broj 89 | godina 7 | besplatni primjerak Petak, 10. listopada 2014.

6 .rtS3 .rtS

Besplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare

PRILOG: Uređivanje urbanih vrtova u gradu Zagrebu sve popularnije (str. 20-22)

Vi pitate, gradonačelnikBandić odgovara

Četiri velika natjecanja

Klopa s klupaDolac posjetilo više od 5.000građana

Zagreb od 2014. do 2018. domaćin velikih međunarodnihsportskih natjecanja

Službeno glasilo Grada Zagreba

Dan otvorenog trgaZagreb dobio novi hram glazbene umjetnosti

Otvoren ,,Vau park ” naRavnicamaNajveći park za pse u Hrvatskoj

Gost uvodničarBoris T. Matić, direktor Zagreb Film Festivala

12 .rtS

13 .rtS

23 .rtS

Blic vijesti02 zagreb.hr10. listopada 2014.

Povodom svog 20. rođendana Im-portanne Centar je u suradnji s Prvim radijem organizirao veliku proslavu kojom je iznenadio broj- ne građane. Uz Antoniju Blaće i Franu Domitrovića, koji su vo-dili rođendanski zabavni program, prisutni su imali priliku družiti se i s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem, pjevačicom Majom Vučić, pjevačem grupe Vatra Ivanom Dečakom, glum-cima Natašom Janjić i Reneom Bitorajcem, košarkašima Cedevite, nogometašima Dinama i drugim poznatim osobama. Svi su se oni prisjetili što im je obilježilo sredinu 90-ih godina prošlog stoljeća, kada je Zagreb dobio svoj prvi pravi shopping centar.

Importanne centar proslavio 20. rođendan

Nova parkirališna mjesta za kamione u podružnici Robni terminali na Jankomiru

Novouređene ulice, Mesnička i Streljačka, ponovno su otvorene za promet. Vrijednost radova, koji su započeli još sredinom lipnja, je 10 milijuna kuna, a osim kamenarskih radova, obnovljene su i sve komu-nalne instalacije: vodovodne, plin-ske i električne. Posjetivši radove koji su krajem ru-

Mesnička i Streljačka ponovno otvorene za promet

Osma po redu „Sveučilišna vrtna zabava“ održala se 28. rujna u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čime je tradicionalno obilježen početak nove, 346. po redu, akademske godine. Uz broj- ne pripadnike akademske za-jednice, zabavi je prisustvovao i gradonačelnik Bandić najavivši da će se uskoro krenuti s obnovom staklenika u Vrtu. Također je dodao kako je finaliziran projekt kojim bi se pasarelom spojio Botanički vrt s Adrenalinskim parkom u Ulici Grgu-ra Ninskog, a koji bi do sljedeće Sveučilišne vrtne zabave trebao biti dovršen.

Sveučilišna vrtna zabava u Botaničkom vrtu

Prvog dana mjeseca listopada, gradonačelnik Bandić otputovao je u Rim gdje je sudjelovao na oku-pljanju gradonačelnika 28 glavnih gradova EU. Bandić je održao izla-ganje na temu „Potrebe glavnih gradova u kontekstu EU urbane legende – prijedlozi i zajedničke akcije“ prilikom kojeg je rezimirao zajedničke ciljeve svih gradova, a jedan od najznačajnijih je korištenje i usmjeravanje potencijala gradova u opću dobrobit Europe i njezinih stanovnika te oblikovanje Agende da inovativno i učinkovito posluži toj svrsi.

Milan Bandić na sastanku gradonačelnika 28 gradova Europske unije

U zadnjem tjednu rujna, u podružnici Robni terminali Zagreb na Jankomiru, svečano je obilježeno puštanje u rad sustava naplate va-njskog teretnog parkirališta. Nova 72 parkirališna mjesta na raspola-ganju su teretnim vozilima po cijeni od 3 kune po satu. Uz direktora podružnice Robni terminali Krunoslava Gašparića, otvorenju je nazočio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

U povodu zatvaranja „Trećih dana tehničke kulture“ koji su se 26. i 27. rujna održali u OŠ Gračani, Milan Bandić uručio je Nagradu Zagrebačke zajednice tehničke kulture ,,Dr. Oton Kučera” ovogodišnjim laureatima.Slavljenici su redom Biserka Petrović, nagrađena za svoje izuzetne međunarodne uspjehe, Sanja Kovačević, za udžbenike „Čudesni svijet tehnike” te Madeleine Wolf, za uspjehe postignute u ulozi voditeljice Odjela za tehničku kulturu Grad-skog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Nagrada za životno djelo pripala Zdravku Škokiću.

Gradonačelnik uručio ovogodišnje Nagrade ,,Dr. Oton Kučera”

jna bili pri kraju, gradonačelnik se zahvalio svim radnicima što su 3,5 mjeseca radili gotovo sedam dana u tjednu, a stanovnicima na razu-mijevanju i strpljenju. „Ljudi su radili i nedjeljama jer se jedino tako nešto može napraviti. Bog će nam oprostiti“, poručio je Milan Bandić.

Završnica dvodnevnog boravka vi-sokog izaslanstva Grada Mainza u Zagrebu bio je obilazak zagrebačke tržnice Dolac i najužeg gradskog središta. Gradonačelnicima dvaju gradova pridružili su se njemački i hrvatski akademici kulinarstva Johann Lafer i Branko Ognjenović. Gradonačelnika Mainza Michaela Eblinga posebno je oduševio Dolac: „Imate nevjerojatnu tržnicu, s raznolikom ponudom i sus-retljivim prodavačima, takvo nešto Mainzu nedostaje“, komentirao je. Prvog dana posjeta, izaslanstvo iz Njemačke posjetilo je palaču Dverce gdje razgovaralo na temu suradnje u hotelijersko-turističkoj branši između ovih dvaju gradova.

Izaslanstvo Mainza oduševljeno centrom grada i tržnicom Dolac

Centar Kulture Pešćenica poziva djecu, mame, tate, bake i djedove na zajednička kreativna druženja koja se, od 17.30 do 19 sati, održavaju svakog drugog petka pa sve do kraja ove godine. Program čine likovne i lutkarske radionice pod nazivom „Kreativne familije“ koje će ujediniti maštu djece i roditelja, a organizatori tvrde kako je cilj programa vratiti izgubljene vrijednosti, unaprijediti komunikaciju, povjerenje i odnose svih članova obitelji s obzirom na današnje potrošačko društvo koje dirigira ritam i dinamiku obiteljskog života. Radionice se u listopadu održavaju 3., 17. i 31.10.

Kreativno druženje za cijelu obitelj u Centru kulture Pešćenica

U sklopu javno-zdravstvene akcije, koju je u povodu Svjetskog dana srca organizirao Grad Zagreb – Gradski ured za zdravstvo, Zaklada „Hrvatska kuća srca“ i Poliklinika „Srčana“, organizirani su besplat-ni preventivni kardiovaskularni pregledi za oko stotinu Zagrepčana između 40 i 60 godina. „Bez Srčane nezamisliva je medicinska usluga Grada Zagreba, prepoznatljiva ne samo u Zagrebu i Hrvatskoj već i u cijeloj jugoistočnoj Europi“, is-taknuo je gradonačelnik Bandić, podsjetivši da se u Draškovićevoj 13 već 1950. godine nalazio Dis-panzer za bolesti srca.

Svjetski dan srca obilježen besplatnim kardio- vaskularnim pregledima

U povodu osvajanja prvog mjesta u ekipnoj konkurenciji na Europ-skome prvenstvu u Bukureštu, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić primio je u Gradskoj up-ravi hrvatsku juniorsku žensku judo reprezentaciju i predstavnike Hrvatskoga i Zagrebačkog judo saveza. „Upravo ovakvi rezultati potvrđuju da je Zagreb grad spor-ta“, ponosno je istaknuo Bandić. „Naše juniorke u posljednje vri-

Povijesna medalja ženskejuniorske judo reprezentacije

jeme ostvaruju sve bolje rezultate, a ovo prvo mjesto koje su timski osvojile predstavlja prvu povijesnu medalju za hrvatski i europski judo sport“, izjavila je predsjednica HJS-a Sanda Čorak, nadodavši da je to prvo europsko prvenstvo s timskim natjecanjem. Cure su pobijedile tri velike reprezentacije - Njemačku, Veliku Britaniju i Francusku.

Krenula kampanja ,,Darujmo ružičasti život”Zadnjeg dana rujna, simboličnim uronom kod zagrebačkih fontana od minutu i deset sekundi u spo-men na 1.0 10 osoba umrlih od raka dojke u 2013., višestruki svjetski rekorder u ronjenu na dah Goran Čolak ot-vorio je ,,Ružičasti mjesec” u sklopu kampanje ,,Darujmo ružičasti život” kojom se prikupljaju sredstva za kupnju aparata za intraoperativno zračenje u organizaciji udruge ,,Eu-

Gost uvodničar 03

ImpressumNaručitelj:Grad Zagreb

Nakladnik:Medijska mreža d.o.o.Gundulićeva 45Zagreb

Za nakladnika:Branka Panić

Redakcija:Medijska mreža - Zagreb.hrTomašićeva 12, Zagrebtel: 01 555 1353e-mail: redakcija@mmreza.hre-mail:zagreb.hr@mmreza.hr

Tisak:Tiskara Zagreb d.o.o.Radnička cesta 210Zagreb

Glavni urednik:Marko Hodaljinfo@mmreza.hr

Novinari:Maja ŠpoljarecMaja Jurković

Grafička priprema i dizajn:Goran Malnar

Fotografije:Maja Špoljarecwww.zagreb.hrwww.zgh.hr

Naslovnica: Arhiva Hoto grupe (trgovački centar Cvjetno)

Idući broj izlazi: 14. studenog 2014.

Iz sadržaja:

Foto : Maja Špoljarec

zagreb.hr10. listopada 2014.

Piše: Boris T. Matić, direktor Zagreb Film Festivala

Prije Zagreb Film Festivala, Zagreb je bio jedna od ri-jetkih europskih metropola

koja nije imala filmski festival s imenom grada u nazivu. Činilo nam se jako važnim da to ispravi-mo i da Zagreb postavimo na kartu svjetskih gradova koji imaju prave filmske festivale. Od samih početaka, Zagrepčani su ovu mani-festaciju prepoznali i posjećuju sve naše programe u velikom broju.

Iako ne mogu govoriti o značaju festivala, jer je na drugima da to procjenjuju, svakako mogu reći da gledanjem filmova i druženjem s našim gostima posjetitelji imaju priliku upoznati druge kulture i uživati u, prema našem mišljenju, visoko vrijednim umjetničkim ostvarenjima. Na taj način se educiraju, zabavljaju i šire svoje spoznaje izvan granica našeg gra-da i Hrvatske. Gosti koje dovodi-mo, a svake godine je to stotinjak filmaša iz cijeloga svijeta, ponov-no se vraćaju u Zagreb kojim su oduševljeni i na taj nas način pro-moviraju u svijetu. U posljednjih nekoliko godina primjećujemo da sve više stranih gledatelja dolazi na naše projekcije i događanja, tako da se nadamo da je i naš fe-stival doprinio tom zagrebačkom turističkom „boomu“. Sve ovo ima veliku važnost za naš grad i drago mi je da Grad Zagreb to primjećuje te nas sve ove godine snažno podržava.

Ove godine očekuje nas više od 100 filmskih ostvarenja iz cijeloga svijeta svrstanih u 12 različitih programa. Uz naš Glavni natjecateljski program, gdje se filmovi u različitim kategorijama bore za nagradu ,,Zlatna kolica’’, ponovno dovodimo filmove iz pet velikih  europskih zemalja. U pro-gramu Moj prvi film predstavljamo Rumunjsku, a na popularni dječji

program Bibijadu dovodimo dan-ske dječje filmove. S Europskom komisijom drugu godinu zaredom predstavljamo i finaliste ,,Lux’’ na-grade. Pripremili smo i nove pro-grame, jedan od njih je Ponovno s nama, u kojem će zagrebačka pu-blika imati priliku vidjeti ostvarenja autora koje smo prethodnih godina predstavljali na našem festivalu. Po-vodom 100 godina od početka Ve-likog rata prikazujemo filmove koji se bave tom temom.

I ove godine surađujemo s festi-valom ,,Queer Zagreb’’ i zajednički priređujemo retrospektivu britan-skog autora Dereka Jarmana. Uz sve navedeno, uvodimo i program za srednjoškolce koji se zove Bib PLUS. U Glavnom programu svaka-ko bih istaknuo kako je u kategoriji dugometražnih igranih filmova više od polovine filmova inspirirano stvarnim događajem. Predlažem čitateljima da izdvoje malo vreme-na i na našim stranicama pronađu informacije o onome što ćemo im ponuditi od 19. do 26. listopada.

Kao i svake godine prikazat ćemo naš nacionalni natjecateljski pro-

gram Kockice u kojem će se ovaj put natjecati 12 kratkih filmova za na-gradu ,,Zlatna kolica’’ i za 10.000,00 kuna koje dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih redatelja. Odmah po završetku festivala krećemo u pripreme za sljedeće izdanje. Tako je to cijele godine i od samog početka. Nas nekolicina radi stalno, a onda nam se prema potrebi u tijeku godine priključuju i drugi voditelji sektora.

Planovi su i dalje biti što bolji, raznovrsniji, atraktivniji i privlačniji publici. Volio bih da ZFF bude prepoznat kao najvažniji kulturni događaj ovog dijela godine, a ako to jest tako, mi možemo obećati da građane našega grada nećemo razočarati. I ove godine prvenstveno će moći uživati u (neskromno tvrdim) odličnim filmovima, predavanjima, radionicama i zabavama. Moći će se upoznati i razgovarati s našim brojnim gostima, a vjerujem da ni međusobnih druženja i upozna-vanja novih ljudi, kao i svake go-dine, neće nedostajati.Dragi čitatelji: svakako dođite! Jamčim vam jako dobar provod.

5 Kino Europa – niz godina mjesto susreta i pozitivnih vibracija 6 Zagreb od 2014. do 2018. domaćin četiriju velikih sportskih natjecanja 8 Plesnim studijima na zagrebačkom ADU potrebna financijska podrška 13 Dan otvorenog trga - Zagreb dobio novi hram glazbene umjetnosti 14 TEMA BROJA: Trgovački centri u Zagrebu - toliko više od šopinga 19 Barcelona – nagrada „Europska prijestolnica inovacija“ u 2014. godini 20 PRILOG: Urbani vrtovi sve popularniji u gradu Zagrebu 23 Otvoren “Vau park” na Ravnicama, najveći park za pse u Hrvatskoj 25 Trofej UEFA Champions League u Zagrebu 28 Više od stotinu filmova sa svih strana svijeta na 12. ZFF-u

Arhiva shopping centara u gradu Zagrebu (potpisano unutar Teme broja)

Lice grada04 zagreb.hr10. listopada 2014.

Dragi čitatelji,

Lice grada je rubrika kojom slavimo sve ljepote Zagreba, zato hvala Draženu, Dorotei, Evi, Fei, Ivani, Judith, Marinku, Matiji, Tanji, Vleri, Zlatku, Ivi, Ani, Dubravki, Valentini, Tomislavu, Antoniju, Ljiljani, Željku, Aniti, Ivanu, Zoranu, Stivensu, Dariji, Mladenki, Dubravku, Adrianu, Andrijani, Ivanki, Vesni, Marku i Ana Mariji na poslanim fotografijama i svima koji su se aktivirali na našoj Facebook stranici Zagreb Online. Kako smo i najavili, fotografije s najviše lajkova nagrađujemo, pa tako večeru za dvoje u restoranu Fort Apache osvaja Dorotea Corelj, sa svojom fotografijom katedrale (257 lajkova), a masaža u Bliss studiju ide Antoniju Ivičeviću koji je poslao fotku Radićeve ulice po zimi (162 lajk). Fotke koje vidite iznad ovog teksta najbolje su prema izboru naše redakcije. Nastavite i dalje slati na info@mmreza.hr, napravit ćemo novi album te osmisliti nove načine igranja i nagrađivanja.

Andrijana

ZlatkoEva

Ivan

Tanja Zoran

Dorotea

Lice grada - simboli Zagreba 05zagreb.hr10. listopada 2014.

Kino Europa – već dugi niz godina najdraže mjesto susreta i pozitivnih vibracijaPOVIJEST I NEPOZNATE ČINJENICE O JEDNOJ OD NAJPOPULARNIJIH LOKACIJA U ZAGREBU

Pitate li bilo kojeg stanovnika Zagreba o kinu Europa, vrlo često ćete dobiti odgovor: ,,Ono je sve!” I doista, ono je mjesto koje redovito dočekuje najpopularnije domaće festivale, različita predavanja, okrugle stolove i konferencije. Ono je simbol oku-pljanja i druženja, kulturnog uzdizanja i dobrih provoda. Sve u jednom.

Više od svega, kino Europa jedan je od simbola „starog“ Zagreba,

onog koji svi spominju, a u isto vrijeme ga se sve manje sjećaju, iako je nesumnjivo za mnoge up-ravo „starinski“ Zagreb polazišna točka njihove ljubavi i privrženosti prema gradu. Možda griješimo ili smo svoju nostalgičnost ne-pravedno automatski „pripojili“ svim Zagrepčanima, rođenima i pridošlima, ali u vrijeme kada svjedočimo eksploziji novih, mo-dernih zdanja, teško je ne prisjetiti se Za-greba kako je nekad izgledao.

Kino Balkan

Za sve one (pa i nas) koji su možda premladi da bi neke stvari prizvali u sjećanje, postoje fotografije, najjače oružje u borbi protiv zaborava. Jedna od njih, na koju smo naletjeli na blogu Vanje Radovanovića, pod nazivom „Nepoznati Zagreb“, prikazuje upravo kino Europa, odnosno tadašnje kino Balkan. Iako je u početku bilo određenih sumnji kako se radi o istoj lo-kaciji, autor je uz pomoć, kako ih je nazvao u blogu, „već poznatih gradoistraživača punih entuzi-jazma i znanja o gradu“ (u blogu su navedeni kao „Mladen“, „VT“ i „GP“) analizirao fotografiju, utvrdio autentičnost lokacije te prenio dio informacija o povijesti i karakteris-tikama jednog od najpopularnijih kina u gradu Zagrebu. Dio bloga Vanje Radovanovića, kao i dio teksta koji je on sam prenio iz odgovarajućih rješenja Ministar- stva kulture Republike Hrvatske, prenosimo vam u nastavku teksta.

Zaštićeno kulturno dobro

„Ova je priča pravi primjer kako se jedna stara fotka (op.a. fotka gore desno) može pokazati kao nositelj pregršt informacija iz kojih se može podosta toga iščitati o izgledu grada i gradskom životu tog doba. Dakle, sve je počelo fotografijom koja je, navodno, prikazivala kino Balkan u neko rano poratno doba (tako se barem moglo zaključiti po dobro vidljivoj zvijezdi). No, trebalo je provjeriti je li to zais-

ta to kino, jer zgrada nije bila posve nalik na onu koja i danas stoji na mjestu tog kina, danas zvanog kino Europa. Fotku je pronašao Mladen na web stranici portala MojFilm.hr na kojem je objavljena vijest kako je kino Europa postalo zaštićeno kulturno dobro i zakon- ski definirano nacionalno blago Republike Hrvatske.

Zgrada sagrađena 20-ih

Iz rješenja Ministarstva kulture dalje stoji kako, s obzirom na kulturno-povijesnu, graditeljsko-tipološku, arhitektonsku te urbanističku kvalitetu, kao i visok stupanj očuvanosti istaknutih i vrijednih graditeljskih i oblikovnih obilježja unutarnjeg uređenja s bogatim štukaturama i kipar- skim radovima, napose u održanoj namjeni, zgrada kina Europa u Za-grebu ima svojstva kulturnog do-bra. Zgrada je sagrađena 1924./25. godine prema osnovi arhitekta Srećka Florshutza, atelijer S. Florshutz i braća Hintermeier, kao integralni dio većeg urbanog ansambla: ulične trgovačko-stambene četverokatnice u Ma-sarykovoj 10, gradskog pasaža s trgovačko-stambenom galeri-jskom četverokatnicom u Miškecovom prolazu 1-3 i nasuprot njoj postiranom zgradom kino-kazališta te trgovačko-stambene četverokatnice u Varšavskoj 3-5. Zgradu kino-kazališta podigli su braća Alfred i Leo Muller, nasljed-nici najveće gradske ciglane „Muller“ u Kustošiji i utemeljitelji uglednog „Industrijalnog voćarstva Milerov brijeg“. Okušavši se i kao glumac u prvim hrvatskim filmovima, filmofil Leo Muller, nakon gradnje kina „Helios“ u Frankopanskoj 10/1 (danas GDK Gavella), 1924./25. podiže elitnu kinodvoranu u Varšavskoj, na mjestu gdje je od druge polovine 19. stoljeća stajala poznata restau-racija Lobe-Krizmanić s pivnicom i plesnom dvoranom, čiji su po-drumski dijelovi (ledvenica i ras- hladne komore) očuvani u po-drumskome sjevernom dijelu zgrade kino-kazališta. Ona je bila adaptirana 1919. godine za

prvu zgradu kina „Balkan“ braće Muller, prema osnovi arhitekta Ferde Šege. Prva hrvatska nam-jenska kinodvorana, izgrađena na željeznoj konstrukciji, bila je dugačka 56, a široka 15 i pol meta-ra. Pročelja građevine jednostavna su i bez ukrasa, a na bočnim strana-ma s istaknutim potpornjima no- sive konstrukcije. Podijeljena je na dva dijela; u prvom, sjevernom, ulaznom dijelu nalaze se blagajne i dvije čekaonice, jedna u prizem-lju, druga na katu te podrum; u drugom, južnom dijelu, nalazi se gledalište s pozornicom. U luksu-znoj čekaonici u prizemlju „za prva i ostala mjesta“ bio je smješten buffet i pletene stolice, a nasred čekaonice nalazio se vodoskok kipara Sunka, izrađen od umjet-nog kamena. Kiparski ukrasi djelo su kipara Sunka i Pitzgera. Iz ove čekaonice vode dvostruke stube, koje su ukrašene skulp- turama kipara Vihre, đaka praške akademije, u čekaonicu za lože i balkon. Gledalište je dugačko 40m, široko 14m i visoko 11 i pol metara.

Jedina takva na Balkanu

Projekcijska ploča na pozor-nici uokvirena je širokim zlatnim okvirom urešenim akantovim lišćem kipara Pitzgera, a s lijeve i desne strane nalaze se stupovi od crvenog mramora s bogato urešenim kompozitnim glavicama na kojima stoje po dva Vihrina fau-na koji drže teret ostale konstruk-cije nad pozornicom. U podnožju

pozornice bio je namješten orkestar od 16 ljudi. Zidovi su ukrašeni bo-gatim štukaturama, a iza reprezen-tativnih zidnih svijećnjaka nalaze se rešetke ventilacije, kao i na stropu ukrašenom trima vijencima. Zgrada ima centralno grijanje i kli-matizaciju putem mreže kanala u zidovima i stropu, koje vode iz strojarnice u podrumu, te zasebnu regulaciju temperature za svaku prostoriju. U dvorani je bilo 1.100 sjedalica (lože, mezanin, prvo i drugo mjesto) i sva su sjedala bila numerirana. Prema navodima u dnevnim novinama bila je to sala, jedina takve vrste „na Balkanu“, s dvoranom koja je svojom akus-tikom bila pogodna za filharmoni-jske i ine koncerte te ostala kulturna predavanja.

