104
Peste no moras ne'ebé afeta hare Matadalan ba estensionista sira

Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

Peste no moras ne'ebé afeta hare Matadalan ba estensionista sira

Page 2: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

Peste no moras ne’ebé afeta hare: Matadalan ba estensionista sira

Autór: Peter StephensApoiu tékniku: Jose Barros no Joaninha GuterresKoordinadór: Alfons UrlingsEditór & dezeñu gráfiku: Lewti Hunghanfoo

Edisaun ida ne'e públika iha fulan Maiu 2020.

IZENSAUN RESPONSABILIDADEMaski autór sira halo esforsu boot antes publikasaun atu asegura katak informasaun iha livru ne’e loloos no akurat, programa TOMAK labele garante katak informasaun ne’e apropriadu ba Ita-Boot sira nia situasaun. Se karik atu halo desizaun ka investimentu boot liu, tenke buka apoiu husi tékniku profísional ne’ebé relevante ba Ita-Boot nia situasaun.

Nota:Livriñu ida ne’e mak referénsia ida ne’ebé estensionista bele uza atu buka informasaun lailais. Tanba ne’e, ami inklui informasaun limitadu uitoan. Bele mós hetan materiais seluk husi TOMAK kona-ba volume pestisida atu aplika nomós oinsá atu:

• Hasa’e kapasidade husi pestisida atu kontrola peste ruma• Aplika pestisida atu asegura ai-horis bele laiha perigu ba

konsumidor sira• Minimiza dezenvolvimentu rezisténsia iha peste sira

Bele kontaktu ba TOMAK sei ita seidauk hetan kopia ida ho informasaun ne’e: [email protected]

Page 3: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

3

Lia menonPeste, moras no problema nutrisaun/ambiente bele kauza to’os-na’in sira iha Timor-Leste atu lakon boot tanba redús sira nia rezultadu kolleita no kualidade ai-horis. Porzemplu iha 2005, moras fungi estraga fehuk barak iha Hatubuilico, no fó impaktu boot ba suku no aldeia barak. Kontrolu ba problema sira ne’e depende ba tékniku sira nia koñesimentu atu identifika no kontrola ho di’ak.Livru ne’e iha objetivu atu ajuda estensionista no to’os-na’in sira atu identifikapeste,moras, noproblemasira selukne’ebébele afetahare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu.

Livriñu ida ne’e fó ezemplu ba produtu balu ne’ebé bele kontrola peste no moras ruma. Dalabarak bele mós hetan produtu ne’ebé kuaze atu hanesan (kompostu husi ingrediente hanesan), no mós rejista ona iha Indonézia hanesan pestisida apropriadu ba hare. Bele mós konsidera opsaun sira ne’e. Pestisida sira ne’ebé bandu ka sei iha prosesu investigasaun iha Uniaun Europeia la inklui iha ne’e tanba iha perigu ba ema nia saúde ka ambiente.

Eng. Amaro XimenesDiretór Nasionál ba Agrikultura, Hortikultura no EstensaunMinistériu Agrikultura no Peskas

Page 4: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

4

REKOMENDASAUNSe iha área ida ne'ebé 'ai-horis

afeta moras' makaas, ba dahuluk buka problema ambientál ka

nutrisionál.Se 'moras' akontese iha área ki'ik

balu, ida ne'e bele signifika iha moras ne'ebé afeta.

Page 5: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

5

REKOMENDASAUNTo prevent the build up of pests and diseases – grow onions/shallots in

rotation with other crops.

Defisiénsia nutriente

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Page 6: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

6

Nitrojéniu (N) menusHaree ba: • Hare tahan tuan kór sai matak malahuk ka kinur.

Hare tahan nurak mantein kór matak.• Hare ninia tahan bele sai badak, kloot no hamriik

loos (eretas).• Númeru hare-oan tún no produsaun mós tun. • Iha kondisaun grave husi menus nitrojéniu bele

rezulta hare tomak iha natar laran kór kinur no moris laburas (ai-horis ra’es). Hare ninia tahan mate.

• Defisiénsianitrojéniumoderadubelekonfundifalihodefisiénsiaferru/zat besi.Maibé,defisiénsiaihaferru fó ninia impaktu ba hare tahan foun/nurak (la’os tahan tuan) sai kór matak kamutis/kór kinur mosu uluk.

Kontrolu: • Uza fonte nitrojéniu orgániku kuandu fonte ne’e iha ka disponível husi to’os. Tau adubu husi restu no foer animál nian husi ita ninia to’os (to’o 1kg ba kada metru kuadradu) ka adubu ho baze husi estrume (to’o 2kg ba kada metru kuadradu) – (haree livriñu kotuk) ba natar antes kuda hare.

• Tau ai-gamal ou ai-turi nia tahan no inkorpora ba rai durante preparasaun rai. Uza adubu tahan ne’ebé mak halo rasik husi estrume ka animál ninia foer (haree livriñu kotuk) ka sosa husi loja.

• Uza ai-horis hirak tuir mai ne’e atu hasa’e kuantidade nitrojéniu iha rai:

- Kuda fore-mungu hanesan ai-horis rotasionál.

- Uza ai-horis azolla (espesie legume ida), bele kuda hanesan adubu matak (kuda antes transplanta hare-oan), ka bele mós kuda

Bele akontesewainhira:

• Bele haree ka nota liuliu iha faze hare hahú formasaun ba ninia isin.

Page 7: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

7

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Hare la tau adubu (karuk) no hare ne’ebé tau adubu nitrojéniu (loos). Observa: tahan tuan kór matak/kinur kamutis. Tahan nurak ka foun nafatin mantein kór matak.1

Legume azolla moris iha hare natar, fornese adubu nitrojéniu gratuita.2

Page 8: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

8

Nitrojéniu (N) menusKontrolu: kahur hafoin transplanta hare-oan.

- Ai-kala/turi, wainhira rai mamuk, bele kuda antes ka hafoin kuda hare-oan. Hafoin liu tihaloron45−60(antesniniahunbootsaiaito’os) tesi no nahe ninia tahan ba rai.

• Uza adubu inorgániku. Ba kada kg 1000/ha husi produsaun adisionál hare musan (kompara ho ida ne’ebé mak la tau nitrojéniu) aplika 7.5g ba kada m2. Karik uza Ponska NPK (15:15:15) duké urea 23g ba kada m2 (ida ne’e mós bele fornese fósforu no potásiu ne’ebé natoon ba ai-horis).

• Karik aplika urea, metade tenke aplika iha inísiu wainhira fó oan no metade iha inisiu forma hare nia fulen. Kada loron 14 uza ‘Tabela Kór Hare Tahan’ husi IRRI (disponivel husi TOMAK/MAP) hodi determina kór matak husi hare tahan. Ida ne’e sei determina hare oan iha nitrojeniu uitoan de’it ka barak liu no presiza aumenta tan N ba hare ka lae (haree iha sorin).

Page 9: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

9

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Tabela Kór Hare TahanOinsá atu uza Tabela Kór Hare Tahan IRRI nian hodi garante hare iha N ne’ebé natoon:

1. Tabela Kór Hare Tahan (haree iha sorin) bazeia ba relasaun direita entre kuantidade N iha ai-horis no kuantidade kór matak iha nia tahan.

2. Hahú lee iha loron 14 depois de kuda ou loron 21 karik kari de’it. Repete prosesu ne’e kada loron 10. Lee ikus liu iha inísiu hare funan.

3. Lee iha oras ne’ebé hanesan iha loron ne’ebé ita lee (8 -10 dadeer ou 2-4 loraik), no fó kotuk ba loron matan hodi fó mahon ba hare tahan wainhira ita lee.

4. Hili ho random pelumenus hare hun 10 ne’ebé livre husi moras iha área ne’ebe hare nia tahan nia kór hanesan.

5. Kompara hare tahan ne’ebé foin mosu iha hare hun ida idak liu husi hatuur/tau hare tahan iha tabela kór tahan.

6. Karik hare hun 6 wainhira lee iha nivel kritiku nia okos (4 ba hare ne’ebé kuda deit) maka nia numeru ki’ik aplika urea 50kg/ha (expl. 1 x saka 50kg ba tempu udan ou urea 75kg/ha (expl. 1½ saka 50kg) ba tempu bailoron.

Tabela Kór Hare Tahan disponivel iha TOMAK/MAP.

1

2

3

4

5

6

Kartaun kór ba tahan (leaf colour chart) ne’ebé mak uza hodi halo estimasaun ba kuantidade adubu nitrojéniu ne’ebé mak presiza hodi optimiza produsaun hare.3

Page 10: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

10

Kontrolu: • Uza fonte fósforu órganiku ne’ebé mak disponível husi ita ninia to’os, inklui mós ho adubu husi estrume ka fo’er husi animál nian (aumenta 1kg ba kada m2) ka adubu prodús husi estrume baze kompos nian (aumenta 2kg ba kada m2).

• Uza adubu inórganiku. Ba kada 1000 kg/ha husi produsaun adisionál ba hare (kompara ho produsaun husi hare ne’ebé mak la aumenta fósforu) ne’ebé mak espera, aplika SP36 5.6g ba kada m2 husi terrenu ne’ebé uza.

• Aplika adubu fósforu hotu-hotu antes hatama bee ikus ba natar, antes transplanta ka tau iha rai ninia leten iha loron 10-15 ninia laran se kari diretamente.

• Presiza halo koresaun ka hadi’a fertilidade ba iha rai ásidu ne’ebé depende ba udan-been ho fertilidade ki’ik. Típu rai hotu-hotu ne’ebé iha problemahoniniafertilidadehanesandefisiénsianitrojéniu, potásiu no magnéziu antes bele absorve rezultadutanbadefisiénsiahusifósforu.

Fósforu (P) menusHaree ba: • Ai-horis labele moris ho buras, no iha redusaun

ba hare-oan, lotuk, hare-kain sai lotuk no atraza ninia maturidade.

• Hare ninia tahan tuan sei haree hanesan fo’er ho kór matak nakukun no hamriik loos. Ikus mai sei muda ninia kór ba xokolate no bele monu antes ninia tempu ka akontese sedu. Tahan nurak ka foun kontínua normal.

• Iha variedade hare balun, mudansa kór mean no roxu akontese ka mosu iha tahan.

• Ihakondisaungravehusidefisiénsiafósforu,seilabele prodús funan no iha nível ne’ebé aas hare

Bele akontesewainhira:

• Liuliu sei haree iha rai ho típu rai-henek (arenozu) ne’ebé mak ho ninia kontéudu matéria orgánika ki’ik.

Page 11: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

11

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Efeitu husi aplikasaun 75 kg/ha fósforu (sorin karuk). La aplika fósforu (sorin loos).6

Hare ne’ebé kuda la tau adubu (sorin karuk) no tau adubu fósforu (sorin loos).4

Defisiénsiafósforuhanesanida ne’e bele haree iha terenu. Observa: Ai-horis la buras, tahan hamriik loos no kain lotuk.5

Page 12: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

12

Kontrolu: • Uza fonte potásiu órganiku ne’ebé mak iha ka disponível husi to’os. Aumenta adubu husi estrume (1kg) ka kompostu ho baze husi karau-teen (2kg) ba kada m2 husi terrenu.

• Tau hare kain (ne’ebé mak baibain riku iha potásiu) filafalibarai.Sesunuharekainsaihanesanopsaunida mesak hodi halo jestaun ba reziduo ka restu husi ai-horis, tenke fahe ahi-kudesan husi hare kain halo hanesan iha natar laran.

• Uza adubu inórganiku. Ba kada 1000kg/ha husi produsaun hare adisionál (kompara ho hare ne’ebé mak la tau potásiu) ne’ebé espera, aplika 5g husi muriatu potásiu (kloretu potásiu) ba kada m2.

• Aplika ½ husi kuantidade K antes hatama bee ikus ba natar antes transplanta, ka loron 10-15 hafoin karifinidiretamentebanatar.Aplika½karestuhusi adubu wainhira funan komesa moris. Ida ne’e importante tebes iha rai ho típu rai-henek.

Potásiu (K) menusHaree ba: • Tahan kór matak nakukun hanesan ‘fo’er’ no ninia

kain lotuk no badak bele lulun an ba kraik.• Tahan tutun ninia kór sai kinur-xokolate. Iha defisiénsiagrave,mudansakórestendehahúhusi tahan ninia tutun tún mai iha ninia baze. Área hirak ne’e muda kór sai xokolate no sai maran.

