute emisije, uz emi-sije iz ostalih izvora na podruËju gradaKutine, utjeËu na kakvoÊu lokalnog zraka.Nijedna mjerna postaja kutinske mreæe,uspostavljene joπ 1976., nije svrstana utreÊu kategoriju podruËja, tj. u preko-mjerno oneËiπÊeno. PadajuÊi trend imisij-skih koncentracija amonijaka (il. 1) koji jenpr. prethodnih godina bio utvren kaojedno od kritiËnih oneËiπÊenja kutinskogpodruËja potvrda je efikasnosti niza podu-zetih mjera smanjenja emisije u proizvo-dnjama Petrokemije.

Upravljanje otpadnim vodama

Strateπka usmjerenja u upravljanju vo-dama su:• smanjenje uporabe sirove vode• smanjenje koliËine i stupnja oneËiπÊenjaotpadnih voda• ponovna uporaba otpadnih voda.

Ovi ciljevi se ostvaruju samostalno ili usuradnji sa struËnim i znanstvenim usta-novama. KarakteristiËna oneËiπÊenjaprocesnih otpadnih voda Petrokemije suamonijak, nitrati, fluoridi, mineralna ulja isuspendirane tvari. Otpadne vode se pre-ma vrsti oneËiπÊenja obrauju na jednomod dva postrojenja za obradu otpadnihvoda (npr. vode optereÊene amonijakomi nitratom obrauju se metodom ionskeizmjene, a fluoridima metodom neutrali-zacije). Obraena otpadna voda sluæi kaododatna voda u rashladnom sustavu , aotopina amonijevog nitrata nastala kaoprodukt obrade otpadnih voda se nakonuparavanja koristi u proizvodnji NPK gno-jiva. Trend stupnja oneËiπÊenja otpadnihvoda Petrokemije, iskazan preko Ëimbe-nika oneËiπÊenja (k1), u zadnjih πestgodina je padajuÊi Ëemu su svakako pri-

donijele poduzete mjere smanjenja emisijeu vodu (il. 2). BuduÊi da oneËiπÊenjeduπikom joπ prelazi propisane granice izVodopravne dozvole, izraen je programmjera do 2004. za unapreenje zaπtitevoda. Projekt predtretmana otpadnihvoda Petrokemije predloæilo je Ministar-stvo za zaπtitu okoliπa i prostornogureenja u prioritetne aktivnosti Nacional-nog akcijskog plana djelovanja na okoliπ- NEAP. Temeljem zakonskih propisa Pe-trokemija izdvaja znaËajna sredstva kroznaknadu za zaπtitu i koriπtenje voda, slivnuvodnu naknadu te koncesijsku naknadu,a koja su ukupno u 2000. iznosila oko12,7 milijuna kuna.

Upravljanje otpadom

Glavninu tehnoloπkog otpada Petro-kemije, u iznosu viπe od 90%, Ëini fosfo-gips koji se odlaæe na ureeno kontro-lirano odlagaliπte. Iako je fosfogips kate-goriziran kao neopasni otpad, premastruËnim sluæbama Sektora kontrole kva-litete ali i vanjskih ustanova, veÊ viπegodina se provodi sveobuhvatni monitor-ing kakvoÊe podzemne i povrπinske vode,zraka i vegetacije. Do nastupanja tehno-gospodarskih uvjeta za upotrebu odlo-æenog fosfogipsa kao sirovine planira sepostupno prekrivanje uz sadnju raslinja nazapunjenim kazetama odlagaliπta kako bise lokacija uËinila prijateljskom za okoliπ.Ostale vrste tehnoloπkog otpada se selek-tivno sakupljaju i zbrinjavaju kroz recikli-ranje, uniπtavanje ili prodaju kao sekun-darne sirovine sukladno uspostavljenomdokumentiranom postupku i zakonskimpropisima.

Ilustracija 1Srednje godiπnjekoncentracijeamonijaka u zrakugrada Kutine itrend za razdoblje1984.-2000.

0

20

40

60

80

100

1984

.85

.86

.87

.88

.89

.90

.91

.92

.93

.94

.95

.96

.97

.98

.99

.20

00.

