IzvorničlanakUDK[347.77.012:604.6]:325.53Primljeno17.4.2014.

Ivica KelamVisokoEvanđeoskoteološkoučilišteuOsijeku,Cvjetkova32,HR–31000Osijek

kelamivica@gmail.com

Patentna prava na genetički modificirane usjeve kao novi oblik kolonijalizma

SažetakNamjera je ovog rada istaknuti da je presudom Vrhovnog suda SAD­a u slučaju Diamond vs. Chakrabarty dozvoljeno patentiranje životnih oblika. Biotehnološke korporacije presu-dom su dobile poticaj za patentiranje i stavljanje na tržište svojih proizvoda, u prvom redu genetički modificiranih usjeva. Mogućnost patentiranja životnih oblika, od biljaka i živo-tinja do ljudskih gena, izazvalo je mnoštvo novih etičkih dvojbi. Ovaj rad istražuje pitanje patentnih prava u njegovoj kompleksnosti. Patentna zaštita omogućila je nerazmjernu moć biotehnološkim korporacijama u odnosu na poljoprivrednike, o čemu svjedoče mnoge tužbe koje su biotehnološke korporacije na čelu s Monsantom pokrenule protiv poljoprivrednika. Posebno se osvrćemo na sudski spor između Monsanta i Percyja Schmeisera, u čijem se slučaju jasno ocrtavaju sve etičke dvojbe koje donosi tehnologija genetičkog modificiranja. Sporazum TRIPS pokušaj je usklađivanja zakonodavstva država članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) s potrebama i željama vezanima uz zaštitu patentnih prava korpora-cija. Terminator­tehnologija nastala je kao odgovor biotehnoloških korporacija na kršenje patentnih prava njihovog genetički modificiranog sjemena. U radu je, kroz analizu razvoja patentne zaštite, vidljiv trend dominacije biotehnoloških korporacija ne samo na tržištu već i u strukturama društva. Tehnologija genetičkog modificiranja, prema tumačenju pojedinih autora, postaje nova vrsta imperijalizma ili kolonijalizma.

Ključne riječipatentnaprava,korporacije,Monsanto,PercySchmeiser,terminator-tehnologija,kolonija­lizam,TRIPS,WTO

Patentna prava: pokušaj definiranja

Nekoćnitkonije imaopravo isključiti druge iz korištenjaprirodnih resur­sa,kaoštonijemogaotvrditidaimapatentiliekskluzivnopravonabiljku,životinjuililjudskigen.Danasjevećinabiljakakojesekomercijalnouzga­jaju zaštićena, bilopatentnimpravima ili drugomvrstompravne zaštite, aistovrijediizaživotinje.Uglavnom,gdjegodseokrenemo,susrećemosespatentiranimstvarima,registriranimzaštitnimznacima,brendovima,iautor­skimpravima.Naškontaktspatentiranimstvarimapostajejošosobnijikadhranakojujedemo,biljkekojesadimo,životinjekojeuzgajamoigenikojenosimousebipostajupatentirani»izumi«.Patentnaprava,premadefiniciji,služekakobisvomenositeljuosiguralapravednunaknaduzanjegovizumilipronalazak.Patentjeispravakojomseštitiisključivopravokorištenjanekogizuma.Izumkojiispunjavasvekriterijepatentabilnostiprolazikrozprocesprijaveipriznanjapatentatedobivapatentnuzaštitu,čimesevlasnikuosigu­ravapravonaizradu,korištenje,stavljanjeuprometiliprodajuizumazašti­ćenogpatentom.Uporabupatentavlasnikmožedopustitidrugimosobamana

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma544

određenovrijemedavanjemlicenceiligaupotpunostiprenijetinadrugeosobe.Drugimriječima,patentni sustavpredstavljanekuvrstu razmjeneukojojizumiteljpristajeotkritidruštvupojedinostisvogizumanakoristčitavogdruštvaiusvrhutehnološkogigospodarskograzvitkainapretka,auzamjenuzapravoisključivograspolaganjatijekomodređenograzdoblja.Upravoizgorenavedenihrazloga,premaameričkomZakonuopatentira­njunijebilodopuštenopatentiranježivotnihoblika,nosvesepromijenilopresudomVrhovnogsudaSAD-auslučajuDiamondvs.Chakrabarty,ko­jomjesrušenaizadnjapreprekauspješnojkomercijalizacijisvihživotnihoblika.