• Mudansa kór mós bele haree iha tahan foun/nurakkuandudefisiénsiane’elahadi’alailais.

• Hare la prodús isin/musan iha nível aas.• Hare abut ninia kór sai metan, iha redusaun ba

ninia naruk no densidade.• Bele hasa’e moras ba hare.

Bele akontesewainhira:

• Bele haree iha rai típu ásidu no área rai maran ka rai ne’ebé uza ona adubu nitrojéniu no fósforu, ho kuantidadepotásiune’ebélasufisiente.

Page 13: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

13

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Harene’ebémakhatudusintomahusidefisiénsiapotásiu.Observa: tahan ninia tutun no ninia ninin kór kinur xokolate. Hare kain lotuk no fasil atu monu.7

Page 14: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

14

Kontrolu: • Aplikaadubune’ebésufisiente,uzaadubuhusianimál ninia teen ne’ebé mak tuan ona ka materiá selukhodifóbalansuhasa’efilafalimagnéziune’ebé hasai liuhusi produtu ai-horis no hare kain.

• Iha sistema hare rai maran, hamenus rai halai husi erozaun no bee lori sai rai leten (ida ida ne’e mós halakon magnéziu) liuhusi medidas apropriada hodi konserva rai (esp. utiliza mulsa órganika, halo teras).

• Tau aplika solusaun magnéziu sulfate (masin epson). Ida ne’e hanesan fatuk naturál. Aplika ho doze kanuru han nian 8 ba sprayer/regadór 15L nian. Molok aplikasaun, koko uluk iha ai-horis balunhodikonfirma/hatenekataklikidune’elaestraga ai-horis sira.

• Aplika adubu tahan ne’ebé mak sosa husi loja ka halo rasik (haree livriñu kotuk) iha uma hodi rega.

Magnéziu (Mg) menusHaree ba: • Hare tahan tuan ninia kór sai laranja atu kinur iha

entre uat tahan. Dezenvolve mós sintoma ne’ebé hanesan ba iha tahan foun/nurak kuandu la resolvedefisiénsiane’e.

• Iha liña matak ho kinur bele mosu hanesan ‘liña ho musan-musan’, ne’ebé mak mosu iha ninia tahan.

• Tahan hanesan dulas malu/namkurut no monu.• Wainhiradefisiénsiane’egrave,númerutahanno

altura ai-horis nian sei sa’e. Tahan sai kinur no mate.

• Númeru hare funan tún.

Bele akontesewainhira:

• Akontese beibeik iha hare rai maran no hare natar. La naran akontese iha sistema irrigadu.

Page 15: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

15

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Defisiénsiamagnéziu.Observahareniniatahansaikamutis.8

Page 16: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

16

Kontrolu: • Aplika adubu husi estrume animál nian ka hare kain/jerami (hatama ba rai ka sunu).

• Superfosfatu duplu (SP36) iha konteudu kálsiu ne’ebé mak aas no bele uza hodi hasa’e disponibilidade kálsiu wainhira presiza mós fósforu.

• Iha rai ne’ebe asidu aplika ahu ou dolomit (rua sei hasa’e pH rai). Dolomit labele uza ba periode ne’ebé naruk tanba sei la halo balansu ba rasio nutrisaun.

• Aplika adubu ne’ebé halo rasik iha uma (haree livriñu kotuk) ou sosa adubu been iha loja.

Kálsiu (Ca) menusHaree ba: • Hare ninia tahan foun/nurak iha parte tutun sai

kór mutin ka kamutis, lulun an no namkurut• Tésidu (jaringan tanaman) ne’ebé mate bele haree

iha tahan ninia lolon. Hare ninia tahan tuan sei namlaik no mate.

• Moris la buras/ra’es no mate iha pontu kresimentu.

• Ai-horis hatudu sintoma hanesan iha risku husi venenu ferru.

Bele akontesewainhira:

• DefisiénsiaCabaibainlaakontese,liuliuihasistema irrigasaun natar. Sintoma só foin bele notakuanduniniadefisiénsiane’egraveloosona.

Page 17: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

17

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Defisiénsiakálsiu.Observakatakihaharetutun,tahannurak muda kór sai mutin ka kamutis no namkurut.9

Page 18: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

18

Kontrolu: • Inkorpora matéria orgánika molok kuda (esp. reziduo ai-horis nian ka estrume).

• Rega ho adubu been ferru. Ferru sulfat ho nia doze 75g (± kanuru han nian 5) karik tau ferru sul iha bee 15L kahur ho kanuru han nian 2 iha deterjente (rinso) aplika iha lokraik wainhira temperature tún ona hodi evita halo tahan mutuk (keima).

• Uzaadubune’ebémakasidifiku(esp.amóniusulfatu envez uza adubu urea) ba rai ne’ebé mak ninia pH rai aas. Ida ne’e sei hamenus pH rai nian no halo ferru sai disponível liu tan

• Uza adubu inorgániku ne’ebé mak iha ferru hanesan elementu ki’ik ida.

Ferru (Fe) menusHaree ba: • Hare ninia tahan nurak sai namlaik. Uat tahan

kontinua mantein matak. • Tahan tomak bele sai kór kamutis. • Wainhiraakontesedefisiénsiagrave,hare-oan

tomak bele namlaik no mate.• Produsaun hare isin menus.

Bele akontesewainhira:

• Defisiénsiaferrubaibainlaakontese,liuliuihasistema hare irrigasaun. Bele haree iha rai ho típu neutru no alkalinu.beibeik adubu fosfatu.

Page 19: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

19

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Defisiénsiaferruihaai-horishare.10

Page 20: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

20

Kontrolu: • Hare bele rekopera fali sein halo tratamentu. • Aplika estrume antes kari ka transplanta, ka aplika

ba viveiru loron balun antes transplanta.• Uza adubu ne’ebé mak bele prodús asididade (esp.

troka urea ho sulfatu amóniu).• Tau 1.5g husi sulfatu zinku monohidratu (ZnSO4.H2O)

ka 3g husi sulfatu zinku heptahidratu (ZnSO4.7H2O) pur kada m2barailetenihafilaraiikuskakuanduobservadefisiénsiaZnihaterrenu.AplikasaunZnbaraibeledurato'otempukudaharedala2−5,exeptuba rai alkaline ne’ebé mak zinku presiza aplika ba kada tempu kuda hare.

• Tausulfatuzinkubakantadeiruloron7−8antesprepara hare-oan.

• Alternativamentehobanhareoankahobanfiniihasuspensaun zinc oxide (ZnO) antes kuda. Tau 30g (kanuru nível 2) husi ZnO ba kada litru bee.

Zinku (Zn) menusHaree ba: • Baibain sintoma sei mosu iha semana 2-4 hafoin

transplanta, mosu hanesan rai-uut iha tahan ninia leten, iha hare-oan ne’ebé mak ladún moris ho buras.

• Dezenvolve kolorasaun bronze iha tahan, baibain ho kór kinur iha ninia tahan dikin besik ba tahan foun ne’ebé mak foin atu mosu. Tahan namlaik.

• Ihasituasaundefisiénsiazinkugrave,númerutahansei tún no tempu ba maturidade aumenta.

• Defisiénsiabazinkuniniasintomaatuhanesanhodefisiénsiabaferru(ne’ebémósakonteseiharaialkalinu), venenu/toksisidade ferru (maibé baibain akontese iha rai ho pH ki’ik no matéria orgánika aas), virus grassy stunt no virus tungro.

Bele akontesewainhira:

• Liuliu haree iha rai alkalina, ne’ebé mak kuda intensivamente, kontinua tau bee ka rai ne’ebé mak ninia sistema hasai bee ladún di’ak.

Page 21: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

21

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Defisiénsiazinkuihaai-horishare.Observahareniniahunho kór kinur no bronze.11

Page 22: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

22

Kontrolu: • Aplika enxofre/sulfur iha kantadeiru (viveiru hare-oan) uza adubu ne’ebé mak kontein enxofre/sulfur (ezp. aplika amóniu sulfatu duké uza urea).

• Hatama fali hare kain ba rai duké hasai hotu ka sunu.

• Aumentakaptasaunbaenxofre/sulfurliuhusifilaraimaran hafoin kolleita.

Enxofre/Sulfur menusHaree ba: • Hare ninia hun sai kinur, namlaik ka kór matak

kamutis. Tahan foun ninia tutun bele mate.• Área ne’ebé mak namlaik (sei labele observa iha

tahan ninia dikin).• Hamenus númeru hare-oan, produsaun hare isin

uitoan no badak, hamenus númeru funan iha kada hare kain.

• Hare-oan namlaik iha kantadeiru ho kresimentu tarde. Hafoin transplanta, proporsaun hare-oan ne’ebé mate aas.

• Sintoma ne’ebé mak mosu iha hare tahan atu hanesanhosintomabadefisiénsianitrojéniu.

Bele akontesewainhira:

• Baibain la akontese iha natar irrigasaun. Akontese barak liu iha rai ho típu rai-henek ho konteúdu matéria orgánika ki’ik.

Page 23: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

23

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Hare-oanhodefisiénsiaihaenxofre/sulfur(sorinkaruk)moris la buras no prodús hare-oan uitoan ho tahan kór matak kamutis/kinur, kompara ho hare-oan normál (sorin loos).12

Page 24: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

24

Kontrolu: • Oras ne’e daudaun seidauk iha opsaun tratamentu prátikal ba toksisidade/venenu alumíniu. Se bele:

• La bele uza adubu ka muda estrutura rai ne’ebé mak bele hamenus liu tan pH rai nian (ezp. sulfatu ferru). Ida ne’e sei halo toksisidade/venenu alumíniu sai aat liu tan.

• Uza ahu, dolomita ka ahi-kudesan ba rai atu hasa’e pH hodi hamenus toksisidade/venenu alumíniu. Kuantidade ne’ebé mak atu aumenta depende ba pH rai no estrutura rai (rai-henek, rai-mamar ka arjila).

Toksisidade/venenu alumíniu (Al)Haree ba: • Tahan muda kór sai kór laranja-kinur.

• Kuandu grave, liña mutin mosu iha entre tahan ninia uat, tahan ninia tutun mate no tahan ninia ninin haree hanesan namkurut.

• Hare-oan la moris ho buras.• Formasaun hare abut la moris ho di’ak, ida ne’e

kria kondisaun maran estremu ba hare-oan.• Belemóskauzadefisiénsiabamagnéziu,kálsiu

no/ka fósforu.

Bele akontesewainhira:

• Baibain sai hanesan problema ba área hare rai maran ne’ebé ásidu. Bele kauza redusaun boot iha produsaun. La sai problema iha área hare natar.

Page 25: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

25

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Toksisidade/venenu alumíniu iha hare. Observa: hare-oan la moris buras ho ninia tahan kór laranja-kinur.13

Page 26: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

26

Kontrolu: • Iha rai ásidu, uza kalkáriu iha rai leten atu hasa’e pH.• Adiaatukudaduranteloron10−20hafoinhatama

bee, wainhira konsentrasaun ferru disponível iha rai tun.

• Uza urea (ladun ásidu) di’ak liu duke amóniu sulfatu (ne’ebé mak ásidu liu) wainhira aplika adubu nitrojéniu.

• Aplika adubu potásiu, fósforu no magnéziu adisionál.• Aplika9−18kghusimanganeseoxide(MnO2)

ba kada 30 x 30m2 iha rai leten atu hamenus disponibilidade ferru nian.

• Hamaran natar atu hasai solusaun ferru ne’ebé mak akumulaihatempuhare-oanfoinsa’e(loron25−30hafoin transplanta/kari). Mantein terrenu livre husi bee nalihun(maibéraibokonnafatin)duranteloron7−10.

• Fila rai maran hafoin kolleita hare.

Toksisidade/venenu ferru (Fe)Haree ba: • Moris la buras, númeru hare-oan limitadu.

• Pontu/noda ho kór xokolate ki’ik oan mosu iha tahan, hahú husi ninia tutun no hada’et ba ninia hun. Pontu/noda hirak ne’e tutan malu rezulta iha tahan ninia kór sai laranja-xokolate no mate.

• Iha variedade balun tahan ninia tutun sai kór laranja-xokolate no maran.