µg/m3koncentracija NH3

trend koncentracije NH3

Ilustracija 2Stupanj oneËiπÊenjaotpadne vodeizraæen krozËimbenikoneËiπÊenja k1 itrend za razdoblje1995.-2000.

00,5

11,5

22,5

3

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.

k1 trend k 1

130

PETROKEMIJA, Kutina

4/2001

PROIZVODNI ASORTIMAN GNOJIVA

NPK

5-20-30 S (bez klora)6-18-367-l4-21 S (bez klora)7-20-307-20-30 + 0,5% bora8-26-2610-20-2010-30-2013-13-2112-52-013-10-1215-15-15 +1% phoxima15-15-1520-10-10

N

11111111111111

P2O5

432

2,92,94,3231

4,30,77

11

0,5

K2O

663

4,34,34,322

1,50

0,9211

0,5

44320 KUTINA, ALEJA VUKOVAR 4, HRVATSKAtel : +385 44 64 71 22, faks: +385 44 62 29 09e-mail : prod@petrokemija.tel .hrw w w . p e t r o k e m i j a . t e l . h r

RazliËite karakteristike ovako πirokogasortiman proizvodna pruæaju moguÊnostpravilne ishrane svih biljnih vrsta. Za veÊekupce Petrokemija proizvodi NPK gnojivai drugih odnosa hraniva.

MIJE©ANA GNOJIVA

Osim kompleksnih mineralnih gnojivau asortimanu gnojiva Petrokemije nalazi sei πiroka paleta mijeπanih gnojiva, a tu sumijeπana NP, PK i NPK gnojiva i NPK gno-jiva s dodacima magnezija, bora i cinka.

FLORINI

Florini su granulirana mineralna gnojivau malom pakiranju, u vreÊama mase 2,3 i10 kg.

Florin 1, Florin 2, Florin 3 i Florin 5 kom-pleksna su gnojiva namijenjena osnovnoji predsjetvenoj gnojidbi. Florin 6, Florin 7i Florin 8 su duπiËna gnojiva. Florinom 6prihranjuje se, Florinom 7 i Florinom 8gnoji se predsjetveno i prihranjuje.

FERTINE

Fertine su tekuÊa mineralna gnojivakoja sadræe veÊi broj makro i mikro hra-niva. Osim osnovnih biljnih hraniva duπika(N), fosfora (P2O5) i kalija (K2O) sadræe idruga makro i mikro hraniva potrebna zanormalan rast i razvoj biljaka. To su kalcij(Ca), magnezij (Mg), æeljezo (Fe), bakar(Cu), mangan (Mn), cink (Zn) i bor (B).

Fertina C za cvijeÊe i ukrasno bilje(NPK 4-6-8 + B, Cu, Fe Zn) namijenjenaje za prihranjivanje putem lista ili tla, svihvrsta cvijeÊa: lonËanica, cvijeÊa koje seuzgaja u staklenicima i plastenicima tecvijeÊa koje se uzgaja na otvorenom pro-storu. Takoer je namijenjena prihranji-vanju svih dekorativnih vrsta cvijeÊa,ukrasnog bilja i kaktusa.

Fertina C za pelargonije, surfinije iostale cvjetnice (NPK 4-5-10+ B,Fe, Mg)

namijenjena je za prihranjivanje pelargo-nija, surfinija i ostalih cvjetnica

Fertina C za sobno cvijeÊe i krizanteme(NPK 4-6-8+B, Fe) namijenjena je prihra-njivanju sobnog cvijeÊa, posebno zelenogi dekorativnog sobnog cvijeÊa koje se nesmije prihranjivati gnojivima koja sadræeveÊe koliËine duπika.

Fertina C za, grmlje, æivice i ukrasnobilje (NPK 10-5-4+B, Fe, Mn, ) primjenjujese u ureenju okuÊnica i javnih povrπinaza prihranjivanje ukrasnog bilja, grmlja iæivica.

Fertina P za povrÊe (NPK 10-5-4 + B,Cu, Fe, Mn, Zn) namijenjena je prihraniputem lista i tla svih vrsta povrÊa koje seuzgaja na otvorenom ili u zatvorenomprostoru.

