petak, 11. studenoga 2011. Vjmetkovski esni … · zgradama koji je Hrvatski sabor donio 15. srpnja u svrhu oza-konjenja takvih zgrada, ... gusari. Na groblju je obred za sve naše

1 petak, 11. studenoga 2011. Vjesnikmetkovski

Metković, 11. studenoga 2011.

Vjesnikmetkovski BESPLATANPRIMJERAK

GO

DIN

A IV

.

METKOVSKA PREZIMENAPAVLOVIĆI str. 24

TAMO GDJE BIJELOZLATO SJA str. 18

OSNIVA SE str. 2 PRIRODOSLOVNI MUZEJ

20. OBLJETNICA 116. str. 14

Vjesnikmetkovski2 petak, 11. studenoga 2011.

VIJESTI

Kako i više puta do sada, tako i za ovaj jubilarni 50. broj, napisao sam više uvodnika. Nije to nešto posebno. Stvari se događaju pa, potaknut njima, pokušam nešto napisati na tu temu. Ipak, na kraju je pobijedila Coca-Cola.

U ovim turbulentnim vremenima (da ne kažem prevrtljivim jer ono prvo zvuči nekako dramatičnijim), vremenima punim neizvjesnosti, kako u zemlji u kojoj živimo, tako i na globalno-me planu, u Hrvatskoj nas dodatno straši skori ulazak u veliku zajednicu europskih naroda. Nastranu sve priče da mi tamo već stoljećima pripadamo, da smo toj Europi stoljećima baš mi bili prvi mač koji se u obrani zapadne (kršćanske) civilizacije/uljudbe vukao iz toka (što je u posljednjoj sceni Nikole Šubi-ća Zrinskoga nadahnuto zamijetio Hugo Badalić, a uglazbio Ignac Fuchs, koji je na valu ilirskoga pokreta ime promijenio u Vatroslav Lisinski), mi smo, ipak, živjeli, barem većim di-jelom, na Balkanu. Značilo je to vječitu borbu za opstanak, od prelaska na tuđu vjeru početkom 16. st. pa do parole snađi-se-druže u drugoj polovini 20. st. Stvari nisu baš tako jedno-stavne. Trebalo je preživjeti sva ta stoljeća u neprijateljskom okruženju i ono što nam je sada nezamislivo nekada je bilo najprirodnije.

Ponosimo se neretvanskim gusarima koji su, realno gledano, bili najobičniji razbojnici koji su gusarenjem svojim obiteljima osiguravali preživljavanje. To što ih je hrvatska historiografi ja 19. st. proglasila borcima za očuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta, samo je dio općeprihvaćenoga „mita“ o uskocima i hajducima koji su se borili za više ciljeve. S druge strane, u po-tlačenom narodu hajdučija je stoljećima bila nešto pozitivno, nešto što se veličalo uz gusle jer (siromašan) narod je uvijek stajao uz one koji bi se drznuli dignuti protiv silnika, makar im „dignuli“ samo kesu.

Nakon stoljeća bivanja predziđem stigli smo s drugu stranu zida. Puno je tu nedoumica, puno proturječja, puno strahova. Ali, nema nam druge; barem ne na zemlji koju nam je Bog podario i u državi koju smo s Božjom voljom ostvarili, samo što je nismo znali urediti. Možda nismo ni mogli jer balkansko naslijeđe ne umire u jednom naraštaju.

Otkuda u cijeloj priči Coca-Cola? Možda iznenađujuće, ali ta velika svjetska korporacija nedavno je pokazala da mrski liberalni kapitalizam (ako Coca-Cola tu pripada) može imati dušu jer, na koncu, njen proizvod kupi pojedinac.

Coca-Cola HBC Hrvatska nedavno se pojavila kao izdavač skroz netipična proizvoda, a to je Coca-Colin jezični priruč-nik Coca-Cole. U situaciji kada nam se u Hrvatskoj događa-ju razni fi lm festivali (umjesto fi lmski festivali) i slični telefon imenici (umjesto telefonski imenici), kada se s nama komuni-cira putem Pi-aR-ova, kada nas sve televizije čine strancima u svojoj domovini jer ne znamo što je ivent, bekstejdž, selebriti ili fešn, ta je tvrtka fi nancirala zgodan jezični priručnik nami-jenjen svojim zaposlenicima, koji će biti koristan i drugima. Nemojmo sada čitati između redaka i tražiti u svemu podvalu spin-doktora; shvatimo to, prije svega, kao poštovanje našega nacionalnoga bića i želju jedne multinacionalne kompanije da je Hrvati dožive i kao svoju. Možda je baš primjer Ignaca Fu-chsa nekome u Coca-Coli „upalio žaruljicu“.

A sada, malo i lokal-patriotizma. Korektor spomenutoga priručnika bio je naš Domagoj Vidović!

Ivica Puljan

Osniva se Prirodoslovni muzej

Na XVIII. sjednici Gradskoga vijeća, održanoj 18. listo-pada pod predsjedanjem dr. Darke Volarević, metkovski

gradonačelnik Gabrić podnio je izvješće o radu u prvih pola godine, odnosno za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. Podnoseći izvješće, Gabrić je, između ostaloga, rekao da je Grad, unatoč lošim prihodima, zahvaljujući iznimno dobroj suradnji s Vladom RH i premijerkom Kosor, uspio pokrenuti nekoliko vrijednih projekata te osigurati sredstva za projekte koji su u tijeku.

Izvješće o provedbi Proračuna Grada Metkovića u prvih pola godine podnio je pročelnik za fi nancije Petar Čarapina koji je rekao da je u tom razdoblju ostvareno 21.587.243 kune prihoda, rashodi su iznosili 26.614.058 kuna pa je zabilježen manjak prihoda nad rashodima u iznosu od 5.026.815 kuna. Pročelnik Čarapina istaknuo je kako je do manjka prihoda došlo jer nisu ostvareni planirani prihodi poreza na dohodak te pada prihoda poreza na promet nekretnina, što je posljedica recesije koja se osjeća u gotovo svim tvrtkama na području grada pa je i slabija prodaja nekretnina. Čarapina je podnio i Izvješće o obavljenoj reviziji fi nancijskih izvješća i poslova-nja Grada Metkovića za 2010., koje je ocijenio zadovoljava-jućim.

Sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je Hrvatski sabor donio 15. srpnja u svrhu oza-konjenja takvih zgrada, odnosno sukladno Uredbi o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru koju je Vlada RH donijela 18. kolovoza, Vijeće je usvojilo Pri-jedlog odluke o vrijednostima jediničnih iznosa za položajne zone kao i Prijedlog odluke o broju etaža koje se mogu oza-koniti na nezakonito izgrađenoj zgradi. Usvojen je i Prijedlog odluke o osnivanju Prirodoslovnog muzeja Metković, a za privremenog ravnatelja imenovana je Ivana Baće, voditeljica Ornitološke zbirke Metković. Vijeće je usvojilo i Zaključak o davanju suglasnosti Gradskom kulturnom središtu Metković za dodatne radove strojarskih (termotehničkih) instalacija i elektroinstalacija.

Na sjednici je podneseno i Izvješće o radu i Financijsko izvješće Gradske knjižnice za 2010. te je prihvaćen Prijedlog Odluke o raspisivanju Javnog natječaja za imenovanje ravna-telja Gradske knjižnice Metković.


VIJESTI

Obilježen Dan neovisnostiPovodom Dana neovisnosti Republike Hrvatske pred Središ-

njim križem na Gradskome groblju sv. Ivana župnik župe Sv. Ilije fra Petar Gulić održao je kratak obred za sve poginule i umrle nakon čega su položeni vijenci i upaljene svijeće. Vi-jence su položili: gradonačelnik Gabrić sa suradnicima, pred-stavnici udruga proizašlih iz Domovinskoga rata te predstavnici političkih stranaka. Istim povodom u crkvi sv. Nikole služena je misa za poginule metkovske branitelje koju je predvodio župni vikar don Franko Prnjak.

Ugovori vrijedni dva mil. kuna

Lakši pristup javnim prostorima

Zgrada Suda do sredine 2012.

Započeli su radovi na rekonstrukciji bivše Upravne zgrade TP Razvitak u koju će preseliti Općinski sud u Metkoviću,

Prekršajni sud i Općinsko državno odvjetništvo. Posao je na na-tječaju dobila bjelovarska tvrtka Elektrometal, a kooperant im je metkovska tvrtka MGA. Trenutno se radi na izradbi dvaju novih stubišta i otvora za dizalo. Dovršetak radova planiran je za kraj proljeća 2012.

Zamjenik gradonačelnika grada Metkovića Mato

Mustapić u Dubrovniku je 19. listopada potpisao Povelju o pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom.

Potpisivanje Povelje dio je programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministar-stva obitelji, branitelja i među-generacijske solidarnosti RH. Potpisom se gradovi obvezu-ju poduzimati korake u svrhu uklanjanja prepreka s kojima su osobe s invaliditetom suo-čene u svakodnevnom životu kao i podizanja svijesti o po-trebi promišljanja i primjene načela univerzalnog dizajna koji će javne ustanove učini-ti pristupačnima osobama sa

i bez invaliditeta. Do sada su Povelju potpisali predstavnici 98 gradova, a očekuje se da će se inicijativi svojim potpisom pridružiti i ostali hrvatski gra-dovi.

Tom prigodom voditeljica programa Socijalno uključiva-nje pri UNDP-u Jasmina Papa rekla je kako je inicijativa za potpisivanje Povelje u Dubro-vačko-neretvanskoj županiji potekla od Udruge osoba s invaliditetom Prijatelj iz Met-kovića. Također je istaknula kako je Metković grad koji je u županiji najviše napravio na uklanjanju arhitektonskih ba-rijera, čime je osobama s tjele-snim invaliditetom omoguće-no lakše kretanje gradom.

U posljednjih mjesec dana u Metkoviću je potpisan

veći broj ugovora s Ministar-stvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospo-darstva RH čija je vrijednost dva milijuna kuna.

Ministarstvo će s tristo tisu-ća kuna pomoći radove na iz-gradnji mrtvačnice u Borovci-ma te sa sto pedeset tisuća kuna izgradnju mrtvačnice u Novim Selima, a radove na Pastoral-nom centru župne crkve sv. Nikole Biskupa s ukupno še-ststo tisuća kuna. Za župu sv. Ilije Proroka u Metkoviću Mi-nistarstvo je osiguralo dvjesto tisuća kuna za izradbu projek-tne dokumentacije budućega pastoralnog centra, sto tisuća kuna namijenjeno je uređenju svetišta sv. Anti na Dubravici, sto tisuća kuna uređenju oko-liša crkve sv. Franje na Kladi, sto pedeset tisuća kuna obnovi crkve sv. Ivana Nepomuka na groblju te sto tisuća kuna za dovršenje obnove crkve sv. Ilije. U župi Gospe Snježne u Vidu pomoći će izgradnju pa-storalnog centra sa sto tisuća kuna, a osigurano je i sto tisu-

ća kuna za dogradnju i preure-đenje na područnim crkvama u župi. Ministarstvo će sa sto pedeset tisuća kuna pomoći i obnovu crkve sv. Mihovila u selu Struga u župi sv. Nikole Biskupa u Otrić-Seocima, a isti iznos namijenjen je i za izgradnju mrtvačnice u Pozloj Gori.

Već potpisane ugovore potpredsjednika Vlade RH i ministra Ministarstva regi-onalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH Božidara Pankretića u Met-ković je na potpisivanje do-nio državni tajnik Karlo Gju-rašić, a ugovore su potpisali župnici župa sv. Nikole i sv. Ilije - don Senko Antunović i fra Petar Gulić. U ime župe sv. Nikole Biskupa u Otrić-Seocima ugovore je potpisao župnik don Dražen Dukić. S obzirom da je župnik župe Gospe Snježne don Mladen Margeta bio odsutan, ugovo-re je u ime Crkvenog pasto-ralnog vijeća potpisao Marko Marušić. Potpisivanju ugovo-ra nazočio je i metkovski gra-donačelnik Stipo Gabrić.


VIJESTI

Sjećanje na poginule branitelje Obilježeni Svi sveti i Dan mrtvih

POGREBNE USLUGE ‘KYRIOS’POGREBNA OPREMA, PRIJEVOZ,

CVIJEĆE, OSMRTNICE...

099 21 666 88098 83 63 88www.kyrios.hr

0 - 24

Kao i drugdje u kršćan-skome svijetu Metkovci

su tijekom Svih svetih i Dana mrtvih pohodili grobove svo-jih najdražih. Na blagdan Svih svetih na Gradskom groblju Sv. Ivana Nepomuka služena

je misa zadušnica za premi-nule župljane župe Sv. Nikole Biskupa, a na Dan mrtvih misa je služena za preminule iz župe Sv. Ilije Proroka. Tim po-vodom na groblju je nastupila Gradska glazba Metković.

Povodom Spomendana na poginule metkovske bra-

nitelje iz Domovinskoga rata, koji se obilježava 1. studeno-ga, u GKS-u Metković izve-den je prigodan program pod nazivom Anima Croatorum u čast osamnaestorice naših su-građana koji su položili život za našu slobodu.

Sjećanje na njihovu žrtvu obnovio je zamjenik grado-načelnika Mato Mustapić na-kon čega je uslijedio glazbeni program u kojemu su se smje-njivali Klapa Sv. Nikola te Tomislav Sušac (rog) i Mari-jana Češkić (glasovir). Orga-nizatori programa bili su Grad Metković i Udruga roditelja i udovica poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu grada Metkovića.

Sjećanje na poginule met-

kovske branitelje nastavljeno je sljedeći dan, na blagdan Svih svetih, misom u crkvi sv. Ilije koju je predvodio župnik župe Sv. Ilije fra Petar Gulić.

Nakon završetka misnoga slavlja na Gradskom groblju Sv. Ivana i pred Spomenik poginulim metkovskim bra-niteljima položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Kao i obič-no, vijence su položili: met-kovski gradonačelnik Stipo Gabrić sa suradnicima, pred-sjednica Gradskoga vijeća Darka Volarević s gradskim vijećnicima, predstavnici udruga proizašlih iz Domo-vinskoga rata, predstavnici političkih stranaka te izviđači Udruge izviđača Neretvanski gusari. Na groblju je obred za sve naše preminule sugrađane molio fra Petar Gulić.


VIJESTI

22 godine HDZ-a u MetkovićuGO HDZ-a Metković 29. listopada prigodnim skupom u Ga-

leriji Gradskoga kulturnog središta Metković proslavio je 22. obljetnicu postojanja.

Okupljenim članovima i simpatizerima stranke obratili su se predsjednica GO HDZ-a Metković Žaklina Marević, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, pred-sjednik ŽO HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije Frano Matošić te glavni tajnik HDZ-a i ministar zaštite okoliša, pro-stornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić, a svoja sjećanja na početke iznio je Joško Jelaš, jedan od osnivača Ogranka u Metkoviću.

Prema riječima Frane Matošića protiv HDZ-a bore se isti kao i 1989. koji su, kako je rekao, samo promijenili košulje, ali im je retorika ostala ista.

– Nekada smo bili stranka opasnih namjera, a danas smo zločinačka organizacija. To za nas tvrdi Željko Jovanović koji 1991. u Saboru nije želio glasati za samostalnu Hrvatsku. Za njih smo zločinačka organizacija jer smo srušili Jugoslaviju, koju oni ne mogu prežaliti pa mrze sve što počinje početnim slovom H – rekao je između ostaloga Matošić.