• Wainhira toksisidade/venenu ferru grave tahan ninia kór bele sai kór roxu-xokolate.

• Sistema abut ne’ebé mosu lotuk, no mosu kór metan iha abut parte leten nian. Abut barak mak mate.

Bele akontesewainhira:

• Baibain mosu liu iha área hare natar ho bee nalihun permanente durante kresimentu hare nian.

Page 27: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

27

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Toksisidade/venenu ferru. Observa pontu/noda ho kór xokolate iha tahan ninia okos no área laranja xokolate.14

Page 28: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

28

Kontrolu: • Uza tabela kór hare tahan no kalkulasaun adubu hodi kalkula kuantidade adubu nitrojéniu ne’ebé mak ai-horis presiza.

• Aumenta estrume ne’ebé mak prepara kleur ona la’os foin prepara ba rai durante hare ne’e moris.

Nitrojéniu (N) barak liuHaree ba: • Hare tahan ninia kór matak demais, ho kresimentu

ne’ebé mak demais, sai atrativu liu no fásil liu atu hetan estragus husi insetu, peste no moras.

• Kain lotuk, dalabarak tohar kuandu hare isin ona.• Sintoma bele la hanesan rezulta husi aplikasaun

adubu nitrojéniu ne’ebé mak la regular.• Sintomaatuhanesanhodefisiénsiabafósforu,

ne’ebé mak ninia tahan kór matak nakukun. Maibé, defisiénsiafósforuprodúshare-oanuitoannomoris la buras.

Bele akontesewainhira:

• Akontese dalabarak liu iha to’os ne’ebé mak aplika barak liu adubu nitrojéniu, tanba sira la kalkula ninia kuantidade ho loloos bazeia ba ninia espetativa produsaun ka tempu aplikasaun adubu nitrojéniu nian ne’ebé mak laloos.

Page 29: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

29

Defi

sién

sia

nutr

ient

e

Nitrojéniu barak liu. Observa katak hare ninia kór matak liu, ho kresimentu ne’ebé mak di’ak liu.15

Page 30: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

30

REKOMENDASAUNRefere ba diagrama ida ne’e wainhira ita haree ai-horis moras iha

terrenu.Verifikasesintomahirakne’ekonsistentehodefisiénsiaihanutriente ka lae.

Kálsiu: Tahan nurak sai kór kinur, ho pontu/noda ho kór malahuk.

Nitrojéniu: Tahan iha leten kór matak/matak naroman. Tahan nia okos kór kinur.

Fósforu: Tahan parte okos kór nakukun liu ida normál nian. Tahan monu sedu liu.

Ferru: Tahan nurak sai kinur/mutin. Uat tahan nafatin kór matak. Tahan tuan kontinua normál.

Potásiu: Kinur iha tahan nia tutun no nia ninin. Baibain iha tahan iha parte klaran husi fore-mungu nia lolon.

Magnéziu: Tahan tuan kór kinur/namlaik maibé uat tahan matak nafatin.

Zinku: Kór kinur entre uat tahan (uat tahan kontinua matak), iha tahan nia klaran. Tahan kle’uk tama no ki’ik liu tahan baibain.

Page 31: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

31

Problema ambientál

Prob

lem

a am

bien

tál

Page 32: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

32

Problema ho beeHaree ba: • Ai-horis la moris ho buras ka ra’es, tahan lulun

aan no ninia tutun keimadu ka mutuk. Hare ninia tahan neineik-neineik maran no mate.

• Kauza produsaun funan tarde. Prodús hare ulun mutin mamuk/whiteheads.

Kontrolu: • Asegura terrenu niveladu ho di’ak, hili variedade hare ne’ebé mak di’ak tuir ambiente klima iha rejiaun ne’ebé mak sei kuda no sei bele transplanta hare-oan iha tempu ne’ebé mak bele hasa’e probabilidade iha umidade ba hare-oan durante tempu krítiku ba produsaun funan.

• Sintoma maran bele kauza husi falta udan-been, iha eventu oioin iha terrenu ka sistema bee ne’ebé mak ladi’ak ka aat. Sintoma ida ne’e mós belekonfundihodefisiénsianitrojéniu.Identifikakauzaliuhusiverifikakondisaunklimaresenteno(sebele)verifikamósfrekuénsiairigasaunnoninia efetividade distribuisaun.

Bele akontesewainhira:

• Problema ho bee (water stress) mak sai hanesan kauza prinsipál ba diminuisaun produsaun no plakon ekonomia ba produsaun hare iha rejiaun SE Azia.

Page 33: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

33

Kondisaun hare ne’ebé mak iha problema ho bee (bee menus). Observa: tahan lulun aan, ho ninia tutun hanesan keimadu ka mutuk.16

Kondisaun hare ne’ebé mak iha problema ho bee. Observa: whiteheads.17

Prob

lem

a am

bien

tál

Page 34: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

34

Oinsá atu uza pestisida ho seguru

1. Lee didi'ak nia label no buka informasaun husi tékniku sira.

2. Tuir instrusaun no avizu hotu iha label.

3. Hatais roupa ne'ebé proteje ita nia isin tomak.

4. Labele uza sasán husi dapur ka uza iha uma.

5. Prepara de'it volume ne'ebé ita presiza.

6. Depois fase didi'ak ita nia roupa no ekipamentu.

Page 35: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

35

7. Labele fuma, han ka hemu bainhira aplika pestisida.

8. Asegura ema no animál la tama ba área ne'ebé rega pestisida.

9. Aplika tuir tempu rekomenda husi label.

10. Troka pestisida hodi hetan rezultadu di'ak liu.

11. Refere ba label no tuir tempu entre aplikasaun no kolleita.

*Adapta husi: https://www.wikihow.com/Handle-and-Apply-Pesticides-Safely

Pest

e si

ra

Page 36: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

36

REKOMENDASAUNOinsá atu kalkula volume no todan loloos husi pestisida ne’ebé

mak atu aumenta ba regadór/sprayer

Atu hatene kuantidade pestisida hira mak presiza aumenta ba regadór/sprayer, ita presiza hatene uluk:

• Volume (iha litru) husi regadór/sprayer (iha posibilidade rua ne’ebé mak fó iha koluna liman-karuk iha tabela tuir mai ne’e).

• Kuantidade husi pestisida ne’ebé mak presiza aumenta ba kada litru (refere ba tabela iha livru laran).

Kuandu ita hatene ona informasaun ne’e, ita bele uza tabela iha okos hodi kalkula kuantidade númeru nível kanuru hira mak sei presiza atu aumenta ba regadór/sprayer (iha ne’e assume katak nível kanuru ida bele lori to’o 15mL ka 15g).

Volume husiregadór/sprayer

Kuantidade husi pestisida ne’ebé mak atu aumenta [(grama ka mL) kada litru)]

0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 4.0

Kuantidade husi pestisida ne’ebé mak atu aumenta (kanuru ba kada regadór/sprayer)

10L 1/8 1/5 1/4 1/3 2/5 2/3 1 1⅓ 1⅔ 2 2⅔

15L 1/5 1/3 2/5 1/2 3/5 1 1½ 2 2½ 3 4

Volume husiregadór/sprayer 15

Kuantidade husi pestisida ne’e mak atu aumenta uza seringa (mL kada litru 15 regador/sprayer)

3 4.5 6 7.5 9 15 22.5 30 37.5 45 60

Kuantidade husi pestisida ne’ebé mak atu aumenta (kanuru ba kada regadór/sprayer)

1/5 1/3 2/5 1/2 3/5 1 1½ 2 2½ 3 4

Page 37: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

37

Peste sira

Pest

e si

ra

Page 38: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

38

Peste asu kaukAnjing tanah | Mole cricket | Gryllotapa orientalis

Haree ba: • Dalabarak liu haree iha viveiru laran. Bele haree nia atake liuliu kuandu hasai bee husi natar.

• Tan nymphs (grilo ki’ik/foun-mole crickets) bele hetan iha valeta/tunel (ne’ebé mak hamosu kabubu oan iha rai) han hare abut.

• Grilo/mole crickets’ boot/adultu ninia kór xokolate, no naruk entre 25-40mm. Ninia antena badak, liras lulun aan (ne’ebé mak la kobre largura tomak husi ninia abdomen), ain iha parte oin naruk no forte hanesan estrutura nehan.

• Hare-oan kotu iha ninia hun.• Kresimentu hare-oan ki’ik. Hare oan balun lakon

ka mate.• Estragus iha abut.

Kontrolukulturál:

• Mantein bee nalihun durante loron 3-4 dala ida hodi ajuda hamenus númeru populasaun. Hatetuk natar halo hanesan/nívelamentu atu asegura nível bee hanesan iha natar.

• Durante preparasaun rai, tau hamutuk ninfas/nymphs ho adultu.

• Evita atu halo viveiru ne’ebé mak aas hodi bele hamenus estragus alimentar ba hare-oan.

• Uzaproporsaunaasbafinihodibelehamenuspersentajen husi perda iha hare oan.

Kontrolu kímiku:

Komponente ativu Ezemplu naran produtu

Perigu ba ema

Doze

Fipronil Regent50SC Médiu 6mL/kgfini

Page 39: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

39

Pest

e si

ra

Peste asu kaukAnjing tanah | Mole cricket | Gryllotapa orientalis

Grilo/mole cricket (naruk 25-40 mm), ninia aparensia ho kór xokolate.18

Page 40: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

40

Ular lulun han hare tahanHama penggulung daun | Rice leaf folder | Cnaphalocrocis medinalisphaseoli

Haree ba: • Estragu ba hare:- Estreia naruk mutin ho kór transparente

(kauza husi hahan ne’ebé han hanesan larva).

- Tahan taka aan hodi falun larva.- Iha terenu ne’ebé mak infestadu maka’as,

tahan iha terenu ne’e barak mak lulun aan- Tahan ninia tutun kleuk mai kraik.

• Larva: - Larva lotuk, kór kinur-matak, ulun kór

xokolate ho naruk 6-12mm.- Bain-bain haree han hela iha tahan hirak

ne’ebé mak seidauk nakloke kompletu.• Borboleta:

- Ki’ik, kór laranja-xokolate; naruk 8-10 mm. Semo iha loron.

- Liras iha liña nakukun no banda ho kór nakukun iha parte kotuk.

• Tolun belar, lotuk no modelu kabuar. Tau tolun ida idak.

Kontrolukulturál:

• Kuda sedu atu hamenus estragus ba tahan. • Halo rotasaun ba hare ho ai-horis seluk ka halo

pouziu ba terrenu. Hasai du’ut fuik. • Uza espasu ne’ebé mak luan. Ida ne’e sei kria

kondisaun ida ne’ebé mak ladún di'ak ba larva.• Estragus boot liu bele akontese iha área ne’ebé

mak iha mahon. Hasai buat ne’ebé mak fó mahon. • Evita uza adubu nitrojéniu barak liu. Ne’e sei

hasa’e larva sira atu tolun no kauza estragus ba tahan.

Page 41: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

41

Pest

e si

ra

Ular lulun han hare tahanHama penggulung daun | Rice leaf folder | Cnaphalocrocis

medinalisphaseoli

Siklu moris husi ular han hare tahan; Leten - tolun,19 Klaran iha sorin loos – larva, lulun tahan sai hanesan tubu20, Okos - pupa21 no klaran iha sorin karuk - borboleta.22

Page 42: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

42

Ular lulun han hare tahanHama penggulung daun | Rice leaf folder | Cnaphalocrocis medinalisphaseoli

Kontrolu kímiku:

• Evita rega pestisida durante kresimentu hare nian.

Komponente ativu

Ezemplu naran produtu Perigu ba ema

Doze

Chlorantraniliprol Prevathon50SC(50g/L) Uitoan 2mL kada litru

Endure120SC Spinetoram (120g/L) Uitoan 0.5mL kada litru

Carbosulfan Taurus200EC(200g/L) Médiu 1.8mL kada litru

Fenobucarb Bassa500EC(500g/L) Médiu 3mL kada litru

Fipronil Destar50EC(50g/L) Médiu 1mL kada litru

Imidacloprid Winder100EC(100g/L) Médiu 0.3mL kada litru

Indoxacarb Ammate150EC(150g/L) Médiu 0.3mL kada litru

Chlorantraniliprol Virtako300SC(100g/L) Uitoan 0.2mL kada litru

Thiamethoxam Virtako300SC(200g/L) La hatene 0.2mL kada litru

Dimehypo Spontan 400SL (400g/L) La hatene 1.5mL kada litru

Monosultap Spontaking 400SL (400g/L) La hatene 3mL kada litru

• La’o kontrola natar no hasai larva ho liman.• Hatamabeenofilaraihafoinkolleita.Evitahusik

rai mamuk.