Važnost presude Diamond vs. Chakrabarty za razvoj patentnih prava

Proširenjepatentnihpravaprekogranicabiljnogsvijetapočinje1972.godine,kadajeAnandaMohanChakrabartypodniozahtjevzapatentiranjekojisadrži36zahtjevakojimaseobjašnjavanjegovaupotrebačetirirazličitaplazmida.Chakrabarty jeotkriodaoviplazmididjelujuurazličitimkombinacijamaidapomažuurazgradnjinaftekododređenogtipabakterija.Budućidajebiomikrobiologkojijeprovodioistraživanjanamikroorganizmimasposobnimarazgraditisirovunaftu,sklopiojesporazumdaćepodnijetizahtjevzapatenti­ranjeukoristsvogposlodavca,tvrtkeGeneralElectric.Ispitivačizpatentnoguredaprihvatio je zahtjevukojemuChakrabartykoristi procesgenetičkoginženjeringa1 kojim se omogućuje razgradnja naftnihmrlja, ali je odbijenzahtjevukojemChakrabartytražipatentnabakterijukojarazgrađujenaftnemrlje.Odlukapatentnoguredadaodbijezahtjevzapatentiranjembakterijetemeljisenadvijeosnove:dasumikroorganizmiproizvodiprirodeidaživiorganizminemogubiti predmetpatentiranjapremaZakonuopatentiranjuSAD-a.2PatentiranježivihorganizamajenamjernoizostavljenoizZakonaopatentiranjuSAD-aiodbijanjeizdavanjapatentanatemeljutogzakonabilajeuobičajenapraksapatentnogureda.3

TvrtkaGeneralElectricžalilasekomisijizažalbePatentnogureda.Unatočvažnostioveodlukezarazvojkomercijalnihproizvodakojibimoglibitipro­izvedeni, komisija za žalbe potvrdila je odluku ispitivača Patentnog uredada jeorganizam(bakterija)živa ikaoživotnaformanijepodložnapatenti­ranju premaZakonu o patentiranju SAD-a.4Chakrabarty i njegova tvrtka,nezadovoljninegativnimrješenjemkomisijezažalbe,podnijelisuprigovorPrizivnom sudu za carinu i patente.5Na sveopće iznenađenje, ovaj je suddoniopresuduukoristChakrabartyjaidaomupravonapatentiranježivogorganizma.Sudjeproglasiodanemarazlikeizmeđuživogineživogizuma,tvrdećida,štosetičeZakonaopatentiranju,»činjenicadajemikroorganizamživnemapravnogznačenja«.6ChakrabartyjuiGeneralElectricuodobrenjepatentbroj4259444.No time slučaj nije bio riješen, jer 1978. godine direktor patentnog uredaSAD-atražicertiorari7 zaovajslučaj,zbognepodudaranjaodlukeSudazacarineipatenteiZakonaopatentiranjuSAD-a.Vrhovnijesudodbiorazmo­tritislučaj.Nakonponovnogpriziva,VrhovnijesudodlučiorazmotritislučajChakrabarty1980.godine.Upresudi,kojajedonesenatijesnomvećinom5:4,Vrhovnijesudutvrdiosljedeće:

»…relevantnarazlikanijeutomedalijeneštoživoilineživo,negoutomedalijeproduktprirode,bilodaježiviline,iizumakoječovjeknapravi.«8

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma545

Prema ovome tumačenjuVrhovnog suda, znanstvenikmože stvoriti novu,funkcionalnuživotinjukombinirajućistanice,geneiličakdijelovetijeladru­gihživotinjaidobitipatentzasvojizumjer:1.ovajepartikularnavrstaživo­tinjenovainepostojiuprirodi,2.ovapartikularnavrstaživotinjenebimoglapostojatida je čovjeknije izumio,3.ovanovavrsta životinje imakorisnusvrhu(npr.sposobnostzarad,transplantiranjeorgana,potrebetestiranjalije­kovaisl.).AmeričkifilozofibioetičarLeonKass,komentirajućipresudu,primjeću­jekakoovaodluka sudapromičenovudimenzijuu shvaćanju svihživihbića:

»Vrhovni je sud, u želji dapotakne inovacije,možda i nesvjesno, postaoučitelj filozofskogmaterijalizma,gledištapremakojemsusviobliciposljedicatemeljnetvari,dajematerijaonoštouistinujest.Vrhovnijesudučiteljujednačenostistvorenogasvijetateunačeluuskraćujebilokakvodostojanstvosvimživimstvorovima,uključujućiinassame.«9

Premanjegovuviđenju,patentipromovirajujednukompleksnijuformuko­modifikacije,natajnačindaignorirajubilokakvuvrijednostorganizmanatemeljunjegovastatusaživogbića.Timejekonceptvlasništvaikomodifika­cijeproširenprekopukogpojmavlasništvapojedinačnogorganizma.Patentdodjeljujevremenskiograničenmonopolpravavlasništvanadčitavomnovostvorenomvrstom.Kasssvojstavpotvrđujeriječima:

»Jedna je stvarposjedovatimazgu (kaoživotinju), apotpunodrugaposjedovatimazgu (kaocijeluvrstu).Priznajem,bakterijajedalekoodmazge.Aliprincipkojisekoristi,načinrazmišlja-njaistavpremaprirodijeisti,idedomazgeidalje.«10

OvaKassovaizjavanagovještavanamkakojeovdjeproblemprvenstvenosonimštopatentiranjeoblikaživotamožeznačitizapomicanjenašegsvjetona­zorapremanovimperspektivamaprirodenanačinminimiziranjapoštovanjazaživućeorganizme,kaoidajetotendirapremashvaćanjuorganizamakaoobjekataljudskeproizvodnje.Kassprovokativnozaključuje:

1

Ustvarnosti,Chakrabartynijekoristionijed­nutehnikugenetičkoginženjeringa,budućidautovrijemenisubileizumljene.Onjejedno­stavnostaviouistuposudubakterijeičekaodaonesameodseberazmijenesvojgenetskimaterijal,štoiinačeradeuprirodi,doknijenastala bakterija sa svojstvom razgrađivanjanaftnihmrlja.

2

Usp.KimberlyA.Wilson,»ExclusiveRights,EnclosureandthePatentingofLife«,u:BrianTokar (ur.), Redesigning Life?, Zed Books,London2001.,str.292.

3

PatentnijeuredodbiozahtjevnatemeljuZa­kona o patentiranju. Puni tekst glasi: »Tkogodizumiiliotkrijenekinoviilikorisnipro­ces, stroj,proizvodniproces ili sastavmate­rije, ili bilokojenovo i korisnopoboljšanjepostojećih, može tražiti patent za to, poduvjetomdaispunjavagorenavedeneuvjete.«(Usp.The Patent Act, Title 35, United States Code,http://ipmall.info/hosted_resources/lipa/patents/Title_35.pdf.)

4

Usp.ibid.

5

Court of Custom and Patent AppealsjebivšifederalnisudSAD-akojijepostojaood1902.do1982.godineikojijeimaonadležnostnadnekimvrstamaosporavanjapresuda.

6

The Patent Act, Title 35, United States Code.

7

Certiorarijeprocesukojemvišisud,uovomslučajuVrhovnisudSAD-a,možepreispitatiipromijenitiodlukukojujedonionižisud,uovom slučaju odluku koju je donio Prizivnisudzacarinuipatente.

8

The Patent Act, Title 35, United States Code.

9

LeonKass,Toward a More Natural Science: Biology and Human Affairs,FreePress,NewYork1985.,str.135.