Branko Bačić istaknuo je kako zbog istrage HDZ u prediz-bornu utrku ulazi neravnopravno u odnosu na druge političke stranke, rekavši kako se u dijelu medija vodi neviđen linč protiv HDZ-a koji se proglašava zločinačkom organizacijom. Tijekom govora osvrnuo se i na izjave Slavka Linića u kojima je rekao da u Hrvatsku treba pozvati MMF, ustvrdivši kako SDP poziva MMF jer nema snage sam riješiti probleme.

– Ono što oni misle napraviti nemaju snage javno reći i tu je razlika između nas i njih. Mi imamo hrabrosti i znanja i provest ćemo naš plan. Ovo što se događa samo je jedna epizoda koju prolazi stranka i usprkos svemu, zajedno s našom predsjedni-com Jadrankom Kosor, iz svega ćemo izaći jači i snažniji, a 4. prosinca HDZ će pobijediti. HDZ je najbolja opcija i jedini pra-vi put za Hrvatsku – rekao je Bačić pred stotinjak članova i sim-patizera HDZ-a koji su se okupili na proslavi, a među kojima su bili i predsjednica GO Dubrovnika Dubravka Šuica, zamjeni-ca župana Marija Vučković, predsjednik mladeži HDZ-a DNŽ Mato Franković, general Nedjeljko Obradović te predstavnici stranačkih organizacija iz Neretve i s Pelješca, kao i članovi i simpatizeri stranke iz susjedne Hercegovine.

Dok su se metkovski vatro-gasci 18. listopada borili s

velikim požarom između Met-kovića i Vida, koji je ugrozio plastenike s povrtlarskim kul-turama, buknuo je požar na južnim padinama Park-šume Predolac.

Oko 13,30 na teren je izaš-la malobrojna pričuvna ekipa kojoj je samo uspjelo spasiti Gradsku mrtvačnicu jer su u njenim olucima već počele gorjeti nakupljene suhe boro-ve iglice. Dok je pričuvi stiglo pojačanje, vatra je već zahva-

Požar na Predolcu

tila oko dva hektara borove šume i ugrozila najbliže kuće, no, na sreću, pravovremeno je pozvana zračna potpora pa su dva kanadera zajedno s jedini-cama na tlu oko 17 sati požar stavili pod kontrolu.

U požaru je izgorjelo oko tri hektara šume, a kako se radio o sastojinama u zaštićenom pojasu, tj. Park-šumi, šteta se bez troškova gašenja procje-njuje na oko 1,5 milijun kuna. S obzirom da se požar dogo-dio na kraju godine, Šumarija Metković u planiranim sred-stvima za tekuću godinu nema novaca predviđenih za potrebe sanacije područja na kojemu se požar dogodio pa će sana-cija biti uvrštena u plan i pro-gram za sljedeću godinu. Ipak, djelatnici Šumarije su tijekom dva dana očistili područje u neposrednoj blizini mrtvačni-ce da bi taj prostor barem vi-zualno bolje izgledao.

Sanacija požarišta obavit će se prije proljeća tako da će se ukloniti sva stradala stabla, nakon čega će se tijekom pro-ljeća pratiti hoće li iz sjemena niknuti mladice, što je karak-teristika alepskog bora i čem-presa kojih je bilo najviše na opožarenom terenu pa se neće odmah pošumljivati. Ako ni-knu mlade biljke, djelatnici Šumarije će ih njegovati, a ako sljedeće godine ne bude prirodnoga obnavljanja, zasa-dit će se nove sadnice.


VIJESTI

Sredinom listopada dvjestotinjak raspjevanih slo-venskih turista na dvama brodovima doplovilo je

Neretvom do Metkovića te se iskrcalo na Velikoj rivi. Da šušur bude veći, pobrinuli su se dubrovački umi-rovljenici koji su se na Trgu kralja Tomislava iskrcali iz dvaju autobusa.

Slovenske turiste, što su se iz Gradca brodovima zaputili u Metković, na Trgu kralja Tomislava čekalo je šest parkiranih autobusa. Dok smo čekali da zabi-lježimo uplovljavanje brodova, na Trg su pristigla i dva autobusa puna umirovljenika iz Dubrovnika. Oni su u grad stigli u organizaciji metkovskoga HSS-a, što je uključivalo ručak u Hotelu Narona, posjet Ar-heološkom muzeju Narona u Vidu i vožnju lađom.

Da Slovenci pristižu Neretvom, čuli smo prije nego vidjeli. S brodova se razlijegala glazba i pjesma, a na jednom jarbolu sjedila je gusarica i gusar s isukanim sabljama. Veselo se društvo nakon pristajanja ukrca-lo u autobuse pa je dio njih pošao na izletište Resto-rana Adria u Kutima, a drugi u berbu mandarina na jednoj neretvanskoj plantaži.

Dugo poznati trojac 92-93-94, na koji smo dobivali Policiju, Vatrogasce i

Hitnu pomoć, izgubio je jednoga člana. Za poziv Policije u uporabi više nije broj 92, točnije, postao je 192.

Vatrogasci i Hitna pomoć i dalje su za-držali brojeve 93 i 94, no na različite nači-ne. Kada nazovete 93 (od 1. prosinca 193) dobit ćete Javnu vatrogasnu postrojbu u Dubrovniku, a kada nazovete 94 vaš će se poziv automatski preusmjeriti na jedinstve-ni europski broj za hitne službe 112, tj. Dr-žavnu upravu za zaštitu i spašavanje. Lije-po je biti usklađen s europskim propisima, ali više različitih rješenja u praksi dovodi do zabune, naročito zbog toga što se radi o brojevima za hitne slučajeve. Istina, za sve gore opisano postoji jedinstveni broj 112, ali to je, ipak, još jedna karika u lancu koji bi trebao biti što kraći.

Promijenili su se i drugi dugo pozna-ti brojevi. Tako za Pomoć na cesti treba „okrenuti“ 1987 (mobitelom 01 1987?!), za Spašavanje i traganje na moru 155, Opće informacije dobit ćete na 18981, a Informacije o mjesnim i međugradskim te-lefonskim brojevima na 11888. Nema nam druge, nego sve to zapisati na papiriće i držati ih na više različitih mjesta. Možemo brojeve ukucati i u mobitel, ali što je sigur-no – sigurno je!

Ipak, nama u Metkoviću i okolici ostaje 444 222, izravni broj PP Metković.

Od 1. studenoga u Domu zdravlja Metković novi je ustroj rada Hitne službe, koja je postala dio Županijsko-ga zavoda za hitnu medicinu ustrojeno-ga prije nekoliko mjeseci, a taj je, pak, dio Hrvatskoga zavoda hitne medicine koji je oformljen prije dvije godine. Dakle, željelo se objedinjavanjem hit-nih služba u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postići veći standard da bi pa-cijenti imali bolje zdravstvene usluge u budućnosti. Međutim, vjerojatno će u ovome sada početnom razdoblju dolaziti do različitih problema na tere-nu budući da je zamišljeno da timovi Hitne funkcioniraju u vozilima, a ne u prostoru. Zbog toga se može dogoditi da u slučaju istovremenih intervencija, znači izlaska na teren, prostor Hitne

ostane nezbrinut. Imali smo par sastana-ka u Dubrovniku s čelnicima Hrvatskoga zavoda za hitnu medicinu i ukazali smo im na tu problematiku. Znači, ide se na viši standard, međutim, sada će to izgle-dati kao uskraćivanje nekakvih dosadaš-njih standarda. S te strane Metković je poduzeo druge korake. Već smo projek-tirali budući prostor objedinjena hitnoga bolničkog prijma koji bi Metkoviću dao inicijalni start za buduću bolnicu, što že-lim već desetak godina. Trenutačno po-stoje uvjeti jer se zgrada Suda otprilike za godinu dana napušta i već smo od Dr-žave tražili da se to dodijeli Domu zdrav-lja da bismo mogli pokrenuti prerastanje Doma zdravlja u buduću akutnu bolnicu. Za sada, broj Hitne ostaje isti: 681 548. Kada profunkcionira dispečerski centar 112, sve hitne situacije ići će preko nje-ga. Što se tiče ljudi koji rade na Hitnoj, oni ostaju isti, prostor je isti, samo što bi timovi trebali biti u vozilima. Metković će pravi standard imati tek kada saživi objedinjeni hitni bolnički prijam, odno-sno, kada ćemo u prostorima Hitne imati specijaliste hitne medicine, više i srednje medicinske sestre, a uz njih ćemo u vo-zilima imati posebne timove koje će či-niti: liječnik, medicinska sestra i vozač. Molim za strpljenje i razumijevanje jer će vjerojatno u ovoj početnoj fazi biti problema i nastojat ćemo to otklanjati u hodu.

192 umjesto 92

Mihovil Štimac, ravnatelj DZ Metković

Posezona u Metkoviću


VIJESTI

Rekonstrukcija raskrižja

O prevenciji raka dojkeJačanje nadzorne službe

U Galeriji GKS-a Metković održano je predavanje pod

nazivom Rizici i prevencija raka dojke. Riječ je o drugom predavanju u sklopu projekta Edukacija stanovništva o pre-venciji raka dojke koju provodi pločanska Udruge Vita za soli-darnost među građanima – žene liječene od raka dojke, a preda-vači su bili dr. Ankica Džono-Boban, spec. javnog zdravstva iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske župa-nije i onkolog dr. Nikola Štula.

Na početku predavanja oku-pljenim ženama obratila se predsjednica Udruge Nataša Vojnović nakon čega je svoje iskustvo u borbi s rakom dojke s prisutnima podijelila Ljubica Kordić, jedna od članica Udru-ge Vita.

U kraćem izlaganju dr. Džo-no-Boban govorila je o statistič-kim podatcima vezanima uz rak dojke, nakon čega je govorila o strukturi dojke, o razlozima na-stanka bolesti, rizičnim čimbe-nicima, znakovima upozorenja, skrining programima u otkriva-nju, tehnikama samopregleda dojke te različitim metodama

liječenja. Istaknula je da rani stadij raka dojke nema simp-toma zbog čega je od iznimna značenja redovit odlazak na pregled. Također, govorila je o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke koji se u Hrvatskoj provodi od 2006.

Dr. Štula u svom predavanju pokušao je naći razlog zbog ko-jega većina žena izbjegava pre-ventivne preglede, a isto tako se u vrlo malom broju odazi-vaju edukativnim predavanji-ma. Prema njegovu mišljenju i iskustvu, glavni je uzrok objektivni strah za koji postoji nekoliko opravdanih razloga. Kao primarni naveo je činjeni-cu da se još uvijek ne zna kako nastaje karcinom dojke zbog čega nema primarne prevenci-je, nego samo sekundarna koja bi kratko glasila – uhvatiti na vrijeme čvorić.

Svi okupljeni na kraju pre-davanja složili su se kako u Metkoviću hitno treba osnovati Klub žena liječenih od karcino-ma dojke, a predsjednica Na-taša Vojnović je u ime Udruge Vita obećala svu potrebnu po-moć.

U Metkoviću je 27. i 28. listopada održana radio-

nica za jačanje nadzorne služ-be za rad u ekološkoj mreži. Na radionici je bilo tridese-tak predstavnika nadzornih i stručnih službi iz dalmatinskih županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirod-nim vrijednostima, nacional-nih parkova i parkova prirode te Udruge Sunce iz Splita, a naglasak je stavljen na ekološ-ku mrežu EU, odnosnu Naturu 2000.

Riječ je o drugoj radionici koju su organizirali Projekt COAST Programa Ujedinje-nih naroda za razvoj u surad-nji s Odjelom za unaprjeđenje rada nadzorne službe Uprave za inspekcijske poslove za-štite prirode pri Ministarstvu kulture te Državnim zavodom

za zaštitu prirode. U Hotelu Metković održan

je teorijski dio radionice na kojemu su se prisutnima obra-tile načelnica Odjela za unapr-jeđenje rada nadzorne službe u Ministarstvu kulture Katica Bezuh i voditeljica Odsjeka za ekološku mrežu u DZZP Ivana Plavac te voditelj Odsjeka za introdukciju i reintrodukciju u DZZP-u Aljoša Duplić, na-kon čega je glavno predavanje održao međunarodni stručnjak za zaštitu prirode iz njemač-ke zaklade EuroNatur Martin Schneider Jacoby.

Drugi dan radionice obu-hvatio je terenski obilazak ušća i delte Neretve koje je uvršteno u prijedlog mreže NATURA 2000 u Hrvatskoj kao područje važno za ptice i ostale divlje svojte i staništa.

Na skretanju s državne ce-ste D-9 u Ulicu Franje

Asiškoga u tijeku je rekon-strukcija postojećeg raskrižja. Rekonstrukcija je započela nakon što je kontinuiranim praćenjem prometa na tom dijelu utvrđeno da križanje nije adekvatno projektirano za povećan promet što se odvija tzv. malom obilaznicom koja magistralu preko Klade spaja s Dubravicom.

Da bi se povećala protoč-nost prometa i sigurnost vo-zila, koja s magistralne ceste iz smjera Metkovića prema

Opuzenu skreću u Ulicu Fra-nje Asiškoga, u sklopu radova proširit će se i lijeva skretnica na državnoj cesti D-9 u blizini raskrižja. Radove izvodi GP Obšivač, a investitor je Župa-nijska uprava za ceste Dubro-vačko-neretvanske županije.


VIJESTI

Posjet djelatnika KB Sv. Duh

Plesne tradicije Neretve

PREDAVANJE ZA UČENIKE VIII. RAZREDA

Nasilje među vršnjacima U suradnji s Centrom za so-cijalnu skrb iz Metkovića

4. studenoga su u Osnovnoj školi Stjepana Radića gosto-vali predstavnici Obiteljskog centra iz Dubrovnika i Poli-cijske postaje iz Metkovića, a razlog njihova posjeta bilo je predavanje o vršnjačkom nasilju.

Kako prepoznati i kako se nositi s vršnjačkim nasiljem osmašima su približili soci-jalni radnik Marko Grgurević iz Obiteljskoga centra Dubro-vačko-neretvanske županije i policijski službenik Antonio Crnčević iz Policijske posta-je Metković. Grgurević je učenicima napomenuo kako

U organizaciji KUD-a Metković i pod pokrovitelj-stvom Ministarstva kulture RH nedavno je održan

dvodnevni seminar pod nazivom Plesne tradicije Nere-tve. Seminar je u gimnazijskoj Športskoj dvorani odr-žan pod vodstvom prof. Vidoslava Bagura, a polazilo ga je pedesetak polaznika iz četiriju neretvanskih sku-pina koje u dolini Neretve njeguju folklornu baštinu.

– Ideja je bila, i evo ostvaruje se, da svi koji se ba-vimo folklorom u dolini Neretve zajednički prođemo folklornu građu naše doline. Meni je to prilika da ono što sam godinama skupljao prenesem izravno i na vo-ditelje i na sudionike seminara ne bismo li na taj način osigurali naslijeđe budućim naraštajima. Proći ćemo svaki ples posebno jer je svaki od njih priča za sebe i tu priču ćemo više pričati, a manje plesati da bi se, uz školski pristup, bolje usvojilo znanje – rekao nam je prof. Bagur.

Uz seminar je održan i sastanak predstavnika četiriju neretvanskih društava na kojemu su dogovoreni kodek-si ponašanja, ali i načini međusobne suradnje društava.