Page 43: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

43

Pest

e si

ra

Ular lulun han hare tahanHama penggulung daun | Rice leaf folder | Cnaphalocrocis

medinalisphaseoli

Ular lulun han hare tahan iha faze borboleta.22

Page 44: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

44

Ular fura hare kain kinurPenggerek batang kuning | Yellow Stem Borer | Scirpophaga incertulus

Haree ba: • Liuliu haree iha área ne’ebé mak kontinua ho bee. Bele kauza perda iha produsaun to’o 20% iha inisiu kuda no 80% iha tempu kolleita.

• Larva ninia kór kamutis, kapsula ulun kór metan, belar iha ninia ulun parte kotuk no naruk besik 30mm.

• Larva halo kuak iha baze husi hare oan, kauza mate sedu (hare-oan maran). Ida ne’e bele hasai fasilmente husi hare kain ninia parte okos.

• Hare ulun mutin/whiteheads (hre ulun mutin no dalabarak mamuk).

• Borboleta kór xokolate naroman, ho pontu ka noda metan iha ninia liras ninin.

• Sintoma hirak ne’e hotu bele konfundi ho estragus kauza husi laho, blas, ka peste seluk. Beleverifikaliuhusiinspesaundiretabahare-oan.

Kontrolukulturál:

• Iha variedade hare balun mak iha rezisténsia naturál hasoru ular han hare kain.

• Hasai no hamate diretamente ninia tolun durante transplanta.

• Hasa’e nível bee iha sistema irrigasaun atu hamout ninia tolun antes halo transplantasaun.

• Tesi sai númeru tahan balun husi viveiru atu hamenus transferénsia tolun husi viveiru ba terrenu kuda hare.

• Kuda hare iha tempu hanesan ho viziñu sira atu hamenus estragus.

• Hatama no hasai bee troka malu durante loron 5-6 (Nota: ida ne’e bele hasa’e perda ba nitrojéniu husi rai).

Page 45: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

45

Ular fura hare kain kinurPenggerek batang kuning | Yellow Stem Borer | Scirpophaga

incertulus

Pest

e si

ra

Siklu moris husi ular kinur han hare kain; Leten: tolun,23 Okos sorin loos: larva,24 Okos sorin karuk: borboleta.25

Page 46: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

46

Ular fura hare kain kinurPenggerek batang kuning | Yellow Stem Borer | Scirpophaga incertulus

Kontrolu kímiku:

Komponente ativu Ezemplu naran produtu

Perigu ba ema

Doze

Carbosulfan Taurus200EC Médiu 1.75mL kada litru

Fipronil Destar50EC(50g/L) Médiu 1mL kada litru

ImidaclopridWingrow 70WS (70%) Médiu 0.6g kada litru

Pronto 60FS (600g/L) Médiu 3g/kgfini

Carbofuran Furadan 3GGR Aas 2.3kg / 30 m2

Chlorantraniliprol Virtako300SC(100g/L) Uitoan 0.2mL kada litru

Thiamethoxam Virtako300SC(200g/L) La hatene 0.2mL kada litru

Imidacloprid Plush 60WP (2%) Médiu 2mL kada litru

Monosultap Plush 60WP (50%) La hatene 2mL kada litru

Abamectin Promectin18EC(18g/L) La hatene 0.4mL kada litru

Bisultap Dynasty 400SL (400g/L) La hatene 1mL kada litru

Dimehypo Spontan 400SL (400g/L) La hatene 1.1mL kada litru

• Halo kolleita husi hare kain ninia hun atu bele hasai larva husi terrenu.

• Hafoinkolleita,filahafoinhatamabeebaterrenu.Hatama bee kleur liu iha terrenu sei bele oho larva.

• Nitrojéniu barak liu sei hasa’e estragus husi peste. Halo tuir rekomendasaun ba proporsaun no tempu ba aplikasaun adubu nitrojéniu.

Page 47: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

47

Pest

e si

ra

Ular fura hare kain kinurPenggerek batang kuning | Yellow Stem Borer | Scirpophaga

incertulus

Hare isin kór mutin kauza husi ular han hare kain.26

Page 48: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

48

Peste borboleta hareHama kupu kupu pada padi | Rice skipper | Pelopidas mathias

Haree ba: • Haree liuliu iha hare-oan ne’ebé mak transplanta iha sistema hare udan-been/tada hujan.

Estragus iha hare:• Larva han tahan. Baibain ninia dikin de’it mak sei

hela. Larva sei kontinua han to’o hare mate.• Larva lulun hare tahan ninia tutun rua dala ida.

kesi hare tahan ho ninia kabas atu proteje ninia área.(konfirmaonaprezensahusipesteidane’e).

Larva:• Kór matak kamutis to’o kinur-matak, ho liña

mean iha ninia ulun. • Naruk to’o 40 mm.Borboleta:• Liras ho marka kór xokolate.• Relativamente ulun boot.• Bola ka kabuar iha sira ninia antenna ninia tutun.• Semo iha tempu loron, deskansa tempu kalan.• Semo lailais no husi ai-horis ida ba ai-horis seluk.Tolun:• Kór mutin, esfera, tolun iha tahan ninia kotuk.

Kontrolukulturál:

• Eziste parazita no predadór naturalmente hodi kontrola peste ida ne’e iha natar.

• Verifikaterrenubeibeik(semanaidadalarua)nohasai larva. Di’ak liu ne’e hala’o iha tempu kalan enkuantu larva sira halo hela atake ba tahan.

• Nukleu husi virus polihedrosi mós infekta larva skipper.

Kontrolu kímiku:

• Laiha pestisida ida mak rejistu ba ne’e. Uza kontrolu kulturál.

Page 49: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

49

Pest

e si

ra

Peste borboleta hareHama kupu kupu pada padi | Rice skipper | Pelopidas mathias

Larva husi peste borboleta hare. Observa kór matak kamutis to’o kinur kamutis no estripe kór de roza iha ninia ulun.27

Peste borboleta hare. Observa liras ho kór xokolate, ulun boot, no iha bola iha ninia antena ninia rohan.28

Page 50: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

50

Peste lakataruUlat tentara | Army worm | Spodoptera litura

Haree ba: Estragus ba ai-horis:• Larva han hare tahan ninia tutun no ninia ninin sira.• Dalaruma hare tahan ninia dikin de’it nak sei hela. • Hare tahan no hare-oan bele kotu iha ninia baze. Bele

konfundi ho ular ne’ebé han ai-tahan.Larva: • Larva foun (ki’ik) ninia kór matak kamutis to’o matak

nakukun.• Larva tuan (boot) ninia kór xokolate ho liña kinur tolu

no pontu liña metan iha parte rua hotu. Liña metan triangulu bele haree iha parte rua husi liña iha sentru.

• Wainhira larva sai barak sira bele muda iha grupu husi terrenu ida ba terrenu seluk atu han hare.

Borboleta:• Kór xokolate, naruk to’o 20 mm.• Liras iha parte oin ho kór malahuk to’o mean-

xokolate, ho padraun kompleksu ho liña kamutis. Liras iha parte kotuk ho kór malahuk-mutin, ninia ninin ho kór malahuk-xokolate.

Kontrolukulturál:

• Evita rotasaun ho batar. • Kuandu ataka ona ba iha kantadeiru, hasa’e nível

bee atu hamate larva. • Hili larva durante tempu nakukun ka kalan,

kuandu bele haree di’ak liu larva. • Wainhira populasaun iha etapa pupa, hasa’e nível

bee atu hamate sira.• Koloka ahi-kudesan iha kanál bee nian atu

prevene larva halai ba hare seluk.• Koloka sanak ka ai-tahan kain sira besik terrenu

atu fornese ba peste fatin atu butuk malu atu

Page 51: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

51

Pest

e si

ra

Peste lakataruUlat tentara | Army worm | Spodoptera litura

Larva husi lakataru/army worm.29

Lakataru/army worm adultu.30

Page 52: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

52

Kontrolu kímiku:

• Laiha pestisida ida ne’ebé mak rejistu atu kontrola peste ida ne'e iha hare. Pestisida hirak tuir mai ne’e rejistadu iha hare atu kontrola peste. Pestisida hirak ne’e mós bele uza hodi kontrola peste ne'e.

Peste lakataruUlat tentara | Army worm | Spodoptera litura

nune’e bele foti de’it sira ho liman.• Evita aplika adubu nitrojéniu barak liu. Ida ne’e sei

bele aumenta hahan ba larva no kauza estragus.• Pestisida sei sai hanesan dalan ikus liu atu

kontrola peste ne'e.

Komponente ativu Ezemplu naran produtu Perigu ba ema

Doze

Chlorantraniliprole Prevathon50EC(50g/L) Uitoan 2mL kada litru

Indoxacarb Plethora97.5SC(45g/L) Médiu 1mL kada litru

Novaluron Plethora97.5SC(52.5g/L) Uitoan 1mL kada litru

Fenobucarb(BPMC) Pentacarb500EC(500g/L) Médiu 2.5mL kada litru

Imidacloprid Zychate 200SL (200g/L) Médiu 0.4mL kada litru

Abamectin Kickoff36EC(36g/L) La hatene 2mL kada litru

Chlorantraniliprol Vitako300SC(100g/L) Uitoan 0.2mL kada litru

Thiamethoxam Vitako300SC(200g/L) La hatene 0.2mL kada litru

Dimehypo Manuver 400SL (400g/L) La hatene 2mL kada litru

Page 53: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

53

Pest

e si

ra

Peste lakataruUlat tentara | Army worm | Spodoptera litura

Estragus ba hare típikal ne’ebé mak kauza husi lakataru/ army worm.31

Page 54: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

54

Peste nagoHama padi walang sangit | Rice bug | Leptocorisa oratorius,Leptocorisa acuta

Haree ba: • Peste estraga hare liuhusi supa ka han hare isin ne’ebé mak foin dezenvolve, hatún produsaun to’o 30%. Liuliu haree iha natar uza udan-been no natar rai maran.

Estragu iha ai-horis:• Hare musan ki’ik, laiha forma, namlaik no iha

pontus ka noda kabuar.• Hare musan mamuk ka la isin.• Belekonfundihodefisiénsianutrientekapeste

ihathripsai-funan.Atukonfirmaseestragusne’ekauzahusipestehare,presizaverifikaseinsetune’e iha ka lae.

Insetu:• Delgadu/ramping, kór xokolate-matak.• Han husi hare isin ne’ebé mak foin dezenvolve. • Bele prodús iis ne’ebé mak dois se ita bo’ok.• Nia tolun ne’e kabuar, nabilan no kór mean-

xokolate. Nia tolun besik ba iha tahan ninia dikin.

Kontrolukulturál:

• Maturidade hare ne’ebé mak prontu iha tempu hanesan ba terrenu hotu iha área ruma sei diminui estragus husi peste hare. Tanba ne’e presiza evita kari ka transplanta ne’ebé mak la konsentra.

• Asegura katak terrenu tenki nivéladu no halo aplikasaun eventualmente ba adubu hodi bele suporta hare atu dezenvolve ho proporsaun ne’ebé mak hanesan no hare sira ne’e bele atinje ninia maturidade iha tempu ne’ebé mak hanesan mós.

• Uza rede hodi kaer peste iha dadeersaan ka loraik.

Peste nagoHama padi walang sangit | Rice bug | Leptocorisa oratorius,

Leptocorisa acuta

Page 55: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

55

Pest

e si

ra

Peste nagoHama padi walang sangit | Rice bug | Leptocorisa oratorius,

Leptocorisa acuta

Peste nago iha hare.32

Page 56: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

56

Peste nagoHama padi walang sangit | Rice bug | Leptocorisa oratorius, Leptocorisa acuta

• Prevene uza insetisida arbiru. Tanba ne’e bele mós hamate insetu ne’ebé mak bele fó benefísiu, rezultaihapestesirane’ebelemosufilafali.