Fertina V za voÊke (NPK 3-7-9+ B, Cu,Fe, Mn, Zn) je radi svog sastava namije-njena prihranjivanju svih vrsta voÊaka.

Fertina G za vinovu lozu (NPK 6-0-7+Mg, B, Fe) za prihranjivanje vinove lozeprskanjem lista.

Fertina Ca za jabuke i kruπke (hranivasu u obliku kalcij nitrata Ca(NO3) i vodo-topljiva) namijenjena je sprjeËavanjupojave gorkih mrlja u plodovima jabuke ikruπke koje nastaju nedostatkom kalcija.

Fertina Ca za rajËice i paprike: u zriobirajËice i paprike nedostatak kalcija izazivaposmeenja i suhu truleæ vrha ploda. Tase pojava uspjeπno sprjeËava primjenomFertine Ca.

Fertina B (otopina bora) pripada grupiFertina za posebne namjene. Namijenjenaje prihranjivanju kultura koje su osjetljivena nedostatak mikroelementa bora kaoπto su πeÊerna repa, sjemenski kukuruz,suncokret, uljana repica, lucerna, vinovaloza i neke vrste povrÊa.

Fertina T za travnjake i sportske terene(NPK15-5-4+B,Fe) u svom sastavu imaviπi sadræaj duπika uz ostale makro i mikroelemente pa je radi toga posebno pogo-dna za prihranjivanje intenzivnih travnjakana okuÊnicama i sportskim terenima.

DU©I»NA GNOJIVA

Proizvode se: KAN 27%N, UAN 30%N, AN 33,5 % N, UREA 46%N.

KAN 27%N (kalcijsko-amonijski-nitrat)sadræi 50% duπika u amonijskom, a 50%u nitratnom obliku. UAN 30% N je tekuÊeduπiËno gnojivo koje sadræi 50% amidnog,25% amonijskog i 25% nitratnog oblikaduπika. AN 33,5% N sadræi 50%amonijskog i 50% nitratnog duπika. UREA46%N je visokokoncentrirano duπiËnognojivo. Sadræi duπik u amidnom obliku.

DuπiËna gnojiva primjenjuju se uglav-nom u prihranjivanju svih vrsta kultura,dok se UREA i UAN mogu primjenjivati ipredsjetveno

KOMPLEKSNA NPK GNOJIVA

Petrokemija d.d. Kutina proizvodinajπiri asortiman gnojiva razliËitih fiziËkih ikemijskih osobina.

U realizaciji sudjelovali:U realizaciji sudjelovali:U realizaciji sudjelovali:U realizaciji sudjelovali:U realizaciji sudjelovali: Tomislav SELETKOVI∆ (glavni koordinator, Uprava Petrokemije d.d.);

Zlatko BABI∆, Robert FABEK, Branimir RUKAVINA, Zlatko MALA»I∆, Slavko KUMPOVI∆,

Ismaile WARDE, Ivan BUBALO, Jovan BJELI∆, Borislav TUTI∆, Antun VE©LIGAJ, Ivica

ZRIN©»AK, Franjo ROZER, Stjepan BELO©EVI∆, Mario ÆUNI∆ i Nevenka JERBI∆-RUKAVINA

(Tvornica mineralnih gnojiva); Darko BUDI∆ (Tvornica Ëaa); Franjo VONDRAK (Tvornica

glina); Zvonimir LERNATI∆ (Sektor odræavanja); Franjo BEGEDIN (Sektor transporta);

Marijan MAREN, Grozdana AVIROVI∆ i Stjepan LEAKOVI∆ (Sektor razvoja);

Radmila MAROHNI∆, Ana HANZEC i Ivanka TERZI∆ (Sektor kontrole kvalitete);

Zlatko BEDEKOVI∆ (Sekundarne proizvodnje); Biserka STOJI∆,

Dragutin PASARI∆ (izvrπni koordinator) i Vladimir HORVAT (Sluæba za promidæbu i

informiranje, Sektor komercijalnih poslova).