Danas...

Interijer dvorane izvorno je očuvan, osim što su postojeće sjedalice za-mijenjene novima te se danas u kinodvorani nalazi 505 sjedala i po-zornica veličine 15x2m s kinoplat-nom. Ranih 50-ih godina prošlog stoljeća, gradnjom poslovne zgrade „Poljoopskrba-Astra“ prema pro-jektu arhitekta Božidara Tušeka u Varšavskoj 3-5, izvedena je djelomična rekonstrukcija i dograd-nja ulaznog prostora zgrade kina, čime je definiran današnji ulazni vestibul zgrade.” Kino Europa danas ne evocira osjećaje koji ,,dolaze” kada pomis-limo na moderna kina, i u tome leži njegova čar. Ono je simbol. Starog.

Fotografija nepoznatog izvora

Aktualno06 zagreb.hr10. listopada 2014.

SVEUČILIŠNE IGRE, MUŠKI I ŽENSKI RUKOMET TE MUŠKA KOŠARKA

Zagreb od 2014. do 2018. domaćin četiriju velikih međunarodnih sportskih natjecanjaU povodu velikih sportskih natjecanja koja će se u naredne četiri godine održati u Hrvatskoj, gradonačelnik Milan Bandić i njegovi suradnici sastali su se krajem rujna s čelnim ljudima rukometnog i košarkaškog Saveza, predvođenih Zoranom Gopcem te Dankom Radićem. Na dva odvojena sastanka, bilo je riječi o organizaciji Europskih prvenstava u rukometu,za žene, koje se održava krajem ove godine, te prvenstva za muškarce predviđenog za 2018., kao i o organizaciji Europskog košarkaškog prvenstva Eurobasket u rujnu sljedeće godine.

Zagreb se doista pretvara u grad sporta. Ne samo zbog

europskih natjecanja u kojima svake godine sudjeluju zagrebački klubovi poput Dinama, Cibone, Medveščaka, RK PPD Zagreb, vater-polista Mladosti, rukometašica Lokomotive i dr., već ponajviše zbog činjenice da će u naredne četiri godine glavni hrvatski grad ugostiti jednako toliko velikih, međunarodnih natjecanja. „Nadolazeće Europsko prvenstvo u rukometu za žene održat će se ove godine u organizaciji hrvatskog i mađarskog Saveza, a igrat će se u Varaždinu i Osijeku (preliminarna grupa), dok će se glavna grupa

igrati u zagrebačkoj Areni“, izjavio je glavni tajnik Hrvatskog rukomet-nog saveza Damir Poljak. „Hrvatski dio prvenstva trajat će od 7. do 17. prosinca, a završnica će biti u Budimpešti, gdje će se igrati polufinale i finale“, dodao je. Što se tiče organizacije muškog Europskog prvenstva 2018. godine kojemu će, uz Zagreb, domaćini biti gradovi Varaždin, Split i Poreč, Poljak je istaknuo kako očekuje da neće biti potrebna dodatna ula-ganja u infrastrukturu, zahvalivši pritom gradonačelniku Bandiću na potpori koju Savez ima od Grada Zagreba.Željko Drakšić, glavni tajnik

Hrvatskog košarkaškog saveza, naglasio je kako je Zagreb promp-tnom reakcijom odgovornih ljudi osigurao Hrvatskoj organiza-ciju jedne od skupina Eurobasketa 2015. Objasnio je kako je, zbog rata, Ukrajini prvenstvo oduzeto prije samo nekoliko mjeseci te je hrvat-ska prijava Boardu FIBA-e Europe odrađena u dva-tri dana, istaknuvši kako se upravo po tome vidi pro-fesionalizam Gradske uprave, oso-bito konkretnih službi uključenih u organizaciju. Tijekom sedam dana, utakmice Eurobasketa će u Areni Zagreb igrati šest reprezentacija uključujući i Hrvatsku, a prva utak-mica na rasporedu je 4. rujna 2015.

ZRINKO ČUSTONJA, PREDSJEDNIK HRVATSKOG AKADEMSKOG SPORTSKOG SAVEZA:

„Zahvaljujući Europskim sveučilišnim igrama u Zagrebu će se revitalizirati i urediti čak 17 lokacija“Grad Zagreb će, uz Rijeku, 2016. godine biti domaćin Europskih sveučilišnih igara. O kakvoj se vrsti natjecanja radi?Europske sveučilišne igre, koje će se održati u Zagrebu i Rijeci, po svojoj će brojnosti učesnika i značenju biti najveće više-sportsko događanje u povijesti Hrvatske. Prema sadašnjim projekcijama, Igre će okupiti preko 5.000 studenata sportaša s preko 350 sveučilišta iz svih krajeva Europe, dok će uz akreditirane osobe te brojnu orga-nizacijsku infrastrukturu, broj oso-ba uključenih u Igre doseći 12.000. O razini ozbiljnosti organizacije najbolje govori podatak kako će se studenti natjecati u čak 21 sportu, što je znatno veća brojka od one na prethodno održanim Igrama (Rotterdam 2014.) te veće od Uni-verzijade održane u Zagrebu 1987. godine.

Hoće li od organizacija Europ-skih sveučilišnih igara koristi imati gradovi domaćini i sami studenti?

Upravo korist sveučilišne zajed-nice te gradova domaćina najveći su dobitak organizacije ovakvog natjecanja. Sve osobe uključene u provedbu Igara nadaju se kako će Igre ostaviti dugotrajan trag. Za potrebe Igara provest će se uređenje studentskih domova, te dotjerati postojeće sportske dvorane, a prema potrebi (ovisno o stanju pojedine infrastrukture) gra-dit će se poneki novi objekti. Grad Zagreb tako je ovih dana raspisao

javni natječaj za revitalizaciju i uređenje javnih prostora na 17 lokacija. Objekti i novoizgrađena infrastruktura nakon Igara ostat će kao svojevrsno naslijeđe svim stu-dentima i građanima.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim tijekom priprema za Igre?Ostvarili smo izvrsnu suradnju sa svim ključnim institucijama, pa tako i zagrebačkim te riječkim Sveučilištem, Gradom Zagrebom, Gradom Rijekom, Vladom i Pred-sjednikom RH, koji su prepoznali važnost i potencijale ovakve mani-festacije. Pripreme za Igre krenule su od trenutka kandidature, dok je nakon dodjeljivanja prava na orga-nizaciju, u lipnju 2013., priprema intenzivirana.

Koji su troškovi organizacije i na koji način će se Igre financirati?Prema procjenama troškovi orga- nizacije iznosit će 40 milijuna kuna. Važno je napomenuti kako će najveći dio sredstava, točnije oko 40%, biti osigurano putem

kotizacije samih učesnika, dok će ostatak biti financiran iz sredstava državnog i gradskih proračuna. Vje-rujemo kako će ipak korist Igara biti veća od samih ulaganja. Tijekom 12 dana Igara, Hrvatsku će posjetiti 5.000 sportaša te nekoliko tisuća pratećeg osoblja, što pred-stavlja veliki potencijal vanjsko-pansionskih prihoda za gradove domaćine. Potrebna obnova stu-dentskih domova, sportskih o-bjekata i prateće infrastrukture traj-no su ulaganje u razvoj akademske zajednice te standard i kvalitetu života čitavog društva.

O kojim se točno investicijama u gradu Zagrebu radi?Za potrebe Europskih sveučilišnih igara 2016. godine obnovit će se dotrajali smještajni kapaciteti Stu-dentskih domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje. Dom sportova zasjat će u no-vom ruhu, a vjerujemo kako će se pokrenuti izgradnja nove sportske dvorane u blizini Kineziološkog fakulteta, koja će nakon Igara biti u službi akademske zajednice Sveučilišta u Zagrebu. Za ostale in-vesticije grad provodi elaborate o njihovim izvodivostima.

Aktualno 07zagreb.hr10. listopada 2014.

Nedavno je pokrenut jav-ni natječaj izbora maskote natjecanja. Možete li nam otkriti poneki detalj?Svi se mi dobro sjećamo popularne maskote Zagija, koji na neki način i danas živi među nama. Pokre-tanjem javnog natječaja na kojem mogu sudjelovati svi građani up-ravo nam je cilj probuditi interes javnosti te dobiti rješenje koje će, nadamo se, isto tako ostaviti dubo-ki trag. Natječaj je otvoren do 1. stude-nog, sva pravila moguće je pronaći na službenim stranicama Igara, a posebnost je to što će najbolju maskotu izabrati sami građani gla-sovanjem putem interneta.

Što biste za kraj poručili našim sugrađanima?Službeni slogan igara glasi „Srce vjeruje, um ostvaruje“, a vjerujem da je isti mnogima od nas i životni moto. Nadam se da će svi naši sugrađani prepoznati važnost i značaj Igara, podržati sva planirana infrastruk-turna ulaganja te naravno, kada za to dođe vrijeme, i bodriti studente sportaše na brojnim sportskim borilištima.

Novi prijenosni brojači bicikala na zagrebačkim ulicama

Prvog dana Europskog tjedna mo-bilnosti, 16. rujna, u Zagrebu je uvedena evidencija prometa bici-kala putem prijenosnih brojača. Do 22. rujna, kada je ETM završio, brojači su se nalazili uz biciklističke staze na Novoj Branimirovoj te na Zagrebačkoj aveniji. Evidencija biciklističkog prometa nastavlja se sve do zadnjeg tjedna u listopadu i to na širem području grada, a tijekom zime prijenosni brojači bit će postavljeni u užem središtu grada. Cilj je prikupiti rele-vantne podatke koji će poslužiti za dugoročnije planiranje biciklističke infrastrukture diljem grada Za-

greba. Europski tjedan mobilnosti ove godine održao se pod slo-ganom „Naše ulice, naš izbor!“, a u Zagrebu je završio već tradicional-nom vožnjom bicikala kroz središte grada, manifestacijom pod nazivom „Zagrebačka žbica“. Europski tjedan mobilnosti svake se godine obilježava od 16. do 22. ruj-na u organizaciji Europske komisije s ciljem poticanja javne svijesti o potrebi akcije protiv zagađenja uzrokovanog povećanjem motor-iziranog prometa u urbanim sre-dinama, a samim time i poboljša kvaliteta života građana europskih gradova.

U povodu 23. zagrebačkog mara-tona koji će 12. listopada u 10 sati krenuti s Trga bana Jelačića, gradonačelnik Bandić pri-mio je u svojim prostorijama Marka Jakopovića i Franju Kordića, predsjednika i tajnika Zagrebačkog atletskog saveza. Zagrebački maraton etablirano je sportsko natjecanje koje svake godine okuplja sve veći broj su-dionika, sportaša i rekreativaca, a promovira Zagreb, sport i zdrav život.

„Trčanje je postalo jako popularan sport zadnjih nekoliko godina u Zagrebu i Hrvatskoj, postoji velik broj škola trčanja i zato očekujemo da će ovogodišnji Maraton privući još veći broj sudionika, jer on više nije samo sportski događaj već je i turistička atrakcija“, izjavio je pred-sjednik Saveza Marko Jakopović.

Kao i svih godina dosad, sudionici se natječu u tri kategorije: mara-ton od 42 kilometra, polumaraton od 21km te utrka za građane od pet kilometara. Start i cilj po običaju su na glavnom

23. zagrebački maraton održat će se 12. listopadagradskom trgu, trči se prema is-toku, Jurišićevom, Martićevom i Vlaškom pa sve do Dupca.Maratonci se potom istim putem vraćaju natrag i preko Trga bana Jelačića idu prema zapadu, pro-

laze Ilicom i trče sve do Selske ulice. Polumaraton je jedan puni krug, dok će maratonci otrčati dva. Utrka građana održava se na istoj stazi, ali počinje pet minuta nakon mara-tona i polumaratona.

Aktualno08 zagreb.hr10. listopada 2014.

Razvojna agencija Zagreb-TPZ i Razvojna agencija Grada Dubrovni-ka DURA, potpisali su krajem rujna „Memorandum o razumijevanju“ te na taj način izrazili interese i spremnost za međusobnu su-radnju u području promocije poduzetništva. Sporazum su pot-pisali Andrea Novaković, direk-torica Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA i Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Za-greb-TPZ, pritom naglasivši kako je upravo prijenos dobre prakse, znanja i iskustva među agencijama nužan za kvalitetan rad i postizanje zajedničkog cilja, a taj je promocija poduzetništva i projekata vezanih za lokalni i regionalni razvoj. „Mišljenja sam kako zajedničkim

Razvojne agencije Zagreba i Dubrovnika udružile snage u cilju promocije malog i srednjeg poduzetništva

ZET i Komunalno u akciji za urednije putničke prostore u javnom prijevozuKrajem rujna, Zagrebački električni tramvaj (ZET) intenzivirao je su-radnju s Komunalnim redarstvom Grada Zagreba pojačavši terenski nadzor nad neovlaštenom distri-bucijom letaka u vozilima javnog prijevoza. Komunalni redari i djelatnici ZET-a od ranih jutarnjih sati motrili su nekoliko gradskih lokacija. Počinitelje se u početku samo upo-zoravalo i savjetovalo, ali nakon što je ustanovljeno da se praksa nastavlja, komunalni redari bili su prisiljeni posegnuti za konkretnijim mjerama. Tako su, poštujući potpisanu pro-ceduru, ispisali kazne fizičkim

Plesnim studijima na zagrebačkom ADU potrebna financijska podrška

Konferencijom za medije, održanoj u rujnu na Akademiji

dramske umjetnosti u Zagrebu, predstavljen je projekt „Život je ples“ kojemu je cilj prikupiti fi-nancijska sredstva koja će pomoći održavanju novoosnovanih ple-snih studija na ADU. Projekt je inicijativa tvrtke ENTI-ŠPORT d.o.o. koja je povodom svog 20. rođendana i 10 godina postojanja dućana „NTS sportswear“ pokre-

nula društveno odgovornu akciju s ciljem osvještavanja javnosti o važnosti i održanju kulture plesa. Pokretanje prvih sveučilišnih studi-ja iz područja plesne umjetnosti u Hrvatskoj 2013. godine, u sklopu ADU Sveučilišta u Zagrebu, bio je značajan povijesni korak kojim se okrunilo prepoznavanje doprinosa i značaja plesa u društvenom i kul-turnom životu RH. „Upisivanjem prvih studenata na

studijske programe Suvremenog plesa i Baletne pedagogije učinjen je prvi korak ka konačnom us-postavljanju kompletne obrazovne vertikale u plesu, što je u zapadnom svijetu norma već preko 50 godina. Nepostojanje visokoškolskog plesnog obrazovanja u Repu- blici Hrvatskoj marginaliziralo je ples i sve njegove predstavnike te ugrožavalo kvalitetu opstan-ka i mogućnost sustavnog ra- zvoja cijelog jednog umjetničkog područja čiji rezultat je zaosta-janje za europskim trendovima u kulturi i obrazovanju“, upozorila je Andreja Jeličić, predstojnica odsjeka plesa na ADU. Također je naglasila kako je posebnost Odsjeka plesa na ADU to što se studiji iz područja baleta i suvre-menog plesa odvijaju pod jednim krovom. U svijetu su, tradicionalno, odvojeni u zasebnim institucijama. Studenti neke predmete slušaju zajedno, surađuju, što je značajno u današnje vrijeme interdisciplinar-nosti i labavljenja konvencionalnih

radom uvijek možemo postići bolji učinak te je stoga potpisivanje ovog sporazuma o suradnji prvi korak prema tom cilju“, istaknula je Novaković i dodala kako zajednički projekti razvoja otvaraju mnogo-brojne mogućnosti što će se iteka-ko odraziti u lokalnim zajednicama u narednim godinama.„Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, spojili smo sjever i jug Hrvatske kako bi omogućili produktivnije rješavanje izazova na projektima međulokalnog i međuregionalnog karaktera, a u svrhu potpore malog i srednjeg poduzetništva“ rekao je Šesnić, di-rektor Razvojne agencije Zagreb-TPZ. „Veselim se suradnji i budućim pro-jektima s Razvojnom agencijom Grada Dubrovnika i siguran sam kako zajedno možemo ostvariti ve-like rezultate“ zaključuje.Suradnja razvojnih agencija, između ostaloga, uključuje i zajedničke aktivnosti u obliku partnerstva pri prijavi na natječaje Europske unije i u provedbi EU projekata, kao i zajedničku komu-nikaciju prema javnim i upravnim tijelima.

osobama zbog ostavljanja veće količine reklamnog materijala u putničkim prostorima na što se posebno žale drugi putnici. Glavnina neovlaštenih promocij-skih aktivnosti odnosila se na tzv. „brze kredite“. Akcija je u svojoj prvoj fazi rezulti-rala manjim brojem letaka, a nasta-vit će se i dalje s ciljem smanjivanja ovog nepoželjnog fenomena na najmanju moguću mjeru. Iz ZET-a najavljuju kako će se u drugoj fazi posegnuti i za odgovarajućim video nadzorom, a u slučaju potrebe, rješavanju problema priključit će se i druge resorne institucije.

granica među granama umjetnos-ti, žanrovima i formama. „Nastava na studijima oslanja se, osim na domaći kadar, i na ekspertizu ino-zemnih nastavnika, a zajedno s još neriješenim prostornim pita-njem to iziskuje značajne izdatke“, zaključila je Jeličić. „U tu će svrhu 12 dizajnera i kostimografa dizajnirati špice koje će biti prodavane putem aukcije, a sredstva će biti uplaćena u Fond za inozemne pedagoge“, izjavila je Nina Tarnovski, vlas- nica NTS-a. Kreativci koji će zajedno svojim angažmanom dati infuziju Studiju plesa su Alan Hranitelj, Silvio Vujičić, Boudoir, Elfs, Juraj Zig-man, Ivona Martinko, Matija Vui-ca, Link by Ogi Antunac & Zoran Mrvoš, Dženisa Pecotić, Ivana Bakal, Mario Miše i Boris Pavlin. Partneri projekta su ADU, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Škola za balet i ritmiku, Škola za klasični balet, Hrvatsko društvo profesion-alnih baletnih umjetnika i Udruga plesnih umjetnika Hrvatske.

Aktualno 09zagreb.hr10. listopada 2014.

Krajem prošlog mjeseca, u prostoru Gradske plinare

gradonačelnik Milan Bandić pus-tio je u rad najnoviji računalni su- stav za nadzor, mjerenje i upra- vljanje industrijskim sustavima SCADA, koji će Plinara koristiti za nadzor plinske distribucijske mreže. Voditelj Gradske plinare Ante Dodig ponosno je istaknuo kako je novim sustavom osigurana stabilna isporuka plina za preko 276.000 ko-risnika u Zagrebu, Zaprešiću, Ve-likoj Gorici te općinama Dubravica, Marija Gorica, Pušća i Brdovec. „Djelatnici Končara i naši djelatnici na novom SCADA sustavu radili su dvije godine, a utrošeno je oko četiri milijuna kuna. Distribuciju ćemo pratiti s jednog mjesta, preko informacija iz 35 telemetrijskih stanica, što znači i to da korisnici više neće imati nenadanih padova u dotoku plina, a na eventualne nepravilnosti i kvarove moći ćemo puno brže reagirati”, dodao je.

Predstavljen novi SCADA sustav daljinskog nadzora i upravljanja plinske distribucijske mreže

Uz čestitke i zahvale timovima Končara i Plinare na uloženom trudu, gradonačelnik Milan Bandić naglasio je kako u ovome vidi još jedan dokaz da naši ljudi imaju dovoljno sposobnosti i znanja za inovacije i zahtjevne projekte ko-jima se poboljšava usluga korisnici-ma te da se suradnjom uvijek može napraviti više i bolje.

Podsjetimo, Gradska plinara je 15 godina radila sa starim SCADA sustavom koji odlazi u zasluženu mirovinu, a prema riječima vodite-lja Dodiga, u sljedeće tri godine u planu je ostvarenje potpune au-tomatizacije cijelog distributivnog sustava Plinare, što bi u svakom slučaju trebalo još više povećati njegovu efikasnost.

Novi prostori za Crveni križ Grada ZagrebaCrveni križ Grada Zagreba u ruj- nu je na raspolaganje dobio novouređene prostore u Sigetu. Svečanosti, koja se održala u zgra-di imena Super Andrija, nazočio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. „Grad Zagreb i Crveni križ već dugi niz godina imaju partnerski odnos koji je iz-rastao u jedno veliko zagrebačko srce. Naša je zadaća brinuti se o potrebitima, a to najbolje radi Crveni križ“, mišljenja je Bandić. Gradonačelniku se prilikom reza-nja vrpce i službenog otvaranja prostora ukupne površine 500 kvadratnih metara pridružio i Josip Nevenko Krznarić. predsjednik Udruge „Bokci“ i ovogodišnji dobitnik nagrade „Milosrdni Samaritanac“, godišnje nagrade Crvenog križa Zagreb. Petar Penava, ravnatelj Grads-kog društva Crvenog križa Za-greb, tom je prigodom naglasio kako će se u novim prostorima zgrade u Sigetu obavljati svi tradi-cionalni programi Crvenog križa, najavivši i neke nove poput radi-onice za poludnevni boravak oso-ba s intelektualnim poteškoćama, predavaonicu za prvu pomoć za autoškole, radne organizacije i široko građanstvo, punkt za dobrovoljno darivanje krvi, po-ludnevni boravak za osobe starije životne dobi iz zajednice i sl.