Kontrolu kímiku:

• Hahú halo observasaun ka kontrola terrenu iha tempu antes-funan no kontínua loron-loron to’o hare isin muda kór husi matak ba kinur. Kontrolu hopestisidabelejustifikaseobservaihapesteliu husi 10 ne’ebé mak hetan iha ‘kabubu’ 20.

Komponente ativu Ezemplu naran produtu Perigu ba ema

Doze

Carbosulfan Respect200EC(200g/L) Médiu 1.8mL kada litru

Fenobucarb Bassa500EC(500g/L) Médiu 3mL kada litru

Fipronil Regent50SC(50g/L) Médiu 0.6mL kada litru

Imidacloprid Confidor5WP(5%) Médiu 1.3g kada litru

Carbofuran Dharmafur 3GR (3%) Aas 1.5kg kada 30m2

Abamectin Promectin 18E (18g/L) La hatene 0.9mL kada litru

Dimehypo Sidatan 400S (400g/L) La hatene 0.75mL kada litru

Peste nagoHama padi walang sangit | Rice bug | Leptocorisa oratorius,

Leptocorisa acuta

Page 57: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

57

Pest

e si

ra

Peste nagoHama padi walang sangit | Rice bug | Leptocorisa oratorius,

Leptocorisa acuta

Peste nago iha hare.33

Page 58: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

58

Ular vejetal matakKepik hijau | Green vegetable bug (GVB) | Nezara viridula

Haree ba: • Kutun ida ne’e nia kór matak nabilan, nia modelu hanesan sipu no nia naruk 13–15 mm. bele hasai iis ne’ebé mak dois wainhira bo’ok ka kona.

• Kutun adultu bele hetan iha hare nia musan nurak (sei susubeen) iha tempu produsaun funan, dalabarak sira han husi hare nia musan nurak. Kauza formasaun musan ne’ebé la di'ak, halo hare musan mamuk no redusaun iha produsaun.

• Kutun ne'e bele estraga hare musan. Estragu tarde sei rezulta iha produsaun musan ne’ebé mak la perfeitu no laiha kór.

Kontrolukulturál:

• Labele kuda hare besik ai-horis ne’ebé hetan ona ataka husi peste ida ne’e (tanba peste ne’e bele semo ba ai-horis seluk). Hamoos du’ut fuik sira ne’ebé besik ba hare ne’ebé ita kuda (tanba peste ida ne’e uza du’ut fuik sira hodi tolun).

• Kuda fore-keli fuik (crotalaria juncea) besik natar atu sai hanesan ai-horis lasu (perangkap) no atrai peste ne’e hodi kolleta ho liman fasil liu.

• Kolleta sedu peste ne’e iha dadeersaan wainhira peste ne’e iha hare nia tahan ou fulen nia leten. Hamate ho liman. Labele buti tanba nia iis bele alerta sira seluk hodi subar. Kontrolu

kímiku:

Komponente ativu Ezemplu naran produtu

Perigu ba ema

Doze

Neem/mimba, mina mutin Halo rasik Uitoan -

Deltamethrin Decis25EC(25g/L) Médiu 0.5 mL kada litru

Fipronil Agadi50SC(50g/L) Médiu 3 mL kada litru

Methomyl Dangke 40WP (40%) Aas 2.5g kada litru

Page 59: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

59

Pest

e si

ra

Ular vejetal matakKepik hijau | Green vegetable bug (GVB) | Nezara viridula

Ular vejetal matak adultu, naruk 13-15mm.34

Page 60: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

60

GafanhotuBelalang, locusta | Short horned grasshopper, Oriental migratory locust | Oxya sp., locusta migratoria

Haree ba: • Gafanhotu han maka’as husi tahan parte ninin. No kain ne’ebé suporta hare funan sai kotu. Peste balunmóshalosintomane’ebéhanesan,konfirmapresensa husi peste ne’e.

• Gafanhotu ho dikur badak barak liu mak hetan iha fatin ne’ebé umidu, no semo iha tempu kalan.

• Gafanhotu baibain hetan iha natar sira ne’ebé depende ba udan-been. Eziste iha faze rua; solitariu (semo iha kalan) no grupu (semo iha loron). Surtu (wabah) baibain akontese iha tempu bailoron.

Kontrolukulturál:

• Hili gafanhotu boot sira iha tempu kalan ou dadeersaan sedu.

• Hatama bee halo nakonu iha kabubu laran.• Enkoraja kontrola husi insekta daik sira no limita

uza pestisida kímiku to’o epoka kuda hotu.

Kontrolu kímiku:

Komponente ativu Ezemplu naran produtu Perigu ba ema

Doze

Neem/mimba Halo rasik Uitoan -

Etofenprox Trebon95EC(95g/L) Uitoan 1-2mL kada litru

Cyromazine Guntur 75WP (75%) Uitoan 1-2g kada litru

Fenobucarb/BPMC Tamabas500EC(500g/L)Amabas500EC(500g/L) Médiu 2mL kada litru

2-4mL kada litru

MIPC(Isoprocarb) Mipcindo 50WP (50%) Médiu 2-4g kada litru

• Wainhira iha estragus > 10%, bele rega tahan ho insektisida, ho kontrola di’ak wainhira gafanhotu sei joven. Aplika insektisida rega tahan hodi kontrola gafanhotu iha natar. Granula sei la efetivu.

Page 61: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

61

Pest

e si

ra

GafanhotuBelalang, locusta | Short horned grasshopper, Oriental migratory

locust | Oxya sp., locusta migratoriaula

Gafanhotu dikur badak.35

Gafanhotu.36

Page 62: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

62

Karakól kinurHama siput | Golden apple snail | Pomacea canaliculata

Haree ba: • Bele halakon kolleita kuaze to’o 50%.• Nia kulit kór xokolate no hanesan tahu uitoan. Kór

pink/laranja atu kinur uitoan. Boot liu no nia kór naroman liu karakól baibain. Nia tolun kór pink.

• Hetan wainhira ita hatama fali bee ba natar. • Bazeia ba hare-oan ne’ebé foin moris (to’o loron 30)

sei tesi kotu no hamate hare-oan.• Wainhirahare-oantamaonaihaidadeloron30−40,

ai-horis sai forte liu no bele reziste karakól ne’e.

Kontrolukulturál:

• Tempu ne’ebé kritiku atu kontrola karakól mak loron 10 depois de kuda no loron 21 depois de kari (karik la kuda). Depois de periode ida ne’e karakól sei han du’ut (duké hare).

• Kaer/hili karakól iha dadeersaan sedu ou loraik wainhira karakól komesa ativu ona.*

• Koko atu halo nivel bee menus husi 2cm durante tempune’ebékritiku.Ihanivelidane’eniakraikdifisilba karakól atu book an iha bee.

• Halokanalki’ik(luan15−25cmnokle’an5cm)depoisde preparasaun rai. Aktu ida ne’e sei sai hanesan pontu foku ba hili ou kaer karakól ho liman fasil liu.*

• Tau ai-dila tahan, gamal, ou ai-farina tahan ne’ebé atrai karakól iha hare nia liña halo ita hili fasil liu.*

• Tau estaka husi au/ai sanak iha natar atu fó fatin ba karakól hodi hatuur nia tolun sira, hafasil ita atu hili nia tolun hodi harahun/destre.

• Tau tabaku tahan (ne’ebé venenu ba karakól) iha liña iha natar laran iha kanal ki’ik nia laran.

• Tau rede husi arame lotuk ou human au iha kanal irrigasaun ne’ebé bee tama ou sai atu prevene karakól labele tama ou sai hodi la’o ba natar seluk.

Page 63: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

63

Pest

e si

ra

Karakól kinurHama siput | Golden apple snail | Pomacea canaliculata

Karakól kinur.37

Page 64: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

64

Karakól kinurHama siput | Golden apple snail | Pomacea canaliculata

• Introdús manu rade (prefere liu mareko) depois de kolleita, hasai iha tempu ne’ebé atu kuda hare, no introdús fali semana 3 depois de kuda hare. Hatama manu rade 5 -10 ba hektare 1. Manu rade tenke idade liu husi loron 60 atu han karakól barak liu.

• Hare ne’ebé kuda ladún vulnaravel kompara ho ida ne’ebé kari de’it.

• Kuda hare oan ne’ebé saudavel no forte liu husi halo viveiru ho densidade ki’ik menus husi 100g kada m2).

* Bele uza karakól hanesan hahán ba manu (tenke de’ut), fó han fahi, ou te’in ba ita ema hodi han (ida ne’e tenke te’in tasak tanba bele lori lumbriga ba pulmaun). Harahun nia kulit no bele uza hodi hadi’a pH rai ne’ebé asidu.

Kontrolu kímiku:

Komponente ativu Ezemplu naran produtu Perigu ba ema

Doze

Ai-tufa Halo rasik Uitoan (liuliu ba ikan) -

Niclosamide SlugOne300EC(300g/L) Uitoan 1.5L/ ha

Fentin acetate Besistan 60WP (6%) Médiu 375g/ ha

Metaldehyde Goldensnail 6PL (6%) Médiu 8kg / ha

Abamectin Abinsec18EC(18g/L) La hatene 600mL/ ha

Saponin Biomusa 10GR (10%) La hatene 37.5kg/ ha

• Tenke kombina ho metodu kontrola kulturál. • Aplika ba de’it kanal ki’ik oan duké ba natar tomak.• Aplika imediata depois de kuda/transplanta,

durante estabelesimentu hare-oan ou iha faze kari de’it ne’ebé hare-oan nurak liu husi loron 30.

• Labele hili karakól ba animál ou ema atu hodi konsumu wainhira ita uza pestisida kímiku.

Page 65: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

65

Pest

e si

ra

Karakól kinurHama siput | Golden apple snail | Pomacea canaliculata

Karakól nia tolun.38

Page 66: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

66

Laho natarTikus sawah | Rice field rat | Rattus argentiventer

Haree ba: • Belelakonkolleita10−20%.Lakonbaibainihaepokakuda daruak nian iha área ne’ebé kuda dala rua.

• Laho nia ain fatin baibain bele haree iha tahu wainhira nia la’o ba mai no ‘halo dalan’.

• Hanharefiniihaviveirunotesikotuhareniahunne’ebé foin moris.

Kontrolukulturál:

• Hatama bee halo nalihun ou ke’e tiha rai kuak ne’ebé sai laho nia subar fatin.

• Halo tauk laho ho rede, asu no ai.• Duni laho iha tempu kalan uza lampada, ai no rede,

no tau laxu iha laho nia dalan. • Evita kuda hare depois de semana rua ida ne’e

sei halo atu la muda ba natar ne’ebé foin kuda no kontinua hahoris no aumenta nia númeru.

• Halo kabubu nia luan menus husi 30cm hodi evita laho halo nia knuk.

• Natar tenke mos husi du’ut fuik.• Hoban tali metan nia musan ne’ebé tuku/fai tau iha

bee dalan tama ba natar.• Tetak maek no tau iha natar ne’ebé bee nalihun.• Kaer laho balun no pinta nia halo makerek atu hatauk

laho sira seluk.

Kontrolu kímiku:

• Rodentisida ne’ebé rejistradu perigu tebes ba ema no uza de’it hanesan esforsu ikus liu.

Komponente ativu

Ezemplu naran produtu Perigu ba ema

Doze

Zinc phosphide Killmos 80P (80%) Aas Tenke lee label

Brodifacoum Rooster 0.005BB (0.005%) Aas Tenke lee label

Page 67: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

67

Pest

e si

ra

Laho natarTikus sawah | Rice field rat | Rattus argentiventer

Laho iha natar.39

Page 68: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

68

REKOMENDASAUNPrevensaun mak sai hanesan dalan di’ak liu

hodi kontrola peste no morasTo’os-na’in lakon kuaze 37% husi sira ninia produsaun hare kada tinan tanba peste no moras. Kontrolu di’ak liu mak prevensaun:

1. Hamoos ekipamentu antes muda husi fatin ida ba fatin seluk hodi bele ajuda hapara habelar moras.

2. Inkorpora/hakoi, sunu no hasai reziduo ka restu husi ai-horis hafoin kolleita.

3. Uza fini moos no variedade ne’ebé rezistente. Uza finine’ebé sertifikadu. kauza fini ne’ebé mak foti husi ai-horisne’ebé saudável no livre husi moras. Uza ai-horis ho durasaun tempu badak no rezistente atu hamenus estragus ba ai-horis.