Početkom listopada u Metkoviću su boravila 34 djelatnika Klinike za očne bolesti Kliničke bolni-

ce Sveti Duh iz Zagreba. Dvodnevni izlet upriličio im je predstojnik Klinike Metkovac doc. dr. sc. Mladen Bušić, dr. med. želeći ih na taj način pobliže upoznati s ljudima i krajem iz kojega potječe on, ali i mnogi pacijenti o kojima su se u proteklih dvadesetak godina skrbili djelatnici Klinike očnih bolesti.

Boraveći u Metkoviću, razgledali su Ornitološku zbirku i Arheološki muzej Narona u Vidu, a da bi osjetili pravi neretvanski ugođaj organiziran im je izlet lađom i berba mandarina. Svoj boravak u dolini Ne-retve djelatnici Klinike za očne bolesti KB Sveti Duh završili su posjetom Međugorju.

Srdačnu dobrodošlicu u ime Grada Metkovića doc. dr. sc. Mladenu Bušiću i suradnicima zaželio je zamje-nik gradonačelnika Mato Mustapić sa suradnicima.

se nasiljem smatra svako ver-balno, emocionalno i/ili fi -zičko ponašanje prema djeci i mladima koje njihovi vrš-njaci čine da bi ih povrijedili. Učenici su upoznati s podvr-stama i oblicima nasilja među djecom. Crnčević je naglasak stavio na posljedice nasilna ponašanja, kako u školi tako i društvu. Posebno je istaknut suvremen način zlostavljanja, tzv. cyberbulling ili zlostav-ljanje putem interneta. Činje-nica je da se o nasilju među mladima govori puno, ali ni-kad ne i previše.

Predavanje je organizirala pedagogica OŠ Stjepana Ra-dića Nikolina Vugdelija.


VIJESTI

I mi možemo čuvati okoliš

Kako do savršena proizvoda

Završen projekt Na didovu ognjištu

Osim redovitih aktivnosti u okviru Programa međugeneracij-ske solidarnosti Dnevni boravak i pomoć u kući, koji fi nancira Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti putem ugovora o suradnji s Gradom Metkovićem, tijekom listo-pada se u Dnevnom boravku Metković počelo s tjelovježbom koju vodi Irena Obradović. Tjelovježba je prilagođena osobama treće životne dobi da bi im se, unatoč zdravstvenim tegobama i lošijoj tjelesnoj formi, omogućilo aktivno starenje. Koliko je kretanje u životu čovjeka važno, pokazali su djelatnici i korisnici Programa obilježavajući Svjetski dana pješačenja. Zajednička druženja u Dnevnom boravku nastavila su se sjećanjem na o. Antu Gabrića povodom obljetnice njegove smrti, obilježavanjem Dana kruha te uz Večer poezije Florijana Bebića. Iako rođen u Novim Selima, životni put je Florijana, kao tapetara, odveo u Austriju gdje je radio sve do umirovljenja. U Beču je izdao svoju prvu knjigu po-ezije Moje izmišljotine, nakon čega su slijedile Dosta je bilo zla, Serenade glupostima, Mrsko mi je bit sritan i Sarkofag. Večer poezije bila je iznimno dobro posjećena, a Florijan je u Dnev-nom boravku predstavio nove pjesme i radne materijale za novu zbirku.

Članovi Udruge osoba s invaliditetom Prijatelj u

suradnji s djelatnicima Ko-munalnog poduzeća Metko-vić uoči blagdana Svih svetih i Mrtvoga dana na Gradskom groblju Sv. Ivana postavili su šest kontejnera za priku-pljanje plastičnog otpada koji ostaje za mnogim lampioni-ma zapaljenima na groblju u vrijeme spomenutih blagda-na. Time je realiziran projekt zbrinjavanja plastičnog otpa-da svijeća pod nazivom I mi možemo čuvati okoliš za koji je Prijatelju Ministarstvo za-štite okoliša, prostornog ure-đenja i graditeljstva odobrilo 33 tisuće kuna, a koji su, u su-radnji s Komunalnim poduze-ćem Metković, realizirali.

– Na tom projektu, kao i na svim koje provodimo, partner nam je Grad Metković, a svr-ha mu je da se i mi, osobe s

invaliditetom, uključimo u zaštitu okoliša. U sklopu pro-jekta izgradili smo 15 kontej-nera koje smo, osim na met-kovsko groblje, postavili i na groblje u Vidu. Kontejnere su nam izradili zadrugari Soci-jalne zadruge Prijateljica čija je ponuda, od triju pristiglih, bila najpovoljnija. Da bismo što bolje zbrinuli prikupljeni plastični otpad, na Natječaju za zaštitu prirode, koji je ras-pisala Dubrovačko-neretvan-ska županija, tražili smo no-vac kojim bismo kupili mlin za mljevenje plastike. Projekt je još na ocjenjivanju, ali bez obzira na rezultate Natječaja, nećemo odustati od ideje jer nam je krajnji cilj prikuplje-nu plastiku samljeti i, pre-ma mogućnostima, kasnije upotrijebiti – rekao nam je predsjednik Prijatelja Antiša Puljević.

U Radionici Udruge oso-ba s invaliditetom Pri-

jatelj održan je dvodnevni tečaj keramike, a održala ga je predsjednica Udruge žena Prospero iz Gračaca Slavica Miličić.

– Na tečaju koji smo odr-žali prije nešto više od pola godine članovi Prijatelja, koji polaze tečaj keramike, nauči-li su raditi kalupe za lijevanu keramiku, oslikavanje, pri-premu za glaziranje i samo glaziranje. Bitno je ponoviti

kako je lijevanje tekuće gli-ne radionička tehnika pomo-ću koje se može proizvesti veća serija istih proizvoda, ali nama je bitno da budu po-djednake kvalitete. Današnji tečaj poslužio je u prvome redu da bi se ustanovilo gdje se čine pogrješke pri izradbi i kako doći do savršena pro-izvoda. Ovaj put posebno smo se posvetili glaziranju koje je zadnja faza u obradbi proizvoda prije pečenja – re-kla nam je Slavica Miličić.

Projekt volonterske pomo-ći u Dnevnom boravku

za starije osobe pod nazivom Na didovu ognjištu provodio se u razdoblju od svibnja do listopada u okviru Programa međugeneracijske solidarno-sti Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama, a fi nanciralo ga je Ministar-stvo obitelji, branitelja i me-đugeneracijske solidarnosti u suradnji s Gradom Metkovi-ćem.

Osnovna svrha Projekta bila je potaknuti razvoj volon-terstva u lokalnoj zajednici, kod mladih razviti senzibili-tet i humanost za druge ljude, posebno osobe treće životne dobi, a sve to njegujući i ču-vajući našu kulturnu baštinu.

Tijekom Projekta organi-zirana su druženja korisnika i volontera te različite radioni-

ce kao što su: Žensko oglavlje nekad i danas, Iz bakine kuha-rice, radionice vezenja, Izrade gajtana... U okviru aktivnosti iz Projekta obilježen je Me-đunarodni dan kulturne ba-štine prigodnim programom priređenim u suradnji s OŠ Vladimira Nazora iz Ploča u kojemu su učenici prezentirali već pomalo zaboravljen način života u Neretvi.

Završna Radionica i dru-ženje organizirano je upravo na ognjištu, gdje su korisnici i volonteri zajedno sudjelo-vali u pripremi kruha ispod sačure, pečenju krumpirovih pola u lugu na starinski način te su kao i naši stari uz kuša-nje pripremljenoga u ugodnoj atmosferi i zapjevali.

Provedbu Projekta sufi nan-cirala je i Dubrovačko-nere-tvanska županija.


VIJESTI

Jozo Bozo zabavljao mališaneDva batata 3,2 kilograma

Najstariji cikas u Metkoviću

Automatska meteorološka postaja Vid nedavno je re-

gistrirana na Automatic Weat-her Map System ‘Awekas’ koji sadrži grafi čki prikaz podataka s automatskih meteoroloških postaja iz cijeloga svijeta i koji je započeo raditi 2004. u Au-striji. Postaja Vid peta je iz Hr-vatske koja je registrirana na taj sustav. Aktivna je 24 sata

U vrtu gospođe Maje Batinović raste vje-

rojatno najstarija cikas palma u Metkoviću gdje ju je prije četrdesetak go-dina iz Boke Kotorske donio njezin suprug Ivica. S vremenom su se sadni-ce te palme proširile i u druge metkovske vrtove.Iako se, zapravo, ne radi o palmi, taj se naziv ukori-jenio zbog njene sličnosti s palmama. Cikas potječe iz Japana, a kod nas je naj-češći u Dubrovačkom pri-morju. Zanimljivo je da se radi o vrlo staroj biljnoj vr-sti koja potječe još iz doba mezozoika, dakle prije 150 milijuna godina.

Poznati zabavljač i dječji mađioničar Jozo Bozo po-

sjetio je Dječji vrtić Metković. Djecu je zabavljao svojim tri-kovima i šalama, a na kraju im je, na njihovo oduševljenje, podijelio i čarobne darove.

Jozo Bozo, pravim imenom

Josip Alajbeg, nedavno je u Los Angelesu dobio Osca-ra za najboljega svjetskoga dječjeg mađioničara, a zani-mljivo je spomenuti i da je taj Zagrepčanin jedini neamerič-ki čarobnjak koji je nastupao u Bijeloj kući.

dnevno, a podatci se osvježa-vaju svakih 10-15 minuta.

Meteorološka postaja Vid prije nešto više od godine dana uključena je u američku mre-žu Weather Underground gdje se nalazi više od 19.000 me-teoroloških postaja u SAD-u i 13.000 postaja iz ostatka svi-jeta. Na taj način meteorološki podatci iz Vida dostupni su u cijelom svijetu, što je stanovi-ta reklama Vidu jer se rijetko koje mjesto može pohvaliti meteorološkom postajom koju je registriralo i prihvatilo više sustava obradbe meteoroloških podataka u cijelom svijetu.

Automatska meteorološka postaja Vid, kao prva takve vrste u Dubrovačko-neretvan-skoj županiji, izgrađena je 2007. u suradnji s Crometeo timom. Najzaslužniji za to je Vidonjac Vicko Marušić, koji ističe da se u budućnosti planira smanjiti osvježavanje podataka s pet minuta na jed-nu, istovremeno slanje na više servera u Hrvatskoj i cijelom svijetu što je zasada tek u fazi pripreme jer je sam projekt do-sta kompliciran.

AMP Vid primljena u sustav „Awekas”

Koliko velik batat može narasti ne znamo. Naila-

zili smo na podatke o primjer-cima teškima preko 2,5 kg, no ni ovi u rukama Ruže Erjauc nisu mačji kašalj. Dva batata uzgojena u njezinu vrtu povu-kla su jezičak vage na 3,2 kg.

Batat, inače, zovu i slatkim krumpirom, mada s krumpiri-ma nema nikakve veze. Struč-njaci kažu da se radi o povrću s najviše ključnih hranjivih tvari. Primjerice, batat je ve-lik izvor vitamina A u obliku beta-karotena pa 200 g batata daje istu količinu beta-karote-na kao i 5 kg brokule, a 140 g batata osigurava dnevnu po-trebu za vitaminom E, koji je

iznimno važan jer štiti organi-zam od srčanih tegoba i zače-pljenja krvnih žila.

Sve o batatu možete potra-žiti na internetu, a kako ga uz-gojiti, pitajte gospođu Ružu.

Izviđači na DubraviciIzviđači UI Neretvanski gusari boravili su na poludnevnom

izletu na Dubravici. Unatoč jakoj buri, okupljanje je proteklo u mnogim aktivnostima; igri i smijehu, a prepričavale su se i zgode s logorovanja koje je održano početkom kolovoza na Ba-ćinskim jezerima.

Među poznatim licima u skupini otkrili smo i nekoliko no-vih koja su se bez problema uključila u svladavanje za danas planirana programa. Oni iskusniji obrađivali su teme iz topo-grafi je, poput skice pod kutom i dnevnika puta, a novi članovi upoznavali su se s putnim znakovima. Na kraju su svi zajedno sudjelovali u različitim igrama u prirodi.


VIJESTI

Sinjani posjetili Metković

Luka Kaleb Miroslavov

13. 11. 2010. 13. 11. 2011.

Dana 13. studenoga navršava se godi-nu dana od tragične smrti našega sina i brata Luke Kaleba. Dragi naš Luka, uvijek si u na-šim mislima i u našim srcima. Neka ti dobri Bog podari vječan život. Tvoji otac Miroslav, majka Jovanka, braća Ivan i Ante te sestre Mira i Matea.

Ovim se ujedno zahvaljujemo svoj rodbi-ni i prijateljima koji su nam pomogli u teškim trenucima i bili nam utjeha u boli.

Misa zadušnica za našega Luku bit će 12. studenoga 2011. u 17 sati u kapeli Sv. Roka u Podrujnici.

Ponovno odstrijeljena lisica Krajem listopada u trokutu Put Narone – Put Vida – Nere-

tvanskih gusara, u izravnoj blizini kuća, odstrijeljena je li-sica. O pojavi divlje životinje u naseljenom području izvijestio nas je lovočuvar Mate Brečić.

Brečić je slučaj prijavio mjerodavnim službama nakon čega je lisicu odnio nadležnoj veterinarskoj ambulanti da bi se ot-klonila sumnja na zaraženost bjesnoćom. Dobra vijest je da je veterinarskom analizom utvrđeno da odstrijeljena lisica nije bila zaražena. Ipak, dok se ne ustanovi je li lisica slučajno zalutala u naselje ili ih ima više na tom području, građanima se savjetuje veći nadzor nad kućnim ljubimcima, kao što su psi i mačke.

DELTA REZMETKOVIC, NIKOLE TESLE 11

Tel./fax: 020/685 700Mob: 098/958 1655095/922 8888

´

DIJAMANTNO BUŠENJEI REZANJE BETONA

MartinjeIz PP Metković dobili smo obavijest da će po-

vodom Martinja, narodnog običaja proslave kr-štenja mladoga vina, od 11. do 13. studenoga na prometnicama biti pojačane policijske kontrole. Sudionici u prometu upozoravaju se na poštiva-nje zakonskih propisa te ne upuštanje u uprav-ljanje vozilima pod utjecajem alkohola i opijata da bi se izbjegle prometne nesreće.

Svrha akcije je prevencija prometnih nesreća i njihovih posljedica do kojih često dolazi zbog alkoholiziranih vozača.

Predstavljeni kandidati Hrasta

Na nedavnoj Tiskovnoj konferenciji u Športskoj ulici gra-đanstvu su predstavljeni kandidati političkog pokreta Hr-

vatski rast za X. izbornu jedinicu. Do njih se došlo, kako sami kažu, primjenom “revolucionarnoga” modela predizbora. U 12 dana, koliko su trajali predizbori, kandidati Hrasta u našoj iz-bornoj jedinici dobili su potporu oko 13.000 građana, ą to je već dovoljno za prelazak izbornoga praga – istaknuo je koordinator Vijeća Hrast za X. izbornu jedinicu Ante Mamić.

Nakon toga predstavili su se Milan Kapović i dr. Božo Pe-trov, metkovski kandidati u predizborima Hrasta te kandidat iz Imotskoga Vedran Ujević.

U organizaciji metkovske Udruge osoba s invalidi-

tetom Prijatelj u subotu su u Metkoviću na jednodnevnom izletu boravili članovi Udru-ge tjelesnih invalida grada Sinja ( UTIS ). Boravak u Metkoviću Sinjani su iskori-stili kako bi se pobliže upo-znali s radom Prijatelja.

Tom prigodom obišli su prostorije Prijatelja, a najviše vremena proveli su u radio-nici Udruge gdje su im Met-

kovci prezentirali sve faze u proizvodnji svijeća te na koji način i od kojih sve materija-la proizvode široku paletu ra-zličitih suvenira po kojima je Prijatelj postao prepoznatljiv u dolini Neretve, a i šire.