PROJEKT SUFINANCIRAN IZ EUROPSKOG SOCIJALNOG FONDA

Predstavljene mogućnosti za samozapošljavanje nezaposlenih visokoobrazovanih žena grada Zagreba

Konferencijom za novinare, održanoj 22. rujna u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, javnosti su prezentirani rezultati projekta Grada Zagreba pod nazivom „Stvaranje inovativnih mogućnosti za samozapošljavanje visokoobrazovanih nezaposlenih žena s područja grada Zagreba“. Paralelno je održana i svečanost, prilikom koje je zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek sudionicima uručila potvrde o sudjelovanju te im poželjela sreću u pokretanju vlastitog posla i kreira-nju različitih usluga iz područja brige o djeci. „Nakon stečenih zna-nja, otvaranjem poduzeća ili obrta odnosno samozapošljavanjem, te osobe neće više biti na teret društvu već će i same jednog dana otvarati nova radna mjesta“, izjavila je Švaljek. Projekt je vrijedan nešto više od 150.000 eura te je s 82% ukupnih sredstava sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda. Ostatak je osigurao Grad Zagreb

kao inicijator projekta i korisnik bespovratnih sredstava zajedno s partnerima - Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Razvojnom agen-cijom Zagreb – TPZ d.o.o., Domom zdravlja Zagreb-zapad, Centrom za socijalnu skrb grada Zagreba, Cen-trom za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI i Udrugom za pomoć i edukaciju žrtava mob-

binga. Nakon što je predstavio aktivnosti i rezultate projekta, voditelj projekta Marko Helfrih, voditelj odsjeka za pripremu i provedbu projekata unutar Ureda za programe i projekte Europske unije Grada Zagreba, podijelio je nazočnima i dvije posebne brošure izrađene u sklopu Projekta, „Smjer-nice za samozapošljavanje“ te „Pre-poruke za deinstitucionalizaciju i poboljšanje uvjeta i mogućnosti obavljanja djelatnosti čuvanja djece u Republici Hrvatskoj“. Prva publikacija, kako navodi Helfrih, kreirana je s ciljem da na pregledan i jednostavan način svima koji su zainteresirani za samozapošljavanje pruži osnovne informacije o postojećim oblicima poduzetničkog organiziranja, pro-ceduri i troškovima njihova osni- vanja, kao i mogućnostima i iz-vorima financiranja poduzetničkog pothvata. „S druge strane, dru-ga publikacija komparira oba- vljanje djelatnosti dadilja u drugim

članicama EU i Hrvatskoj nastojeći ukazati na nefleksibilnosti koje nameću zakonski okviri u RH, omogućujući obavljanje te djelat-nosti isključivo kroz registraciju obrta i niz uvjeta koje je potrebno ispuniti za početak obavljanja te djelatnosti“, tvrdi Helfrih. „U pu-blikaciji su prikazani uvjeti i koraci potrebni za registriranje djelat-nosti dadilje te su dane preporuke kako bi se zakonski okvir dodatno fleksibilizirao i omogućio obavlja- nje ove djelatnosti i kao sporednog zanimanja, ne umanjujući zahtjeve za stručnom osposobljenošću pružatelja usluga dadilje“, zaključuje.

Na svečanosti su podijeljene i dvije publikacije: ,,Smjernice za samozapošljavanje” i ,,Pre-poruke za deinstitucionalizaciju i poboljšanje uvjeta i mogućnosti obavljanja djelatnosti čuvanja djece u Republici Hrvatskoj“

ZG info10 zagreb.hr10. listopada 2014.

U uvodu MBA Croatia preda-vanja, održanom u drugoj

polovici rujna u prostorijama HGK na adresi Nova cesta 7, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić o- bjasnio je osnovna načela po kojima osobno funkcionira u poslovnom okruženju, ujedno i tri najvažnije stvari koje smatra temeljem za us-pjeh: strast, rad i dosljednost.Predavanjem naziva „Upravljanje gradom“, gradonačelnik je objas-nio kako „biti najbolji“ nije nešto što se može naučiti, već se to poka-zuje djelima. Istaknuvši kako se prvi mandat uglavnom osvaja zbog dvi-je stvari – šarma i obećanja, a ner-jetko i loše reputacije prethodnika, uvjeren je kako je drugi mandat već pitanje rada i kvalitetnih projekata. Krizu ne smatra preprekom ili pro-blemom, već prilikom i izazovom za donošenje odluka i pokretanje pro-jekata koji će biti na usluzi gradu i njegovim građanima.

Petu godinu zaredom, mani-festacija „100% zagorsko“ održala se u Zagrebu, u organizaciji Krapinsko-zagorske županije i TZ Krapinsko-zagorske županije. Čak 111 proizvođača okupilo se na Jelačićevu trgu gdje su izlagali po-ljoprivredne proizvode uzgojene na tradicijski i ekološki prihvatljiv način, a osim plodova seoskih gospodarstava, posjetitelji su mo-gli posvjedočiti ponudi Muzeja hrvatskog zagorja i hotela. Kako se moglo čuti od organizatora,

Tijekom mjeseca rujna, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pri-mio je u nastupni posjet velepo-slanika Portugalske Republike, Julia Vilelu. Nakon što je gradonačelniku zah-valio na dobrodošlici, veleposlanik je izjavio da se u Zagrebu osjeća odlično te ga okarakterizirao urednim i dinamičnim. Tijekom razgovora u gradonačelnikovu salonu, bilo je riječi o važnoj ulozi gradova kao pokretača razvoja i veza između regija i država. S obzirom na to da su Zagreb i Lisa-bon još davne 1977. godine pot-

Gradonačelnik o upravljanju gradom: Strast, rad i dosljednost preduvjet uspjehu

PETU GODINU ZAREDOM

Manifestacija „100% zagorsko“ održana na Trgu bana JelačićaU nazočnosti zamjenice gradonačelnika Grada Zagreba Sandre Švaljek i krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, manifestaciju je otvorio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina

Veleposlanik Portugala: ,,Zagreb je uredan i dinamičan grad”

Upravo tu stavku smatra odlikom kvalitetnih menadžera i političara: „Kad nešto uzmeš, onda budi efikasan i to napravi“, naglašava Bandić. Goste predavanja zanimalo je na koji način bira ljude u vlastitom timu te kako funkcioniraju u o-perativnim aktivnostima, na što je gradonačelnik odgovorio da uglavnom bira ljude slične sebi, a autoritet pritom gradi izvršenim poslom, a ne titulom, odnosno funkcijom. „Bitno je u timu imati odlične stručnjake, ali i lojalne osobe. Ali nikako u smislu slijepog izvršavanja naredbi, već osobe čijoj stručnosti i namjerama vjerujete”, rekao je.Na očekivano pitanje je li centar za gospodarenje otpadom zamišljen kao izvediv projekt ili puka prilika za prikupljanje poena, Bandić je odgovorio: „Oboje! Projekt je iz-vediv, analizirane su lokacije i iako

trenutno najizglednija lokacija Resnički rukavac neće svima biti po volji, to se jednostavno mora napraviti.” Kao jedan od bitnih strateških pro-jekata vidi gradnju kongresnog centra po uzoru na velike svjetske metropole, poput Beča ili Pariza, a nekim od ciljeva u poslovnoj kari-jeri označio je spajanje zagrebačke

zračne luke i Trga bana Jelačića tramvajem te postavljanje prve stanice podzemne željeznice ispod glavnog gradskog trga. Za kraj je dodao da će, ako ikada ode u mirovinu, otvoriti veliku pivnicu po uzoru na njemačke te će kvalitetnom ponudom i jedin-stvenim doživljajima osvojiti po-sjetitelje.

cilj ovakvog događanja je promo-virati Krapinsko-zagorsku županiju kao destinaciju u kojoj se njeguje tradicija i vrednuje kvaliteta proiz-voda i usluga, kao i županiju koja na autohtonim proizvodima i tradiciji gradi turističke brendove. „Zagorje je po peti put došlo u Zagreb predstaviti ono najbolje što ima, sve ono što krijepi dušu i tijelo”, istaknula je Sandra Švaljek zahvalivši se izlagačima što su se predstavili Zagrepčanima poručivši im: „Dojdite nam opet!“

Biserki Kirin medalja Grada Zagreba za 40 godina radnog staža Biserka Kirin, dugogodišnja djelatnica tvrtke Zrinjevac, pro-slavila je krajem rujna odlazak u zasluženu mirovinu nakon 40 godi-na radnog staža u ovoj podružnici Zagrebačkog holdinga.

pisali Protokol o uspostavljanju prijateljske suradnje dodatno je naglašena i potreba jačanja međusobne suradnje, kao i obnav-ljanja prijateljstva između dvaju glavnih gradova.

Biserka je široj javnosti pozna-ta zahvaljujući vrlo uspješnom angažmanu u organizaciji i proved-bi međunarodne vrtne izložbe „Floraart“. Kao poseban gost iznenađenja, proslavi se pridružio i gradonačelnik Bandić uručivši slavljenici Medalju Grada Zagreba za rad i doprinos u području hor-tikulturne djelatnosti. Zahvalivši gradonačelniku i kolegama na pažnji i dosadašnjoj suradnji, Biser-ka je otkrila da već ima planove za svoje umirovljeničke dane.

ZG info 11zagreb.hr10. listopada 2014.

Pjesme, igre i duh zajedništva oživjeli akcijom „Susjed susjedu“ u Tomašićevoj uliciU povodu Europskog tjedna mobilnosti i slogana „Naše ulice, naš izbor“, Udruga Moj bicikl/NGO My Bike u subotu, 20. rujna, Tomašićevu ulicu pretvorila je u pravo malo, „susjedsko“ druženje. Otud i naziv druženja „Susjed susjedu“. Prenosimo tekst koji je Udruga podijelila sa svojim članovima na svojoj službenoj Facebook stranici:BIC se zasigurno nalazi, možda ne u najljepšoj, zasigurno ne u najdužoj, ali u ulici koja ima najbolje susjedstvo. Hvala svim susjedima na nezaboravnom danu provedenom u druženju na najljepši mogući način - radeći jedni za druge, pritom uživajući u tome. Zato je hrana, pjesma i igra bila posebnog teka jer se cijelo vrijeme osjećao duh zajedništva bez obzira na različitosti. Susjedi - najjači ste :)

Šangajska večer u Zagrebu – dva grada povezana prijateljstvom dugim 34 godine

Uoči Šangajske večeri u Zagre-bu koja je održana 24. rujna u

zagrebačkom hotelu Esplanade, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, upriličio je u palači Dverce prijem za izaslanstvo ovog „grada prijatelja“, predvođeno za-mjenikom gradonačelnika Šangaja Tu Guangshaom. Nakon što je dragim gostima zaželio ugodan boravak u Zagrebu, gradu koji je sa Šangajem povezan dugim pri-jateljstvom dugim čak 34 godine, zagrebački gradonačelnik izrazio

je zadovoljstvo što je u rujnu 2013. to prijateljstvo i potvrđeno potpi-sivanjem „Memoranduma razumi-jevanja o prijateljstvu dvaju gra-dova 2013-2017.“ „Prošlogodišnji Memorandum čvrst je temelj bilateralne suradnje i u budućnosti. Njime je otvoreno još više prostora te je stvoren dodatni potencijal za suradnju koji ćemo sigurno iskoristit“, izjavio je Tu Guangshao pozvavši zagrebačkog gradonačelnika da sljedeće go-dine posjeti Šangaj u povodu

obilježavanja 35. obljetnice pri-jateljstva i suradnje dvaju gradova.A prilikom obilježavanja Šangajske večeri, u Esplanadi je održana prezentacija Šangaja kao turističke destinacije te prezentacija finan-cijskih usluga u Slobodnoj trgovin-skoj zoni Šangaja. Zagrebački gradonačelnik tom je prigodom napomenuo da Zagreb u posljednje vrijeme bilježi stalan porast posjetitelja iz Šangaja i Kine te vjeruje da će i ovo predstavljanje povećati broj Zagrepčana koji će posjetiti ovu prekrasnu svjetsku metropolu. „Naša Turistička zajednica sudjelo-vala je na dva turistička sajma u Kini, u Pekingu i Šangaju, kao i na posebnoj radionici Hrvatske turističke zajednice za turističke agente i novinare u Šangaju. Sve je to rezultat obostranog zanimanja za upoznavanjem gradova i kultura, ali i izuzetno duge i korisne surad-nje naših gradova“, dodao je Bandić.

Nikolina (27)

„Volim Zagreb jer me od prvog dana učinio slobodnijom i dao mi dosta mogućnosti za dobar život: obrazovanje, prvi posao, nove prijatelje, dobre tulume, koncerte i budućeg muža :)Poseban je u svako godišnje doba. U proljeće se divim magnolijama na Trgu kralja Tomislava, ljeto je posebno zbog tišine grada kada svi odu na more i život lagano us-pori, u zagrebačkim jesenima sam zavoljela pečeno kestenje i šetnje Maksimirom u mističnoj magli parka, a zima sa snijegom posebna je meni koja dolazim s juga i snijeg nam je bio rijetka pojava.Volim prijateljima koji dođu u Zagreb pokazivati ljepote Gor-njega grada, užurbanu Ilicu i svi se složimo da je Zagreb ,,baš po mjeri čovjeka”. Studentski život u Zagrebu je posebna priča: druženja u studentskim domovima, život s nepoznatim ljudima, menza, osjećaj osamostaljenja od roditelja, a opet nedostaju svaki dan sve više i više. Ako se prilagodiš zagrebačkom mentalitetu, Zagreb će ti puno vratiti!

Komentari građana,,Zašto volim Zagreb?’’

Akcije „Kupujmo hrvatsko“ i „Vrijedne ruke“ na Jelačić placuU četvrtak 25. rujna, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Barilović, zajednički su na glavnom zagrebačkom trgu otvorili tradicionalne akcije HGK „Kupujmo hrvatsko“ i „Vri-jedne ruke“ na kojima su domaći proizvođači svoje proizvode građanima Zagreba i turistima po-nudili po povoljnim cijenama. „Čast mi je i zadovoljstvo što imamo pri-liku otvoriti akcije u kojima ove go-dine sudjeluje najveći broj izlagača do sada, njih preko 340 s više od 2.000 proizvoda“, izjavio je Luka Barilović. „Hrvatski proizvođači is-tinski su junaci ovog vremena jer za opstanak i dobro poslovanje

treba uložiti iznimno puno truda, treba biti uporan u prevladavanju mnogih prepreka, a osim što proiz-vode i promoviraju hrvatske proiz-vode, ovi ljudi omogućavaju i nova radna mjesta“, dodao je.Podsjetimo, akciji „Kupujmo hrvatsko“ u protekle četiri godine pridružen je i projekt „Vrijedne ruke“, kojem je cilj skrenuti pozor-nost na ljude koji svojim umijećem i znanjem proizvode ekološke i tradicijske proizvode, suvenire i ru-kotvorine u malim obrtima, zadru-gama i obiteljskim gospodarstvima.Gradonačelnik je također čestitao predstavnicima HGK što su u zad-njih 17 godina ove akcije prerasle u nacionalne akcije s velikim gos-

podarskim i društvenim značajem. „Ako budemo više radili i bolje gospodarili, bolje ćemo živjeti“, zaključio je gradonačelnik Bandić.

ZG info12 zagreb.hr10. listopada 2014.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izveo je početni udarac u humanitarnoj malonogometnoj utakmici koju su na Opatovini odi-grale momčadi „Ugledni liječnici“ i „Zvijezde“, a čiji je prihod bio namijenjen opremanju stambenih objekata najugroženijih obitelji stradalih u svibanjskim poplavama u Slavoniji. Ovim „haklom“ završila je trodnevna kulturno-sportska manifestacija naziva „Cvelferija u

Humanitarni „hakl“ za pomoć stradalima u poplavama

U povodu obilježavanja 300. obl-jetnice Sinjske alke zagrebačkim je ulicama, od fontana u Ulici Hrvatske bratske zajednice do Trga bana Jelačića, prodefilirala alkar-ska povorka u kojoj su sudjelovali i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, gradonačelnik Sinja Ivica Glavan, predsjednik Viteškog al-karskog društva Stipe Jukić te predsjednik Časnog suda An-drija Filipović Grčić. Nakon fotografiranja kod fontana povo-rka je kočijama na-stavila prema glavnom gradskom trgu gdje je građanima Zagreba i turistima pri-godnim programom predstavljena ova tradicionalna manifestacija

Alkarska povorka prodefiliralaulicama grada Zagreba

Tržnica Dolac, glavna gradska tržnica i „trbuh Zagreba“, u subo-

tu 27. rujna postala je oaza street food kreacije. Više od pet tisuća građana odlučilo je lijepu subotnju večer provesti u centru grada te se pridružiti projektu simpatičnog na-ziva „Klopa s klupa“ i iz prve ruke se uvjeriti da čak tzv. „brza“ hrana može biti zdrava i povoljna. Osim mnogobrojnog građanstva, projekt je pozdravio i velik broj hrvatskih medija, a organizato-rica Ivana Boras pritom je zračila izjavila: „Prvi je put uvijek najteže i srca su nam puna što smo vidjeli građane u tako velikom broju. Oni su dokaz da Zagreb treba ovakvo događanje i dat ćemo sve od sebe da u nastavku budemo još bolji za njih. Svašta smo naučili i radujemo se novoj sezoni s još više ugostitel-ja, klope i druženja“, istaknula je. Kuhari iz petnaest zagrebačkih restorana na klupama su pripremali

ZAGREPČANI REKLI „DA“ STREET FOOD HRANI

„Klopu s klupa“ na Dolcu posjetilo više od pet tisuća građanamaštovite i ukusne street food kreacije po cijenama od 20 do 40 kuna, a pedeset različitih jela dokaz su da kreativne gastro po-nude gradu Zagrebu ne nedostaje. Druženju na Dolcu pridružilo se i izaslanstvo Grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, njegovom zamjenicom Sandrom Švaljek te pročelnicom Gradskog ureda za gospodarstvo Mirkom Jozić. „Već dugo razmišljamo kako oživjeti ovaj trbuh grada i čestitam organizatorima na odličnoj ideji“, naglasio je gradonačelnik te naja-vio da će, nakon uređenja platoa, Dolac živjeti 24 sata zahvaljujući ovakvim sadržajima.

Cilj organizatora je da Klopa s klu-pa bude tradicionalno mjesečno događanje, a sudeći prema reakci-jama građana grada Zagreba - ono će i biti.

inače pod zaštitom UNESCO-a.,,Dragi sinjski Zagrepčani i zagrebački Sinjani sretan sam što vas možemo ugostiti na središnjem gradskom trgu. Veliki Matoš je rekao ,,Dok je srca bit će i Croatie”, a ja bi parafrizirao i rekao: ,,Dok je Sinjske alke, bit će i Sinja i Hrvatske”, obratio se alkarima i brojnim sugrađanima i turistima gradonačelnik Bandić. Također je rekao da će sljedeće godine Zagreb i Sinj postati gra-dovi prijatelji te najavio da će kao gradonačelnik jedne od 28 EU metropola na sljedeću Alku poz-vati drugih 27 gradonačelnika ze-malja.

srcu, Slavonija u duši“, u organizaciji Doktorskog nogometnog kluba Za-greb i zadruge Druga prilika. Kako je objasnio predsjednik DNK Zagreb Milan Milošević, Cvelferija obuhvaća područje ukupno devet sela županjskog kraja: Vrbanju, So-ljane, Strošince, Drenovce, Đuriće, Račinovce, Gunju, Rajevo selo i Posavske podgajce, područja koja su bila najviše ugrožena svibanj-skim poplavama.

Listopad u Zagrebu već je tradicio-nalno vrijeme za ples osoba treće životne dobi. Tako je to još od 2006. godine kada je pri Gerontološkom centru „Medveščak“ osnovana ple-sna skupina „Jasna&Željko“ iza koje stoje voditeljica grupe Jasna Šoljan Barbić i Željko Brumnić. Stoga svi zainteresirani i „rasplesani u duši“ od ovog mjeseca mogu svakog četvrtka tijekom cijele godine posjetiti prostorije Malog kazališta lutaka LET u Tkalčićevoj 33 te pohoditi tečajeve zabavnih i raznovrsnih međunarodnih ple-sova. Prvi tečajevi već su održani, a Jasna i Željko čekat će vas još 16., 23. i 31. listopada te svakog četvrtka svih nadolazećih mjeseci. Osim toga, za osobe treće životne dobi u sklopu

plesne skupine „J&Ž“ organizirana su i dva nastupa u godini, prvi na Svjetski dan plesa (29. travnja), dok je drugi prilikom održavanja „Gerontološkog tuluma“ u svibnju. „Nastupi nisu obavezni, ali pozi-vamo zainteresirane da nam se pridruže jer se radi o zaista ugod-nom druženju uz dobru glazbu i još bolje društvo. Naši nastupi re-dovito se mogu vidjeti u prilozima javnih medija jer smo uvijek nas-mijani, veseli i plešemo u lijepoj odjeći i uz prekrasnu glazbu“, uz osmijeh je izjavila voditeljica Jasna Šoljan Barbić. „Dajemo svima priliku upoznati plesova cijelog svijeta. Treba se samo odlučiti i doći! Kroz ples se osjećamo bolje jer činimo bolje svojoj psihi i tijelu“, zaključuje.

Plesna skupina „Jasna&Željko“ svakog četvrtka okuplja osobe treće životne dobi

ZG info 13zagreb.hr10. listopada 2014.

Znanost je radost - poručeno je na Noći istraživača u HrvatskojJedna od glavnih atrakcija bio je ronilački „buddy“ robot koji uči, prepoznaje fizičko stanje ronioca te se prilagođava njegovom ponašanju u istraživanju podmorja

U petak, 26. rujna, u Zagre-bu i Splitu održana je Noć

istraživača, jedinstvena mani-festacija tradicionalno rezervirana za zadnji petak u rujnu, a koja se održava u više od 300 gradova diljem Europe. U zagrebačkom Avenue Mallu i splitskoj Mar-montovoj ulici skupilo se oko 200 istraživača znanstvenih fakulteta i instituta u želji da posjetiteljima inovativnu znanost predstave na jedinstven i atraktivan način. Oku-pili su se i mladi i stari, a znanost je u hrvatskoj barem na jedan dan ponovno postala radost. Europska noć istraživača, koju promiče Europska komisija, ima za cilj na zabavan i jednostavan način podići svijest šire javnosti o važnosti znanstvenog istraživanja za društvo, kako bi se srušile pre-drasude koje često postoje prema znanstveno-istraživačkoj zajed-nici te povećala zainteresiranost mladih za profesionalnu karijeru u znanosti. Na zagrebačkoj pozornici potporu projektu dali su prof. dr. Nedjeljko Perić (dekan Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo), mr. sc. Goran Becker (član Uprave, HAMAG-BICRO), zatim Manuel Laporta-Grau (Europska komisija), prof. dr. sc. Ivan Pejić (pomoćnik

ministra znanosti, obrazovanja i sporta) te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Uz organizacijsku potporu Hrvatske agencije za malo

gospodarstvo, inovacije i inves-ticije (HAMAG-BICRO) i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), Zagreb je mogao vidjeti čak 11 znanstveno-istraživačkih projekata, ponajviše iz područja robotike. Možda i najviše pažnje privukle su pozornice Pametnog robota roni-oca, GlowBraina, RobotLabirinta i Računalnog vida za praćenje lica. Primjerice, mali Lego robot, poto-mak slavnog grčkog junaka Tezeja, imao je zadatak pronaći put kroz labirint pun neobičnih prepreka. Tu je zatim i ronilački ,,buddy” (pri-jatelj) koji uči, prepoznaje fizičko stanje ronioca te se prilagođava njegovom ponašanju u istraživanju

podmorja, a upravo je on bio glav-na atrakcija među najmlađima. Znanstvenici Medicinskog fakulte-ta Sveučilišta u Zagrebu prika-zali su gipsani model mozga, slike svjetlećeg mozga te nano-čestice koje koriste u istraživanju moždanog udara, najčešće na eksperimentalnom modelu miša. Osim toga, kroz zabavnu atmos-feru koja je trajala dugo u noć, pos-jetitelji su na jedinstven način imali priliku upoznati se „jedan na jedan“ s najistaknutijim istraživačima u Hrvatskoj. Naime, zadatak na-gradne igre bio je posjetiti svaku pozornicu, odgovoriti na pitanja znanstvenika, dobiti pečat u Index znanstvenika i tako zaraditi diplo-mu Znanstvenika. Kao iznenađenje večeri izvedena je glazbeno-plesna točka „Život znanstvenika“ u kojoj je sudjelovalo oko 150 sudionika svih uzrasta. Na pozornici je glaz-benik zasvirao na gitari, zaplesala su djeca i mladi. ,,Sretan je i ponosan grad, a onda i njegov gradonačelnik, koji može biti domaćinom ovako važnog pro-jekta“, istaknuo je gradonačelnik Bandić te zahvalio organizatorima i znanstvenicima što su Zagrebu – gradu znanosti, podarili Noć istraživača.