4. Kuda iha tempu ne’ebé mak hanesan ho viziñu (iha semana 2 ninia laran) atu minimiza presaun insetu, moras, no laho.

5. Uza programa adubu balansadu. Halo tuir rekomendasaun adubuespésifikune’eimportante.Aumentanitrojéniubarakliusei hasa’e suseptibildade ba peste no moras balun.

6. Enkoraja atu uza inimigu peste natural. Uza pestisida barak liu bele halo explozaun ba peste, tanba aplikasaun ne’e bele oho fali predador natural ne’ebé mak kontrola peste iha hare.

7. Koko atu labele aplika pestisida iha loron 40 ninia laran durante kuda. Ai-horis hare baibain bele rekopera husi estragu sedu sein afeta ba ninia produsaun. Buka informasaun apropriada kona-ba peste no moras espesifiku ne’ebé makpresiza jestaun sedu.

8. La’o hodi kontrola ita ninia natar dala ida ka rua semana ida atu haree peste no moras. Identifikasaunnodiagnosasedusei halo metodu kontrolu efetivu liu.

Page 69: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

69

Moras

Mor

as

Page 70: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

70

Moras bakteria iha hare Hawar bakteri│Bacterial blight│Xanthomonas oryzae pv. oryzae

• Kauza hare-oan ninia tahan sai namlaik, kinur no maran no halakon produsaun to’o 70%.

Hare-oan:• Hare tahan fofoun kór matak-malahuk no lulun an.

Hafoin sei sai kór hanesan du’ut maran, namlaik no mate.

• Nia sintoma bele konfundi ho estragu ne’ebé kauza husi ular fura hare kain/rice stem borer: lahanesan ho hare ne’ebé mak invade husi ular fura hare kain, hare ne’ebé mak infetadu la fásil atu fokit sai husi rai.

Hare tuan:• Dezenvolve kanek ka noda hanesan liña ho kór

kinur-laranja ho been no ninia ninin la kabeer.• Habelar ba ninia tahan iha baze no sai maran.Kanek foun:• Bakteria prodús ninia been kór mutin ne’ebé mak

bele haree iha tahan ninia okos, liuliu hafoin maho-been. Kuandu maran sei forma fali kafuak ho kór kinur.

Kanek tuan:• Kór husi kinur to’o mutin-malahuk, ho pontu fungu

ho kór metan. Habelar ba tahan ninia dikin.Diagnosa lailais ba moras bakteria iha hare:• Tesi kanek ka marka husi kanek no tau iha

kontentor vidru transparante ho bee moos• Hafoin minutu ruma, kaer kontentor ne’e no se/tau

ba loron, sei bele haree líkidu grosu ho kór mutin ne’ebé mak sai husi tahan iha parte ida tesi ne’e.

Haree ba:

Page 71: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

71

Marka ka sinal ne’ebé mak kauza husi moras bakteria iha hare.41

Moras bakteria iha hareHawar bakteri│Bacterial blight│Xanthomonas oryzae

pv. oryzae

Mor

as

Page 72: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

72

Moras bakteria iha hare Hawar bakteri│Bacterial blight│Xanthomonas oryzae pv. oryzae

• Uza kuantidade nutriente ho balansu, liuliu nitrojéniu.

• Hasai hare-oan ne’ebé mak mosu antes halo transplantasaun ka kari.

• Fila rai no hakoi restu hare kain hirak ne’ebé mak karik infetadu.

• Hasai bee husi kampu durante tempu la halai natar hodi hamenus populasaun bakteria.

Kontrolukulturál:

Kontrolu kímiku:

Komponente ativu

Ezemplu naran produtu Perigu ba ema

Doze

Azoxystrobin Flasher250SC(250g/L) Uitoan 0.5mL kada litru

Captan Tancap 80WG (80%) Uitoan 4g kada litru

Trifloxistrobin Nativo 75WG (25%) Uitoan 0.3mL kada litru

Tebukonazol Nativo 75WG (50%) Médiu 0.3mL kada litru

Copperhydroxide Kocide Opti 46WG (46%) Médiu 2g kada litru

Coppersulphate Kuproxat345SC(345g/L) Médiu 2.5mL kada litru

Ziram Ziflo90WP(90%) Médiu 3g kada litru

Azoxystrobin Tandem325SC(200g/L) Uitoan 1g kada litru

Diphenoconazole Tandem325SC(125g/L) La hatene 1g kada litru

Propineb Trivia 73WP (67%) Uitoan 0.3g kada litru

Fluopicolid Trivia 73WP (6%) La hatene 0.3g kada litru

ChlorobromoIsocyanuric acid Puanoris 60SP (60%) La hatene 1g kada litru

Page 73: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

73

Moras bakteria iha hareHawar bakteri│Bacterial blight│Xanthomonas oryzae pv.

oryzae

Moras bakteria iha hare/bacterial blight. Observa: iha kondisaun umidade aas bele prodús líkidu husi bakteria ne’e.42

Mor

as

Moras bakteria iha hare/bacterial blight. Observa: Bakteria ninia been ne’ebé mak maran.43

Page 74: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

74

Moras bakteria iha hare tahanHawar daun bakteri | Bacterial leaf streak | Xanthomonas oryzae pv. oryzicola

• Kauza ninia tahan ho kór xokolate no maran. Halakon produsaun to’o 17% iha tempu udan no to’o 3% iha tempu bailoro.

• Sintoma dahuluk mak kór matak nakukun, ki’ik, kanek ho been, ne’ebé mak mosu paralelu ho uat iha tahan. Hafoin muda fali kór ba xokolate naroman to’o kinur-malahuk.

• Pontu/noda ne’e sei haree transparante kuandu se ba naroman.

• Iha kondisaun grave, tahan tomak sei kór xokolate no mate.

• Iha kondisaun úmidu, been ne’ebé mak bakteria hasai kór kinur bele mosu iha tahan ninia leten.

• Hafoin formasaun funan, infesaun foun sei iha impaktu ki’ik de’it ba produsaun hare.

• Ferrujen bakteria/bacterial blight no moras bakteria iha hare tahan/bacterial leaf streak ninia sintoma haree hanesan iha faze hahú infesaun. Bele distinge moras bakteria iha hare tahan/bacterial leaf streak husi ‘pontu kór xokolate ne’ebé naruk’, tanba ninia marka ka kanek ne’e transparante, lotuk no prodús ‘bakteria ninia been’.

Haree ba:

• Morasne’etransmiteliuhusifini,tanbane’egarantekatakhilifinihodikarikakudahusiai-horis ne’ebé mak saudável no livre husi moras. Se seidauk hatene kona-ba kondisaun moras husi ai-horis, presiza atu konsidera halo tratamentubafinihobeemanas(50°Cduranteminutu 5) atu bele hamate bakteria.

• Fila rai no hakoi tiha hare kain restu maran sira ne’ebé mak kontaminadu ka infetadu no hasai

Kontrolukulturál:

Page 75: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

75

Moras bakteria iha hare tahanHawar daun bakteri | Bacterial leaf streak | Xanthomonas oryzae

pv. oryzicola

Mor

asMoras bakteria iha hare tahan/Bacterial leaf streak. Observa: kanek ho been ne’ebé mak mosu paralelu ho tahan ninia uat.44

Page 76: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

76

Moras bakteria iha hare tahanHawar daun bakteri | Bacterial leaf streak | Xanthomonas oryzae pv. oryzicola

tiha du’ut no hare kain restu antes transplanta ka kari.

• Asegura atu labele tau adubu nitrojéniu barak liu.

• Hasai bee durante inundasaun grave.• Hasai bee durante tempu pouziu ka la halai

natar. Ida ne’e sei hamenus transferénsia husi bakteria ne’e husi rai no hare kain restu.

Kontrolu kímiku:

Komponente ativu

Ezemplu naran produtu Perigu ba ema

Doze

Azoxystrobin Flasher250SC(250g/L) Uitoan 0.5mL kada litru

Captan Tancap 80WG (80%) Uitoan 4g kada litru

Trifloxistrobin Nativo 75WG (25%) Uitoan 0.3mL kada litru

Tebukonazol Nativo 75WG (50%) Médiu 0.3mL kada litru

Copperhydroxide Kocide Opti 46WG (46%) Médiu 2g kada litru

Coppersulphate Kuproxat345SC(345g/L) Médiu 2.5mL kada litru

Ziram Ziflo90WP(90%) Médiu 3g kada litru

Azoxystrobin Tandem325SC(200g/L) Uitoan 1g kada litru

Diphenoconazole Tandem325SC(125g/L) La hatene 1g kada litru

Propineb Trivia 73WP (67%) Uitoan 0.3g kada litru

Fluopicolid Trivia 73WP (6%) La hatene 0.3g kada litru

ChlorobromoIsocyanuric acid Puanoris 60SP (60%) La hatene 1g kada litru

Page 77: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

77

Moras bakteria iha hare tahanHawar daun bakteri | Bacterial leaf streak | Xanthomonas oryzae

pv. oryzicola

Mor

asMoras bakteria iha hare tahan/Bacterial leaf streak.45

Page 78: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

78

Blas hare (tahan)Blas padi | Rice blast (leaf and collar) | Magnaporthe oryzae

• Tahan mak kanek ka pontu ka noda ho kór mutin to’o matak-malahuk haleu ho kór matak nakukun iha ninia ninin.

• Noda ne’ebé tuan kór kamutis atu malahuk iha parte klaran, kór mean-xokolate iha ninin, ho modelu naruk hanesan diamante. Karik hatudu iha kada ninin.

• Noda sei aumenta boot no tutan malu, neneik-neineik sei hamate tahan tomak.

• Bele konfundi ho moras pontu xokolate, ne’ebé mak iha liu tendénsia atu kabuar, kór xokolate no iha sirkulu ho kór kinur haleu kanek ka noda ne’e.

Haree ba:

• Iha variedade hare mean balu ne’ebé mak naturalmente rezistente kontra moras blas iha hare tahan.

• Karik bele transplanta/kari sedu.• Fahe aplikasaun adubu nitrojéniu iha tratamentu

rua ka liu. Uza adubu N barak demais bele aumenta intensidade ba keimadura ka mutuk.

• Se bele hatama beibeik bee ba natar.

Kontrolukulturál:

Kontrolu kímiku:

• Fungisida ka ai-moruk hamate fungu tuir mai ne’e, absorve husi ai-horis no baibain efetivu hodi kontrola blas iha hare (haree iha pajina tuirmai).

Page 79: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

79

Blas hare (tahan)Blas padi | Rice blast (leaf and collar) | Magnaporthe oryzae

Mor

as

Blas iha hare tahan (parte leten).46

Blas iha hare tahan. Observa pontu/noda ho forma atu hanesan diamante, ho kór atu mutin to’o malahuk iha ninia sentru no kór mean-xokolate iha ninin.47

Page 80: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

80

Blas hare (tahan)Blas padi | Rice blast (leaf and collar) | Magnaporthe oryzae

Kontrolu kímiku:

Komponente ativu

Ezemplu naran produtu Perigu ba ema

Doze

Azoxystrobin Flasher200EC(200g/L) Uitoan 0.5mL kada litru

Hexaconazole Danvil50SC(50%) Uitoan 1.3mL kada litru

Azoxystrobin Glacier325SC(200g/L) Uitoan 0.5mL kada litru

Difenoconazole Glacier325SC(125g/L) Médiu 0.5mL kada litru

Azoxystrobin Quickstar 85WG (49%) Uitoan 0.5g kada litru

Tebuconazol Quickstar 85WG (36%) Médiu 0.5g kada litru

Azoxystrobin Kojo300SC(75g/L) Uitoan 0.8mL kada litru

Tricyclazole Kojo300SC(225g/L) Médiu 0.8mL kada litru

Difenoconazole Centazole250EC(250g/L) Médiu 0.5mL kada litru

DifenoconazolePropiconazole

Tridazol150/150EC(150g/L / 150g/L) Médiu 1mL kada litru

Propiconazole BMConde250EC(250g/L) Médiu 2mL kada litru

TricyclazoleDifenoconazole

Filimax650SC(400g/L/250g/L) Médiu 1.5mL kada litru

Page 81: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

81

Blas hare (tahan)Blas padi | Rice blast (leaf and collar) | Magnaporthe oryzae

Mor

as

Blas iha hare. Pontu ka noda tuan.48

Page 82: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

82

Blas hare (kain no tutun)Blas padi | Rice blast (node and neck) | Magnaporthe oryzae

• Bele kauza hare dezenvolve hare isin uitoan ka la prodús liu hare isin.