U sklopu posjete, gosti iz Sinja obišli su i Arheološki muzej Narona u Vidu, na-kon čega je za članove obiju udruga u prostorijama Udru-ge osoba s invaliditetom Pri-jatelj upriličen ručak.


DANI KRUHA

Osnovne školeU dvorištu OŠ don Mihovi-

la Pavlinovića upriličena je prigodna prodajna izložba kruha, peciva, različitih sla-stica te darova prirode, a u sklopu manifestacije u škol-

Dječji vrtićiMališani iz Dječjeg vrtića Metković obilježili su manifesta-

ciju Dani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje. Za tu prigodu mali Metkovci su zajedno sa svojim tetama pripre-mili prigodne molitve i pjesme kojima su zahvalili za darove prirode.

U nazočnosti zamjenika gradonačelnika Mate Mustapića i pročelnika za društvene djelatnosti Mojmira Vladimira i ravna-telja Vrtića Vrane Vištice, različite vrste kruha, peciva i kola-ča u Središnjem vrtiću blagoslovio je župnik župe Sv. Ilije fra Petar Gulić, a u vrtiću Radost župni vikar župe Sv. Nikole don Franko Prnjak.

Dom za starije i nemoćne i tjelesno ili mentalno oštećene osobeU Domu za starije i nemoćne osobe i tjelesno ili mentalno

oštećene osobe Metković održana je manifestacija Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje. Već tradicionalno u sklopu manifestacije održana je prigodna priredba u kojoj su su-djelovali korisnici s posebnim potrebama. U kraćem programu izveli su igrokaz posvećen kruhu, nekoliko recitacija i pjesama, a svi okupljeni pozdravljeni su neretvanskom zdravicom.

Na početku programa prisutne je pozdravila ravnateljica Doma dr. sc. Višnja Bukvić, a različite vrste kruha, peciva i ko-lača koje su izradili štićenici s posebnim potrebama uz pomoć svojih odgojitelja blagoslovio je župni vikar župe Sv. Ilije fra Lukica Vojković.

U sklopu manifestacije predstavljena je i knjiga Nove ribe Jadranskoga i Sredozemnog mora autora prof. dr. sc Jakova

Dulčića i dipl. inž. Branka Dragičevića. Knjiga je izašla u iz-danju Instituta za oceanografi ju i ribarstvo i Državnog zavoda za zaštitu prirode, a predstavlja vodič kroz novije promjene u ihtiofauni Jadranskoga i Sredozemnog mora.

skim učionicama prigodno su uređeni panoi na kojima su izloženi likovni i literarni uče-nički radovi.

Blagoslov darovima prirode obavio je župnik župe Sv. Ni-kole Biskupa don Senko An-tunović.

U OŠ Stjepana Radića Dani kruha obilježeni su tradici-onalno u atriju škole gdje je održana prigodna priredba tijekom koje se uz pjesmu, recitacije, igrokaze posveće-ne kruhu, molitvom zahvalilo Bogu na plodovima zemlje, ali

i svemu čime nas je darivao ti-jekom godine.

Na početku priredbe prisut-ne je pozdravila ravnateljica Božena Nikoletić, a blagoslov darovima prirode udijelio je župni vikar župe Sv. Ilije fra Lukica Vojković.


NAŠI U SVIJETU

Iz Zadra nam se pismom javio g. Mi-ljenko Prusac kojemu je brat Rade iz

Metkovića poslao prošli broj Metkov-skoga vjesnika i predložio nam surad-nju.

Gospodin Miljenko poznati je hrvat-ski šahovski problemist i u tim je kru-govima poznat pod imenom Tatica. Na zadarskom području poznat je po na-stupima na televiziji VOX gdje svako-ga četvrtka u nagradnoj igri predstavi po dva šahovska problema „mat u dva poteza“, a njegove probleme redovito objavljuje i zagrebački Večernji list.

Miljenko Prusac (rođen u Podrujnici 1936.) umirovljeni je djelatnik Policijske uprave Za-dar. Majstor je problemskoga šaha i kompozi-tor šahovskih problema, a majstorski je kandi-dat igranoga šaha s međunarodnim rejtingom od 1992 boda. Isto tako, kao rješavač, majstor-ski je kandidat problemskoga šaha.

Prusac je član Udruge problemista Hrvat-ske PZR Zagreb te član i izbornik Šahovskoga kluba Sveti Vid Privlaka, koji se natječe u 2. HŠL. Kao izbornik je šahista-umirovljenika Zadarske

županije s njima na Prvenstvu Hrvatske osvojio tri puta zlatnu i jednom brončanu me-dalju.

Kao problemist do sada je komponirao 577 problemskih kompozicija koje su obišle cijeli svijet.

Kao dobrovoljni darivatelj krvi (37 dariva-nja) još za vrijeme službovanja na otoku Silbi, pokrenuo je osnivanje Društva dobrovoljnih darivatelja krvi koje je za zadarski Medicinski centar prikupilo preko deset tisuća boca krvi, od čega ih je 37 Prusac darovao sam.

S obzirom da vjerujemo da u Met-koviću i dolini Neretve sigurno ima onih koje šah zanima, prihvatili smo ponuđenu suradnju i ovdje objavljuje-mo dva problema iz Pruščeve bogate zbirke.

Inače g. Miljenko predlaže da u bu-dućnosti na ovim stranicama organizi-ramo nagradnu igru u rješavanju dvo-poteznih problema.

Za kraj nas je zamolio da preko Met-kovskoga vjesnika pozdravimo doma-će šahiste Augustina Brnasa, Mladena Raića i Nikolu Bebića.

Pruščev uzor u sastavljanju problemskih kompozicija je Sam Loyd koji je umro prije sto godina i do danas je ostao najveći svjetski problemist. Prusac je prošle godine jedan Loydov problem uspio dogra-diti u dvije inačice. Dogradnju je poslao međunarodnim suci-ma za problemski šah i od njih dobio presudu: Problemska radnja (mat u tri poteza) auto-ra originala Sam Loyda nakon nadogradnje problemista Mi-ljenka Prusca iz Zadra objav-ljuje se: Prema Sam Loydu Mi-ljenko Prusac, Tatica.

PROBLEMSKI ŠAH? PROBLEMA NEMA!

Miljenko Prusac na fotografi ji s velemajstorom Sašom Martinovićem. Fotografi ja je nastala u vrijeme Međunarodnoga šahovskog turnira Zadar 2007. na kojemu je Prusac,

iako crni, protiv Martinovića uspio remizirati nakon 53 odigrana poteza.

mat u 4 poteza

mat u 2 poteza


OBLJETNICA

RATNI PUT 116. br HRVATSKE VOJSKE 1991. - 1995.

Domovinski rat koji je hrvatskom narodu nepravedno na-metnuo velikosrpski agresor 1990. - 1995. predstavlja naj-

svjetlije stranice novije hrvatske povijesti. U ovom ratu nemjer-ljiv pridonos dali su i Neretvani.

Vojno-zemljopisna, društvena, politička, povijesna i druga obilježja donjeg Poneretvlja uvjetovala su da ovaj dio Hrvatske postane za Jugoslavenski politički vrh i JNA jedan od strateš-kih pravaca. Raspored vojarni na hrvatskoj obali i otocima te zaleđu juga Hrvatske bio je bitna polazna osnovica za realiza-ciju neprijateljskih namjera. Neprijatelj je imao jasan plan, a narod donjeg Poneretvlja imao je izbor: ili se boriti ili predati. Sukladno tradiciji i općem opredjeljenju hrvatskog naroda, iza-brana je borba.

Za borbu je trebala organizacija, ljudski i materijalni resursi. Osim volje, hrabrosti i odlučnosti za ostvarenje stoljetnog sna svih Hrvata, drugoga nije bilo.

Prve legalne postrojbe u to vrijeme bile su pričuvne postrojbe MUP-a RH. Prva borbena postrojba na jugu Hrvatske bila je „A“ satnija ZNG-a Metković, koja je ustrojena 2. lipnja 1991. Ta je postrojba bila prva postrojba iz doline Neretve koja se organizirano suprotstavila neprijatelju u njegovu napredovanju. Bila je okosnica u napadnim borbenim djelovanjima brigade, a odmah nakon prelaska u 4. gbr 1993. sudjeluje u operaciji Maslenica gdje postavljenu zadaću izvršava besprijekorno uz jednoga poginulog i više ranjenih pripadnika.

Poslije „A“ satnije ZNG-a formiraju se pričuvne satnije i boj-ne što u organizacijskom smislu nije bilo dostatno za kvalitetno izvođenje borbenih djelovanja. Odlukom ministra obrane RH Gojka Šuška od 17. studenoga 1991. ustrojena je 116. brigada HV-a. Ustrojeno je zapovjedništvo brigade, 1. bojna u Metko-viću, 2. bojna u Opuzenu, 3. bojna u Pločama, 4. bojna (Otrić-ka) u Novim Selima, 6. stolačka bojna ustrojena je 6. lipnja 1992. u Blacama, a ustrojene su još i pristožerne postrojbe. Za prvoga ratnog zapovjednika 116. br. HV-a imenovan je pukov-nik Nedjeljko Obradović. Početkom ratnih djelovanja na jugu Hrvatske, dijelovi, a potom i cijela brigada, uključuju se u ratne operacije na tom dijelu Republike Hrvatske i njegovu zaleđu.

Ovih dana navršava se 20. obljetnica osnutka 116. brigade Hr-vatske vojske čiji su pripadnici bili Neretvani, ali i domoljubi iz drugih hrvatskih krajeva. O proslavi ćemo pisati u sljedećem broju, a ovdje donosimo ratni put Brigade te nekoliko fotografi -ja iz bogata ratnoga arhiva. Na sljedećim stranicama objavlju-jemo fotografi je njenih poginulih pripadnika.

20. obljetnica ustrojavanja 116. brigade


OBLJETNICAPrvo borbeno iskustvo postrojbe iz doline Neretve stječu u

operaciji „Zelena tabla-Male bare“, kada je napadnut Garni-zon Ploče i kada su zarobljene velike količine ubojnih sredstava i naoružanja. To naoružanje je iskorišteno za popunu 116. br. HV, IV. brigade ZNG-a i ostalih postrojbi HV-a poglavito u Dalmaciji.

Druga važna operacija u kojoj je sudjelovala 116. br. HV je sprječavanje neprijateljskoga prodora prema dolini Neretve na području uvale Bistrina, u smjeru sjevera gdje je neprijatelj pokušao izvesti desni obuhvat snaga HV.

Dana 10. travnja 1992. odigrala se presudna bitka za dolinu Neretve u borbi za Stolove. To je prijelomni trenutak u obrani cijele doline Neretve. Tih dana 116. br. HV-a, uz pomoć di-jelova IV. br. ZNG-a, 114. br. HV-a, 113. br. HV-a i dijelova još nekih postrojba slomila je kičmu neprijatelju na južnome bojištu. Neprijatelj je jakom topničkom pripremom, a potom i napadom pješaštva i oklopništva odbačen na početne položaje, a na nekim mjestima i dalje. Na žalost, sve postrojbe koje su

sudjelovale u napadnim djelovanjima imale su poginule i ranje-ne branitelje, ali gubici neprijatelja u ljudstvu i tehnici bili su znatno veći.

Poslije te operacije slijede operacije oslobađanja Dubrovač-kog primorja, Dubrovačkog zaleđa i Konavala u kojima su su-djelovale postrojbe iz cijele Hrvatske, a između ostalih i 116. br. HV-a.

Završetak ratnih djelovanja u Hrvatskoj, koje je najavila oslobodilačka vojno-redarstvena operacija „Oluja“, imao je na južnom bojištu upečatljiv završetak. Neprijatelj je pokušao izvesti kombinirani topničko-pješački napad na Dubrovnik i širu okolicu u uvjerenju da je većina naših snaga angažirana na jednom od smjerova u operaciji „Oluja“. Glavni smjer napada neprijatelja bio je usmjeren na područje obrane koju je izvodi-la 116. domobranska pukovnija HV-a (preustrojena iz 116. br. HV-a). Na taj napad, 116. dp HV i ostale postrojbe južnog bo-jišta žestoko su uzvratile i unatoč gubitcima u ljudstvu zadrža-le dostignute položaje nanijevši neprijatelju značajne gubitke, prije svega u ljudstvu. Nakon Daytonskog sporazuma Pričuvne postrojbe Hrvatske vojske pa tako i 116. dp. HV-a demobilizi-raju se i prelaze u mirnodopski ustroj.

Kroz brigadu je prošlo 6.409 branitelja, 65 branitelja je pogi-nulo, a više stotina je ranjeno ili oboljelo.

Predsjednik Republike Ivo Josipović je 7. studenoga, povo-dom 20. obljetnice njezina osnutka, odlikovao Redom Ni-

kole Šubića Zrinskog 116. brigadu Hrvatske vojske. Čestitajući izaslanstvu 116. brigade predsjednik je Josipović

naglasio da su 116. brigadu činili hrabri ljudi te da se tom po-strojbom s pravom ponosi čitav neretvanski kraj.

Rat je, na sreću, za nama, iako ćemo se s njegovim poslje-dicama još dugo morati nositi, rekao je Josipović, dodavši da je hrvatsko društvo danas pred novim izazovima. Zahvaljujući braniteljima imamo slobodnu, demokratsku i u najvećem dijelu pravno uređenu državu, ocijenio je i poručio braniteljima, kao i svim građanima, da iziđu na parlamentarne izbore i glasuju za onu političku opciju za koju misle da je najbolja.

Josipović je uručio i odličja braniteljima iz 116. brigade za pridonos u Domovinskom ratu. Redom hrvatskog križa odli-kovao je Dinka Volarevića, a Redom hrvatskog trolista Josipa Barbira, Ivicu Pejića, Trpimira Šuška, Radovana Šimovića te posmrtno Nedjeljka Dominikovića.

U ime odlikovanih zahvalio je ratni zapovjednik 116. brigade Nedjeljko Obradović.

Josipović odlikovao 116. brigadu Hrvatske vojske


OBLJETNICA

Ninoslav Abramović1962.-1992.

Ante Babić1959.-1991.

Darko Babić1962.-1991.

Ante Batina 1971.-1992.

Krešimir Bebić 1974.-1992.

Mario Bebić 1967.-1992.

Adolf Beno 1941.-1992.

Boro Brečić 1971.-1992.

Stipe Buljubašić 1957.-1991.

Ivica Čaušević 1973.-1995.

Renato Čović 1972.-1991.

Andrija Ćurčić 1967.-1992.

Mate Dodig 1957.-1993.

Stipe Dropulić 1970.-1994.

Zvonko Dropulić 1972.-1991.

Joze Dujmović 1960.-1991.

Jadranko Džono 1961.-1992.

Eugen Erjauc 1967.1992.

Domagoj Gabrić 1966.-1991.

Joško Glamuzina 1974.-1997.

Hrvoje Ilić 1972.-1994.

Mario Jadreško 1965.-1991.

Ivan Jelinić 1955.-1992.

Niko Jerković 1961.-1992.

Marinko Jurko 1954.-1994.

Jure Kelam 1963.-1992.

Dražen Kozina 1968.-1992.

Ante Kuran 1950.-1991.

Tomislav Lukić 1967.-1992.

Vice Marević 1952.-1996.