Zadnjeg dana mjeseca rujna, nakon gotovo stotinu godina

podstanarstva, Muzička akademija napokon je dobila vlastiti životni prostor, a njezinim svečanim ot-vorenjem na Trgu maršala Tita, Za-greb je dobio novi simbol izvrsnos-ti i hram glazbe. Otvaranju nove zgrade akademije nazočio je niz istaknutih osoba iz kulturnog, o- brazovnog i političkog života grada i države te veliki broj zainteresira-nih građana. Dekan Muzičke aka-demije Dalibor Cikojević istaknuo je kako je riječ o velikom događaju za Zagreb koji bi se mogao us-porediti s otvorenjem zgrade Hrvatskog narodnog kazališta prije 120 godina. „Ta je zgrada bila san gotovo svih mojih prethodnika, a o ovome su trenutku maštale generacije i ge-neracije profesora i nastavnika. Da-nas mogu reći da napokon imamo našu zgradu i hvala cijeloj Hrvats-koj na tome”, izjavio je Cikojević.

Ovaj povijesni događaj za Za-greb i Hrvatsku svojim su prisut-stvom uveličali i predsjednik RH Ivo Josipović te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Predsjednik je pritom ponosno is-taknuo kako je hrvatska glazba s ovim danom ušla u potpuno novu epohu. „Uvjeran sam da će glaz-beni život u Zagrebu i Hrvatskoj dobiti novi zamah, da će mnogi mladi ljudi na početku svoje kari-jere u ovoj zgradi naći dobru osno-vu i čvrsti oslonac“, poručio je. „Mi smo sretnici koji su dugogodišnje snove pretvorili u javu“, dodao je gradonačelnik Milan Bandić. Zgrada je službeno otvorena uz glazbeni program ansambla uda-raljki Muzičke akademije „biNg Bang“, a vrpcu je presjeklo sedmero najboljih studenata Akademije nakon čega je zgradu blagoslovio dekan Katoličko-bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić. Svečano otvorenje zgrade Muzičke

akademije bio je tek početak orga-nizirane cjelodnevne manifestacije pod nazivom Dan otvorenog trga, u kojoj je nizom programa sudjelovalo čak devet kulturnih i obrazovnih institucija koje u ovom trenutku ,,stanuju” na Trgu maršala Tita. Tako se građanima Zagreba, kroz više improviziranih

događanja, predstavilo Hrvatsko narodno kazalište (HNK), Aka-demija dramske umjetnosti (ADU), Muzej za umjetnost i obrt (MUO), Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Hrvatski školski muzej, Rektorat – Sveučilište u Zagrebu i Pravni fakultet.

Dan otvorenog trga - Zagreb dobio novi hram glazbene umjetnosti

Potpisana suradnja Instituta Ruđer Bošković i Udruge inovatora HrvatskeUdruga inovatora Hrvatske i In-stitut Ruđer Bošković potpisali su sporazum o dugoročnoj su-radnji s ciljem zajedničkog djelovanja u području razvitka i komercijalizacije inovacija i unapređenja hrvatskog gos-podarstva, a predstavljena je i nadolazeća 12. Međunarodna izložba inovacija ARCA koja u Za-greb dovodi inovatore iz cijelog svijeta. Broj istraživačkih partner-stava između industrije i Insti-tuta Ruđer Bošković posljednjih je godina značajno narastao, a sporazumom s Udrugom inova-tora Hrvatske Institut želi ostvariti direktne kontakte s inovatorima i tako ubrzati proces suradnje, bez gubljenja vremena na dugoj bi-rokraciji i administraciji. Dosad su u 2014. godini ugovo-rena 22 komercijalna projekta ugovorne vrijednosti preko 4 mili-juna kuna.Predstavljena je i nadolazeća 12. Međunarodnu izložba inovacija ARCA koja će se u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske i suorganizaciji Instituta Ruđer Bošković, Hrvatske zajednice tehničke kulture i Prvog iranskog instituta inovatora i istraživača Is-lamske Republike Iran održati od 15. do 18. listopada u Boćarskom domu u Zagrebu.

Tema broja14 zagreb.hr10. listopada 2014.

Trgovački centri - toliko više od šopingaPrije točno 20 godina Zagreb je dobio svoj prvi trgovački cen-tar. Sjećam se faze izgradnje, kad sam znatiželjno zamišljala kako će sve izgledati, iskradanja iz kuće i odlaska u taj „veliki Importanne centar“, iako naravno nisam smjela, ali moji ni-kad nisu saznali. Danas gotovo svaki kvart ima svoj trgovački centar, a uz brojnu ponudu dućana nude i štošta drugoga. Je li to obilje značaj napretka ili se radi o redundanciji?

Teško je reći koliko Zagreb za-pravo ima prodajnog prostora

ovog tipa, jer su u službeni popis trgovačkih centara ubrojeni i West-gate, koji ne spada službeno pod Grad Zagreb iako mu Zagrepčani gravitiraju, ali i prodajni centar Ikee. Da ne spominjemo niz hiper i supermarketa koji, uz osnovne trgovačke lance, nude još sadržaja poput frizeraja, kafića i kemijskih čistionica. Zagreb se zapravo pret-vorio u jedan veliki trgovački grad.Riječ je o ogromnim investicijama. Primjerice, ukupna vrijednost in-vesticije oba City Centra One je oko 275 milijuna eura, a zajedno zapošljavaju oko 2.000 ljudi. Kada tome pridodamo njihove promete, troškove, desetine tisuća ljudi koji ih svaki tjedan posjećuju, finan-cijske konstrukcije brojnih mani-festacija koje organiziraju i novih investicija, jasno je da je riječ o neviđenoj mašineriji.Pa ipak, prošetate li prostorom nekih centara, spazit ćete da je dosta trgovina zatvoreno, a neki trgovački centri već su pokleknuli pod krizom i zatvorili svoj vrata. Oni koji još uvijek prkose sma-njenim financijskim mogućnostima građana, morali su se okrenuti drugačijoj politici. Politici „dodane vrijednosti“. Mogli bismo reći da su ih okolnosti prisilile na to, a možemo reći i da je bilo riječi o logičnom nastavku poslovanja,

Autor: Maja Jurković

pod utjecajem razvoja i promjena u svijesti samih potrošača.

Svakome njegov dio kolača

S obzirom da se u Zagrebu u po-sljednja dva desetljeća dogodio pravi „boom” trgovačkih centara, svaki od njih morao je pronaći svoju prednost i razlikovnost u odnosu na konkurenciju. Nekima već u startu u prilog ide lokacija, kao primjerice Avenue Mallu, koji je od samog o-tvaranja postao svojevrsno središte Novog Zagreba i glavno mjesto sas-tanka stanovnika tog dijela grada.Centar Kaptol se, pak, i zbog lo-kacije, ali i zbog ponude, pozi-cionirao kao „elitniji” trgovački centar, sa sadržajima usmjerenima prema ženama i muškarcima sred-nje dobi te njihovim obiteljima, tj. djeci. Riječ je o stanovnicima okol-nih rezidencijalnih četvrti i ljudima vezanima uz zagrebačko poslovno središte. Arena Centar je zbog lokacije nekima svojevrsno izletište, mo-gli bismo reći, ali i ne samo zbog lokacije već i raznovrsne ponude restorana, kafića i kina. Slična je i priča najvećeg trgovačkog cen-tra u gradu i okolici, Westgatea, koji se nalazi na naizgled nezavid-noj poziciji, uz autocestu, pa ipak mnogima je idealno odredište jer je riječ o centru koji nudi sve na jed-nom mjestu.

Westgate je možda i jedini trgovački centar koji je postao pravi sinonim za manifestacije i festivale, što je očito morao napraviti kako bi privukao građane na tu udaljeniju lokaciju. Poznat je po događanjima Late Night Shopping, Shopping Day, Wedding Expo, Garage Auto Show, Dani beba, djece i trudnica, a po-sljednjih se godinu dana naročito orijentirao na mlade, pa za njih organizira koncerte i West House Reunion Festival. Od prošle je godine i nova lokacija popularnog Rujanfesta. Tu su i driveIN kino na otvorenome na krovu centra, nogometni turniri, dječje predstave i radionice i Sajam kućnih ljubimaca.

Odmak od izvorne ideje

Trgovački centri već si odavno ne mogu priuštiti biti „samo“ mjestom za šoping na jednom mjestu. Zanimljiv je primjer cen-tara koji su se doslovce „stopili“ s dijelom grada u kojem se nalaze.Jedan od prvih trgovačkih cen-tara u gradu, Shopping centar Prečko, tijekom godina je pro-filiran kao kvartovski, obiteljski centar. Dolaskom novih, stranih i velikih trgovačkih centara došlo je i do promjena u njihovom radu, tako da danas bazu ponude čine usluge potrebne stanovništvu u okruženju i nešto šire, uz primje-rice dobru ponudu prehrambenih namirnica.

Iza upravljanja dojmom trgovačkog centra stoji, možemo reći, čitava znanost. Od odabira boja, glazbe, mirisa, svjetline prostora, rasporeda dućana i načina na koji se vodi briga o čistoći. To nas pomalo podsjeća na automat klubove, u kojima je cijela atmosfera također prilagođena ugodi posjetitelja, kako bi ostao i nastavio trošiti novce.

Foto: Arhiva Arena Centra

Tema broja 15zagreb.hr10. listopada 2014.

Garden Mall također je slična priča jer se nalazi u Dubravi, dijelu grada gdje u trgovačkim centrima nema konkurencije, i također se pozi-cionirao kao „kvartovski trgovački centar“. „Mi se u percepciji kupaca pozicioniramo kao dio kvarta. Oso-vinski smo dio lokalne zajednice u kojoj radimo i djelujemo. Naše kupce doživljavamo kao susjede, oni za nas nisu „potrošači“ koji će doći u trgovinu, kupiti proizvod i inkasirati dobit trgovačkom cen-tru. Također, mi smo možda jedini zagrebački centar gdje možete u isto doba dana uvijek vidjeti iste kupce na istom mjestu“, kaže nam Lidija Čačić iz centra.Glavni posjetitelji su im obitelji s djecom, tinejdžeri, ali i umirov-

ljenici koji posebno vole sajmove poput Seljačke tržnice subotom. Upravo zato je, za razliku od osta-lih centara, dobro posjećen u svim dijelovima dana, a tome pridonosi i sustav organizacije po kojem kupci kupovinu mogu obaviti brzo i bez nepotrebnog gubitka vremena. Centar Cvjetni specifičan je zbog svoje lokacije u samom centru gra-da i ona mu naizgled jako ide na ruku. Pa ipak, zbog kontroverznog načina na koji je centar izgrađen te svojedobnih prosvjeda građana, mnoge i danas uz ovaj projekt vežu isključivo negativne misli. Po-sjetitelji su uglavnom su poslovni ljudi i mladi, ali dodatan bonus su turisti, kao i popularna „subotnja špica“.

„Istina je da su ostali trgovački cen-tri slični jedni drugima, no naš je koncept drugačiji. Jedini smo pravi trgovački centar u strogom grad-skom središtu, imamo najpopu-larniju garažu u gradu te izuzetno kvalitetan brend miks. Sve naše trgovine rade i nedjeljom, što je od izuzetnog značaja za centar grada. U sklopu projekta imamo i rezi-dencijalni dio koji redefinira pojam luksuznog stanovanja na našim prostorima. Cvjetni je doveo H&M u Hrvatsku, koji kod nas ujedno ima i najveću trgovinu u regiji, a nedavno smo otvorili i devet novih restorana koji mijenjaju gastro scenu centra grada“, kaže Krešimir Horvatinčić iz Hoto Grupe.

Prilagodba posebnim zahtjevima kupaca

Ove godine južni dio grada dobio je novi trgovački centar, kojemu ujedno gravitira i stanovništvo Velike Gorice te okolnih mjesta. Riječ je o već dobro poznatom brendu, Supernova. Zagrebački centar sedmi je u nizu i to im za-pravo itekako ide u prilog. Nas-toje se istaknuti kao jedini šoping park u Zagrebu, zahvaljujući no-vom trgovačkom konceptu, tzv. One-Stop-Shopping. Ovaj koncept omogućava ciljanu, jeftiniju i bržu kupovinu, jer smanjuje vrijeme pronalaska pojedinih trgovina. Pri-marno ciljaju na obitelji s malom djecom pa se žele i pozicionirati kao obiteljska šoping destinacija, a sukladno tome izgradili su i veliko dječje igralište na otvorenom.City Center One East dodatno nastoji privlači mlađu populaciju uz pomoć Cineplexx kina sa 7 kino-dvorana, koje su posjetitelji već is-taknuli kao jeftinije, a kvalitetnije u odnosu na ostala kina.Iako je u većini trgovačkih centara vikend najfrekventnije doba tjed-na, neki su pribjegli i kreativnom „popunjavanju“ ostatka tjedna. City Center One tako ima projekt Žuta srijeda koji nudi privlačne popuste svake prve srijede u mjesecu, a navodno je pokazao izvrsne rezul-tate što se posjećenosti tiče. Zanimljiv je i projekt Mummy Mornings s posebnim popustima u dućanima, kafićima, frizerskim salonima i nail barovima, a roditelji-ma je na raspolaganju Baby room Centra, kao i besplatne pelene na info punktu. Dodatan bonus pred-stavlja i njihov sezonski magazin, s ponudom iz dućana, ali i savjeti-ma za odijevanje i provod. Na taj

način kupci nemaju osjećaj da im se „uvaljuje“ letak s cijenama, već kvalitetniji sadržaj koji ih može in-spirirati i informirati.

Problemi s kojima se susreću

Svim trgovačkim centrima najveći problem predstavlja smanjena ku-povna moć građana. Čačić kaže da su ljudi oprezniji, manje je impul-zivne kupovine, prate se popusti i akcije, a potrošači su stekli naviku „povoljnije“ kupnje i očekuju kontinuirane benefite u obliku sniženih cijena. Sve teže gospodarsko stanje u državi utječe na sve sfere po-slovanja, pa tako i na trgovačke centre, no i tome se može doskočiti pametnim planiranjem i prilagod-bom poslovanja trenutnim okol-nostima. Naravno, konkurencija nikako ne pomaže, no i Ines Bakić Zubak iz Supernove ne smatra da je centara previše, već je problem već spomenuta mala kupovna moć. Njima dodatan problem predstavlja nedostatak autobusne stanice za već postojeće linije koje onuda prolaze te nedostatak pješačkih staza.I ponovo spominjemo slučaj cen-tra Cvjetni iz kojeg su rekli da će na pitanje vezano uz probleme koji im otežavaju poslovanje dati kratak odgovor jer u suprotnom nema-mo dovoljno mjesta u časopisu. Najviše ih, očekivano, muče zako-nodavstvo i birokracija, odnosno, kako kažu, pomanjkanje sluha ili možda smisla za prepoznati kvalitete pojedinih projekata i in-vesticija.

Budućnost je drugačija, ali pozitivna

Iako je temelj trgovačkih centara, barem financijski, i dalje šoping, oni su danas nešto sasvim drugo. Od mjesta sastanka, festivalskih

Vedran (41), komercijalistOd svih trgovačkih centara u Za-grebu, najviše volim Westgate. Pošto živim u Samoboru ne samo da mi je bliže od ostalih, već mi je ujedno i izlet s obitelji. Moja dvogodišnja kćer jako voli njihove igraonice, boje i cjelokupni pros-tor, pa joj je to doživljaj. Odlično je i to što ima puno drugih sadržaja, osim dućana, pa nakon šopinga možemo sjesti na kavu ili pojesti nešto. U svakom slučaju, u trgovačkom centru nikada nismo manje od 2 do 3 sata.

Tema broja16 zagreb.hr10. listopada 2014.

Trgovački centri u ZagrebuImportanne Centar (1994.) – 31.000 m2 prodajnog prostoraImportanne Galerija (1999.) - nedostupnoAvenue Mall (2007.) – 79.000 m2Kaptol Centar (2000.) – 12.000 m2Garden Mall (2009.) – 26.000 m2Prečko (1995.) - 8.650 m2Point (2013.) – 40.000 m2City Center One East (2012.) – 130.000 m2City Center One West (2006.) – 100.000 m2Westgate (2009.) - 226.000 m²Supernova (2014.) - 30.900 m²Arena Centar (2010.) – 175.000 m2King Cross (2002.) – 150.000 m2Cvjetni (2011.) - 10.514 m²Branimir centar (2004.) - nedostupno

destinacija, društvenih središta kvartova i svojevrsnih „izletišta“. „Ukoliko posjetiteljima ponudimo kvalitetan sadržaj i dodatne po-godnosti uz šoping te zabavne evente koje privlače cijelu obitelj, oni će na to reagirati, bez obzira o kojem se danu u tjednu radilo. Zato imamo iznimno vjerne posjetitelje koji nam se vraćaju“, zaključuje Marija Gamulin iz City Centra One.U planovima Cvjetnog su novi brendovi i ekskluzive, ali i hotel s 5 zvjezdica, proširenje garaže te otvaranje prolaza prema Gundulićevoj i Ilici. Teško je predvidjeti tko će za, prim-jerice, 5 godina opstati, odnosno koliko će još trgovačkih centara biti u hrvatskoj metropoli, no svi moji

Marko (28), informatičarOmiljeni trgovački centar defini-tivno mi je Arena. Najlakše mi je snaći se prema rasporedu dućana i nekako mi ima “najprijateljskiju” atmosferu. Sviđa mi se i izbor dućana, ali i to što mogu otići u kino ako poželim, koje je usput rečeno baš dobro. Lokacija mi je ok, ništa spektakularno, ali to ni ne tražim u trgovačkom centru. Au-tom je zapravo jako pristupačna. Kad dođem u Arena Centar, kamo god krenem idem u dobrom smje-ru (smijeh). A i nekako je tamo uvijek najbolja muzika... zar nije? (smijeh)

sugovornici najavljuju velike pla-nove. Oslanjati se samo na to da će posjetitelji trošiti novce kupujući, nije održivo, ali istodobno je za-nimljivo da će potrošiti, možda i više novca, na hranu, piće, kino ili kuglanu. Zašto? Zato jer je riječ o kompletnom izlasku i doživljaju, a nekako nam se čini da je upravo to postala poanta odlaska u neki trgovački centar.

Promjene u društvu traže i novi pristup

Ako stvari sagledamo iz drugog kuta, možda nije stvar u prisilnom prilagođavanju koliko jednostavno u promjenama društva, navika potrošača, dolasku novih gener-acija i sl. I tempo života je puno užurbaniji pa ljudi očekuju brže obavljanje kupovine, a istodobnu ponudu nečega što će ih u procesu opustiti i zabaviti. U svakodnevnom razgovoru često se čuje da je trgovačkih centara previše te da svi nude iste dućane, pa ipak ne možemo zanemariti činjenicu da su nam često omiljeno odredište kada „idemo prošetati“, popiti kavu ili izaći iz kuće dok vani lije kiša. Strategije uprava pojedinih centara s vremenom će pokazati tko je krenuo u dobrom smjeru, no protiv širokog izbora zasad se ipak nećemo žaliti. Pa čak i ako „slavni“ Importanne centar više ne služi to-

liko kupovini koliko tranzitu, što se zbog pothodnika neće promijen-iti, još uvijek tamo volimo pojesti

dobar sendvič, obaviti kupovinu na putu s posla i popiti kavu s pogle-dom na Umjetnički paviljon.

Foto: Arhiva Arena Centra

Foto: Arhiva Garden Malla

Foto: Arhiva Garden Malla

Tema broja 17zagreb.hr10. listopada 2014.

Imate li podatak koliko sveukup-no kvadrata otpada na trgovačke centre u Zagrebu te postoje li određena pravila poslovanja ko-jih se svi centri moraju pridržavati ili ih u potpunosti određuju sami? Ako govorimo u bruto površini, onda je to, prema mojim saznanji-ma, preko milijun kvadrata. No, ako se misli samo na prodajni prostor u sklopu trgovačkih centara, pre-ma podacima kojima raspolažem, a koji uključuju 17 najvećih trgovačkih centara u Zagrebu, radi se o približno 455 tisuća kvadrata. Tu još ne ubrajamo supermarkete, niti highstreet prodajne površine, koje nisu zanemarive. Kad bi se sve uzelo u obzir, radi se o približno 560 tisuća kvadrata prodajnog prosto-ra. To bi značilo da Zagreb na tisuću stanovnika ima skoro 700 m2 pro-dajnog prostora, što je iznad pros-jeka Europske unije sa svojih 200 m2 na tisuću stanovnika. No, kupci nisu samo Zagrepčani, već i turisti, pa se Zagreb ističe kao grad s vrlo bogatom trgovačkom ponudom. Po tome postaje i prepoznatljiv, što mu mislim daje prednost.Što se tiče pravila poslovanja, svaki centar ih određuje za sebe. Ug-lavnom se najam plaća fiksno po kvadratu, a cijena varira, ovisno o atraktivnosti i posjećenosti cen-tra. U nekim slučajevima radi se o višegodišnjem najmu pa su naj-moprimci vezani uz fiksnu cijenu bez obzira kakav im je promet. Nema propisanih pravila oko toga, tržište je slobodno.

Prošlo je 20 godina otkako je otvoren prvi trgovački centar u Zagrebu. Danas ih imamo puno, no ne stoje svi dobro, a neki su se već i zatvorili. Kako to komen-tirate? Griješe li oni u poslovanju ili nam je za sve kriva kriza?Da, sjećamo se ‘94-te i Importanne centra koji je bio novost u Zagrebu, no vrijeme prolazi, potrebe ljudi se mijenjaju, a tržište to prepoznaje. Najbolje prolaze oni centri koji se nalaze pored najfrekventnijih prometnica u Gradu, do kojih je lako doći i javnim prijevozom i čija ponuda zadovoljava potrebe ku-paca. S rastom ponude korisnici postaju izbirljiviji pa se centri mora-ju prilagođavati kao destinacije. S današnjim načinom života, vrijeme nam je ključni faktor pa idemo

MIRKA JOZIć, PROČELNICA GRADSKOG UREDA ZA GOSPODARSTVO, RAD I PODUZETNIŠTVO

„Postoji li potražnje bit će i trgovačkih centara, sve dok se ne uspostavi ravnoteža“

tamo gdje možemo zadovoljiti najveći dio naših potreba. Važni su i zabavni sadržaji koji mogu znatno povećati promet trgovačkih cen-tara te dostupnost drugih usluga što se pružaju u sklopu trgovačkih centara. Ne bih rekla da je kriza kriva što su se neki centri zatvorili ili rade slabije od drugih. Kao dokaz takvoj tvrdnji je što mnogi posluju jako dobro u istim makroekonomskim uvjetima. Ništa se ne može postaviti, a da vječno ostane isto.