• Pontu/noda iha hare kain ninia noda kór metan to’o xokolate malahuk. Kauza parte hare sanak ne’ebé mak kaer hare isin atu tohar.

• Kanek ka marka iha ninia tutun kór xokolate malahuk no hanesan kesi nia, afeta hare isin atu monu sedu.

• Se infesaun ba ninia tutun akontese durante loron hitu to’o 10 hafoin haree formasaun hare isin ba dahuluk, hare sei labele isin. Se infesaun akontese depois, kualidade hare musan ki’ik mak sei hetan.

• Blas iha fukun hare kain no iha hare tutun sei kauza hare ulun kór mutin/whiteheads (ka pánikula kór mutin), atu hanesan ho estragus ne’ebé kauza husi ular han hare kain. Se ida ne’e mak kauza husi ular han hare kain bele hasai husi hare kain fasilmente. Se akontese iha hare ninia fukun ka harekainniniatutuntanbaseidifisilatuhasai.

Haree ba:

• Iha variedade hare balun ne’ebé mak rezistente naturalmente ba blas hare.

• Se bele transplanta/kari sedu.• Fahe aplikasaun adubu nitrojéniu ba tratamentu

dala rua ka liu. Uza adubu N barak liu sei aumenta intensidade ba atake husi blas.

• Hatama bee ba natar beibeik se bele.

Kontrolukulturál:

Kontrolu kímiku:

• Aplikasaun fungisida bele uza se observa ona iha hare isin (wainhira risku ba produsaun aas).

Page 83: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

83

Blas hare (kain no tutun)Blas padi | Rice blast (node and neck) | Magnaporthe oryzae

Mor

as

Blas iha hare (hare kain ninia tutun). Observa marka ho kór malahuk-xokolate ne’ebé mak hale’u ninia tutun, kauza ninia isin atu monu sedu.49

Blas hare (fukun). Observa hare kain ne’ebé mak atu kaer hare isin ne’e tohar.50

Page 84: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

84

Blas hare (kain no tutun)Blas padi | Rice blast (node and neck) | Magnaporthe oryzae

Kontrolu kímiku:

Komponente ativu

Ezemplu naran produtu Perigu ba ema

Doze

Azoxystrobin Flasher200EC(200g/L) Uitoan 0.5mL kada litru

Hexaconazole Danvil50SC(50%) Uitoan 1.3mL kada litru

Azoxystrobin Glacier325SC(200g/L) Uitoan 0.5mL kada litru

Difenoconazole Glacier325SC(125g/L) Médiu 0.5mL kada litru

Azoxystrobin Quickstar 85WG (49%) Uitoan 0.5g kada litru

Tebuconazol Quickstar 85WG (36%) Médiu 0.5g kada litru

Azoxystrobin Kojo300SC(75g/L) Uitoan 0.8mL kada litru

Tricyclazole Kojo300SC(225g/L) Médiu 0.8mL kada litru

Difenoconazole Centazole250EC(250g/L) Médiu 0.5mL kada litru

DifenoconazolePropiconazole

Tridazol150/150EC(150g/L / 150g/L) Médiu 1mL kada litru

Propiconazole BMConde250EC(250g/L) Médiu 2mL kada litru

TricyclazoleDifenoconazole

Filimax650SC(400g/L/250g/L) Médiu 1.5mL kada litru

Page 85: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

85

Blas hare (kain no tutun)Blas padi | Rice blast (node and neck) | Magnaporthe oryzae

Mor

as

Blas hare: Infekta hare musan.51

Page 86: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

86

Noda ho kór xokolateBercak cokelat | Brown spot | Cochliobolus miyabeanus

• Bele kauza redusaun produsaun hare to’o 50%.• Iha pontu ka noda ki’ik, kabuar ho kór xokolate

to’o kór roxu nakukun iha tahan ne’ebé infetadu. • Kanek ne’ebé mak dezenvolve ona ne’e ninia

modelu kabuar, ho kór xokolate naroman to’o malahuk iha ninia sentru, hale’u ho kór mean-xokolate iha ninia ninin no dalaruma kór kinur.

• Iha variedade ne’ebé mak fásil atu hetan moras ne’e,niniakanekseimorisnaruk5−14mmnoninia tahan sei monu. Iha variedade rezistente kanek ninia kór xokolate no ninia naruk sei la aumenta.

• Paníkula ne’ebé mak infetadu (hare kain ne’ebé mak fó apoiu ba hare isin) mosu pontu kabuar ho kór xokolate nakukun ka sei lakon ninia kór iha parte leten hotu. Pánikula ne’ebé infetadu sei labele isin.

• Hare musan ne’ebé mak infetadu iha pontu ka sinál no/ka ninia musan sei laiha kór.

• Sinal noda ho kór xokolate bele konfundi ho kanekne’ebémakkauzahusiblas.Atukonfirma,presizaverifikaniniapontune’ebémosusirkular,kór xokolate ho ninia sentru kór malahuk hale'u ho kór mean iha ninia ninin.

Haree ba:

• Moras ida ne’e konsidera hanesan moras ne’ebé makbeletransmiteliuhusifini,tanbane’efinine’ebé mak atu uza presiza foti ka hili husi hare ne’ebé mak saudável no livre husi moras.

• Atuasegurafiniharelivrehusimoras,taufinihareihatermuhobeemanas(53−54°C)duranteminutu10−12(uzatermometru).Presizakonfirma

Kontrolukulturál:

Page 87: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

87

Noda ho kór xokolateBercak cokelat | Brown spot | Cochliobolus miyabeanus

Mor

asNoda xokolate iha hare. Observa noda ki’ik, kabuar, kór xokolate to’o roxu-xokolate.52

Page 88: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

88

Noda ho kór xokolateBercak cokelat | Brown spot | Cochliobolus miyabeanus

uluksemetodune’eseilaestragafiniliuhusikompara taxa jerminasaun ho kuantidade uitoan husifinine’ebémakhetantratamentuhofinine’ebémaklahetantratamentu.Karikedasfinihafoin hala’o tratamentu.

• Fatór importante hodi kontrola moras ne’e mak nutriente apropriada iha rai no prevensaun ba problema ho bee (bee menus ka barak liu). Aplikaadubuhobalansu,verifikabeibeikbadefisiénsiabanutrientenotauadubutuirpresiza.Asegura atu labele tau adubu nitrojéniu barak liu.

• Hasai hare kain restu no du’ut fuik antes kuda no asegura atu hakoi, sunu ka hasai hare kain restu ne’ebé mak iha.

Kontrolu kímiku:

Komponente ativu

Ezemplu naran produtu Perigu ba ema

Doze

Azoxystrobin Azteca600SC(75g/L) Uitoan 0.75mL / L(tratamentufini)Carbendazim Azteca600SC(360g/L) Uitoan

Tebuconazole Azteca600SC(165g/L) Médiu 0.75mL / L(tratamentufini)

Azoxystrobin Tandem325SC Uitoan 5g/kgfini

Difenoconazole Tandem325SC Médiu 5g/kgfini

• Iha Indonézia, la iha pestisida ka ai-moruk ne’ebé mak rejistu hodi kontrola moras noda xokolateihahare.Azteca600SCnoTandem325SCnu’udartratamentubafinihodikontrolaba moras sira seluk. Relatóriu sujere katak pestisida ida ne’e mós bele kontrola moras ne’e.

Page 89: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

89

Noda ho kór xokolateBercak cokelat | Brown spot | Cochliobolus miyabeanus

Mor

as

Noda xokolate iha hare. Observa kanek ka noda ne’ebé mak dezenvolve ona iha kór malahuk iha ninia klaran, hale’u ho kór mean-xokolate iha ninia ninin no dalabarak ho kór kinur.53

Page 90: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

90

Fumu falsuPenyakit noda palsu | False smut | Ustilaginoidea virens

• Kauza hare isin sai rahun ka nakfera sai uut no iha kazu grave bele hatún todan musan to’o 25%. Hamenustaxajerminasaunhusifinine’ebéhaliburhodi ba kari ka kuda.

• Hare musan kobre husi kamada esporu rahun ho kórlaranja.Esporuhirakne’eseinakfilabakórmatak nakukun kuandu tasak ka prontu ona.

• Baibainhare-kainbalunde’itihafini-ulunmakinfetadu no parte seluk la infetadu. Hare musan iha ninia sorin-sorin dalabarak sei mamuk.

• Hatúnjerminasaunfininoharemusanniniatodan.

• Mantein natar moos husi du’ut fuik.• Morasne'ehada’etliuhusifini.Tanbane’e,hilifini

husi ai-horis ne’ebé saudável no livre husi moras hodi ba kari ka kuda.

• Hobanfiniihabeemanas(52°C)duranteminutu10.Konfirmauluklaimétodune’eseilaestragafiniliuhusi,komparataxajerminasaunhusifinine’ebémakhalotratamentunofinine’ebélahalo.Ba kuda kedas hafoin hala’o tratamentu.

• Hamenus nível úmidade iha ai-horis liuhusi maneira hatama no hasai bee.

• Asegura taxa adubu nitrojéniu ne’ebé mak atu tau ho loloos.

• Fungu kontínua moris iha restu ai-horis (reziduo) hafoin kolleita. Tanba ne’e, hakoi, sunu ka hasai kedas restu ai-horis husi natar hafoin kolleita.

Haree ba:

Kontrolukulturál:

• Jeralmente la presiza atu halo kontrolu kímiku Aplika ai-moruk hamate fungu iha tempu hare ulun hahú nakloke ka mosu nu’udar maneira ne’ebé mak bele kontrola moras ida ne’e ho susesu.

Kontrolukímiku:

Page 91: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

91

Fumu falsuPenyakit noda palsu | False smut | Ustilaginoidea virens

Mor

as

Fumu falsu/false smut - bola esporu iha inísiu ho kór laranja.54

Fumu falsu/false smut – bola esporu kuandu dezenvolve ona sei muda kór ba matak nakukun ka metan.55

Page 92: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

92

Ferrujen iha hare kain Selubung busuk | Sheath blight | Rhizoctonia solani

• Tahan maran no mate. Hamate hare-oan ne’ebé mak foin moris.

• Noda kabuar ho kór matak-malahuk (naruk entre 10-30mm) iha hare tahan, bele hetan uluk iha parte besik iha rai leten ka iha nivel bee.

• Dezenvolve noda irregular ho kór malahuk-mutin iha ninia klaran no ninin ho kór xokolate.

• Kanek ka noda multiplika no da’et ba iha parte leten husi ninia lolon, ne’ebé mak sei da’et ba tahan no hare-oan sira seluk.

• Sintoma atu hanesan ho estragus ne’ebé mak kauza husi ular han hare kain.

• Variedade hare mean balun iha ninia rezisténsia natural hasoru ferrujen iha hare-kain.

• Evita kari/transplanta liu husi taxa ne’ebé mak rekomenda. Ida ne’e sei halo kondisaun iha ai-horis ninia laran ba dezenvolvimentu moras.

• Labele tau barak liu adubu nitrojéniu. • Kontrola du’ut fuik hotu-hotu, liuliu iha área besik

bee nalihun sira ka barajen.• Hamaran ka hasai bee husi natar laran

relativamente sedu iha tempu halai natar.

Haree ba:

Kontrolukulturál:

Kontrolu kímiku:

Komponente ativu

Ezemplu naran produtu

Perigu ba ema

Doze

Azoxystrobin Flasher250SC(250 g/L) Uitoan 0.5mL kada litru

AzoxystrobinMancozeb Zetro 75WG (5% / 79%) Uitoan 1g kada litru

Page 93: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

93

Ferrujen iha hare kain Selubung busuk | Sheath blight | Rhizoctonia solani

Mor

asSintoma husi ferrujen iha hare kain.56

Komponente ativu

Ezemplu naran produtu

Perigu ba ema

Doze

Captan Ingrofol360SC(360g/L) Uitoan 4mL kada litru

Azoxystrobin Jetfoz400SC(250g/L) Uitoan 2mL kada litru

Difenoconazole Jetfoz400SC(150g/L) Médiu 2mL kada litru

Ziram Ziflo90WO(90%) Médiu 2.5g kada litru

Fluopicolid Trivia 73WP (6%) La hatene 2g kada litru

Propineb Trivia 73WP (67%) Uitoan 2g kada litru

Mancozeb Vega 72WP (64%) Uitoan 3mL kada litru

Simoxanil Vega 72WP (8%) La hatene 3mL kada litru

Page 94: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

94

Ferrujen iha hare Hawar busuk | Sheath rot | Sarocladium oryzae

• Haparafiniulunatumosunokauzaharelaisin.Bele lakon produsaun hare isin to’o 80%.