Poginuli pripadnici 116. brigade i

116. domobranske pukovnije Hrvatske vojske

Unatoč svim nastojanjima nismo uspjeli doći do svih fotografi ja poginulih pripad-nika 116. brigade i 116. domobranske pu-kovnije Hrvatske vojske. Kroz brigadu je prošlo preko 6.500 branitelja, neki su svoj ratni put nastavili u drugim postrojbama HV-a i HVO-a te kao i njihove obitelji do-živjeli razne sudbine.


OBLJETNICA

Stanislav Marić 1969.-1993.

Vlaho Maslović 1967.-1991.

Nikola-Alenko Mataga 1954.-1991.

Ivan Milanović 1958.-1992.

Stanko Milanović 1956.-1992.

Ilija Moro 1953.-1992.

Marijan Mustapić 1958.-1992.

Neven Mustapić 1970.-1991.

Siniša Musulin 1965.1995.

Mario Nikolić – Kiš 1964.-1993.

Mustafa Nuhanović 1956.-1992.

Vedran Ostojić 1972.1992.

Velija Obradović 1969.-1992.

Albin Osti 1961.-1995.

Ivica Petrović 1971.-1995.

Ante Petrušić 1965.-1995.

Draženko Pleše 1963.-1992.

Boško Previšić 1961.-1992.

Ivica Prusac 1967.-1992.

Pero Puljić 1957.-1993.

Nikola Radić – Trle 1946.-1992.

Boško Raič 1970.-1992.

Ante Rebac 1947.-1991.

Luka Simat 1963.-1991.

Marko Stjepanović 1964.-1992.

Pero Šanje 1963.-1991.

Andin Šetka 1972.-1992.

Šećo Šetka 1970.-1992.

Šefko Šetka 1959.-1992.

Stipe Štrbić 1954.-1995.

Ante Taslak 1963.-1991.

Živko Vidović 1957.-1991.

Renato Vladimir 1969.-1991.

Ante Vrdoljak 1958.-1991.

Zvonimir Vukša 1946.-1991.

Tomislav Zvono 1955.-1992.


KUD “METKOVIĆ” U MAKEDONIJI

Kočani? Zvuči mi jako poznato, znam da je to Makedonija, ali što još? Bilo je to moje prvo razmišljanje nakon što sam

prihvatio poziv tajnika KUD-a Metković Zdravka Obradovića da s našim folklorašima putujem u Kočane. Uz malo guglanja slika je bila puno jasnija. Kočani imaju gotovo trideset tisuća stanovnika i sjedište su istoimene općine koja broji blizu 40 tisuća stanovnika, dakle slično kao i dolina Neretve. Ono što su nama mandarine, naše žuto zlato, to je Kočanima riža ili бело злато, kako joj tamo tepaju pa se svake godine njoj u čast pri-ređuju Dani kočanske riže, manifestacija prepuna različitih kul-turnih, folklornih, športskih i sličnih događaja.

Nakon više provjera i konzultacija iz kuće Luje auto odlučili su se da ćemo u Kočane duljim, ali boljim i sigurnijim putom. Pred GKS-om gužva uobičajena za takva putovanja. Naši vo-zači Branko i Lovre spremno prihvaćaju i slažu putne torbe i nošnje koje će s nama na dalek put. Ruta je Mostar – Sarajevo – Foča – Goražde – Višegrad – Užice – Čačak - Kraljevo pa izlazak na autocestu prema Nišu i dalje na jug do granice Srbije s Makedonijom. U Makedoniji se vozi prema Kumanovu i Ve-lesu, odakle se naš put odvaja prema Štipu i završava u Kočani-ma. Ukupno oko 900 km.

– Jesmo li svi? Nedostaje li tko? Možda je trebalo pitati i nedostaje li što jer se u Ševaš Njivama naš lijeričar dosjetio da je zaboravio – lijericu. U Linđu možeš svirati i u civilu, ali bez lijerice?! Ništa zato, nismo daleko odmakli, a lijerica će ubudu-će biti najsigurniji rekvizit na putovanjima.

Do Sarajeva se nižu već poznate slike, a onda skrećemo de-sno, tamo kuda je malo tko od nas u autobusu do sada prošao. Prolazimo kraj Dobrinje, naselja koje je jako stradalo u ratu, no obnavlja se, a novo se gradi na sve strane. Treba živjeti. Ulazi-mo u Republiku Srpsku čije ćemo granice sve do konačne gra-nice Republike Bosne i Hercegovine sa Srbijom još nekoliko puta prelaziti. Malo dalje uz put upadne mi u oči naziv jedne trgovine. Čovjek otvorio dućan i da bi privukao mušterije svih triju naroda nazvao je Prodavaonica tepiha i ćilima ‘Sag’. To je Bosna i izgleda da sve dosadašnje strane uprave to još nisu shvatile.

Nismo prošli ni dvadeset kilometara, a ponovno granica, isti-na nevidljiva. Ne bismo je ni zamijetili da nije novih osvijetlje-nih minareta. Pet-šest kilometara dalje ponovno Republika Srp-

ska. Upravo smo prošli kroz uzak koridor koji vodi do Goražda koje pripada Federaciji BiH. Slijedi nam dug krivudav put do Foče koju su 1994. Srbi nazvali Srbinje, da bi potom Ustavni sud BiH taj naziv proglasio nelegalnim i diskriminatorskim i vratio joj ime Foča. Kraj Foče se rađa Drina koja će nas pratiti (točnije, mi nju) sve do Višegrada. Desetak kilometra iza Foče ponovno u noći svijetle minareti, i tako sve do iza Goražda, kada nas uz put ponovno dočeka crveno-plavo-bijela zastava. U autobusu gotovo sve pozaspalo i rijetki su se probudili kada smo prolazili kraj „Andrićeva“ mosta u usnulu Višegradu. An-drić je i dalje u hrvatskome srednjoškolskom programu, ali ne i Na Drini ćuprija.

Nakon internih BiH granica stigli smo i na eksternu. Ispred nas hrvatski kombi pun navijača koji putuju na utakmicu izme-đu Grčke i Hrvatske. BiH policija kratko ih zadržava, isto kao i nas. Kilometar dalje je Srpska kontrolna postaja. Policajac ulazi i kupi nam putovnice, a za njim izlazi i Branko noseći potrebnu dokumentaciju. Sve traje prilično kratko, vraća se nasmiješen Branko s našim putovnicama i kaže pitali ga što mu je u rodu autor popularne Ježeve kućice. Ne znam jesu li mu povjerovali kada im je odgovorio da mu je pok. Brano Ćopić bio blizak rod.

Cesta postaje sve bolja, a mi za sobom ostavljamo Užice i Čačak. Budim se na nekoj velikoj benzinskoj postaji na autoce-sti. Sve sjajno i čisto, a primaju eure. Divna i Anka iz priručno-ga frižidera izvadile brdo spize, jede se s noga. Najveći problem je šalša jer nitko nema žlicu pa nema druge do umakati kruh.

Bijelo svitanje na srpsko-makedonskoj granici koju prelazi-mo uz minimalno zadržavanje. Veliki granični prijelaz prazan je. Pred nama vijori velika crvena zastava sa žutim suncem, asocijacija na pjesmu Tamo gdje vječno sunce sja što ju je dav-no za svoju grupu Time napisao Dado Topić. Kumanovo. Sjetih se davnoga vica u kojem su dvojica talijanskih športskih pilota zapala u oluju koja je njihov mali zrakoplov skrenula daleko s kursa. Nakon borbe s vjetrom napokon im se kroz oblake ukaže cesta na kojoj nije bilo prometa. Nakon što su uspješno sletjeli na cestu, zrakoplov se zaustavi pred velikom tablom na kojoj je pisao naziv grada. – Куманово, mama mia, Africa centra-le – uzviknu preplašeni Talijan čitajući ime Kumanova prema latiničnom pismu. Nakon Kumanova vozimo prema Velesu u kojem je rođen Kočo Racin, otac moderne makedonske knji-ževnosti. Otuda se relativno dobrom cestom odvajamo prema

TAMO GDJE BIJELO ZLATO SJA

PIŠE I SLIKA: IVICA PULJAN


KUD “METKOVIĆ” U MAKEDONIJIŠtipu i nastavljamo dalje. Svi su već budni i zaustavljamo se na maloj benzinskoj postaji. Već smo u domovini riže, o čemu svjedoče žuta polja. Nikada prije nisam vidio rižišta. Neka su već požnjevena, a neka još čekaju kombajne. Pa da, riža je žita-rica i žanje se kombajnima kao i pšenica.

Nakon devetstotinjak kilometara napokon Kočani. Svemoćni GPS uređaj u autobusu točno nas navodi u grad. Ipak, nije sve ni u GPS-u, ima nešto i u lokalnim ljudima. Vozimo se sredi-štem grada, desnom obalom Kočanske reke koja je premošćena mnogim mostovima. Vozač nije zamijetio jednoga čovjeka koji nam je s mosta mahao da skrenimo desno. Nisam toga čovjeka ni ja razumio dok nismo završili u jednoj uskoj uličici. Bio je to prvi naš susret, iako neshvaćen, s makedonskom gostoljubi-vošću. Čovjek na mostu prepoznao je hrvatski autobus i shvatio da smo došli na Dane kočanske riže te nam ukazivao na put do obližnjega parkirališta, na kojemu smo na koncu i završili.

Silna makedonska gostoljubivost ima i svoje naličje koje, ako ga tako prihvatite, i nije loše. Ako sebe stavimo između Makedonaca i Slovenaca, onda možemo postaviti relaciju: ono što su po organiziranosti i točnosti za nas Slovenci, to smo mi za Makedonce. Unatoč svemu sve na kraju bude i čovjek se zapita, nije li Krleža bio u pravu kada je napisao: Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu. Nisam se mogao otrgnuti od tih Krležinih stihova u Kočanima na čijim ulicama nisam susreo mrgodna čovjeka, a prema sve-mu vidio sam da „teško“ žive. Možda je stvar u letvici koju smo mi Hrvati sebi postavili previsoko, a nemamo volje trenirati kao Blanka Vlašić.

Već pri ulazu u Kočane, a i nakon izlaza iz autobusa zami-jetili smo na gradskim ulicama mnoštvo taksija, mahom malih vozila koja se uspješno probijaju uskim uličicama. Kočani su, vjerojatno, svjetski rekorder po broju taksija na broj stanovni-ka. Ima ih oko 200 (dvije stotine), od toga oko 160 legalnih okupljenih u pet udruga od kojih svaka ima svoju radiostanicu. Zbog prevelike konkurencije vožnja je jako jeftina. Za tri ki-lometra naplaćuju 50 denara (oko šest kuna). Gorivo je u Ma-kedoniji neznatno jeftinije nego u Hrvatskoj pa većina taksija vozi na plin, što se često može osjetiti po trzaju motora kada je u automobilu više putnika, no unatoč tome taksi vozači posluju na granici održivosti.

Dobivamo slobodno sat-dva. Mojmir Vladimir, moj već više-kratni suputnik koji je u Kočane došao kao predstavnik Grada Metkovića, i ja zaputismo se niz obalu Kočanske reke u nadi da

ćemo naći kakav kafi ć. Svega ima, samo kafi ća ne pa na jedno-me mjestu upitasmo prolaznika. Čovjek smjesta napusti svoj zacrtani put i odvede nas do Kočanske „Sportske ulice“. Između svih lokala mi izabrasmo jednu pizzeriju s čije smo terase imali dobar pregled na okolinu. Kava 30 makedonskih denara, pizza oko 160 denara. U prijevodu to znači oko 3,5 kune i 19 kuna. Kasnije smo doznali da to nama jest jeftino, ali Makedoncima baš i nije jer su im prosječne plaće upola niže od hrvatskih.

Upoznajemo i našega domaćina Kostu Vučkova, predsjedni-ka Folklornoga ansambala Ljupčo Santov iz mjesta Orizari kraj Kočana. Orizari (oriz = riža) su nekada bili općina, a u preustro-ju lokalnih samouprava (što i nas čeka) postali su prigradsko naselje Kočana. Imaju 3.500 stanovnika i da su u dolini Neretve bili bi treće naselje po veličini. Koste nas dovodi do prostorija svojega Društva u kojima će se naši upoznati s domaćinima u čijim će domovima boraviti dva dana. Nakon što su svi raspo-ređeni nekoliko nas starijih odlazimo do hotela na periferiji i smještamo se. Radi se o omanjemu privatnom hotelu u kojemu još sve miriše na novo. Poslužuju nas vrlo ukusnom večerom nakon koje se vraćamo u središte grada gdje naši trebaju nastu-piti na otvorenome. Već pri ulasku u grad čekala nas je policija koja je zaustavila promet i sprovela nas do odredišta.

Trg na kojemu su nastupili naši zapravo je raskrižje preko kojega je obustavljen promet. Kažu mi da takvih mjesta ima više i da na svakome nastupa po nekoliko skupina. Meni se do-godila početnička pogrješka. U hotelu sam na punjenju ostavio bateriju fotoaparata (tada sam bolje razumio našega mladoga lijeričara) pa ništa od fotografi ranja. Ne pomažu ni najbolji mo-biteli jer je rasvjeta skromna.

Kraj je prvoga (polu)dana u Makedoniji, slušamo o naglu za-hladnjenju u Hrvatskoj. Kod nas je još ljeto.

Budim se u sivo, kišno i prohladno jutro. Ipak je stiglo. Po-slije doručka okupljamo se u središtu grada. Domaćini nas vode na obližnje izletište u blizini mjesta Beli. Radi se o oko 550 m visoku brdu na kojem je crkvica sv. Ilije i ogroman даб (hrv. dub, hrast) star oko 600 godina. Impresivno izgleda iako je pun zakrpa. Makedonci su to riješili purpen pjenom. Iako je tmurno, kiša ne pada, a kako polako pristižu i ostale skupine raspolo-ženje raste. Da ne bi spalo, brine se trio bubanj, makedonska tambura i diple koje neumorno proizvodi dobro nam poznate zvuke. Naši se pod starim hrastom okupljaju zajedno s domaći-nima i ja ih fotografi ram za Metkovski.

Vijugavom cestom silazimo u Kočane otkud odmah, drugom

Jedan od najfotografi ranijih kočanskih motiva

Mjesto Orizari. Kočani imaju Kočansku, a Orizari Orizarsku reku



vijugavom, nastavljamo put obližnjega umjetnog jezera iz koje-ga izvire Kočanska reka. Jezero je stvoreno gradnjom betonske brane i ne služi u energetske svrhe nego kao popularno izletište. U vrijeme kada smo mi bili tamo, vodostaj mu je bio jako nizak jer je i Makedoniju bila pogodila suša.

Središte Kočana prepuno je najraznovrsnijih trgovina, sen-dvičara (makedonska inačica fast fooda), ćevabdžinica i svih drugih oblika privatnoga poduzetništva. Svi ostali otišli su (va-ljda) u taksiste. Cijene se kreću od zaista prihvatljivih, kada je u pitanju domaći proizvod i usluga, pa do sličnih hrvatskima, kada je u pitanju uvozna roba. Svi natpisi su na makedonskoj ćirilici, tek rijetki latinični tipa T-com. Makedoncima je, očito, pismo jedan od najvažnijih stupova nacionalnoga identiteta. Na jednom izlogu zamjećujem šaren plakat pun državnih zastava. Oglašava (tada već prošli) Međunarodni folklorni festival u su-sjednome mjestu Istibanja koji se zove (pomalo slovkam) Isti-banjsko zdravoživo.