Uzmemo li u obzir komentare nekih građana kako su trgovački centri „svi isti“, a ujedno orga-niziraju događanja koja s njima zapravo nemaju veze, samo kako bi privukli građane, smatrate li da polako gube svoju prvotnu funkciju „šopinga na jednome mjestu“?Prvotna funkcija „šopinga na jed-nome mjestu“ samo je jedna od funkcija. Ona jest ključna, ali treba podržati inovativnost i diversifikac-iju ponude. To po meni i jest pravi pristup za siguran opstanak. Ne vidim razloga da nam to smeta, to čak treba pohvaliti, jer su trgovački centri destinacije za provođenje slobodnog vremena i logično je da nude različite usluge, organiziraju manifestacije, stvaraju nove pro-grame i tako privlače ljude da dol-aze i provedu vrijeme, a u konačnici i potroše novce. Za one koji to ne vole, postoji highstreet zona koja bi se mogla vratiti kao veliki konkurent trgovačkim centrima, naravno ako se radno vrijeme promijeni te bude otvorena do kasnih večernjih sati tijekom cijelog tjedna. Neki to vole, drugi vole sve na jednom mjestu, pa tko kako voli, neka bira.

Ima li Grad planove vezane uz ovo područje, u smislu uvođenja novih propisa, prilagodbe GUP-a, postoje li najava novih otvaranja i slično?Izabrali smo tržišnu ekonomiju pa tržište treba diktirati pravila. Ako postoji još koji investitor koji će uložiti 50 ili 100 milijuna eura u gradnju trgovačkog centra i ako procjenjuje da mu se to isplati, ne vidim razlog zašto bi Grad to sprječavao i uvodio preko GUP-a bilo kakve mjere zabrane. Oko 1,5 milijardi eura uloženo je u

Zagrebu u trgovačke centre zad-njih 20 godina. Vjerujem da su in-vestitori prije takvih odluka dobro ispitali tržište, a da su detektirali zasićenje sigurno se ne bi upuštali u to. Dobro nam znana „nevidljiva ruka“ tržišta treba određivati pravi-la igre, kako za trgovačke centre, tako i za druge namjene. No svaka-ko smatram da ne treba uvoditi nove zone s komercijalnom nam-jenom na štetu drugih potreba i namjena.

Kakva je Vaša vizija trgovačkih centara u Zagrebu, što bi tre-bali ponuditi kako bi zadržali građane, a koje greške bi trebalo izbjeći? Teško je ponuditi univerzalno rješenje. Sve ovisi gdje se nalazi i s kakvim problemima se pojedini centar suočava. Postoje mnogi načini da trgovački centar živi, ali treba prepoznati svoje kupce i nji-hove potrebe, ponuditi im nešto bolje i drugačije. Lokacija je narav-no najvažnija, no ako je promašena potrebna je inovativnost, a često i dodatna ulaganja. Najlošija je varijanta dignuti ruke i predati se. Trgovački centar ne mora vječno biti samo trgovački centar. Vreme-na se mijenjaju, često i ne znamo da nam neki sadržaj treba sve dok nam se ne ponudi, a poslije bez njega ne možemo. Kreativnost u ponudi, kvaliteta i inovativnost su ključ.

Možete li nam dati neke pri-mjere dobre prakse iz inozem-stva, na koji način se upravlja brojem trgovačkih centara u gra-dovima (smije li se time uopće upravljati), kako se pozicioniraju te koje sadržaje nude?Mislim da bi bio loš pristup „uprav-ljati“ brojem trgovačkih centara. Opet ću ponoviti svoj ranije iznese-ni stav – tržište je dirigent. Zagreb je i trgovačko područje šire regije, a ne možemo zanemariti ni sve veći broj inozemnih turista. Nemam saznanja o upravljanju brojem trgovačkih centara u ino-zemstvu. U konačnici, broj nije važan, bitna je potražnja. Što se tiče sadržaja, vrlo je šarolik, prila-godbe su uvijek prisutne, ali i ve-lika borba za prepoznatljivost. Mislim da Zagreb ne treba kopi-rati druge gradove, dobra praksa nekog drugog grada ne mora biti nužno dobra i za Zagreb. Gradovi i narodi su specifični.

Hrvati su poznati po lijepom odi-jevanju, lijepo uređenim domov-ima i dobrim automobilima, a po potrošnji smo daleko iznad Slo-vaka, Čeha, Poljaka. I za kraj da se malo našalim, dok nismo imali ovako bogatu trgovačku ponudu, odlazili smo u Trst, Graz, Beč, Mila-no ili Mađarsku. Ovako štedimo na vremenu i benzinu, što nije zane-marivo.

Vi pitate, mi odgovaramo18 zagreb.hr10. listopada 2014.

Dragi čitatelji, rubrika „Vi pitate, mi odgovaramo“ omogućava vama, stanovnicima grada Zagreba, da dobijete odgovor na pitanja i probleme koji vas muče, koje primjećujete u vašoj okolini i na ulicama grada. Što god da komentirate u društvima i na kavama, a nije vam jasno i nikako ne možete doći do odgovora ili pojašnjenja, slobodno nam pošaljite na info@mmreza.hr, a mi ćemo za vas od Grada, gradskih ureda i institucija zatražiti relevantne informacije i objaviti ih.

Ivan (30), diplomirani ekonomist

Što treba građanin grada Za-greba napraviti da određeno zemljište/parcelu u gradu pre-tvori u Urbani vrt? Vidim da niču sa svih strana po Zagrebu, što je zaista pohvalno, ali ako bih se i ja htio time baviti, a znam za određene lokacije i parcele u gradu koje trenutno nisu ,,u kombinaciji” za ovaj projekt, kome se trebam javiti, kakva je procedura i koliko traje? Puno hvala.

ODGOVOR DAJE: Služba za informiranje GradaZagreba; dr.vet.med. Emil Tuk, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivre-du i šumarstvo

Postupak davanja vrtnih parcela na korištenje pokreće se javnim pozivom za podnošenje zahtje-va za davanje vrtnih parcela na korištenje. Javni pozivi se objavljuju periodično sukladno iskazanom in-teresu građana i dinamici formira- nja i opremanja obradivog zemljišta, odnosno vrtnih parcela.Pravo podnošenja zahtjeva za davanje na korištenje vrtne par-cele ima osoba s prebivalištem na području Grada Zagreba koja isti podnese u roku od 15 dana od ob-jave Javnog poziva. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo provodi postupak utvrđivanja prijedloga liste koja se izražava brojem bodova, a utvrđuje je gradonačelnik. Kriteriji za ostvarivanje prava prvenstva: 1) vrijeme prebivanja podnositelja zahtjeva na području Grada Za-greba;2) prebivanje na području gradske četvrti u kojoj se nalazi vrtna par-cela;3) socijalni status podnosite-lja zahtjeva: prema ukupnim prosječnim mjesečnim primanjima po članu zajedničkog kućanstva, ostvarenim u prethodnoj godini; prema statusu korisnika prava soci-jalne skrbi na temelju Zakona o so-cijalnoj skrbi; za status nezaposlene osobe;

4) status hrvatskog branitelja; za status hrvatskog branitelja podnositelja zahtjeva i/ili člana zajedničkog kućanstva;5) status umirovljenika;

6) broj članova zajedničkog kućanstva: za svakog člana zajedničkog kućanstva; za svakog maloljetnog člana zajedničkog kućanstva.

S osobama s liste se, ovisno o broju raspoloživih vrtnih parcela, sklapa ugovor o davanju na korištenje vrtne parcele na obradivom zemljištu. Korisnik vrtne parcele dužan je ponašati se u skladu s kriterijima i obvezama navedenima u ugovoru. Trenutno je u tijeku Javni poziv za podnošenje zahtjeva za davanje vrtnih parcela na korištenje na području Gradske četvrti Stenjevec, na lokaciji Ulica Stenjevec, a koji traje do 13. listopada 2014.U proljeće 2015. je u planu Ja-vni poziv za podnošenje zahtje-va za davanje vrtnih parcela na korištenje na području Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak, lokacija Ulica I. gardijske brigade “Tigrovi” za preko 200 vrtnih parcela.Sve informacije u vezi s Javnim pozivom mogu se dobiti u Grad-skom uredu za poljoprivredu i

šumarstvo, Avenija Dubrovnik 12/IV., Zagreb, u sobi 308, radnim dan-om u vremenu od 08,30 do 15,30 sati, ili na telefone: 01/6585-650 i 01/6585-601.

Sonja (30),PR menadžer

Zanima me zašto obnova zagrebačke Katedrale toliko traje i kada će konačno biti završena? Tko financira obnovu, odnosno sudjeluje li Grad u financiranju ili to Crkva plaća sama? Praktički otkad znam za sebe zvonici se obnavljaju, a skele su zbilja ru-glo i uništavaju turistički aspekt te građevine kao simbola grada. Smeta i nama koji smo tu rođeni jer neki uopće ne znaju kako Kat-edrala izgleda bez skela

ODGOVORNažalost, unatoč svim našim naporima da od Zagrebačke nad-biskupije dobijemo odgovor na ovo pitanje, do zaključivanja ovog broja odgovor nije stigao.

Zanimljivosti izvana 19zagreb.hr10. listopada 2014.

POZITIVNI „SLUČAJEVI“ IZVANA

Barcelona – dobitnik nagrade „Europska prijestolnica inovacija“ u 2014. godiniU finalnom izboru između španjolskog grada Barcelone, francuskog Grenoblea i nizozemskog Groningena, žiri neovisnih stručnjaka Europske komisije dodijelio je ovu prestižnu nagradu „gradu grofova“ (Ciutat Comtal), a priznanje sa sobom nosi i novčani bonus od pola milijuna eura

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Kataloni-

je, jedno je od ključnih trgovačkih i industrijskih središta u Španjolskoj te jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru. Grad Lea Messija i njegove „Blau-grane“ najpopularnije je turističko odredište u Španjolskoj, a prema brojnim izvorima „Barca“ je četvrti grad po posjećenosti u Europi (iza Pariza, Londona i Rima). U ožujku ove godine, Europska komisija odlučila je ovome do-dati prestižno priznanje „Europska prijestolnica inovacija“ (iCapital) koje je Barceloni pripalo zbog politike iniciranja i implemen-tacije novih tehnologija koje grad „približavaju“ njegovim stanovni-cima, odnosno, konkretnije – zbog izgradnje najboljeg „inovacij- skog ekosustava“ koji učinkovito povezuje građane, državna tijela, sveučilišta te poduzeća. Za nagradu se prijavilo uku-pno 58 gradova što, prema riječima europske povjerenice za istraživanja, inovacije i znanost Maire Geoghegan-Quinn, poka-zuje snažnu usmjerenost lokalnih gradskih vlasti prema inovacijama i uvođenju usluga koje unaprjeđuju živote stanovnika i odnose s lokal-nom zajednicom.

„Barca“ prije Pariza

Osim Barcelone, u najužem i-zboru našli su se francuski grad Grenoble, zahvaljujući ulaganjima u znanstvena i tehnološka otkrića kroz uspostavljene lokalne si-nergije te nizozemski Groningen zbog korištenja novih koncepata i alata za razvoj pametnog ener-getskog ekosustava usmjerenog korisnicima. Interesantno je da su iz skupine finalista u posljednji čas ispali finski Espoo, nominiran zbog strateškog partnerstva koje je objedinilo inicijative u znanosti s poduzećima i kreativcima, kao i još jedan španjolski grad Malaga, s novim modelom obnove u kojem su građani i kreativna industrija uspostavili suradnju i poticali rast. Treći na listi „izostavljenih“ u finalu je francuska metropola Pariz, koji je išao toliko daleko da je čitavu

gradsku imovinu stavio na raspola-ganje poduzećima svih vrsta, a ona su potom s njom eksperimentirala tražeći inovativna rješenja.

Strategija održive mobilnosti

Barcelona je imidž grada usmjerenog prema građanima započela strateški i sustavno graditi već 2011. godine. Poduzeto je mnoštvo inicijativa koje su slale poruku o gradu s vizijom, planom i programom i stoga ne čudi da se 2013. Barcelona našla na visokom četvrtom mjestu liste inteligentnih gradova Europe („Top 10 smart cities for Europe 2013”), au-tora Boyda Cohena, međunarodno priznatog stručnjaka za klimatska i urbanistička pitanja. Sukladno reputaciji koju uživa, grad je svake godine domaćin globalnog skupa o inteligentnim gradovima pod nazivom „Smart Cities Expo World Congress“. Inicijativa je prošle go-dine proširena i na neke druge gradove, a Barcelona je postala suorganizator skupa koji se na istu temu održava u Bogoti i odnosi se na zemlje Južne Amerike.

Osim toga, kada je riječ o „zelenim inicijativama“ i tehnologijama, Bar-celona je na tom području aktivna već punih 14 godina. Još 2000. go-dine, gradske vlasti uvele su obv-ezu ugradnje solarnih toplinskih su- stava za proizvodnju potrošne tople vode za sve nove zgrade. Predstavljen je i projekt testiranja svih vrsta senzora – od onih na buku i zagađenje zraka do senzora koji su toliko napredni da upo-zoravaju na zagušenje prometa te omogućuju gospodarenje otpa- dom. Upravo u tom svevremen-skom problemu gradskih gužvi leži podloga za strategiju „održive mo-bilnosti“ na kojoj se i temelji razvoj „inteligentnog“ grada. Problemima prometa, gužvi, parkiranja i zaštite okoliša lokalna vlast pozabavila se razvijanjem javnog sustava najma bicikala, a građanima je u startu na raspolaganje stavljeno ukupno 6.000 bicikala. Barcelona je i jedan od gradova pionira u izgradnji infra-strukture za punionice električnih vozila, a u okviru projekta „LIVE Bar-celona“ (Logistics for the Implemen-tation of the Electric Vechicle) otvore-na je javno-privatna platforma koja

promovira upotrebu električnih vozila u gradu s konačnim ciljem da Barcelona uskoro bude poznata kao međunarodni centar inovacija u području elektromobilnosti.

Smart City kampus

Početkom ove 2014. godine, gradonačelnik Barcelone Xavier Trias najavio je pokretanje „Smart City“ kampusa koji se odvija u sklopu projekta pod nazivom „22@Barcelona“. Ideja je dvije tisuće hek-tara stare industrijske zone Poble-nou pretvoriti u inovativnu četvrt s ponudom modernih prostora za stratešku koncentraciju intenzivnih obrazovnih aktivnosti. Osim toga, u istom prostoru na-lazit će se i 4.000 novih stanova iz projekta subvencionirane stano-gradnje, različiti poslovni pros-tori te 114 tisuća četvornih metara zelenih površina. Projekt „22@Bar-celona“ vrijedan je oko 180 mili-juna eura i predstavljen kao jedna od najvažnijih inicijativa gradske obnove u Barceloni. Mnogi izvori smatraju ga jednim od najvećih u Europi takve vrste.

PRILOG20 zagreb.hr10. listopada 2014.

Uređivanje vlastitih vrtova sve popularnije u gradu ZagrebuURBANI VRTOVI – MJESTA SUSRETA, DRUŽENJA I MIRA

O fenomenu „urbanih vrtova“ u gradu Zagrebu pričalo se puno prije nego je ideja zaživjela. Ne samo u gradskim institucijama, već i u narodu koji se sve više raspitivao o tome kada će biti moguće određene lokacije i parcele u gradu iskoristiti za međusobno druženje i uzgoj svježe hrane.

Prvi gradski vrtovi u Hrvat- skoj pokrenuti su 2012. godine

u Varaždinu, Ivanić-Gradu i Viro-vitici. S proljećem 2013. godine, gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić donio je odluku o provedbi projekta „Gradski vrtovi“, a projektu su se kao organizatori priključili i 24 sata te Radio Kaj. Cilj je bio opremiti i urediti obra-divo zemljište grada Zagreba kako bi ga građani mogli, bez naknade, koristiti u svrhu proizvodnje or-ganske hrane za vlastite potrebe. Prema dostupnim informacijama, Zagreb danas raspolaže s čak deset uređenih gradskih vrtova s gotovo 1.500 parcela u gradskim kvartovi-ma. Složit ćemo se kako se radi o doista zavidnoj brojci za prvih go-dinu i pol dana otkako je projekt krenuo.

Povezivanje sa susjedima

Neosporno je da društveni ili „urba-ni“ vrtovi polako postaju sve prisut-niji fenomen u gradu Zagrebu. Od proljeća 2013. do danas gotovo svaki Zagrepčanin upoznat je s ovom idejom i ima svoje mišljenje. Reakcije su uvijek pozitivne. „Ideja je krasna. Zašto ne urediti zemljišta koja su ionako već pre-dugo zapuštena, a s vremenom se pretvaraju u doista ružno i potpuno nepotrebno raslinje. Na ovaj način,

imamo „win-win“ situaciju jer su građani sretni što mogu kvalitetno i učinkovito iskoristiti svoje slobo-dno vrijeme, a Grad je zadovoljan jer je sve manje neiskorištenih par-cela. Drago mi je da se ideja širi, kako u Zagrebu, tako i u drugim gradovima. Mišljenja sam da time definitivno činimo korak naprijed kao zajednica i svima nam je ugod-nije u našem životnom okruženju“, stav je jednog od stanovnika kvarta Borovje, gdje se urbani vrt nalazi točno uz cestu koja vodi prema kvartu Savica Šanci.

Mnogi svjetski gradovi njeguju ovaj trend, a cilj je da uređenje vrtova unutar gradskih kvartova postane tradicija. Kako je već spo-menuto, u Hrvatskoj je ideja u pot-punosti zaživjela prošle godine, a osim Zagreba, urbani vrtovi niču i u Varaždinu, Virovitici, Puli, Ivanić Gradu, Belišću, Osijeku, a uskoro će se pridružiti i Rijeka. Ustupa-njem neiskorištenih gradskih par-cela zainteresiranim građanima, urbani vrtovi omogućuju svakome koristan rad vrtlarenjem i proiz-vodnju povrća za vlastite potrebe, kao i druženje sa svojim susjedima i sugrađanima. „Urbani vrtovi definitivno potiču i nova poznanstva. Družite se i raz-govarate s ljudima koji automatski imaju interese slične vašim, stoga rad u vrtu nije samo „rad“ već i za-bava, dobro iskorišteno slobodno

vrijeme“, stav je jedne od stanovni-ca na Savici. Otvaranje svakog novog vrta redo-vito je popraćeno različitim zaba-vno-edukativnim sadržajima pa je tako primjerice akcija uređenja ur-banih vrtova u Sesvetama, u svibnju ove godine, započela edukativnom radionicom stručnjaka s Agronom-skog fakulteta tijekom koje su svi prisutni imali priliku doznati koju informaciju više o procesu vrtla-renja na malim površinama.

Edukativan sadržaj

Osim pravih vrtlarskih trikova, po-sjetitelji su mogli otkriti i pokoju ku-harsku tajnu pripremanja zdravih jela prema konceptu „iz vrta na stol“ koje je u svojoj radionici predstavio chef Marko Živaljić iz restorana „Majsecov mlin“ koristeći se svježe ubranim namirnicama iz vrta. Jed-nako tako, prilikom otvaranja vrt-nih površina u Stenjevcu u lipnju, prisutnima se pridružila još jedna gošća s Agronomskog fakulte-ta, profesorica Vesna Židovec koja je povela radionicu pod na-zivom „Planiranje povrtnjaka“, a „svečanost“ se nastavila degus-tacijom Ravlić mesnih delikatesa u kombinaciji sa svježe ubranim vrt-nim povrćem. Gdje god se za njih pronađe mjesta, urbani vrtovi su pozdravljeni s izra-zitim odobravanjem, potiču smijeh, zabavu, donose nove sadržaje i unaprjeđuju znanje o potencijalima iskorištavanja zemljane površine. „Vrtlarenje me oduvijek zanimalo, ali nikako nisam mogla pronaći dovoljno vremena za to. S obzirom da živim u stanu, uvijek sam takve aktivnosti morala vezivati uz put na selo ili kod nekog poznanika. Nije to bilo to. Ova akcija je zapravo baš za mene, odnosno za takve poput mene, koji žele uzgajati nešto vla-stito, a da je u neposrednoj blizini njihova doma. Jako mi je drago što je projekt napokon došao u moj kvart“, podijelila je s nama jedna stanarka u neposrednoj blizini ur-banog vrta u Stenjevcu.„Stanovnici drugih kvartova sve više postaju ljubomorni. Naravno, u onom pozitivnom smislu“, uz smijeh

nam je jednom prigodom izjavio jedan mladić sa Sigečice. „Znate, ovo je nešto o čemu možete rado pričati prijateljima u drugim gra-dovima ili čak prijateljima iz ino-zemstva. Svi su uvijek puni riječi hvale i pitaju se kada bi to na-pokon moglo zaživjeti kod njih“, dodao je, uz priznanje da njega osobno vrtlarenje u ovom smislu zasad ne zanima, ali tvrdi kako su njegovi roditelji već odavno ve-like pristalice projekta i snimaju površine po kvartu koje bi mogli predložiti za ovakav tip društveno odgovorne akcije.

Sve kreće Javnim pozivom U odgovoru na upit kojeg smo za ovaj broj poslali u nadležni Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo (pitanje i odgovor mogu se pronaći na stranici 18.) stoji kako se postupak davanja vrt-nih parcela na korištenje pokreće Javnim pozivom za podnošenje zahtjeva za davanje vrtnih parcela na korištenje. Javni pozivi se objavljuju periodično sukladno iskazanom interesu građana te dinamici formiranja i opremanja obradivog zemljišta, odnosno vrtnih parcela. Pritom pravo podnošenja zahtje-va za davanje na korištenje vrtne

Autor: Marko Hodalj

PRILOG 21zagreb.hr10. listopada 2014.

parcele ima osoba s prebivalištem na području Grada Zagreba koja isti podnese u roku od 15 dana od objave Javnog poziva. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo provodi postupak utvrđivanja prijedloga liste koja se izražava brojem bodova, a utvrđuje ju gradonačelnik. „Malo su zakomplicirali s tim ja-vnim pozivima, ali dobro – bitna je namjera i konačan učinak“, ko-mentar je jednog umirovljenika iz Borovja. Kako su nas dalje izvije-stili iz nadležnog gradskog ureda, trenutno je u tijeku Javni poziv za podnošenje zahtjeva za da-vanje vrtnih parcela na korištenje

na području Gradske četvrti Ste-njevec, na lokaciji Ulica Stenjevec, a koji traje do 13. listopada 2014. Zasad je u planu da se u proljeće 2015. objavi Javni poziv za podnošenje zahtjeva za davanje vrtnih parcela na korištenje na području četvrti Peščenica-Žitnjak, u Ulici I. gardijske brigade „Tigrovi“, gdje će se ponuditi čak 200 vrtnih parcela.

Idemo delati!