• Kanek mosu iha parte leten husi tahan ne’ebé mak sei kobre hare isin.

• Noda kabuar naruk ka iregular, ho kór malahuk iha klaran no kór mean nakukun/xokolate iha ninin (ka kór xokolate-malahuk tomak iha ninia lolon).

• Noda aumenta boot, tutan malu no neineik-neineik sei taka tomak ninia tahan.

• Dezenvolve kresimentu fungu rahun ho kór mutin iha hare tahan ne’ebé mak infetadu.

• Fini ulun la konsege nakloke no bele dodok. Funan sai kór mean to’o xokolate nakukun.

• Bele konfundi ho marka ka kanek ne’ebé mak prodús husi ferrujen iha hare kain. Ferrujen iha hare kain akontese barak liu iha ai-horis no rezulta ihaimersaunparsialkalaihaimersaunbafini.

• Hilifinihusiai-horisne’ebémaksaudávelnolivrehusi moras atu kari.

• Fungu bele aguenta moris iha reziduo ai-horis hafoin kolleita. Tanba ne’e, hakoi, sunu ka hasai tiha restu husi hare kain hafoin kolleita.

• Minimiza infestasaun husi insetu. Insetu bele kauza kanek ne’ebé mak sei permite fungu atu tama ba ai-horis no kauza infesaun.

• Uza distánsia kuda ne’ebé mak rekomenda.• Aplika potásiu ba hare-oan atu hasa’e rezisténsia

ai-horis nian.

Haree ba:

Kontrolukulturál:

Page 95: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

95

Ferrujen iha hare Hawar busuk | Sheath rot | Sarocladium oryzae

Mor

as

Kontrolu kímiku:

Komponente ativu

Ezemplu naran produtu

Perigu ba ema

Doze

Azoxystrobin Kejo300SC(75g/L) Uitoan 1mL kada litru

Tricyclazole Kejo300SC(225g/L) Médiu 1mL kada litru

• Kresnavina50WP(Carbendazima),Sagri-manzima65/20WP(Carbendazimno Mancozeb) no Victory Mix 8/64WP (Mancozeb no Simoxanil) rejistu ba hare hodi kontrola Rhizoctonia sheath blight wainhira aplika ho doze 1g/L, 2g/L no 1g/L, respetivamente. Dadus iha rejistu sujere katak produtu sira ne’e bele mós uza hodi kontrola moras ne’e.

Podre/dodok iha hare kain.57

Page 96: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

96

Prepara rasik pestisida orgániku

Instrusaun jerál• Hili de'it ai-horis fresku no saudavel. • Hamaran ai-horis atu uza iha futuru. Tau iha bidon iha fatin

mahon no maran. • Labele uza bidon ka bikan husi dapur ka uma laran atu prepara

pestisida. Fase didi'ak ekipamentu hotu depois de uza. • Hatais roupa atu proteje ita nia an bainhira prepara no aplika

pestisida organiku. • Asegura labarik, inan isin rua no animál sira do'ok husi materia. • Kolleita ai-fuan no ai-horis ne'ebe tasak antes atu rega. • Tenke halo teste ho ai-horis 2-3 antes atu aplika ba área boot.• Rega ai-horis tomak, inklui iha tahan nia okos.• Fase liman no roupa depois prepara/aplika ai-horis sira ne'e.

Ai-horis Bele uza atu kontra

Preparasaun

Ahi-kudesan Lala’ek no kutun sira.

• Foti ahi-kudesan husi ahi (hein to'o malirin!)

• Harahun to'o uut (labele aumenta bee).

• Tau iha hena no ta'es iha tahan leten.

Ai-dila Thrips • Tau tahan 1kg iha bee 1L.• Uza hena atu buti no ta'es

solusaun. • Aumenta solusaun sabaun 4L

(16g sabaun iha bee 4L).

Page 97: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

97

Ai-horis Bele uza atu kontra

Preparasaun

Ai-funan mutin nia tahan (Siam weed)

Pestisida jerál

• Foti tahan fresku (asegura laihafiniruma).

• Fase tahan iha bee no hamaran iha mahon.

• Dulas tahan to'o rahun/uut.• Tau kanuru boot 1.5 (20g)

tahan uut ba kada,litru bee. • Lele durante minutu 2-3 no

husik durante kalan ida. • Tau iha hena no ta'es, depois

aumenta mina mutin turun 3 no sabaun ba kada litru bee.

• Aplika atu prevene peste ka aplika bainhira foin haree peste sira. Repete se presiza.

Ai-manas + ai-ai-ata + gamal

Pestisida/insektisida jerál

• Foti ai-ata tahan volume 1, ai-manas 1, no ai-gamal tahan 1. Tau hamutuk no dulas.

• Aumenta bee no kahur to'o taka mistura ne'ebe kahur ona.

• Hoban durante oras 4 – 6.• Ta'es solusaun no aumenta

kanuru 'Rinso' 1 no kahur. • Hamihis volume 1 (botir agua

boot ida) husi solusaun no aumenta bee husi botir agua boot 9.

Prepara rasik pestisida orgániku

Page 98: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

98

Ai-horis Bele uza atu kontra

Preparasaun

Ai-tuha (derris plant)

Ular, thrips, kutun no insektu seluk.

Ba regadór 15L:• Tuku/de’ut 200g ai-tuha nia

abut (mahar hanesan lapiz) ho martelu husi ai to’o dodok/mamar.

• Hoban ho bee durante oras 2 nia laran labele husik abut namlele.

• Hois abut nia been hodi hasai líkidu/beenhusifibranotauiha kontentor seluk.

• Ta’es ba kontentor seluk.• Fakar ba regadór 15L no tau

bee tuir nia volume• Aumenta deterjente kanuru

isin ida.

Liis mutin Ular, thrips, insektu seluk no fungi balu.

• De'ut liis mutin fuan 4, no hoban iha mina (uitoan de'it)

• Hoban durante kalan 1. • Prepara ho bee 2L, ta'es, no

aumenta sabaun kanuru boot 1.5.

KA • Tau liis mutin fuan 4 iha bee

manas, aumenta ho ai-manas fuan 2-3 ne'ebé de'ut ona, no sabaun kanuru boot 2-3.

• Rega wainhira bee malirin ona.

Prepara rasik pestisida orgániku

Page 99: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

99

Ai-horis Bele uza atu kontra

Preparasaun

Mina mutin Penyakit bulai & insektu ne'ebé xupa

• Tau kanuru boot 3 (kopu 1/3) mina atu te'in iha bee 4L.

• Aumenta sabaun fase bikan nian kanuru ki'ik ½.

• Kahur ho di'ak no uza.

Neem/mimba Ular, lala’ek, fungi balu no nematode sira

• Tau tahan 1kg no bee 5L (botir agua boot 3) iha balde no hoban durante kalan ida.

• Hasai tahan, rai bee, no fai tahan sira.

• Kumu tahan sira no aumenta bee 5L (husi bee ne'ebé uza atu hoban).

• Aumenta bee kanuru 1.5 (20 mL) ho sabaun uitoan no uza.

KA• Fasefinimaduru,hasaisirania

kulit no hamaran. • Fotilimannakonu12husifini

maran no dulas to'o uut. • Kahurfiniuutihabee12Lno

hoban durante kalan ida.

Prepara rasik pestisida orgániku

Page 100: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

100

Ai-horis Bele uza atu kontra

Preparasaun

Pyrethrum Ular, thrips, kutun ne'ebé han ai-tahan, insektu seluk.

• Ba regadór 15L:• Ku’u ai-funan ne’ebé mak

nakloke kompletu.• Habai ai-funan to’o nia pétala

sai ho fasil.• De’ut/ko’a halo ki’ik ai-funan

hodi bele hetan kanuru isin 2 (30g).

• Tau ba bee metade iha balde 15L.

• Kahur ho didi’ak no ta’es ba balde seluk.

• Aumenta deterjente kanuru isin 1, fakar ba regadór 15L no kompleta nia volume.

• Aplika imediatamente.

Sabaun Insektu sira seluk

• Tau kanuru boot 5 sabaun iha bee 4L (botir agua boot 3).

KA• Tau deterjente (atu fase bikan)

kanuru boot 2 iha bee 4L.

Saburaka nia kulit

Insetisida jerál

• Hasai parte kulit ne'ebé mutin.• Ko'a iha baluk hanesan doit $1

(2cm)• Tau iha bee no da'an minutu 5.• Taka sanan no hoban oras 24.• Ta'es ho peneira no tau iha

spray bottle/mangeira.

Prepara rasik pestisida orgániku

Page 101: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

101

Ai-horis Bele uza atu kontra

Preparasaun

Tabaku Insetisida jerál

• Foti tahan 5 no dulas• Aumenta bee 1L no hoban

durante kalan 1.• Ta'es no aumenta ho sabaun

kanuru boot 1,5.

Tetonia Insetisida jerál

• Tesi tahan no kain no tetak.• Tau entre liña kuda atu hadook

peste sira.KA

• Tau tahan iha bee, kahur no hoban durante oras 4-6.

• Hamihis solusaun volume 1 ho bee volume 9.

Adapta husi http://www.pestnet.org/fact_sheets/preparing_natural_pesticides_056.pdf

Prepara rasik pestisida orgániku

Page 102: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

102

Referénsia

1 IRRI.2 SeedSavers.3 IRRI.4 IRRI.5 IRRI.6 IRRI.7 a,b,c. IRRI.8 IRRI.9 IRRI.10 IRRI.11 IRRI.12 IRRI.13 IRRI.14 IRRI.15 IRRI.16 IRRI.17 IRRI.18 IRRI.19 Agropedia.20 IRRI.21CRIDA.22 IRRI.23OnLinePlantClinic.24 IRRI.25 IRRI. 26 IRRI.27 NBAII, India.28 Troup Dresser, Flickr.29 IRRI.

1 IRRI.2 SeedSavers.3 IRRI.4 IRRI.5 IRRI.6 IRRI.7 a,b,c. IRRI.8 IRRI.9 IRRI.10 IRRI.11 IRRI.12 IRRI.13 IRRI.14 IRRI.15 IRRI.16 IRRI.17 IRRI.18 IRRI.19 Agropedia.20 IRRI.21CRIDA.22 IRRI.23OnLinePlantClinic.24 IRRI.25 IRRI. 26 IRRI.27 NBAII, India.28 Troup Dresser, Flickr.29 IRRI.

Page 103: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu

103

1 IRRI.2 SeedSavers.3 IRRI.4 IRRI.5 IRRI.6 IRRI.7 a,b,c. IRRI.8 IRRI.9 IRRI.10 IRRI.11 IRRI.12 IRRI.13 IRRI.14 IRRI.15 IRRI.16 IRRI.17 IRRI.18 IRRI.19 Agropedia.20 IRRI.21CRIDA.22 IRRI.23OnLinePlantClinic.24 IRRI.25 IRRI. 26 IRRI.27 NBAII, India.28 Troup Dresser, Flickr.29 IRRI.

30 D Hobern, Flickr. 31 IRRI.32 IRRI.33 Scott Frazier, Project Noah.34 gardaremaja.blogspot.com35 IRRI.36 Wikipedia.37 IRRI.38 IRRI. 39 IRRI.40 Wikipedia.41 IRRI.42 IRRI.43 IRRI. 44 IRRI.45 IRRI.46 IRRI.47 IRRI.48 IRRI.49 IRRI.50 IRRI.50 IRRI.51 IRRI.52 IRRI.53 IRRI.54 IRRI.55 IRRI.56 IRRI.

Page 104: Peste no moras ne'ebé afeta haretomak.org/wp-content/uploads/2020/07/20200630-Rice-pest...2020/06/30  · hare iha Timor-Leste, no hili opsaun apropriadu ba sira nia kontrolu. Livriñu