Već pomalo kasnimo na ručak pa Mojmir i ja uzimamo tak-si do hotela udaljena oko tri kilometra. Tijekom kratke vožnje taksist nam je ispričao o lokalnim prilikama sve što je stigao i naplatio nam 50 denara ili šest kuna. A u hotelu – svadba. Nas su smjestili u jedan paravanom zaklonjen dio, ali sve možemo vidjeti. Stotinjak svatova neumorno skače u kolu. Nema stanke, odmora, mužikaši sviraju dok ne padnu s noga, no stvar je još u nečemu. Hotel je za tu svadbu bio zakupljen od 12 do 18 sati, a već u 20 sati stiže druga svadba sa svojim svatovima. Tako je bilo i sutradan (u nedjelju). I još nešto. Nema pušenja, stvarno nitko na svadbi ne puši. Sjetih se da sam jučer pri ulasku u hotel

na staklenim vratima fotografi rao tekst: Radno vrijeme 8,30 - 22,30 – Državna pazarna inspekcija, podračna edinica Kočani, tel. (i broj telefona).

Budući da je kiša poremetila protokol, izostala je velika po-vorka svih sudionika Dana kočanske riže koja je trebala proći gradskim ulicama. Tako se sve svelo na nastup u kočanskom Domu kulture Бели мугри (Bijela svitanja) koji je po mnogoče-mu sličan našemu, no vidi se da je znao za neka bolja (bogatija) vremena koja većina Makedonaca spominje sa sjetom.

Program je bio jako raznolik, možda čak pomalo i predugačak. Smjenjivali su se Mađari, Slovenci, Makedonci, Srbi, Bugari pa Slovenski Makedonci (nacionalna manjina u Sloveniji), a izme-đu njihovih nastupa metkovski KUD se predstavio s Neretvom i Linđom. Prvi dio Neretve u kojemu se pjeva, Makedoncima je možda bio malo dosadan (vjerojatno su se pitali gdje nam je bu-banj), ali su ih probudili u tikvene obrazine zakrabuljeni momci koji su sa svih strana nahrupili na pozornicu. Očito im se svidjela

i napitnica grcaj-grcaj. Linđo im je bio već bliži jer lijeričar cijelo vrijeme nogama tuče po daskama pozornice. Naravno, s oduševljenjem su prihvatili i mandarine koje su im s po-zornice na kraju nastupa do-bacivale Divna, Anka i Ivana.Program je (na opće odobra-vanje muškoga dijela publike) završio nastupom trbušne ple-sačice.

Metkovski i orizarski folkloraši pod šeststogodišnjom krošnjom

Kočanska “Sportska” ulica



Zajednička večera za sve sudionike Dana bila je u hotelu u obližnjoj Vinici. Domaćini su za tu priliku unajmili lokalni bend imena Zlatna truba na Balkanot. Nevjerojatna je količina buke koju mogu proizvesti tri trube, saksofon, bariton i bas te (zna se) bubanj. Domaći odmah skaču na noge i hvataju se u kolo, svi, od najstarijih pa do djece. Gledam ih i shvaćam da oni folklor ne plešu nego ga žive, a to se potvrdilo i sutra kada sam gledao nastup djece iz Folklornoga ansambla Ljupčo Santov, naših do-maćina. U kolo se ubrzo uključuju i naši. Gledam kako su vješto uhvatili korak. Ja ni ne pokušavam, nikada nisam shvatio to: noga preko noge, korak lijevo, korak desno…

Na kraju su sve skupine ponešto otplesale. Naši su još jed-nom pljesak izmamili svojom izvedbom Linđa.

Nedjelja je ujutro i pogledi su nam uprti prema nebu jer nas nakon prijma kod gradonačelnika očekuje i nastup na otvore-nome. Gradonačelnik Ratko Dimitrovski zagrebački je stu-dent i jedan od prvih diplomi-ranih inženjera grafi čke struke u Makedoniji. To mu je omo-gućilo da danas vodi jednu od najboljih tiskara u Makedoni-ji. G. Ratko Dimitrovski prvo je primio stručna izaslanstva KUD-ova. Naše su činili Div-na Dragović u pratnji Anke Matić, Jure Plećaša i Ane Ro-

glić odjevenih u neretvanske nošnje. Nakon toga je u općin-skoj zgradi bio prijam za pred-stavnike gostujućih KUD-ova i gradova. Bila je to prigoda da Mojmir Vladimir, u ime Gra-da Metkovića i tajnik KUD-a Zdravko Obradović s grado-načelnikom Dimitrovskim razmijene prigodne darove, ali da se i pobliže upoznaju s ostalim predstavnicima grado-va i KUD-ova.

Tmurni oblaci stalna su pri-jetnja i bojimo se da bi nam kiša i hladno vrijeme mogli pokvariti svečano otvaranje berbe riže koje je planirano na jednome polju blizu mjesta Orizari. Nedaleko od polja za-tekli smo više autobusa koji su tamo prevezli sudionike sve-čanosti. Već se počela stvarati kolona u kojoj se posebno isti-ču naši ogrnuti u bijele vunene gunjeve. Izbor hercegovačke nošnje (jer su kasnije naši tre-

Metkovski folkloraši s kočanskim gradonačelnikom Dimitrovskim

Mojmir Vladimir i Zdravko Obradović na prijmu



bali plesati Hercegovinu) pokazao se punim pogotkom pa su nas ostali zavidno gledali budući da je bilo hladno. Pitoreskna kolona praćena glazbom zaputila se put izabranoga rižina po-lja (a nadaleko oko nas sve su i bila rižina polja) na kojemu je nakon tradicionalnoga obreda pao prvi otkos (ili otsrp, jer se nekada želo srpovima). Načinila ga je mlada Anita, članica KUD-a Ruen koja je nedugo prije toga na natječaju izabrana za

žetvarsku ubavicu, tj. žeteosku ljepoticu. Anita je na glavi nosi-la spleten rižin vijenac, a preko ramena lentu, također spletenu od rižina klasja. No, ljepota je ljepota, a vještina je vještina pa su srpove u ruke prihvatile starije žene koje su pjevajući brzo napredovale kroz žuto klasje.

Lepotica žetve 2001. Anita Bogatinova s pratiljama

Naše cure okušale su se u tipičnoj muškoj disciplini

Tamo gdje zapne ljepota uskače iskustvo

Svojevrsni blagoslov žetve, prvi otkos bačen je po polju

Koliko je značenje riže u ljudskoj prehrani govore podaci da se u cijelome svijetu na čak 21% obradivih površina sije riža. Ispred nje je sa 32% pšenica, a slijedi je kukuruz sa 20% ukupne površine. No, kada se usporede u svijetu uku-pno proizvedene količine, riža je s oko 700 milijuna tona nešto ispred pšenice i bilježi stalan rast, što bi značilo da ta žitarica može spasiti svijet od gladi. Makedonija u svjetskoj proizvodnji sudjeluje s oko 20 tisuća tona riže koja se uzgaja na oko 3.500 hektara. Oko tri četvrtine riže proizvodi se u najmnogoljudnijim zemljama svijeta kao što su Kina, Indija i Indonezija, no i u bogatom SAD-u godišnje se proizvodi pre-ko 10 milijuna tona riže, a u Europi najviše riže (1,5 milijuna tona) proizvede Italija, poljoprivredno čudo od kojega bismo trebali puno učiti.

Osim riže u Kočanskome kraju značajna je i proizvodnja povrtlarskih kultura. To je kraj koji leži na podzemnim ter-malnim vodama koje služe i za zagrijavanje ogromnih pla-stenika i staklenika, što znatno pojeftinjuje proizvodnju. Kraj Kočana vidjeli smo staklenički kompleks dimenzija 760 m x 170 m, dakle gotovo 13 ha.


KUD “METKOVIĆ” U MAKEDONIJIVraćamo se u Orizari gdje je na veliku platou pred zgradom

bivše općine sve bilo spremno za završne nastupe folklornih skupina. Svugdje okolo bili su postavljeni dugački stolovi na kojima su se nalazila tradicionalna jela toga kraja. Naravno, ve-ćina njih se zasnivala na riži.

Uto je stigla i povorka s polja. Konj je dovukao zaprežna kola puna rižina klasja. Na improviziranu gumnu iza zgrade prika-zana je vršidba riže, ista kakva se nekada kod nas radila i sa pšenicom. Dva konja privezana za središnji kolac vrte se u krug namatajući konope oko koca i time se približavajući središtu. Nakon toga okrenuli bi se u suprotnom smjeru pa se konop od-motavao, a konji bi klasje gazili sve bliže obodu gumna. Koliko muke za zrno riže. Bez obzira na današnje kombajne i svu teh-nologiju čini mi se da kilo riže nije skupo.

Naši su se predstavili Hercegovinom, a od ostalih najviše su mi se svidjela djeca iz Folklornog ansambla Orizari. Njih tridesetak (najstarije možda ima 12-13 godina) besprijekorno je izvelo svoju koreografi ju. Ostao nam je još samo rastanak s gostoljubivim domaćinima. Pali su i stručni razgovori, ali i dogovori da mladi Orizarci nastupe na našoj Smotri folklora na Neretvu misečina pala.

Pred nama je samo devestotinjak kilometara. Noć je uveliko bila pala kada smo stigli na potpuno prazan granični prijelaz između Makedonije i Srbije. Mladi otraga pjevaju neke stare pjesme iz našega kraja, ali se ubrzo sve utiša. Branko je pro-našao CD s dalmatinskom klapskom pjesmom i umetnuo ga u player. Tiha, skladna pjesma ispuni cijeli autobus stvarajući pri-vid doma do kojega ćemo se još navoziti.

Zdravko Obradović i Koste Vučkov, predsjednik FA Orizari razmijenili su prigodne darove


POVIJESNA CRTICA

Kako su svi Hrvati veliki bundžije na riječima, a na djeli-ma su, osim kad ih se ne natjera da se brane od Huna, Tura-ka i sličnih, nešto manje buntovni, tako je i pisac ovih redaka dočekao (a nije to prvi put) da sam sebi skoči u usta. Iako je govorio kako neće nakovanj na njegovu glavu dok mu živo srce bije, u sudaru je sa sveučilišnim činovništvom morao popustiti i otići na doktorsku promociju, obući se poput ka-kva naučnika za protestanskoga popa, navući taj kapelin na tintaru koji u plastici izgleda kao omot u koji se umeće polica osiguranja Croatia osiguranja i odigrati predstavu. Ulazeći u rektorat, doživio sam (vraćam se na prvo lice) po stoti put da je prva osoba koju sam ugledao bio Metkovac – Tomislav Bulum, novopečeni doktor iz područja prirodnih znanosti.1 Digoše nas i uputiše prema HNK-u, a meni u glavi samo kako ću do rektora da mu dobacim: Aleksa, vrati me doma! Skuvat ću ti ja paštašutu, samo me pusti vanka. Ali Alekse (ne Pucara nego Bjeliša) ni za lijeka, promet je zaustavljen i ula-zi se u kazalište. Materi sam uspio skriti datum promocije, ali, avaj, HTV ide do mene kao najkosatijega doktora. Kapa jedva stoji jer kose ima toliko da bi glava mogla stati samo u slamaricu Rade Šerbedžije, Sunčica Findak nešto pita, a ja se mislim hoću li poslije zvati moje da ih ne kolpa kad pogledaju Dnevnik. U to ulazi rektor. Do njega neki momak, ne znam sliči li mi više na ministranta ili opuzenskoga bratima, noseći nešto poput onih velikih svijeća koje se nose u procesijama na Hvaru. I tu mi čak čitav taj postupak postaje simpatičan. Govor je rektorov uistinu bio po mjeri, dovoljno kratak da ne dosadi, a dovoljno sadržajan da podsjeti da sve postignuto nije palo s neba. Još je čovjek ponosniji što su na pozornici čak dva Neretvanina – uz rektora Aleksu Bjeliša bio je on-dje i dekan Agronomskoga fakulteta Davor Romić. I onda se tako malo prošetaš, nadare te diplomom, medaljom (koja malo podsjeća na hamajlije Vidovitoga Milana), prestrašiš putem zagrebačku djecu kojima izgledaš kao lik iz Harryja 1 Kad sam prvi put išao u Zagreb, gotovo sam se sudario s Perom

Ćorićem, da i to ne zaboravim.

Pavlovići i rodovi nastali od njihPottera i zaprepastiš stariju čeljad koja vjerojatno misli da se u kazalištu priređuje godišnji skup masona, skupiš sestru, ro-dijaka Antišu i tajkuna Ivu te bježiš na objed. Naravno, da bi sve bilo po domaću, iza našega stola feštaju neki Mustapići, a ispred Dodizi. Neka svuda naših ljudi, nikad ne znaš ko ti more zatribat! – rekao bi jedan ugledni Neretvanin.

Nakon EPP-a vratimo se na posao i održimo predljetno obećanje dano Ivi Pavloviću. Zalogaj je uistinu velik pa neće stati u jedan ogled. Pavlovići su, naime, 15. prezime po broj-nosti u Hrvatskoj. Po popisu ih je 2001. godine bilo 8.789 i go-tovo da nema kutka Hrvatske u kojemu ne žive, a po nekim procjenama (moramo reći ne posve pouzdanim jer Srbija ni BiH nemaju prezimenike kakvi su, zahvaljujući ponajprije Petru Šimunoviću, u Hrvatskoj izdani na temelju popisa iz 1948. i 2001.) srpskih antroponomastičara prezime Pavlović je najčešće srpsko prezime. Napomenimo da je vlastelinska obitelj Pavlović u srednjovjekovlju upravljala istočnom Bo-snom i istočnom Hercegovinom, povremeno Konavlima, a u nama su bliskoj Drivi (današnjoj Gabeli) imali svoju carinu.

S obzirom na brojnost nositelja toga prezimena, jasno je da nisu svi Pavlovići u srodstvu. Po podatcima koje iznosi Milan Nosić prezime se naglašava Pávlović u Rami, a u Neretvi i u većemu dijelu Hercegovine Pȃvlović. Kako je to najčešće u Neretvi, nositelji su nam se toga prezimena uglavnom do-seljavali (sviđalo se tome komu ili ne, jednostavno je tako) iz istočne i zapadne Hercegovine. Krenimo s istoka, a zapad ostavimo za idući put. Pridjevak (praprezime) Pavlović u Za-žablju i Popovu nahodimo od 1456., a Pavloviće u Popovu trajno susrećemo i nakon dolaska Turaka. Tako se 1604. na glasovitom saboru svega Popova i Zažablja navodi i Ivan Pavlović iz Velje Međe, a u Dubrovačkome primorju sad već prezime Pavlović susrećemo 1583. u Topolom i Štedri-ci, 1650. u Mravin cima te 1654. u Dolima i Grgurićima.

Istočnohercegovački Pavlovići raslojili su se u više rodova. Je-dan je od poznatijih rod Krmek (krme2 + -ek). Godine 1650. u Kotezima u župi Lisac u Primorju spominje se tako Miho Ivanov Krmeković, najvjerojatnije kao izbjeglica s Drijena. U Ošlje se pak s Drijena 1683. doselio Vido Krmek Matin i po njemu su se Krmeci u Ošljem prozvali Vȉdojevići. U gradačkim maticama prvi upis Krmeka potječe iz 1719. kad se krsti Andrija, sin Rade i Mande Krmek s Drijena. Da su Krmeci Pavlovići, svjedoči podatak da su nosili i dvojno pre-zime Pavlović drukčije Krmek od 1764. Drijen je poseban po tome što je jedino hrvatsko naselje izvan Boke kotorske u kojemu se štuje sveti Tripun. Od Krmeka s gradačke Dubra-vici potječu Tapalovići/Topalovići (< topal ‘hrom’ < tur. tapal iz Dubravice koji potječu od Krmeka. Prezime pak Topal spominje se u Orahovu Dolu u kojemu postoji i uspo-2 U Rječniku JAZU zabilježeno je osobno muško ime Krman

s najstarijom potvrdom iz 14. st., a u Lici je zabilježen osobni nadimak Krman koje nose osobe velika nosa. Osobna imena Krman, Krmač i Krme navodi Olga Ivanova i izvodi ga od apelativa krma ‘hrana, majčino mlijeko’. Po mišljenju je Petra Skoka praslavenski apelativ *kъrma prvooznačivao hranu uopće, a potom stočnu hranu. Apelativi kȑme i kŕmak ‘prase’ i danas su potvrđeni na terenu.