Svim akcijama predstavljanja novih urbanih vrtova redovito prisu-stvuje i gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić koji, kao i uvijek, vodi primjerom. Prilikom najave novih aktivnosti u travnju ove go-dine, gradonačelnik je najavio još 800 novih parcela u Borovju te uređivanje i opremanje tri manja vrta i to na području Sloboštine, Sesveta i u Prečkom, s daljnjih 150 parcela. Gradonačelnik je tada kao cilj do kraja ove godine postavio brojku od 2.000 novih vrtnih zemljišta. I on nerijetko ističe kako smisao vr-tova nisu samo zdravi proizvodi u zdravom, ekološki osviještenom Zagrebu, već su i mnogo više – druženje i ljubav. S obzirom na njegovu poznatu motivirajuću pa-rolu „Idemo delati“, kao i želju da

bude uz svoje građane, Bandić se u travnju pohvalio kako je direk-tor Zadruge 40 vrtnih parcela na Savici.

„Moje kolege i ja zasadili smo na 2.000 kvadratnih metara 15-ak kul-tura koje ćemo podijeliti s našim sugrađanima i siguran sam da ćemo ovim pozitivnim primjerom udruživanja u korisnoj aktivnosti pridonijeti daljnjem širenju zele-nih oaza u cijeloj Hrvatskoj“, izjavio je tada gradonačelnik koji često

dodaje kako je, osim formiranja i uređenja novih gradskih vrtova, u planu i unaprjeđenje postojećih. Vrtovi se planiraju urediti i prilago-diti osobama s posebnim potre-bama, a jedna od opcija o kojoj se razmišlja jest i povezivanje sa školama zainteresiranim za izgrad-nju i formiranje vlastitih povrt- njaka. Osim toga, govori se i o mogućoj izgradnji „grill punktova“, izložbe povrća, a organizirat će se i razne gastro radionice. Planovi uključuju i suradnju s poznatim umjetnicima radi formi-ranja interaktivnih umjetničkih in-stalacija, ali i edukativnih radionica po principu „Uradi sam“.

Uskaču i sponzori

„Joj puno oni obećavaju, niš’ mi se to ne sviđa. Iako moram priznati da ovo s urbanim vrtovima ipak dobro ide. Vidjet ćemo“, mišljenja je jedna umirovljenica iz centra grada. Na naš upit bi li voljela imati svoj vrt negdje u centru, spremno je „ispucala“: „Ma nije to za mene, ako netko od susjeda želi nek’ izvoli. Uostalom, smrad gradskih plinova bi mi uništio sve. A i nemam s čime delati.“ Za sve one koji su sličnog razmišljanja kao i ova simpatična Zagrepčanka, treba napomenuti da velik dio „tereta“ na sebe preu-zimaju sponzori i partneri projekta. Dosad su važnost urbanih vrtova, kao svojevrsna vrela društvenih kontakata koji pridonose i očuvanju bioraznolikosti, pre-poznali Pevec, Zagrebačka pi-vovara, Toyota, PBZ, Šafram, Samo-borka i Eko taxi. Tako je prilikom predstavljanja

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu daje poseban doprinos kroz organizaciju brojnih zanimljivih i edukativnih radionica u sklopu akcija uređenja, na kojima je moguće saznati vrijedne informacije o učinkovitom vrtlarenju na malim površinama.

PRILOG22 zagreb.hr10. listopada 2014.

vrtova u Sesvetama tvrtka Pevec donirala kućicu za alat punu vrt-larskog alata i sadnice te osigurala pumpu za vodu, a Samoborka je pomogla popločati prilazne staze. Možemo zaključiti kako su „Ur-bani vrtovi“ projekt koji je doista ujedinio građane grada Zagreba u mišljenju da se radi o istinski hvalevrijednom projektu s izrazito puno potencijala za budućnost.

Društveni angažman

Zagreb se još jednom, na sebi svoj- stven način, priključio gradovima diljem svijeta u kojima broj ur-banih vrtova u posljednjih desetak godina neprekidno raste. Urbani, gradski, društveni – kako god ih nazivali – ovi vrtovi postaju zone ekološkog uzgoja hrane, ali više od svega, mjesta na kojima se ak-tiviraju i međusobno povezuju lo-kalci, prijatelji i susjedi.

Ovakve akcije potiču na društveni angažman te se na jedan svjež te istovremeno neobičan način us-postavljaju nova mjerila i kriteriji u načinu funkcioniranja jedne zajed-nice. Ovo se podjednako odnosi na „makro“ zajednice poput lokal-nih uprava i samouprava, ali i one „mikro“ zajednice poput mjesnih odbora i stanara. Naravno, ne bi bilo pošteno izostaviti i impera-tiv dostupnosti zdrave, ekološki uzgojene hrane, kao i dugoročnu financijsku isplativost.

Zeleno = dobro

Oblici urbanih vrtova u svijetu zaista su raznovrsni, a među najza-nimljivijim primjerima treba izdvo-jiti američki projekt „Beacon Food

Forest“, zatim urbani vrt u Madridu koji je niknuo na bivšem industrij-skom prostoru, urbane vrtove nas-tale na krovovima kuća i autobus-nim stanicama te transnacionalni projekt „European Urban Gardens Otesha“ koji je kroz urbane vrtove povezao šest organizacija iz pet eu-ropskih gradova. „Sve što je zeleno, dobro je. Sve što dolazi ekološki kontrolira-nim putem, još je bolje. Vidim da su javni pozivi za izdavanje par-cela sve učestaliji i da se ovakvo iskorištavanje površina sve više širi gradom. Dobro je, barem nešto, ionako svi previše pričamo o socijalnoj neimaštini, previše je društvenog crnila. Ove vijesti mogu čovjeku barem malo osmijeha iz-mamiti“, izjavio je korisnik jedne od parcela u Zagrebu koji je, kao i ostali, želio ostati anoniman. U pripremi ovog teksta, razgovarali smo s brojnim Zagrepčanima, neovisno o njihovim aktivnostima u vrtlarenju ili stupnju uključenosti u projekt „Urbanih vrtova“. Možda i najznakovitiji komentar ostavili smo za kraj. Naime, kada je čuo o čemu će biti tema Priloga, au-tora ovog teksta nazvao je njegov otac te vrlo jasno izjavio: „Dobro je sine, o tome stvarno možeš samo pozitivno pisati. Dobro je to, do-bro.“ Što reći, navikao je čovjek na društveni pesimizam, pad BDP-a, političke prevrate, vanjske du-

Martinov plašt, socijalno-uslužna zadruga, obilježila je Međunarodni dan starijih osoba 01. listopada, druženjem s korisnicima, u Domu za starije i nemoćne Trešnjevka, podružnici Drenovačka, na terasi kojeg se nalazi inovativni proizvod zadruge, urbani sklopivi mini vrt. Vrtovi su u spomenutom Domu instalirani ovog proljeća te su korisnici (čak i oni u invalids-kim kolicima), u njima tijekom ljeta uzgojili raznoliko povrće. Bavljenje vrtlarstvom bez sagiban-ja i čučanja pričinjava im veliko zadovoljstvo te povoljno utječe na njihovo zdravlje, što je u kraćoj izja-

vi za prilog HTV-a koji je istog dana snimljen, potvrdila i Ravnatelji-ca Doma Ivančica Balenović. Urbani vrtovi prilagođeni osobama s invaliditetom također su postav-ljeni i u Domu za starije i nemoćne Peščenica te u Centru za rehabilita-ciju Silver. Zadruga nastavlja promovirati svoj proizvod te će se vrtovi us-koro naći i u zagrebačkim vrtićima. Vrt je moguće naručiti i postaviti ga na balkon ili terasu, jer je oblikom i dimenzijama prilagodljiv svakom prostoru. Više o zadruzi i proizvodu na webu www.martinov-plast.hr

Urbani sklopivi vrtovi zadruge Martinov plašt u domovima za starije i nemoćne

Volim životinje 23zagreb.hr10. listopada 2014.

Međunarodni dan zaštite životinja obilježen i u Zagrebu

Međunarodni dan zaštite životinja obilježava se svake godine 4. listo-pada, s naglaskom na jedinstven odnos ljudi i životinja i važnost životinja u našem životu. Prvi je put taj dan obilježen 1931. tijekom kon-vencije ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na ugrožene životinje, a prerastao je u događaj posvećen svim životinjama. Udruge za zaštitu životinja diljem svijeta obilježavaju taj dan kako bi upozorile ljude na probleme životinja te ih potaknule na razmišljanje o svojem odnosu prema njima.Prema podacima svjetskih orga-nizacija, svaki dan izumre od 50 do 150 vrsta, a najistaknutije od onih koje se nalaze pred izumiranjem su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi... Životinje uglavnom ugrožava čovjek. U Hrvatskoj je strogo zaštićen ve-liki broj vrsta iz skupine sisavaca, poput vuka i risa, sve vrste šišmiša,

dvije vrste dupina koje se pojavlju-ju u Jadranu, ali i sve vrste dupina i kitova koji se u njemu slučajno za-teknu, zatim velik broj ptica, gma-zova, kornjača i vodozemaca. Tako je i zagrebački životinjski kutak u Vlaškoj 105 u subotu 4.10.2014, po-vodom svjetskog dana životinja os-mislio atraktivni, zabavni i besplat-ni program za ljubitelje životinja. Posjetitelji su tamo tokom prije-podnevnih sati mogli upoznati predstavnike sisavaca, ptica, riba, gmazova i vodozemaca, zabaviti se i saznati ponešto o karakteristikama tih skupina kao i o invazivnim vrsta-ma. Dan zaštite životinja svojim je aktivnostima na zagrebačkom Bundeku popratila i udruga „Pri-jatelji životinja“. Upravo 4. listopada odabran je za obilježavanje Svjets- kog dana zaštite životinja jer se tada obilježava dan sv. Franje Asiškog, koji se smatra zaštitnikom okoliša i životinja, bio je vegetari-janac i poznat po privrženosti svim živim bićima.

Održana Revija udomljenih pasa u psećem parku UtrineSklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba uz podršku Royal Canina organizirali su 27. rujna ove godine reviju udomljenih pasa u psećem parku u Utrinama. Već od jutarnjih sati brojni ponosni vlasni-ci kućnih ljubimaca došli su u park kako bi se na vrijeme prijavili za re-viju udomljenih pasa. Iako je orga-nizator bio azil Dumovec, na reviju su bili dobrodošli svi udomljeni psi. Bilo je pasa različite dobi, veličine i boje krzna, a neki od njih su imali i ružne životne priče koje su pretho-dile udomljenju. Tako je malena ku-jica Rozi nakon ranjavanja završila u karlovačkom skloništu gdje je osvojila poznatu voditeljicu Lanu Pavić te je preselila u topli dom u Zagrebu. Vlasnici udomljenih pasa bili su sretni zbog činjenice da je revija namijenjena upravo njima, jer njihovi psi, iako prekrasni, ne

udovoljavaju kriterijima službenih izložbi pasa. Zato na ovoj reviji nije bilo pobjednika, pobjednici su bili svi, svi sudionici su dobili poklon pakete, a ispraćeni su pljeskom i uz zahvalnice. Jer bez dobrih građana grada Zagreba azil Dumovec ne bi svake godine bilježio sve veći broj udomljavanja. Redovitim akcijama i programima edukacije radi se na podizanju svijesti građana o odgo-vornom postupanju prema kućnim ljubimcima. Uspjeh u svojem radu sklonište u velikoj mjeri duguje udomiteljima pasa i građanima koji redovito podržavaju ovakve akcije.Ovo je bila jedinstvena prilika da se udomljeni ljubimci pokažu, a vlas-nici druže te razmijene iskustva uz smijeh i zabavu. Kako je događaj izuzetno uspješno prošao, već je zaključeno da sljedeće godine re-vija mora biti cjelodnevni događaj.

Top kandidat za novi dom – mačor Boss (starost 1,5 godina)

Jednom divnom raskošnom mačoru nikako ne polazi „za šapom“ pronaći novi dom. Ovaj prelijepi znatiželjan mačak velika je maza, no ipak neće prići bilo kome, već samo „posebnim ljudima“, kažu

Zagrebački azil u posjetu osječkomProšli tjedan ekipa iz azila Du-movec je, uz nekoliko članova Pri-jatelja životinja, posjetila osječki azil za napuštene životinje Udruga Pobjede. Azil je prekrasno uređen, zahvaljujući požrtvovnim volon-terima koji brinu za pse, oglašavaju ih te pomažu u njihovoj socijalizaci-ji i konačnom udomljavanju. U azilu se skrbi za gotovo dvije stotine pasa različite dobi, veličine i karaktera. Ali svaki pas uvijek može računati

nam djelatnici zagrebačkog azila.Izuzetno je kulturan, pravi je gospodin i treba naglasiti kako izvrsno poznaje kućni red. Iz tih razloga idealan je za stan, ali i za maženje u krilu. Izvrstan je model za fotografiranje, vjerojatno i sam svjestan svoje otmjenosti i raskoši.Bez obzira što njegov oglas stoji na stranicama azila Dumovec već go-dinu dana i što je bio prezentiran u Životinjskom kutku na „Mačjem ponedjeljku“, te što je sam po sebi super mačak, još uvijek čeka novi dom! Budite upravo Vi taj poseban čovjek koji je u njemu prepoznao svog budućeg prijatelja i doznajte o njemu nešto više.Kontakt azila: tel/fax: 01/2008-354; Fax: 01/2063-998, e-mail: azilzagreb@hotmail.com

da će volonteri naći vremena za malo pažnje i maženja. Znaju ime i priču svakog psa – oduševljeno primjećuju Dumovćani.Upravo zato, kako bismo im pružili podršku u daljnjem radu i pokazali koliko je važno surađivati, udruge, skloništa i gradovi planiraju održati zajedničku akciju Zagreb – Osijek za koju ne sumnjamo da će biti uspješna. Zajedno možemo više i bolje, poručuju iz Dumovca.

Otvoren „Vau park“ na RavnicamaIzaslanik gradonačelnika Milana Bandića i pročelnik Gradskog ure-da za poljoprivredu i šumarstvo Emil Tuk, u društvu predstavnika Nestlé Purine i Pet centra, otvorio je najveći park za pse u Hrvatskoj. Posebno uređen prostor za pse pod nazivom „Vau park“ nalazi se na zagrebačkim Ravnicama, prostire se na 1.970 m2 te je opremljen spravama za igru i socijalizaciju pasa i natkrivenim klupama za vlas-nike. Lokaciju je osigurao Grad Za-greb, u skladu sa svojim prostornim planom uređenja, dok su sredstva za uređenje i opremanje donirali Nestlé Purina i Pet centar.

Glavni projektant Vau parka je arhitekt Duje Dvornik, koji je park projektirao tako da vlasnicima pasa omogući prilaz s dvije strane, ovis-no o tome dolaze li pješice ili auto-

mobilom. Vau park je osmišljen kao travnata površina s dva opločena „otoka“ povezana pješačkom stazom, koja spajaju ulaze s pro-storom za boravak vlasnika pasa. Pri izboru postojeće i dizajniranju nove moderne opreme koristili su se prirodni materijali, u skladu sa iskustvima komunalnog poduzeća „Zrinjevac“ u uređenju i opremanju javnih parkova u Zagrebu. „Prema nekim procjenama u Zagrebu živi oko 60.000 pasa, što dovoljno go- vori o tome koliko je potrebno psi-ma osigurati prostore u kojima će se moći neometano kretati, istrčavati te socijalizirati s ostalim psima. Nadamo se da ćemo otvorenjem Vau parka potaknuti vlasnike pasa da zajedno sa svojim ljubimcima više vremena provode u prirodi’’, izjavila je Tihana Bezmalinović, brend menadžerica Nestlé Purine.

Uredila: Maja Špoljarec

Zdravlje24 zagreb.hr10. listopada 2014.

Prvu pomoć kod prehlade potražite u kuhinji

Posljednjih godina vrijeme, odnosno godišnja doba, neka-

ko su prilično prevrtljiva i nepre-dvidiva. Imali smo prilično kišno ljeto, pred kraj čak i iznenađujuće hladno. Stigla nam je i jesen, promjenjiva, čas toliko topla da nas vraća u kratke rukave, a čas kišovita i iznenadno hladna. Takve promjene vremena svakako utječu i na naš organizam, a ako smo k tome slabijeg imuniteta, prehlade, hunjavice i viroze nas sigurno neće zaobići.Osim što takva stanja općenito os-labljuju naš organizam, iscrpljuju nas i ometaju u svakodnevnim aktivnostima, odlasci do ljekarne znaju poprilično opustošiti naš džep. Očajni, kupujemo razne ,,septolete”, kapi i sprejeve za nos, multivitamine, sirupe protiv kašlja ili popularne šumeće tablete s višestrukim djelovanjem. Stoga s pravom možemo zaključiti kako je danas skupo biti bolestan.Kako bi sve to spriječili ili barem nekako umanjili, ključ je u preven-ciji. Tijekom cijele godine trebamo brinuti o našem imunitetu. Nužno je jesti dovoljno zdrave, razno-like hrane, voća i povrća, obratiti pažnju na dovoljan unos vitamina, minerala i ostalih hranjivih tvari. Treba izbjegavati svaki veći napor i stres te obvezno odvojiti vrijeme za opuštanje i odmor. Naspavajte se dobro, jer organizmu za normal-no funkcioniranje treba najmanje sedam sati sna dnevno. Također, u očuvanju, odnosno podizanju imuniteta, ključnu ulogu igra i re-

dovita tjelovježba, stoga ju nemo-jte izbjegavati ili preskakati. Čak i lagana svakodnevna šetnja od ko-jih pola sata činit će dobro vašem organizmu.No, u trenutku kada ste već oboljeli i prekasno je pozivati na prevenci-ju, donosimo vam nekoliko trikova i recepata pomoću kojih si možete olakšati ovaj jesenski period viroza i prehlada. Radi se o takozvanim „narodnim lijekovima“, svakako povoljnijoj verziji, jer gotovo sve sastojke možemo pronaći u vlasti-toj kuhinji. Još jedna dobra strana ovakve „prve pomoći“ jest što su pripravci u potpunosti prirodni, a svi znamo kako priroda liječi!

Češnjak je zakon!

Pri upali dišnih organa možete raz-rezati veću glavicu luka te udisati kroz nos i usta miris luka. Postupak ponavljati 3 - 4 puta na dan.I češnjak tjera prehladu, ali da bi bio djelotvoran, potrebno je da bar mala količina njegova soka završi u usnoj šupljini. Stoga ga treba žvakati, a ne gutati. Možete izgnječiti 2 režnja češnjaka i ubaciti ih u šalicu probiotskog jogurta. Sok češnjaka dokazano štiti od virusa i mikroba, a ukoliko vam smeta njegov miris, usta možete isprati li-munovim sokom koji će vam ujed-no i dezinficirati grlo.Ekstrakt za nos možete napraviti tako što ćete nasjeckati 3 režnja češnjaka, zgnječiti, preliti s 10 ml kipuće vode i ostaviti dva sata. Ekstrakt se kapa u nos dva dana, a potom se pripravlja novi. Ako

poželite napraviti kapi, možete usitniti 2 glavice češnjaka, preliti čašom rakije i dobro promiješati. Uzimati po 1 kapljicu na jezik, raspodijeliti je po ustima i onda progutati. Ponavljati 3 - 4 dana.

Ne zaboravite med

Ukoliko vas zbog učestalog „bri-sanja nosa“ muči oštećena sluznica možete spraviti i ovaj premaz za sluznicu: 2 žlice suncokretova ulja pola sata grijati na pari. Ohladiti, dodati 4 naribana režnja češnjaka i četvrtinu glavice luka. Nakon dva sata procijediti i tekućinu koristiti za mazanje nosne sluznice.Med također djeluje protuupalno i dezinficira. Pripravci s medom se koriste ako je neka od prehladnih bolesti već nastupila, ili jednostav-no kao sredstvo za jačanje obram-benih mehanizama.

Mlijeko s medom jedan je od naj-starijih i najprokušanijih recepata koji pomaže u smirivanju simp-toma prehlade i nadraženosti grla. U čašu toplog mlijeka dodajte žlicu meda. Pijte u malim gutljajima dvije čaše na dan. Med je svakako uputno dodavati u čaj i pomiješati s iscijeđenim limunovim sokom. Zbog visokog udjela vitamina C, preporuča se čaj od šipka u koji dodajete med i limun. No, pripazite da prilikom dodavanja meda čaj nije kipuć, jer na taj način možete uništiti njegova ljekovita svojstva. Sok od đumbira također je jedan od boraca protiv virusa i bakterija. Komad đumbira ogulite i narežite na komadiće. Kuhajte ga 10 minuta u pet decilitra vode, procijedite i zasladite medom. Želite li obo-gatiti okus i pojačati učinak, doda-jte malo cimeta, naribanu koricu limuna ili korijandera.

VJEČNO PITANJE NA KOJE SVI ,,ZNAJU” ODGOVOR: KAKO PROTIV KAŠLJA?Kašalj je prirodni obrambeni

mehanizam koji dišne putove oslobađa nakupljene sluzi i os-talih štetnih tvari koje podražuju sluznicu, zna biti zaista neugodan i bolan. Muči li vas kašalj, možete isprobati neke od ovih recepata.U emajliranu posudu usuti 1 šalicu šećera i staviti na laganu vatru. Kad se šećer istopi i dobije lijepu zlatno-smeđu boju, uliti šalicu do dvije vode i smanjiti temperaturu. Miješati dok se karamelizirani šećer sasvim ne rastopi. Dodati đumbira na vrh noža, kao i malo limunovog soka. Uzimati po 2 žličice tri puta na dan. Kod upornog suhog kašlja preporučamo sitno narezati jednu

naranču zajedno s korom (operite ju vodom i sodom bikarbonom), pospite šećerom i kuhajte 30 minu-ta. Uzimajte po 1 – 2 žlice sirupa.

Brazilski recept protiv kašlja nalaže da oguljene banane propasirate ili usitnite u blenderu te stavite u posudu s vrelom vodom (jedna ba-

nana na 1 šalicu vode s medom), potom zagrijati i piti vrelo. Za jak kašalj i olakšavanje iz-bacivanja sluzi pijte čaj od mješavine kadulje, melise i ka-milice – sve biljke u jednakim omjerima. Uzimajte po 1 čajnu žličicu mješavine za 1 šalicu čaja. Svi recepti u ovoj rubrici pomagali su našim starima u borbi protiv prehlada i viroza. Oni ranije nisu hitali k liječniku kako bi im prepis-ao antibiotik ili posezali šumećom tabletom s reklame. Stoga predlažemo da i vi iskušate neki od ovih recepata. No, ukoliko simptomi vaše prehlade potraju preko tjedan dana, svakako se ob-ratite vašem liječniku ili ljekarniku.

Uredila: Maja Špoljarec

Sport 25zagreb.hr10. listopada 2014.