PIŠE: DOMAGOJ VIDOVIĆ, INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE

METKOVSKA PREZIMENA


POVIJESNA CRTICAmena na izumrli rod Pavlović tako da je Tapal/Topal veoma lako mogao biti obiteljski nadimak dijela Pavlovića. I dok su Krmeci vični peru (uzmite nekad u ruke zbirku poezije Ibalo balo Ljube Krmeka), Tapalovići su uspješniji s loptom (Filip Tapalović nastupio je triput za hrvatsku reprezentaci-ju, a brat mu Toni gradi trenersku karijeru u minhenskome Bayernu)

Na Hotnju je pak živjela druga grana Pavlovića koja je do 1725. nosila prezime Bjelosavljević (< Bjeloslav), a nakon toga najčešće prezime Salata/Salatić (od 1714.) uz koje se katkad dometalo seu Paulouich. Zanimljivo je da je prilikom vjenčanja s Vidom, kćeri Nikole Marčinkovića, Ivan Nikolin s Hotnja 1725. nosio prezime Bjelosavljević, prilikom krštenja sina Andrije 1727. prezime Pavlović, prilikom krštenja sina Petra prezime Salata, dok je prilikom krštenja sina Pavla no-sio prezime Salatić. S Hotnja se ta grana Pavlovića 1724. do-selila u Gradac (neumski, da ne bude zabune) te od te grane Pavlovića Salatića potječe najpoznatiji neretvanski nogomet-ni dužnosnik Ante Pavlović. Ta grana Pavlovića potječe iz Ravnoga te se pod prezimenom Pavlović spominju mnogi ravanjski izbjeglice u Liscu 1673., a pod prezimenom Salata Pavlovići se sele u Kručicu kod Slanoga u kojemu te iste 1673. nalazimo Petra Salatu Marinova. Već početkom 19. st. svi Sa-late mijenjaju prezime u Pavlović najvjerojatnije stoga što su ravanjski Salate oko 1730. prešli na pravoslavlje. O tome svje-doči izvješće sofijskoga nadbiskupa Marka Andrijaševića koji spominje 4 obitelji s područja ravanjske župe (od čega dvije u samome Ravnom) koje su promijenile obred. Starina je dijela Pavlovića i u Žukovicama iz kojih se dio obitelji preselio u Podgajnice u Gornjemu Gradcu te potječe iz Orahova Dola. Eh, i da ne zaboravimo, Salate nisu dobili prezime jer su če-sto boravili u plastenicima i parali to povrće, nego zato što

im je netko u obitelji oženio Salačku, ženu iz Osojnika iznad Mokošice.

Upravo je u Popovu vjerojatno matica većine istočnoher-cegovačkih Pavlovića. Već smo spomenuli da su Salate podri-jetlom od ravanjskih Pavlovića/Salata, a Krmeci i Pavlovići u Žukovicama vrlo su vjerojatno iz Orahova Dola. I dok je za Krmeke to gotovo posve sigurno jer se ondje spominje prezi-me Topal, a u Dubravici nalazimo prezime Topalović nastalo raslojavanjem roda Krmek, za Pavloviće u Žukovicama, to je teže dokazati, no mjesna predaja u Orahovu Dolu spominje da su ondje živjeli Pavlovići koji su se odselili upravo u Žuko-vice te spominje rod Kovačević koji potječe od Pavlovića, a koji se odselio u obližnje Grguriće kod Slanoga.

Pavlovići su se iz Gradca raselili diljem istočne Hercegovi-ne. Tri su se obitelji 1792. iz Zažablja doselile na Gredu u Du-bravama (Stolac), a potom se u 19. st. jedna obitelj iz Dubrava doselila u Gluminu, a mnoge iz Gradca u Svitavu. Zanimlji-vo je da se u Dubrovniku spominje Ivana, kći Ivana Baje (< bajo ‘odmilica od brat’) iz Dašnice (mjesta iznad Svitave), a u Strmici u Popovu 1742. spominje se dvorječno prezime Bajo Pavlović. Danas Pavlovići osim navedenih mjesta nastanjuju i istočnohercegovačka naselja Bunu, Prenj, Hodovo, Rotim-lju, Bobanovo Selo, Bivolje Brdo, Šuškovo Naselje, Modrič, Pješivac, Aladiniće, Žitomisliće, Nereze, Klepce, Tasovčiće, Gnjilišta, Doljane, Višiće i Neum.

A kako su Pavlovići prešli Neretvu i kako je barba Ivo do-šao u naš grad, doznajte u idućemu broju. Dotad mi stojte dobro i vidite li neku osobu s čudnom kapom i s nekom pla-vom blazinom (ili kako Mlečani kažu lancunom), ne bojte se, nije žena od krampusa, nego je ili netko lud, ili je nedavno doktorirao, ili je i lud i nedavno je doktorirao.

Vječno nemirna granica nerijetko je pred pučku arhitekturu postav-ljala i obrambene zahtjeve. Na slici je Romića kula u Orahovu Dolu

otkuda podrijetlo dijelom vuku Pavlovići, ali i Barišići, Jelčići, Maslaći, Pandže, opuzenski Ajduci…


KULTURA

Mali princKazalište Merlin iz Zagreba u metkov-

skome Gradskome kulturnom središtu za učenike OŠ don Mihovila Pavlinovića izvelo je predstavu Mali princ. Predstava je nastala prema istoimenome Saint-Exu-péryjevu klasiku, a režirali su je Ana i Luka Merlin.

Mali princ čudesna je priča o dječaku koji živi na svojemu planetu s kojega odluči otići da bi upoznao svemir. Jedna od glavnih po-ruka toga, za mnoge najljepšega dječjeg ro-mana, je da se suština ne da sagledati očima i da čovjek samo srcem dobro vidi.

U dinamičnoj predstavi, s puno životnih poruka za velike i male, glumili su Ivan Horvat, Ana Merlin i Petar Leventić.

Isto kazalište za učenike OŠ Stjepana Ra-dića izvelo je i predstavu Kako je Potjeh tra-žio istinu, nastalu prema priči Ivane Brlić-Mažuranić. U glavnim ulogama bili su Ivan Horvat, Ana Merlin i Luka Petrušić.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Metko-

vić 25. listopada u Galeriji metkovskoga GKS-a otvorena je izložba slika zagrebačkog akademskog slikara Tiho-mira Lončara. Umjetnik se predstavio s dvadesetak slika rađenih u tehnici ulja na plat-nu, a među srednjim i velikim formatima izloženih dijela

Gradska glazba Metković 26. studenoga proslavlja 125. obljetnicu svojega osnutka. Proslava će biti u Gradskome kulturnom središtu Metkovića pa se pozivaju svi bivši članovi Glazbe da svojim dolaskom uveliča-ju taj značajan jubilej.

Fra Vinko Prlić, župnik na Staševici i nekadaš-

nji kapelan u župi sv. Ilije Proroka u Metkoviću, po-slao nam je zanimljivu knji-gu koja je nedavno izašla iz tiska. Koautori fra Vin-ko i Ivan Jukić obradili su sakralnu baštinu župe Sta-ševica na čijem području kršćanstvo datira još od vre-mena prije dolaska Hrvata. O tome svjedoče ostatci sta-rokršćanske crkve na Sta-ševici. Knjiga daje pregled svih sakralnih objekata te crkvenoga inventara i pred-meta koji služe u euharistiji, kao i umjetničkih djela koja se nalaze u njima; drugim riječima, predstavlja svoje-vrsnu inventuru svega što je vezano uz duboke kršćan-ske korijene toga kraja.

Sakralna baština župe StaševicaTihomir Lončar u galeriji GKS-a

posebno je dojmljiv mega-for-mat slike Poslije bure.

O umjetniku i njegovu dje-lu govorio je akademski slikar Vatroslav Kuliš, a okupljenima se obratio i sam umjetnik koji se zahvalio svima koji su omo-gućili i poduprli njegov prvi dolazak u Metković. Izložbu je otvorio dopredsjednik Ogran-ka Ratko Krstičević.


KULTURA

Na donjoj terasi Arheo-loškog muzeja Narona

u Vidu od 29. listopada do 4. studenoga održana je kiparska radionica pod nazivom Naro-na. Radionica je dio projekta Art Network koji vodi četvero umjetnika: Ana Gizdić iz So-lina, Nikola Faller iz Osijeka, Dejan Kljun iz Rijeke i Marija Sršen iz Blaca.

Tema radionice bile su pti-ce, a skulpture su se izrađivale u glini, kamenu i materijalu koji umjetnici pronalaze na sa-mome lokalitetu. Svrha joj je bila oblikovati kulturni identi-tet našega kraja koji će u svoj svojoj punini biti predstavljen Hrvatskoj i svijetu sljedećim radionicama koje će se održati u većem obujmu i na interna-cionalnoj razini na kojoj Art

Gradsko kulturno središte or-ganizira Treću izložbu jaslica i božićnih ukrasa te poziva sve koji bi se na izložbi željeli predstaviti da se jave u GKS Metković, Stje-pana Radića 1 ili nazovu na 099 704 69 20.

U Metkoviću je 5. studeno-ga održana Prva redovna

skupština Udruge Narenta na kojoj je predsjednik Udruge Ni-kola Grmoja podnio Izvješće o radu i fi nancijsko izvješće koje je jednoglasno prihvaćeno. Na Skupštini je dopredsjedni-ca Franka Nogolica podnijela ostavku na dužnost zbog po-slovnih obveza pa je za novu dopredsjednicu izabrana Anki-ca Jakić.

U prvoj godini djelovanja Udruga se prometnula u jednu među najaktivnijima na po-

Kiparska radionica u Vidu Skupština Udruge “Narenta”

Network, kao udruženje, dje-luje uspostavljenim međuna-rodnim radionicama u Solinu (Art Workshop Salona), Lugu u Baranji (Land art festival SLAMA), Rijeci (Internatonal Art Workshop Tarsa) i Zagre-bu (Internatonal Art camp Tr-stenik).

Radionica je završila izlož-bom koja je u subotu navečer otvorena ispred Arheološkog muzeja Narona. Uz radove troje umjetnika, izloženih na vanjskim terasama Muzeja i na prostoru ispred njega, posjeti-telji su imali prigodu vidjeti i radove vidonjske djece koja su sudjelovala na radionici.

Prilikom otvaranja nazoč-nima su se obratili umjetnici, a izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Mato Musta-pić.

U sklopu izložbe na Crkov-njaku, zemljištu u neposrednoj blizini Vida, zapaljena je sla-mnata skulptura ptice umjetni-ka Nikole Fhallera koji je tom prigodom rekao da je ptica Fe-niks upaljena kako bi se rodila nova i da bi sve ponovno bilo dobro.

dručju grada. Organizirala je četiri predstavljanja knjiga, tri tribine, tri predavanja i jedan projekt, odnosno manifestaciju u sklopu koje je održana izlož-ba, predavanje i predstavljanje knjige.

Budući da su raspolagali skromnim sredstvima od samo 2.230 kuna, iz Udruge se za pomoć zahvaljuju župnicima obiju metkovskih župa, Studiju Foto Veraja, Hotelu Narona, tvrtkama Croatia osiguranje, Dominant i Conto te Stomato-loškoj ordinaciji Kravar.

Niste li već dugo vratili knjige u Gradsku knjižnicu iskoristite petak 11. studenoga kada ćete povodom Dana hrvatskih knjižnica biti oslobođeni pla-ćanja zakasnine.


SPORTNOGOMET

III. HNL JUG

9. kolo, 8. listopadaNK Neretva - NK Raštane 2:1

10. kolo, 12. listopada NK Primorac Biograd - NK Neretva 2:0

11. kolo, 15. listopadaNK Neretva - NK Zmaj Blato 2:1

12. kolo, 22. listopada NK Jadran Luka Ploče - NK Neretva 4:3

13. kolo, 29. listopadaNK Neretva - NK Jadran KS 0:0

14. kolo, 5. studenogaNK GOŠK Dubrovnik - NK Neretva 4:2

1. ŽNL DUBROVAČKO-NERETVANSKA

4. kolo, 9. listopadaONK Metković - NK Gusar 2:0

5. kolo, 16. listopadaNK Župa dubrovačka - ONK Metković 3:0

6. kolo, 23. listopadaCroatia - Metković 6:1

7. kolo, 30. listopadaNK Maestral - ONK Metković 1:0

8. kolo, 6. studenogaONK Metković - NK Slaven 1:0.

2. HMNL JUG

3. kolo, 8. listopadaMNK Metković - MNK Torcida Megametal Reciklaža 3:8

4. kolo, 15. listopadaMNK Porto Tolero - MNK Metković 3:1

5. kolo, 22. listopadaMNK Metković - MNK Škver 8:5

6. kolo, 29. listopadaMNK Novo vrijeme - MNK Metković 2:1

7. kolo, 5. studenogaMNK Metković - MNK Crnica 3:4

UDRUGA MALONOGOMETNIH AMATERA GRADA METKOVIĆA

4. kolo, 10. listopadaGraničar Mladi - Killersi Metković 2:0Prud – Sv. Roko Podrujnica 1:4Škrapa Momići - Podkraj 8:6Norin - Vid 3:3ŠU Rogotin Columbia - Graničar 2:2Crni Put - slobodan

5. kolo, 17. listopadaKillersi Metković - ŠU Rogotin Columbia 1:3Vid - Graničar Mladi 3:2Sveti Roko Podrujnica - Norin 3:5Podkraj - Prud 9:2Crni Put - Škrapa Momići 1:2Graničar - slobodan

6. kolo, 24. listopadaPrud - Crni put 2:5Norin - Podkraj 3:0Graničar mladi - Sv. Roko Podrujnica 3:1ŠU Rogotin Columbia - Vid 5:3Graničar - Killersi Metković 1:4Škrapa Momići - slobodan

7. kolo, 31. listopada. Vid - Graničar 6:1 (3:0) Sv. Roko Podrujnica - ŠU Rogotin 2:2Podkraj - Graničar Mladi odgođenoCrni Put - Norin 5:2Škrapa Momići - Prud 3:2Killersi Metković - slobodan

8. kolo, 7. studenogaNorin - Škrapa Momići 1:6Graničar Mladi - Crni Put 2:2ŠU Rogotin Columbia - Podkraj 3:6Graničar - Sv. Roko Podrujnica 0:0Killersi Metković - Vid 3:5Prud - slobodan

Nogometom protiv droge Završnim utakmicama i dodjelom priznanja završen je X.

nogometni turnir Nogometom protiv droge, koji se mjesec dana igrao na terenu ONK Metković.

Na Turniru su se natjecali svi učenici OŠ don Mihovila Pa-vlinovića, osim djevojčica iz nižih razreda (od 1. do 4. razreda).