NASTUPI ZAGREBAČKIH KLUBOVA U 2. I 3. HNL

Vikend 4./5. listopada: pet pobjeda, četiri remija i dva poraza

Druga HNL i Treća HNL Zapad, u kojima nastupa ukupno dva-naest zagrebačkih klubova, već su se odavno zahuktale. Za vi- kend prije izlaska ovog broja (4. i 5. listopad) posebno uspješni bili su drugoligaši. Sesvete su izborile vrijedan bod u Gorici (1:1) koji ih je smjestio na drugo mjesto na ljes- tvici, samo bod iza prvoplasiranog Intera. Posebno inspirirani bili su nogometaši Rudeša koji su doslov-no “razvalili” Pomorac u Kostreni (15:0), iako treba reći da je momčad Pomorca trenutno u ogromnim problemima te već nekoliko kola nastupaju s juniorima. Rudeš se pobjedom smjestio točno na sredinu tablice. Prijeko potrebne pobjede/bodove ostvarili su Hrvatski Dragovoljac, koji je slavio protiv Segeste u Sisku (2:0) i Lučko, koje je kod kuće bilo bolje od Imotskog (2:1). Oba kluba tako su se popela za jedno mjes-to, Sigećani su trenutno 9., dok

je Lučko 10. na ljestvici lige koja broji 12 klubova. U 3. HNL Zapad, nakon šest odigranih kola, najbolji plasman zasad drži „B“ ekipa GNK Dinamo (2. mjesto) koja je u po-sljednjem susretu na svom terenu slavila protiv Zeline (9:0). Trnje je domaćom pobjedom protiv Novi-grada (1:0) Vrapču preotelo 4. mjes-to, dok su Žuti iz Aleje Bolonje remi-jem kod kuće protiv Zagorca (0:0) i dalje ostali na visokom 5. mjestu. HAŠK je remijem u Stupniku (0:0) zadržao 6. mjesto, dok su domaćini ostali posljednji (16.) sa samo dva osvojena boda u šest utakmica. Dubrava je bodom u Dugom Selu (0:0) skočila s 10. na 9. poziciju, dok su Špansko (1:2, Rijeka „B“) i Maksi-mir (0:1, Samobor) poraženi na gostovanjima. Špansko je trenutno 12., dok je Maksimir pretposljednji s dva boda više od Stupnika.Sedmo kolo bilo je na raspore-du u srijedu, 8. listopada, nakon zaključivanja ovog broja.

Iz Cibone potvrdili:Aleksandar Petrović novi je predsjednik klubaU jeku brojnih događanja oko KK Cibone, pa i početka ABA lige u kojoj je Cibona u prvom kolu poražena na domaćem parketu od Union Olimpije (80:85), iz klu-ba je posljednjih dana rujna sti-glo priopćenje u kojem se navodi kako je nakon održane izvanredne Skupštine za novog predsjed-nika kluba izabran Aleksandar Petrović, dok je četverogodišnji direktorski mandat povjeren Domagoju Čavloviću. Nakon što je dan prije raspuštena stara postava Skupštine, periodu u kojem je dužnost predsjednika obnašao Ivica Lovrić, došao je kraju. U priopćenju kluba nave-deno je kako je u vrijeme Lovrićeva mandata KK Cibona prolazila kroz

izuzetno zahtjevan sanacijski pe-riod, ali usprkos tome osvajala brojne trofeje – ABA Ligu u prošloj sezoni, naslov prvaka Hrvatske u sezoni 2011./2012. i 2012./2013., dva puta Kup Dražena Petrovića (2012./2013. i 2013./2014.) te jedanput Kup „Krešimir Ćosić“ (2012./2013.). Nova Skupština broji pet članova, i to redom: Aleksandar Petrović, zatim Domagoj Čavlović, Slavko Kojić, Ivan Artuković te Zdenko Antunović. U zaključku priopćenja navodi se kako je, u razdoblju koje je pred klubom, planirano osni-vanje Upravnog odbora koji će se u budućnosti priključiti navedenim upravljačkim tijelima Kluba.

Chuck Weber više nije trener Medveščaka

U trenucima dok ovo čitate, vijest o tome da Chuck Weber više nije za kormilom KHL Medveščak možda će biti već „stara“. Ipak, istaknimo kako je Weber Medvjede vodio u ukupno 13 utakmica ove sezone ostvarivši prilično „siromašan“ učinak od četiri pobjede i devet poraza. Neposredno prije otkaza, Weber je u četiri uzastopne domaće utakmice uspio momčad dovesti do „tek“ jedne pobjede uz upisana

tri poraza, iako – Weberovo zado-voljstvo možda će ležati u činjenici da je upravo u svojoj posljednjoj utakmici kao trener Medveščaka, protiv Dinama iz Rige, ostvario tu jednu pobjedu. Vodstvo momčadi na kraći period preuzeli su prvi pomoćni trener Dean Fedor-chuk, uz pomoćne trenere Alana Letanga i Ivu Rateja Jr. Odluku o promjeni na vrhu trenerskog stručnog stožera donio je pred-sjednik KHL Medveščak Damir Gojanović, uz prethodne kon-zultacije s Markoantonijom Belinićem, klupskim direktorom hokejskih operacija i Aaronom Foxom, klupskim sportskim direk-torom. Nadamo se da će potraga za novim trenerom biti uspješna te da će Medvjedi „stisnuti“ gas i na-doknaditi izgubljene bodove.

Trofej UEFA Champions League u Zagrebu do nedjelje, 12. listopadaTočno na dan izlaska ovog broja, u Zagreb je stigao legendarni trofej UEFA Champions League koji će se do nedjelje, 12. listopada, moći pogledati u UniCreditovu paviljonu na Trgu bana Josipa Jelačića. Nesumnjivo je da će ovaj događaj privući brojne Zagrepčane, a tro-fej će biti izložen u sklopu izložbe „UniCredit Walk of Champions“ na kojoj će posjetitelji osim slavnog trofeja moći doživjeti i neke od najvećih trenutaka iz povijesti UEFA Lige prvaka te saznati više o svojim omiljenim klubovima i nogomet-nim zvijezdama. Osim toga, uz mnoštvo interak-tivnih kvizova i igara posjetitelji će moći osvojiti i mnogobrojne da-rove.

MDVPRess/I.Šoban

Foto: hnk-segesta.hr

Kultura26 zagreb.hr10. listopada 2014.

O duhu bavarskog festivala Okto-berfesta slušamo stalno, gledamo fotografije na internetu i pitamo se „što bi bilo kad bi bilo“. Međutim, moramo priznati da su se organizatori Bundekfesta zaista potrudili dovesti dašak Oktober-festa na zagrebački Bundekfest. Jodleri, lederhose, hostese u bavar-skim nošnjama, pivo Löwenbräu te zanosna Tina Katanić koja je dirigirala natjecanjem u pivskim izazovima – sve su to mogli vidjeti posjetitelji ovogodišnjeg jesens-

Duh bavarskog Oktoberfesta u Löwenbräu šatoru na Bundekfestu

Od 2. listopada 2014. do 8. veljače 2015., Umjetnički paviljon u cen-tru Zagreba postat će poprištem izložbe slavnog katalonskog um-jetnika Joan Miroa. Naziv izložbe glasi „Joan Miro: remek djela iz Fun-dacije Maeght“, a održava se pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Ministarstva kulture i Turističke za-jednice grada Zagreba te pod ge-neralnim sponzorstvom tvrtke INA. „Premijerno je to predstavljan-je djela Joan Miroa iz razdoblja između 60-ih i 80-ih hrvatskoj publici i publici jugoistočne Eu-rope“, istaknula je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić. „Izložba s oko 40 eksponata, prvenstveno je bazi-rana na kiparskom stvaralaštvu, a iz Fundacije Maeght, jedne od najznačajnijih privatnih fundacija moderne umjetnosti, izabrali smo 21 skulpturu, 16 slika te litografije i tapiserije, dodala je. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izrazio je veliko zadovoljs-tvo što će Zagreb, nakon Picassa, biti domaćinom još jedne izložbe velikog umjetnika: „U idućoj godini nastojat ćemo slijediti ovaj pozitiv-ni trend kako bi Zagreb i dalje u kul-

Izložba slavnog Katalonca Joana Miroa u Umjetničkom paviljonu do veljače 2015.

turno – umjetničkom smislu stajao uz bok europskim metropolama.“Prema riječima ravnateljice Poklečki Stošić, izložba će koštati nešto manje od dva milijuna kuna, a cijena je znatno umanjena i uspješnim pregovorima za osigu-ranje i prijevoz eksponata. „Zagreb će imati izložbu koja je mogla biti postavljena u bilo kojoj metropoli svijeta“, zaključila je ravnateljica, na što se Bandić nadovezao kako Grad Zagreb i Ministarstvo kulture pokrivaju nešto manje od 50%, dok su ostalo osigurali sponzori.

Galerija Klovićevi dvori, u surad-nji s Večernjim listom i časopisom Radost, 14. listopada otvara izložbu pomalo neobičnog naziva „Volim matematiku“. Izložba dolazi iz Nacionalnog muzeja Liechtensteina, a au-tor je bivši učitelj matematike imenom Georg Schierscher, koji je zajedno sa suradnicima nastojao prenijeti impresivne matematičke vizualne u os-jetilnu realnost. Kako se može pročitati na službenoj internet-skoj stranici Galerije Klovićevi dvori, Scherscher je kao jednu od svojih životnih misija izabrao buđenje ljubavi prema matema-tici te je za potrebe svoje nas-tave u Vaduzu nabavio posebne modele u kojima se matematika materijalizira. Neke je sam izra-dio, a poneke je otkrio kroz sva-kodnevicu. Tako se, primjerice, nogomet-na lopta otkriva kao krnji iko-zaedar, a far automobila kao parabolično zrcalo. Izložbom će se prezentirati 100 fizičkih modela te će prikazati odab-rani sadržaj školske matematike kroz sedam tematskih cjelina: „Rast i oblik“, „Geometrija oko

GALERIJA KLOVIćEVI DVORI

Izložba koja budi ljubav prema matematicizlatnog reza“, „Geometrijski oblici“, „Arhimed“ (ideje o krugu i kugli), „Na tragu inženjera“ (matematika u tehnici, na cestama i u građevini), „Ogledala“ (refleksija i simetrija) te „Fraktalno i dinamički“ (matema-tika inspirirana oblacima, povrćem i burzovnim kotacijama). Izložba će posjetiteljima na interaktivan način i kroz svakodnevne pojave ponuditi priliku otkriti zanimljivosti o brojevi-ma, formulama i matematičkim za-konitostima. Uz izložbu organizirat će se i besplatno stručno vodstvo, atraktivne radionice pod vodstvom profesora matematike, predavanja i druga popratna događanja. Cijena ulaznice je 20 kuna.

kog festivala na Bundeku. Svi zainteresirani posjetitelji imali su priliku okušati se u nošenju krigli i testu snage držanja krigli, a naj-bolji od najboljih nagrađeni su za svoje pothvate. Osim u pivu Löwenbräu, koje se na Oktoberfestu toči još od davne 1810. godine, u Löwenbräu šatoru moglo se uživati i u obilju raznovrsnih bavarskih specijaliteta koji su se s pivom Löwenbräu po-kazali kao idealna kombinacija za svačije nepce.

Festival „Gavelline večeri“ od ove godine u novom terminu i po novom konceptuGradsko dramsko kazalište „Gavella“, kao organizator Festi-vala „Gavelline večeri“, dobilo je potrebnu suglasnost Kazališnog vijeća i Gradskog ureda za obra-zovanje, kulturu i sport da u 2014. promijeni dosadašnji koncept Festivala. Kako su nas izvijestili iz Gavelle, nova koncepcija podrazu-mijeva sudjelovanje pet predstava

iz Hrvatske te tri predstave iz ino-zemstva, koje ulaze u službenu konkurenciju za nagrade. Pet domaćih predstava ove godine odabrat će teatrologinja Nataša Govedić, a Pravilnikom Festivala predviđeno je da u ravnopravnoj konkurenciji za nagradu „Dr. Branko Gavella“, za najbolju predstavu u cjelini, kao i nagrade za režiju te

mušku i žensku ulogu, sudjeluju i predstave koje su pobijedile na tri „susjedna“ festivala: Fes-tivalu „Borštnikova srečanja” u Ljubljani, Festivalu „Sterijino po-zorje” u Novom Sadu te Festivalu „Susreti kazališta/pozorišta BiH”, Brčko Distrikt u Bosni i Hercego-vini. Ovogodišnje, čak 29. po redu,

„Gavelline večeri“ održat će se od 13. do 23. prosinca 2014., a na Festivalu se dodjeljuje ukupno pet nagrada: prije svega nagrada za najbolju pred-stavu „Gavellinih večeri”, nagrada za najbolju predstavu u produkciji kazališta iz Republike Hrvatske, na-grada za najbolju režiju, nagrada za najbolju žensku ulogu te nagrada za najbolju mušku ulogu.

Kultura 27zagreb.hr10. listopada 2014.

NEIZVJESNA BUDUćNOST PLESNIH STUDIJA NA ZAGREBAČKOM „ADU“ VEć NAKON PRVE GODINE

Andreja Jeličić: “Plesna umjetnost i plesno obrazovanje u Hrvatskoj još uvijek se doživljavaju prilično neozbiljno”U rubrici „Aktualno“ izvijestili smo s konferencije za novinare povodom predstavljanja projekta „Život je ples“. O problemima plesnog obrazovanja na akademskom nivou u Hrvatskoj, kao i s upisom druge generacije studenata plesa na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, razgovarali smo s predstojnicom Odsjeka plesa na ADU, Andrejom Jeličić.Dakle, projekt „Život je ples“ pokrenut je kako bi se skupila financijska sredstva za no-voosnovane plesne studije na ADU. Za što točno su potreb-na sredstva i zbog čega ove godine nisu upisivani novi studenti?Sredstva će ići u fond za inozemne nastavnike. Studiji baletne peda-gogije i suvremenog plesa koncipi-rani su tako da se, osim na domaće snage, oslanjaju i na ekspertizu niza inozemnih stručnjaka. To je nužno iz više razloga – s jedne strane za neka područja u Hrvat-skoj nemamo stručnjaka na aka-demskoj razini, a s druge - suradnja s inozemnim plesnim umjetnicima pedagozima garantira relevan-tnost i aktualnost naših programa u odnosu na europska zbivanja. Premda je takva koncepcija programa dobila dopusnicu za izvođenje nastave, od nadležnih ministarstava nismo, pogotovo u sadašnjoj situaciji stalnih finan-cijskih rezova, dobili potvrdu o fi-nanciranju. To je i jedan od razloga što ove godine nisu upisani novi studenti. Drugi važan razlog je što Odsjeku plesa nije osiguran adekvatni pros-tor za rad. Plesači uče i rade u ple-snim dvoranama, za više studenata plesa treba više plesnih dvorana. Prostor u Plesnom centru Tala, u

kojem smo radili prošle akadem-ske godine, bio je jedva dovoljan za prvu generaciju. Bez dodatnog prostora, ne mogu se upisivati novi studenti.

Kakva je suradnja s Gradom Zagrebom, uključuju li se?Grad je ove godine ponudio neko-liko svojih neiskorištenih prostora, no na žalost, niti jedan nije odgo- varao potrebama, bili su uglavnom premali. Za jednu plesnu dvoranu treba cca 150 kvadratnih metara, a takvih dvorana trebamo barem tri, plus prostor za svlačionice, tuševe…

A resorno ministarstvo, ko-liko pomaže? Koliko može pomoći?MZOS, sada s novim ministrom Mornarom, djeluje spremnije da se

razriješi zastoj do kojeg je došlo s idejnim projektom gradnje pros-tora Odsjeka plesa u SC-u u Savskoj 25. Akademija, Sveučilište, Mini-starstvo kulture, koje je također zainteresirana strana, i MZOS su u procesu dogovaranja sustavnog rješenja prostornih potreba ple-snih studija i njihova financiranja.

Koliko je trenutno studenata na plesnim studijima?Imamo 22 studenta, deset na iz-vedbenom smjeru suvremenog plesa, šest na nastavničkom smje-ru suvremenog plesa i šest na baletnoj pedagogiji.

Što bi rekli, kako se ple-sna umjetnost općenito doživljava u Hrvatskoj?Neozbiljno. Kad govorimo o baletu, tretira ga se kao neki lijepi ukras koji se može ,,nalijepiti” uz ostale, navodno ozbiljnije, umjetnosti i aktivnosti. Primjerice, na svečanom otvara-nju ovogodišnje sezone u HNK s operom, dramom i baletom, par baletnih solista bio je zguran u par minuta na 3 kvadratna metra po-zornice, kao neki privjesak svemu ostalom što se te večeri događalo. Ili bilo koja ceremonija dodjela na-grada Hrvatskog glumišta. U jednoj od nedavnih, dvije mlade balerine u tipičnim bijelim kostimima, režija

je postavila da nepomično stoje kao ljupke kulise pored vodite-lja. To je uvredljivo za bilo koga tko o baletu išta zna. Suvremeni ples, pak, vječno tavori negdje na marginama, prvenstveno zbog nemogućeg sustava financiranja i nepostojanja strategije kojom bi se ples u Hrvatskoj usmjeravao i podržavao u svim relevantnim segmentima – umjetničkom i ob-razovnom, pa i šire.

Kako vidite situaciju za, primjerice, 5-6 godina?Mladi koji se žele profesionalno baviti plesom, a time i naši sadašnji studenti, upadaju u izuzetno tešku ekonomsku situaciju. Zasad je teško reći kako će se to mijenjati. No, bez mogućnosti obrazovanja na akademskom nivou u vlastitoj zemlji, šanse za promjene svakako bi bile još manje. Plan je da se s vremenom pokrenu i diplomski studiji plesa tako da postanemo potpuno ravnopravni s ostalim umjetničkim studijima. Očekujem da će s vremenom, i s nekom očekivanom kritičnom masom mlađih stručnjaka u plesu, dolaziti do promjena i u odgovarajućim nadležnim insti-tucijama.

Razgovarao: Marko Hodalj

Ovogodišnje izdanje zagrebačkog festivala Bundekfest 2014. ostat će zapamćeno kao najuspješnije u svojoj povijesti, a jučerašnji kon-cert najveće regionalne zvijezde i velikog sarajevskog glazbenika i umjetnika Dine Merlina, oborio je sve rekorde posjećenosti te os-tavio još jednu nezaboravnu sliku i uspomenu u srcima nekoliko de-setaka tisuća posjetitelja. Da se zagrebačka publika zaželila ovog jedinstvenog glazbenika, govori činjenica da su se od kasnog posli-jepodneva rijeke ljudi slijevale prema jezeru Bundek, a velika kon-certna arena bila je premala za sve pristigle obožavatelje.

Dino Merlin koncert je otvorio pjes-mom „Školjka“ s njegovog aktual-nog albuma „Hotel Nacional“, a po-tom su uslijedili brojni hitovi poput „Sredinom“, „Kad čovjek voli ženu“, „Ako izgovorim ljubav“, „Ispočetka“, „Danas sam OK“, „Lažu me“ i „Nešto lijepo treba da se desi“. Dino i njegovi sjajni glazbenici pozvani su nekoliko puta na bis, a koncert za pamćenje zatvoren je evergree-nom „Jorgovani“ te novijim hitom „Undo“. Spomenimo još jednom Partnere ovogodišnjeg Festivala koji su posjetiteljima omogućili de-set dana nezaboravnog provoda, to su: Grad Zagreb, TZGZ, Zagrebački holding, Ožujsko pivo i Pepsi.

Dino Merlin koncertom za pamćenje oborio sve rekorde na Bundekfestu

Kultura28 zagreb.hr10. listopada 2014.

OD 19. DO 26. LISTOPADA

Više od stotinu filmova sa svih strana svijeta na 12. Zagreb Film Festivalu12. ZFF održava se na pet lokacija u gradu / Trostruki pobjednik venecijanskog Tjedna kritike ,,Ničije dijete” u glavnom pro-gramu / Po prvi put na ZFF-u dugometražno ostvarenje iz Etiopije / Prvijenci rumunjskih novovalovaca u programu ,,Moj prvi film’’ / Pet stalnih popratnih programa i tri nova – ,,Ponovno s nama’’, ,,Prvi svjetski rat na filmu’’ i ,,Bib PLUS’’

Zagreb Film Festival odavno je već kulturno-umjetnička „žila

kucavica“ grada Zagreba u drugoj polovici godine. Ovogodišnje iz-danje je 12. po redu, a filmovi kine-matografija iz svih dijelova svijeta moći će se pogledati od 19. do 26. listopada na pet lokacija u gradu: kino Europa, Tuškanac i MSU, zatim u Zagrebačkom plesnom centru te Zagrebačkom kazalištu lutaka. Glavni natjecateljski program kao i dosad donosi debitantske igrane i dokumentarne filmove, a popularni natjecateljski program „Kockice“ i ove godine ponudit će pregled domaćeg kratkog metra. U glavnom programu, osam po-pratnih i nekoliko posebnih pro-grama, ovogodišnji ZFF predsta-vit će najzanimljivije debitantske filmove, recentne svjetske hitove i bezvremenske klasike, a treću go-dinu zaredom održava se i ZFF-ova edukativna i networking platfor-ma za profesionalce pod nazivom „Industrija“. Organizator je najavio kako će cjelokupan festivalski program biti predstavljen na konferenciji za no-vinare u prvoj polovici listopada, a

do zaključenja ovog broja otkrivena su dva naslova iz natjecateljsk-og programa dugometražnog igranog filma. Zagrebačka publika imat će priliku pogledati hrvatsku premijeru trostrukog laureata venecijanskog Tjedna kritike, debi-tantski film srpskog redatelja Vuka Ršumovića „Ničije dijete“, kao i prvo dugometražno ostva-renje iz Etiopije, dramu „Hrabra djevojka“, u režiji Zeresenaya Meharija. Film je temeljen na isti-nitoj priči, a prati sudski postupak protiv 14-godišnje djevojčice koja nehotice upuca svog otmičara i silovatelja. Problem, međutim, leži u činjenici da se, prema tradicio-nalnim etiopskim običajima, ot-mica nevjeste, tzv. telefa, smatra prihvaćenim načinom sklapanja braka, pa junakinji prijeti smrtna kazna. Od ukupno osam popratnih pro-grama 12. ZFF-a, pet je stalnih. Oni i ove godine uključuju izbor filmova iz najvećih europskih kinematografija „Velikih 5“, zatim program finalista nagrade Europ-skog parlamenta za postignuća u kinematografiji „Dan LUX filma“ te

program filmova u suradnji s Queer Zagrebom, koji će ove godine biti posvećen britanskom queer-punk filmašu Dereku Jarmanu. Stalan i iznimno popularan po-pratni program „Bibijada“ ove godine donosi desetak filmova za djecu u suradnji s Veleposlans- tvom Kraljevine Danske, a no-vitet je program filmova za tinejdžere „Bib PLUS“. Stalan pro-gram po izboru filmskog kritičara Nenada Polimca „Moj prvi film“ donosi prvijence rumunjskih no-vovalovaca Cristija Puiua, Radua Munteana, Florina Serbana, Cristiana Mungiua te Cristiana Nemescua.

Uz Bib PLUS, ovogodišnji Zagreb Film Festival ima još dva nova po-pratna programa. To je „Prvi svjets-ki rat na filmu“, izbor filmova Dan-iela Rafaelića, kojim se obilje-žava stota godišnjica od početka tzv. Ve-likog rata, te „Ponovno s nama“ koji uključuje nove filmove nekih od najznačajnijih redatelja današnjice čiji su prvijenci prikazani na ZFF-u. Generalni pokrovitelj festivala je Hrvatski Telekom, a financijski ga podržavaju Ured za kulturu Grada Zagreba, Hrvatski audiovizualni centar i Kreativna Europa - potpro-gram MEDIA. Organizator festivala je Umjetnička organizacija Zagreb Film Festival.