Tablica nakon 8. kola:

1. Škrapa Momići 18 2. Crni put 173. Vid 16 4. Norin 13 5. Graničar mladi 12 6. Podkraj 12

7. ŠU Rogotin 118. Killersi Metković 9 9. Sv. Roko Podrujnica 9 10. Graničar 5 11. Prud 0


SPORTKao i proteklih deset godina, organizatori Turnira su: Škola nogometa ONK Metković u suradnji sa OŠ don Mihovila Pa-vlinovića, uz logističku potporu Ustanove Športski objekti Met-ković.

Najbolji strijelac u kategoriji od 1. do 4. razreda sa sedam postignutih golova je Mladen Bubalo iz 1. a, najbolji vratar je Jurica Talajić iz 4. b, a najbolji igrač je Sven Marević iz 4. b.

U kategoriji od 5. do 8. razreda najbolji je strijelac, s deset postignutih golova, Mate Petrić iz 5. b, najbolji vratar je Robert Jakić iz 8. b, a najbolji igrač je Roko Brečić iz 8. b.

U ženskoj konkurenciji najbolji strijelac, s četirima posti-gnutim golovima, je Branka Marušić iz 6. b, najbolja vratarka je Marina Cindrić iz 8. a, a najboljom igračicom proglašena je Iva Borovac iz 8. a. Posebno priznanje za sudjelovanje dobio je učenik Daro Šetka.

Pobjednici Turnira, prema kategorijama, su: za dječake 2. b, 4. b, 6. b i 8. b, te među djevojčicama: 6. b i 8. a.

RUKOMET2. HRL JUG MUŠKI

3. kolo, 8. listopadaRK Jelsa - RK Metković 1963 21:26

4. kolo, 15. listopada RK Metković 1963 - RK Krilnik 45:25

5. kolo, 22. listopada RK Trilj Pršut Voštane - RK Metković 1963 20:21

6. kolo, 27. listopada RK Metković 1963 - RK Hrv. dagovoljac 34:30

7. kolo, 5. studenoga RK Knin 95 - RK Metković 1963 29:47

2. HRL JUG ŽENE

4. kolo, 15. listopadaRK Hoteli Makarska - ŽRK Metković 26:22

5. kolo, 12. listopadaŽRK Metković - RK Split 13:23

6. kolo, 29. listopadaRK Split 2010 - ŽRK Metković 35:14

KOŠARKAA2 LIGA (M) – JUG

1. kolo, 12. listopadaKK Metković - KK Trogir 74:68

2. kolo, 15. listopadaKK Metković – slobodan

3. kolo, 22. listopadaKK Metković - KK Došk 99:65

4. kolo, 29. listopadaKK Voštarica - KK Metković 77:72

5. kolo, 5. listopadaKK Metković - KK Solin 90:76

BOĆANJE1. HBL

1. kolo, 22. listopada BK Metković - BK Zrinjevac 16:6

2. kolo, 5. studenoga BK Istra Poreč - BK Metković 22:4

Metkovski boćari treći u ZagrebuNa Dan neovisnosti 8. listopada BK Neretva iz Zagreba or-

ganizirao je Kup kneza Domagoja u boćanju na kojemu je, među osam momčadi, sudjelovao i BK Metković. Metkovci su osvojili treće mjesto, a na istome natjecanju Vedran Crnčević bio je najbolji u bližanju i izbijanju bulina.


SERVISNE INFORMACIJE

DOM ZDRAVLJA METKOVIĆUprava: 681 644 / 681 184 fax: 680 188

radno vrijeme: 7,00 – 15,00 (od ponedjeljka do petka)

Rodilište: 681 769 Hemodijaliza: 680 288 Hitna: 681 548 RTG i UZV kabinet: 690 027Specijalistička ambulanta

radno vrijeme: 7,00 – 15,00upisi pacijenata: 8,00 – 10,00

Liječnici iz Dubrovnika: 680 255

Ordinacije obiteljske medicineparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mira Jurković - 680 257dr. Ana Bajo - 680 383dr. Hrvoje Bočkaj - 683 602dr. Sanja Milošević - 680 242neparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodnedr. Viktorija Domićdr. Sonja Barač - 683 476dr. Đina Mustapić - 680 080dr. Jadranka Prusac - 683 603radnim danom od 8 do 16dr. Nada Šušnjar - 681 468

Spec. pedijatrijska ordinacijaparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodne dr. Vladimir Krmek - 680 011neparnim nadnevcima ujutro, parnim nadnevcima poslijepodnedr. Rasema Bubica - 680 120

Medicinsko-biokem. laboratorijMira Kevo, dipl. inž. - 680 277

Fizikalna medicina i rehabilitacijaponedjeljak - petak 7,00 - 15,00Upis pacijenata utorak - petak 9-12tel.: 683 579

Stomatološke ordinacijeparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Danijela Planinić - 683 809dr. Janja Volarević - 683 423dr. Zdravka Ostojićdr. Damir Dodog neparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodnedr. Nataša Marindr. Željana Jerković - 683 351srijeda i petak ujutropon., utorak i četvrtak poslijepodne:dr. Mirjana Marević, spec. ortodontica

Spec. ginekološka ordinacijaponedjeljak, srijeda i petak ujutroutorak i četvrtak poslijepodnedr. Ahmet Bubica - 681 090pon., srijeda i petak poslijepodneutorak i četvrtak ujutrodr. Živko Matuško

Spec. pulmološka ordinacija:ponedjeljak, srijeda i petak ujutroutorak i četvrtak poslijepodnedr. Darka Volarević - 681 271

Spec. internistička ordinacija:ponedjeljak, srijeda poslijepodneutorak i četvrtak i petak ujutro teI. i III. subota u mjesecudr. Berislav Šušnjar - 681 085

Zavod za javno zdravstvodr. Asja Palinić-Cvitanović, spec. školske medicine - 681 979Higijensko-epidemiol. službadr. Miljenko Ljubić, spec. epidemiolog - 680 299

PRIVATNE ORDINACIJEradnim danom od 8 do 16Poliklinika Bušić - 681 400dr. Gradimir Čolić - 681 741dr. Dubravka Bošnjak - 680 400Očna ordinac. Hajvaz 681-673

Arheološki muzej Narona 687 149Autobusni kolodvor 060 365 365Centar za socijalnu skrb 690 999Dom za smještaj i rehabilitaciju (Starački dom) 696 406Dom zdravlja - pogledati desnoDržavna geodet. uprava 681 844Državni arhiv 690-733Državni inspektorat 686 665Državno pravobranitelj. 681 003FINA 681 968; blagajana 682 005 Gimnazija 681 344Gradsko Poglavarstvo 681 020 Gospodarstvo 681 866 Kulturno središte 681 903Gradska Knjižnica 681 715 Sportska dvorana 681 060Hotel Narona 681 444 MB 681 812 Metković 684 396Hrvatska Elektroprivreda 468 800 Pošta OJ Metković 681 358 PU Vid 687 322 Radiotelevizija 691 046Hrvatske Šume d.o.o. 681 330 Željeznice - kolodvor 685 393Hrvatski Crveni križ 681 610 Zavod za mirov. osig. 681 796 Zavod za polj. savj. sl. 680 434 Zavod za zapošljavanje 681 011

Zavod za zdrav. osigur. 681 233Lučka kapetanija 681 681Ljekarna Draženović, ljekarna I 681 295 ljekarna II 686 344 Kusić-Palaversa 681 606Komunalno poduzeće 685 342Matica hrvatska 681 724Matični ured 690 087Ministarstvo fi nancija Carinarnica 681 998 Porezna uprava 684 920Općinski sud 684 900Općinsko državno odvj. 681 322Osnovna škola Don M. Pavlinovića 686 098 Područ. škola Prud 687 280 Područna škola Vid 687 418 Stjepana Radića 681 621Policijska postaja 444 222Prekršajni sud 681 087Srednja škola 681 088Tehnički pregled vozila 681 304Veterinarska ambulanta Dr. Milan Kralj 681 277 Ili Med Veterina 686 776 Vet. ambul. Paponja 680 223Županija dubrovačko-neretv. Ispostava Metković 681 155 Vodopr. ispostava 681 655Župni ured Sv. Ilije 681 818 Sv. Nikole 686 018 Gospe od Snijega Vid 687 392

VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI

POLICIJA 192VATROGASCI 93HITNA 94

relacija Metković vrsta vremena po postajamadolazak odlazakMetković-Ploče 5,20 putnički K. Norinska 5,24, Krvavac 5,26, Opuzen 5,29, Komin 5,32, Banja 5,34, Rogotin 5,37, Stablina 5,41,

Ploče 5,43. (ne vozi nedjeljom i blagdanom)Ploče-Zagreb 6,23 6,35 brzi Ploče 6,05, Mostar 7,38, Konjic 8,50, Sarajevo 10,00, Doboj 13,29, Banja Luka 15,29, Prijedor 16,23,

Sisak 18,53, Zagreb 19,47.Ploče-Metković 6,38 putnički Ploče 6,15, Stablina 6,17, Rogotin 6,21, Banja 6,24, Opuzen 6,30, Krvavac 6,32, K. Norinska 6,34.

Metković-Ploče 7,15 putnički K. Norinska 7,19, Krvavac 7,21, Opuzen 7,24, Komin 7,27, Banja 7,29, Rogotin 7,33, Stablina 7,36, Ploče 7,38.

Sarajevo-Ploče 10.07 10.22 brzi Sarajevo 6,45, Mostar 9,06, Čapljina 9,42, Ploče 10,41.

Ploče-Metković 13.10 putnički Ploče 12,47, Stablina 12,49, Rogotin 12,52, Banja 12,56, Komin 12, 58 Opuzen 13,01, Krvavac 13,04, K. Norinska 13,06.

Metković-Ploče 13.25 putnički K. Norinska 13,29, Krvavac 13,31, Opuzen 13,33, Komin 13,37, Banja 13,39, Rogotin 13,42, Stablina 13,46, Ploče 13,48.

Ploče-Metković 14.33 putnički Ploče 14,10, Stablina 14,12, Rogotin 14,15, Banja 14,19, Komin 14.21, Opuzen 14,24, Krvavac 14,27, K. Norinska 14,29.

Ploče-Sarajevo 17.18 17.34 brzi Ploče 17,00, Čapljina 17.44, Mostar 18,40. Konjic 19,47, Sarajevo 20,59.


Ploče-Metković 18.33 putnički Ploče 18,10, Stablina 18,12, Rogotin 18,15, Banja 18,19, Komin 18,21, Opuzen 18,24, Krvavac 18,27, K. Norinska 18,29.


Zagreb-Ploče 21.44 21.57 brzi Zagreb 8,57, Sisak 9,52, Sunja 10,22, H. Kostajnica 10,39, B. Novi Novi 11,44, Prijedor 12,16, B. Luka 13.15, Doboj 15,12, Zenica 16,47, Sarajevo 18,05, Konjic 19,31, Mostar 20,43, Čapljina 21.20, Ploče 22,06.

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR METKOVIĆDOLAZAK I ODLAZAK VLAKOVA


SERVISNE INFORMACIJE

Izdavač:GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE METKOVIĆ

Za izdavača:NATAŠA VUČKOVIĆ

Glavni urednik:IVICA PULJAN

Novinari:IVICA PULJAN

IVANA ILIĆ

GSM:098 198 73 11

e-mail:[email protected]

URL:www.metkovic.hr/vjesnik

Naklada:5000 kom

Tisak:TISKARA ZAGREB d.o.o.

AUTOBUSNI KOLODVOR METKOVIĆtel.: (020) 680 074

ZAGREB Split - autocesta 6,00, 8,40, 11,40, 13,15 (1. VI. - 15. IX.), 20,40, 22,40 preko Splita i Zadra 7,30preko Splita i Knina 19,45 preko Gospića na autocestu 23,30

VUKOVAR preko Mostara i Osijeka 18,45

SPLIT 5,15, 6,00, 7,30, 8,40, 10,40, 11,40, 13,10 (od 1. VI. do 15. IX), 13,45, 16,15, 19,45, 20,40, 22,40, 23,30

DUBROVNIK 4,20, 5,20, 6,15, 7,15, 7,50, 8,10, 11,30 (3. VII. - 15. X.), 13,30, 14,45, 16,00, 17,45, 19,00, 23,15 (15. VI. - 15. IX.)

Polazak autobusa iz Metkovića za:DOMAĆE LINIJE

Dolazak autobusa u Metković iz:

SARAJEVO 9,30 (15. 6. - 06. 9.), 9,40, 12,30, 13,50, 18,40 (Tuzla), 22,30 (15. VI. - 6. IX.)

BEOGRAD 19,45

MOSTAR 5,45, 6,00, 6,30, 6,50, 9,50, 11,30, 12,30, 14,10, 17,20, 18,40, 19,45, 22,30 (15. VI - 6. IX.)

ULCINJ 8,00

ZENICA 17,25

ZAGREB 4,20, 5,20, 6,10, 7,45, 16,00, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)iz Varaždina 19,00iz Zadra 4,20, 18,50

VUKOVAR preko Osijeka 8,00

SPLIT 4,20, 5,20, 7,45, 11,35, 12,10, 13,30, 14,45, 15,40, 16,00, 17,45, 18,45, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)

DUBROVNIK 7,30, 8,30, 10,45, 11,30, 14,25 , 17,20, 18,00, 18,45, 19,40, 20,40, 22,40, 23,30

MEĐUNARODNE LINIJEPolazak autobusa iz Metkovića za:

SARAJEVO 11,20, 12,15, 14,20

MOSTAR 8,00, 10,40, 11,40, 13,15, 14,40, 17,30, 19,15

BEOGRAD 12,15

ULCINJ 18,45

ZENICA 13,30

Dolazak autobusa u Metković iz:

Vjesnikmetkovski

C J E N I KOGLAŠAVANJA U

METKOVSKOM VJESNIKU

1/16 stranice 150 kn

1/8 stranice 250 kn

1/4 stranice 450 kn

1/2 stranice 800 kn

cijela stranica 1500 kn

lažna duplerica 2800 kn

duplerica 3500 kn

Ubacivanje 5000 kom. gotovih propagandnih materijala 2500 kn

UDRUGA “OTAC ANTE GABRIĆ” Športska b. b. Metković

Ako ste zainteresirani za pretplatu kontakti-

rajte nas na e-mail [email protected].“Cijena” pretplate je iznos poštanskih troš-kova plus odgovaraju-

ća omotnica.

AKTIVNOSTI DNEVNOG BORAVKA METKOVIĆ - LISTOPAD 2011.

Svaki dan od 8 do 14 h- Društvene igre (domino, karte, šah...)- Dnevni i tjedni tisak

Utorkom i četvrtkom od 9 do 11- Kreativne radionice i druženje

Petkom u 10 h- Ispunimo dan vježbanjem

23. studenog (srijeda) u 10 h- Tombola

24. studenog (četvrtak) u 10 h- Prigodno predavanje o očuvanju zdravlja

28. studenog (ponedjeljak) u 9 h- Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi


ZADNJA, ALI NE I POSLJEDNJA

GRADSKI PARK METKOVIĆpetak, 18. studenoga u 19,30 hpetak, 18. studenoga u 19,30 h

MOJE SVJETLOZA MOJ VUKOVAR

Nositelj projekta: UOSI “Prijatelj” MetkovićSuorganizator: Grad Metković

Pokrovitelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

BOLJE UPALITI MALO SVJETLO NEGO PROKLJINJATI TAMU

Documents

petak, 11. studenoga 2011. Vjmetkovski esni … · zgradama koji je Hrvatski sabor donio 15. srpnja u svrhu oza-konjenja takvih zgrada, ... gusari. Na groblju je obred za sve naše