Ne propustite Joan Baez 19. listopada u kinu Studentskog centraIako smo prije dva broja već najavili dolazak ove poznate folk pjevačice, vrijedi ponoviti. Dana 19. listo-pada, kino SC-a ugostit će Joan Baez, ponosnu vlasnicu nagrade za životno djelo koje dodjeljuje Recording Academy, kao i poseb-nog priznanja dobivenog 2012. godine od Amnesty Internatio-nala za izniman doprinos globalnoj borbi za ljudska prava. Joan je još davne 1960. ušla u Grammy Hall of Fame debitantskim albumom jednostavnog naziva „Joan Baez“, a album iz 2008. „Day After Tomor-row“ dobio je pohvale gotovo svih glazbenih kritičara te je također bio nominiran za nagradu Grammy. Spomenimo kako, osim iznimne glazbene karijere i brojnih nagrada, iza sebe ima ljubavne veze s dvije velike ličnosti – Bob Dylanom i Steve Jobsom. Tijekom karijere podržavala je brojne političke li-

dere poput Martina Luthera Kinga i Vaclava Havela, borila se protiv rata u Vijetnamu i Iraku, a sudjelovala je i na proslavi 90. Rođendana Nel-sona Mandele. Grad je već odavno pun plakata koji najavljuju njezin dolazak, zato ne propustite Joanin posjet Zagrebu. Ulaznice za kon-cert mogu se kupiti na blagajni kina SC po cijeni od 220, 295 i 360 kuna, a kupnja je moguća i na svim prodajnim mjestima Eventima te na www.eventim.hr

Ingrid Fuzjko Hemming oduševila zagrebačku publikuPočetkom listopada, u sklopu Ja-panske kulturne jeseni, u Hrvat-skom glazbenom zavodu nastupila je proslavljena japanska pijanistica Ingrid Fuzjko Hemming. Koncert je organiziralo Veleposlanstvo Ja-pana u Republici Hrvatske i tvrtka Japan Tobacco International (JTI). Japanski veleposlanik u Hrvat- skoj Keiji Ide istaknuo je u govoru prije koncerta kako je Ingrid Fuzjko Hemming umjetnička, ali i životna inspiracija mnogih: „Iznimno sam ponosan što je hrvatska publika napokon imala priliku upoznati se s likom i djelom jedne od najvećih ja-panskih umjetnica. Njezin izvanre-dan talent, duh i energija unose novu dimenziju u izvedbu klasične glazbe“, izjavio je Ide. „Glazba In-grid Fuzjko Hemming manifestacija je života i ljepote postojanja. U svom nastupu prezentirala je duh japanske posvećenosti i svakog

posjetitelja obogatila za iskustvo koje će mu, siguran sam, ostati u trajnom sjećanju“, nadovezao se Siniša Trbojević, direktor JTI-a u Hrvatskoj. Ingrid Fuzjko Hemming rođena je u Berlinu 1932. godine, a pro-fesionalnu karijeru započinje u svojim dvadesetima intenzivnom surađnjom s Japanskom filhar-monijom. U to vrijeme počinju njezini problemi sa sluhom. Naime, potpuno je izgubila sluh na desno uho, potom i na lijevo, koji je na kraju ipak djelomično povratila. Us-prkos tome izgradila je veliku kari-jeru koja 1999. godine doživljava vrhunac nakon izdavanja prvog CD-. Od tog trenutka počinje i njezi-na iznimno bogata međunarodna karijera u kojoj je dosad izdala 15 abuma, od kojih su četiri u Japanu nagrađena priznanjem za album godine u kategoriji klasične glazbe.

Hrabra djevojka, Etiopija

Kultura 29zagreb.hr10. listopada 2014.

Nakon Mihaila Šiškina, kafić „U Dvorištu“ dočekao crnog viteza češke književnosti Miloša Urbana

EUROPEA U DVORIŠTU

Drugog dana mjeseca listopada, u sklopu književne manifestacije „Europea U Dvorištu, a u suradnji s Vijećem češke nacionalne manjine Grada Zagreba te udrugom Češka beseda, održan je susret s češkim autorom Milošem Urbanom. To je ujedno bilo drugo pred-stavljanje ovogodišnjeg projekta, intrigantog pisca horora i trilera, prozvanog ,,crnim vitezom češke književnosti”. Predstavljen je njegov drugi roman u hrvatskom prijevodu, izašao u Nakladi Ljevak, ,,Lord Mord” - triler o Pragu. Uz samog autora sudjelovao je i poznati hrvatski komediograf, književnik, redatelj, ljubitelj i poznavatelj češke književnosti, Tahir Mujičić, viši lektor i pre-voditelj Alen Novosad, a tribinu je moderirala književnica Ivana

Simić Bodrožić. Govoreći o nasljeđu češke književnosti te njezinu povijesnom utjecaju na hrvatsku, kao i na književnosti prostora jugoistočne Europe, Tahir Mujičić istaknuo je poziciju Miloša Urbana kao jednog od ponajboljih pisaca suvremene češke literature. U svom pisanju sažima sve bitno: žanr koji podcrtava napetost, bo-gato povijesno nasljeđe kojim nas obogaćuje, humor, strah, tjeskobu i, iako se radnja događa krajem 19. stoljeća, univerzalnu aktualnost teme. Referirajući se na predstavljeni roman, kao i dosadašnji plodan rad autora s objavljenih četrnaest knjiga, moderatorica je postavljala pitanja o procesu pisanja, formi-ranju likova, stvarnosti koja prodire u fikciju i obrnuto te odgovornosti

autora prema priči. Miloš Urban je istaknuo kako će pokušati svoje priče ispričati u svim poznatim žanrovima i da je to iza-zov kojem ne može odoljeti. Vrlo zainteresirana publika i ovaj put se uključila u dijalog s autorom koji je rado odgovarao na pitanja. U toj atmosferi uspješno je završena još jedna tribina ovogodišnje mani-

festacije ,,Europea U Dvorištu”.Gostovanje Miloša Urbana usli-jedilo je nakon dolaska jednog od najvećih živućih ruskih romanopi-saca Mihaila Šiškina (23. rujna).Do kraja godine Zagreb će u sklopu ovog projekta ugostiti još tri velika književnika, rumunjskog pisca Răzvana Rădulescua, 28. listo-pada, zatim nizozemskog filozofa i publicista Coena Simona (1972.) 5. studenog te naposlijetku irskog romanopisca Colma Tóibína, 10. prosinca.

FILIP KRIŽAN U ULOZI MOZARTA, GDK “GAVELLA”

„Ne zamaram se planiranjem, život sam donese ono što ti treba”Ljubitelji kazališta ,,Gavella” od 24. listopada na repertoaru mogu pronaći novu predstavu, ,,Amadeus”, u režiji Dore Ruždjak Podolski, a prema tekstu Petera Shaffera. Uloga velikog Mozarta pripala je mladom Filipu Križanu.

Mozart, ha? Pa, kakvo je raspoloženje prije zagrebačke premijere? Nervozan? Znamo da ste ,,led” probili u budvi.Da, Božja frula... nisam nervozan, raduje me skori početak proba i prilagodba zatvorenoj sceni te izlazak pred publiku.

Kako si se pripremao za ulogu?I prije nego sto sam znao da ću ra-

diti taj komad, u ruke su mi slučajno došla Mozartova pisma, tako da bih mogao reći da je to nešto što je odredilo moj prvi dojam tog čovjeka. Još krajem svibnja su nam počele probe, krenuli smo kao i obično od čitaćih proba za stolom do prostora i to u kratkom vre-menu. Kasnije mi je bilo zanimljivo stvarati „kopče“ između scena uz pomoć njegovih pisama. Ona ot-

krivaju puno o njegovom karakteru i životu. Maestro Vjeko Babić bio je zadužen da mi pomogne oko glaz-benih zadataka. Odličan učitelj.

Možeš li nam nešto reći o tom kompleksnom i ,,mitskom” odno-su sa Salierijem kojeg igra Enes Vejzović?Teško je tu kompleksnost rastvoriti u par rečenica, ali legendu o Sa-lierijevom trovanju Mozarta prvi je razvio Aleksandar Puškin u svojoj tragediji. Ubrzo je Rimsky-Korsakov napisao operu, a Shaffer je svemu tome dodao još jednu psihološku dimenziju koja je glumcima poseb-no interesantna. Ovdje su to ljudi žudnje i konstantne potrebe za više i više. Salieri kao predstavnik me-diokritetstva i Amadeus, nagrađen Božjim darom kojeg samo najveći protivnik zna čuti i razaznati. Različiti su i njihovi koncepti Boga kojeg su sami sebi stvorili. Jednom je to trgovački i korumpirani Bog, a drugom Otac, kojeg nakon njegove smrti supstituira figurom Salieria.

Sigurno da nas taj odnos može upozoriti na one dijelove našeg života u kojima dominiraju am-bicija, mržnja, uspoređivanje, strah

i svi ostali otrovi koje smo dobili u nasljedstvo od prijašnjih generaci-ja. S Enesom je bilo više nego ugod-no raditi. On je kičma predstave.

Što bi izdvojio kao najveće pred-nosti predstave? Kako bi ,,nagov-orio” Zagrepčane da dođu pogle-dati Amadeusa?Ne volim nagovarati ljude da bilo što rade, tako da bih ovim putem poručio da je puno bolje da ne dođu. Možda obrnuta psihologija upali. Šalim se, naravno. U najma-nju ruku, mislim da treba doći zbog glazbe, a i predstavu smo doista srčano pripremali.

Kako se osjećaš kao dio ansam-bla GDK Gavella?Dobro. Nakon Amadeusa, čeka me koprodukcija s Heidelbergom, rad-imo novi tekst Ivora Martinića nazi-va „Bojim se da se sada poznajemo“.

Daljnji planovi u karijeri? Je li uopće moguće glumcima danas ,,stvarati” planove?Ne planiram. Ionako imam osjećaj da, planirao ti ili ne, život sam do-nese upravo ono sto ti treba, tako da nema previše smisla zamarat se time.

Preporuke30 zagreb.hr10. listopada 2014.

,,Plave pilule” (Frederik Peeters)

,,Plave pilule” su strip (crtani ro-man) Frederika Peetersa, intimne i teške tematike. Autor kroz djelo

KNJIŽEVNA PREPORUKAČita vam se nešto, ali nikako da pronađete ,,pravu stvar”. Želite se malo odmaknuti od knjiga, raznih bestsellera, ali i dalje nastojite pronaći nešto što će vas se dojmiti, pota-knuti na razmišljanje, što ćete rado preporučiti. Producentica Nataša (28) iz Zagreba možda ima nešto za vas...

opisuje svoju vezu sa ženom oboljelom od AIDS-a, koja ima sinčića koji je također naslijedio od nje tu opaku bolest. Kako biti u vezi s osobom oboljelom od te, najčešće stigmatizirane, bolesti? Može li ljubav biti jača od okri-vljavanja, pritisaka društva i oštrih mjera predrostrožnosti kako se bolest ne bi prenijela? Autor je crtajući i pišući pokušao doći do vlastitog emocionalnog pročišćenja i odgovoriti na ta pi-tanja. Kroz rastvaranje te bolne, intimne tematike on istodobno čitateljima pruža uvid i informira ih o AIDS-u te daje manje poznate činjenice o toj teškoj bolesti. Plave pilule iz naslova stripa vječni su suputnici osobama oboljelima od AIDS-a, ali i vječni podsjetnik na to da nikada neće biti poput svih ostalih ljudi. Autor u nadre- alnoj sceni osobnog filozofskog propitkivanja postavlja pomalo provokativno pitanje: može li bolest zapravo biti poklon i možemo li odnose graditi ne unatoč, nego zahvaljujući njoj? Strip koji unatoč teškoj tematici uspijeva zadržati duhovitost i lakoću čitanja, proširit će vam horizonte i ispričati jednu malo drugačiju ljubavnu priču.

KAZALIŠNA PREPORUKANikola (32), profesor engleskog jezika u jednoj od zagrebačkih os-novnih škola, koji je prije dva broja s nama podijelio jedanaest glaz-benih albuma idealnih za jesensko razdoblje, u ovom broju preporuča posjet kazališnim daskama GDK ,,Gavella”.

Hrvatski bog Mars, GDK Gavella17., 18. i 27. listopad

U subotu, 20. rujna, Gradsko dramsko kazalište Gavella otvorilo je novu sezonu premijerom zna-menitog Krležinog djela „Hrvatski bog Mars“. Predstavu je režirao Sebastijan Horvat, a u glavnim su ulogama Amar Bukvić, Bo-jana Gregorić Vejzović, Sven Medvešek i Hrvoje Klobučar.Iskreno rečeno, bio sam malo skeptičan prije ove predstave. Čim se spomene Krleža, moje su prve asocijacije – zahtjevno, komplek-sno, teško. A ovdje je riječ o njego-voj najpoznatijoj zbirci novela u ko-joj su teme osobito teške i mučne, a k tome se još bave apsurdom rata.Nisam bio sasvim siguran želim li to uopće gledati. No, na kraju sam ostao ugodno iznenađen.Pitanje koje bi si svaki gledatelj, na-kon što pogleda predstavu, trebao

postaviti nije koliko su (ne)uspješno Krležine priče uprizorene, odnosno je li ovo (doista) Krleža ili nije, već u kojoj nas mjeri teme i emocije koje likovi otvaraju i proživljavaju na sceni diraju, potiču na promišljanje, raspravu i, zasigurno, svojevrstan bunt? Vjerujem da to čine prilično uspješno i možete biti sigurni da nećete ostati ravnodušni.Imamo priliku gledati jednu su-vremenu interpretaciju u kojoj se prošlost i sadašnjost susreću čime se stavlja naglasak na bezvre-menost tema o kojima se u pred-stavi govori.Isto tako mislim da će predstava is-tovremeno biti idealan putokaz do Krleže mlađim generacijama, koje se s njim još „bore“, ali i predmet polemike za iskusne „Krležofile“.Svakako pogledajte!

Svevremenost Doriana GreyaPreporuku daje: Maja Jurković

Iako pisana u 19. stoljeću, ,,Slika Doriana Greya”, irskog pisca Oscara Wildea, apsolutni je evergreen. Pomalo kao Sun Tzuovo ,,Umijeće ratovanja”, knjiga je univerzalno primijenjiva na svako vrijeme, pa tako i današnje. Dorian Grey, prekrasan, ali zapravo slab i tašt čovjek, poželi zauvijek ostati mlad i lijep, a da njegove

godine i svi grijesi budu vidljivi jedino na njegovom portretu, što ga je naslikao slikar Basil. Ni ne slutivši da se to zaista može do-goditi, Dorianove želje uskoro se ostvaruju, a kako prolazi vrijeme, tako trune i njegova duša, dok se krv s njegovih ruku i zloba njego-vog pogleda pojavljuju jedino na spomenutoj slici, dok on godinama ostaje lijep i mlad. Dorian nije loš čovjek, niti sam ga doživjela kao ultimativno oličenje zla. On je, mogli bismo reći, izgu-bljeni dječarac ponesen vremenom u kojem živi i komplimentima koje dobiva. On je nezreo lik koji se ne zna nositi s izazovima života, s nesavršenosti pojedinih situacija i osoba, već živi pod dojmom slika koje stvara u svojoj glavi, a ne re-alnosti. Zapravo mi više prirasta srcu što više stari. Iako tada okaljan svojim brojnim grijesima, Dorian postaje stvaran, svjestan i mudar. Lik koji mi je ipak najdraži od svih, lik je njegovog prijatelja Lorda Henrija. Iako Dorian i svi ostali liko-vi iz društva tvrde da ih Henry kvari,

on, kao čovjek bez dlake na jeziku, predstavlja stvarnu sliku društva. Henry govori naglas ono što se nitko ne bi usudio reći, a zapravo idealno ocrtava stanje u društvu, odnosima i ljudima. Henry je veliki cinik kojemu naizgled ništa nije sveto, no najbolje rečenice i misli knjige izlaze iz njegovih usta i neo-pisivo su istinite. Poput ,,Malog princa” i ,,Slika Dori-ana Greya” je knjiga koja svakim čitanjem postaje sve bolja, pa i drugačije shvaćena. Ja sam ju pročitala dvaput, za svako razdo-blje života po jednom, pa se radu-jem sljedećem čitanju. Omiljena rečenica iz knjige? Naravno ona Lorda Henryja: ,,Biti dobar znači biti

u skladu sa samim sobom. Nesklad vlada tamo gdje je čovjek prisiljen biti u skladu s drugima. Najvažniji je - vlastiti život.”

Vodič 31

zagreb.hr10. listopada 2014.

Gastro nostalgija32 zagreb.hr10. listopada 2014.

Slatka zimnica za slatku zimu

Smrznuto, mnogi će se složiti, nekako nema onu punoću oku-

sa, a nerijetko je i prilično skupo. Usporedite samo, na primjer, cijenu kilograma višanja „u sezoni“ te nji-hovu cijenu smrznutog pakiranja. No, imate li malo volje i vremena svakako bi ste se trebali okušati u pravljenju zimnice. Ako k tome još posjedujete i vlastiti vrt, voćnjak ili, pak, preko rodbine i prijatelja možete doći do domaćih namir-nica, onda je to pun pogodak i pravljenje zimnice bi u tom slučaju bilo zaista šteta zaobići. Možda se čini naporno skupljati plodove prirode tokom cijele godine, čistiti, rezuckati, ukuhavati i miješati, no vjerujte nam, trud se zaista isplati i svaka staklenka napunjena vašom domaćom zimnicom služit će vam na ponos i uživanje. Nije na odmet dodati i kako se pravljenje vlastite zimnice isplati, ako je usporedimo s cijenama već ukiseljenih namirnica u trgovini. Također, konzervirano voće i povrće ne razlikuje se bitno u svojoj nutritivnoj vrijednosti od svježih namirnica. Cilj konzervira-nja je produljiti trajnost namirnice, odnosno sačuvati njenu izvornu kvalitetu, kako bi bila dostupna ti-jekom cijele godine, a ne samo u vrijeme zrenja.

Procesom konzerviranja pozabavio se i slavni Napoleon, u želji da očuva trajnost namirnica kako bi njegova vojska imala što kvalitet-niju prehranu te kako bi se spriječilo obolijevanje raznim zarazama čiji su uzrok bile pokvarene namir-nice. Čak je i nudio novčanu na-gradu onome tko pronađe pouz-dane metode očuvanja, odnosno konzerviranja hrane. U 19. stoljeću pariški kuhar Nicholas Appert postavio je temelje konzerviranja. Nakon dugogodišnjih eksperi-mentiranja došao je do zaključka kako se hrana ne kvari ukoliko se dovoljno termički obradi, odnosno ukuha, te pohrani u spremnik ili staklenku u kojima je onemogućen dotok zraka. Sve to odvijalo se go-dinama prije nego je Louis Pasteur objasnio da učinkovitost konzer-viranja leži u toplini koja uništava mikroorganizme, ujedno pri-marne uzročnike kvarenja hrane.

Svatko tko se odluči na pripremu zimnice, obično se opskrbi velikim količinama voća i povrća. Ukoliko posjedujete vrt i vlastite prirodne namirnice, pripremanje zimnice neće biti skupo. Osim uobičajenih namirnica najčešće je potrebno dodati sol, ulje, ocat ili šećer. No, budite um-jereni s njihovim dodavanjem i držite se uputa na pakiranjima.Uvijek odabirite zdrave, čvrste i, pri-je svega, kvalitetne plodove te uko-liko su neki od njih oštećeni svaka-ko im odstranite takve dijelove. Tijekom pripremanja zimnice tre-bate imati na umu kako povrće i voće koje želite kiseliti mora biti zdravo, čisto i ne prezrelo. Namir-nice se mogu kiseliti u komadu ili ih možete narezati na manje dijelove. Voće i povrće nemojte previše isku-havati prije spremanja za zimnicu kako biste očuvali što više vrijednih sastojaka. Staklenke u kojima ćete držati zimnicu pregledajte i dobro operite vodom i deterdžentom (nemojte zaboraviti poklopce i zatvarače). Prije zatvaranja stak-lenki, poklopac i rubove staklenke obavezno prebrišite alkoholom. Prilikom punjenja staklenki dobro bi bilo ostaviti 2 cm praznog pros-tora do poklopca.Svakako vodite računa o tome da vam je prostor u kojem čuvate zimnicu taman, hladan i prozračan, jer vlaga i toplina ubrzavaju kvarenje namirnica.

Greške na koje trebate pripaziti

Ako je dodano premalo soli ili octa, može se dogoditi da povrće pos-tane mekano jer se u takvoj sre-dini počinju razvijati škodljivi mi-kroorganizmi koji razaraju povrće. Povrće koje ispliva iznad solne i oc-tene otopine također je podložno kvarenju. Ako su staklenke poslije kiseljenja izložene višim tempe-raturama ili ako sadržaj dolazi u do-dir sa zrakom (ako staklenke nisu dobro zatvorene), također može doći do omekšavanja povrća. Ako ima previše soli ili octa, povrće se smežura i smanji. Ako se prilikom izrade ukiseljenog povrća upotre-bljavaju željezni predmeti (posuda u koju se prelijeva, žlice kojima se radi i si.), povrće može promijeniti

boju, odnosno postati tamnije.U ovome broju donosimo vam super brzi, jednostavan recept za „modernu zimnicu“. Radi se o orašastim plodovima i sušenom voću potopljenom u teglicu meda. Kratko, jednostavno i jako slatko. Ovakvo nešto si-gurno ste već viđali na policama s delikatesama, izgleda zanimljivo, izvrstan je poklon, suvenir, a s obzi-rom da može dugo stajati, idealan je i ukras na kuhinjskoj polici. Napravite li ovo sami, puno ste uštedjeli u odnosu na ovakve ku-povne teglice, a odlučite li svoju gastro rukotvorinu nekome pok-loniti – predlažemo da sami ispišete sastojke uz neku simpatičnu poru-ku i jednostavno zalijepite na teg-licu. Oduševljenje je zagarantirano!

Priprema:Teglicu koju ste pripremili, do po-lovine ispuniti medom te dodati mješavinu orašastih plodova i suhog voća. Lagano promiješati drvenom žlicom, prekriti otvor komadom prozirne folije i čvrsto zatvoriti. Ova teglica može stajati i do go-dine dana, tako da u svojoj zimnici možete dugo uživati bez imalo straha od kvarenja. Med bi se, doduše, mogao u međuvremenu kristalizirati, no to nikako neće utjecati na cjelokupni dojam, niti kad je u pitanju okus, a niti izgled.

Sastojci (količina proizvoljna):- prazna teglica- tekući med- oguljeni i preprženi bademi- oguljeni i preprženi lješnjaci- orasi- sušena brusnica- sušena marelica- sušene grožđice i šljive

Uredila: Maja Špoljarec

Foto: Maja Špoljarec

Prolaskom toplih dana, nažalost prolazi i sezona raznog voća i povrća. A pošto su nam vitamini i minerali potrebni tijekom cijele godine, tada najčešće pribjegavamo smrznutom voću i povrću, što je svakako praktično rješenje. No je li i bolje?