10

Ibid.,str.151.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma546

»Akosegenetičkimodificiranorganizammožeposjedovatizatoštojegenetičkimodificiran,štomožemozaključitiogenetičkiizmijenjenomiliprojektiranomljudskombiću.«11

KeyDismukes,ranijistudijskidirektoruCommittee on VisionuNacionalnojakademijiznanostiSjedinjenihAmeričkihDržava,govorijasnoiodlučnoopogrešno usmjerenoj logici koja stoji iza odlukeVrhovnog suda u slučajuChakrabartyikasnijeodlukePatentnoguredauvezispatentiranjemvišesta­ničnihživotnihoblika:

»Raščistimojednustvar:AnandaChakrabartynijestvorionovoblikživota,onjesamointerve­niraounormalneprocesekojimarodovibakterijaizmjenjujugenetskepodatkekakobistvorilinovirodspromijenjenommetaboličkomšablonom.Njegovabakterijaživiirazmnožavasepre­masilamakojeupravljajuživotomstanica.NedavnadostignućakodDNK-metodaomogućujuneposrednijubiokemijskumanipulacijubakterijskihgenakojejeupotrijebioChakrabarty,aliitosusamomodulacijebiološkihprocesa.Mismoneizmjernodalekoodmogućnostistvaranjaživotade novoizbogtogasamdubokozahvalan.ArgumentdajeovabakterijaChakrabartyjevproizvod,anedjeloprirode,dalekoprecjenjujeljudskumoćiotkrivaistuoholostinepoznava­njebiologije,kojiimajutakavrazarajućiutjecajnaekologijunašegplaneta.«12

Patenti kao sredstvo kolonizacije i eksproprijacije

KadajeKolumbostupionanovootkrivenikontinent,nosiojesasobompa­tentnopismoodkraljaikraljiceŠpanjolske.Ovajdokument(patentnopismo)učiniojeotkrićeiiskorištavanjecijelog»Novogsvijeta«mogućim,legalnim.PatentnojepismoizdanoukoristšpanjolskogkraljaodpapeAleksandraVI.,čijejepravoizdavanjapatentnihpisama,premauvriježenomtumačenjuono­gadoba,potjecalodirektnoodBoga.Zaštoseuopćezamaratipisanjempa­tentnogpisma?Zatoštojezainvazijuieksploatacijutuđezemljebilonužnoprvotuzemljuproglasitipraznom,praznomodpravihljudi.13Stakvomprav­nompodlogomuvidupatentnogpismazemljasemoglanekažnjeno»otkriti«i»ispuniti«mirne savjesti.U trenutkuotkrivanja,»prazna«zemljapostajekraljevovlasništvoikraljkasnijemožeprepuštatiupravljanjeiiskorištavanjezemljedrugima.Patentnojepismoslužilozalegalizacijupljačkeistvaranjeprivatnog vlasništva.14Ovaj proces otimačine i kolonizacije nastavlja se idanas, neviše tolikokrozutrku za zemljomkolikokrozutrku zagenima.Nagrada jevlasništvo i kontrolanadživotnimoblicimakoje sepatentira iprivatizira.15VandanaShiva jenanajboljimogućinačinpovezalaprvotnukolumbovskukolonizacijusdanašnjomtrkomzapatentimasljedećimrije­čima:

»BiopiratstvojekolumbovskootkrićepetstogodinanakonKolumba.Patentisuidaljesredstvokojim se takvopiratstvo nad bogatstvomne-zapadnih naroda čuva kao pravo zapadnih sila.Patentima igenetičkiminženjeringomklešusenovekolonije.Zemlja, šume, rijeke,oceani iatmosferasadsuvećodredakolonizirani,nagriženiizagađeni.Kapitalmoratragatizanovimkolonijamanakojećenavalitipaiheksploatiratikakobiseidaljeakumulirao.Premamojemviđenju,tesunovekolonijeunutarnjiprostoriutijelimažena,biljakaiživotinja.«16

PoznatinovinarMichaelPollan,usvojojknjiziThe Botany of Desire,opisujesvojeiskustvosjetveiuzgojaBt-krumpira.Posebnojeupečatljivnjegovko­mentarintelektualnogpravavlasništva,kojiglasiovako:

»Otvarajućiikoristećiovajproizvod,uputstvameinformirajudasamjasadaovlaštendauzgo­jimovajkrumpir,alisamojednugeneraciju.Usjevkojićujazalijevativodominjegovatiiubratijemoj,aliinijemoj.Tojekrumpirkojićuiskopatiurujnu,bitćemojzaprehranuiprodaju,alinjegovigeniostajuintelektualnovlasništvoMonsanta,zaštićensnekolikopatenata,uključujućipatente5,196,525;5,164,316;5,322,938i5,352,605.Akobihsačuvaoijedangomoljzasjetvusljedećegodine,neštoštosamrutinskiradioprije,prekršiobihsaveznizakon.«17

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma547

Nigdjenijetakoizraženaovapromjenaodnosapremaprirodikaokodstavakorporacija.Kakobiosiguralepatentenaživotiživotneforme,korporacijetvrdekakosusjemeibiljkenjihoviizumiizbogtogaihtrebazaštitipaten­tnimpravima.Korporacijezbogtogapromatrajupriroduinjenumrežuživotakojasestalnoobnavljakao»kradljivicu«njihoveimovine.TijekomraspraveokoulaskatvrtkeCargillnatržišteIndije1992.godine,direktorCargillapo­nosnoizjavljuje:

»Midonosimoindijskimfarmerimapametnutehnologijukojasprečavapčeleuuzurpiranjupe­ludi.«18

Tijekompregovoraozaštitiokoliša,kojisuvođenipodpokroviteljstvomUje­dinjenihnaroda,Monsantojestaviouoptjecajpismosudionicimaukojemuizmeđuostalogapišekako»korovikraduenergijusunca«.19Poglednasvijetkojidefiniraoprašivanjebiljakakao»pčelinjukrađu«itvrdnjakakoneželjenebiljke»kraduenergijusunca«usmjerenjena»krađužetveprirode«(nature’s harvest)nanačindaseotvorenoislobodnooprašivanjeusjevazamijenihi­bridimaisterilnimsjemenom,tedaseuništibioraznolikostbiljaupotrebomherbicidapoputMonsantovogRoundupa.Uekološkomsmislu,kadatrošimovišenegoštonamtreba,mizbogpohlepeiskorištavamopriroduiubitikra­demoodnje.Ukorporativnomgledanjunasvijetiživot,sposobnostprirodedaseobnoviiodržavasamaodsebeponjihovomjemišljenjukrađanjihoveimovine.Takavpoglednasvijetzamjenjujeobiljeoskudicom,plodnostne­plodnošću,činikrađuprirodeimperativomtržištaisveovoskrivapodkrin­komučinkovitostiiproduktivnosti.20

11

Ibid.

12

JeremyRifkin,Biotehnološko stoljeće,Nakla-daJesenskiiTurk,Zagreb1999.,str.76.

13

Prema tadašnjem vjerovanju, starosjedilač­kinarodi, Indijanci,nisusmatrani ljudimaupunom smislu riječi i zbog toga nisu imalinikakvaprava.

14

Usp. Beth Burrows, »Patents, Ethics andSpin«, u: B.Tokar (ur.),Redesigning Life?,str.238.

15

Kolikasevažnostpridavalazaštitipatentnihprava svjedoči slučaj Samuela Slatera. Ri­chardArkwright je 1760-ih izumio stroj zapredenje pamuka na vodeni pogon, koji jeomogućio industrijsku proizvodnju pamu­ka i zbog kojeg je Velika Britanija postalasvjetskasilauproizvodnjiodjeće.Dazaštitisvojukomparativnuprednost i da si osiguratržište u kolonijama za prodaju proizvedeneodjeće,engleskijeparlamentproglasionizre­striktivnihmjera,uključujućizabranuizvozaArkwrightovogstrojaiiseljavanjebilokojegradnikakojijeradioutvornicisastrojem.Tkobiprekršiopropisebiobikažnjenglobomod200funtiiosuđennakaznuzatvoraod12go­dina.Toliko subili strogiu zaštiti patentnih

prava. Samuel Slater godinama je radio utvornicizaArkwrightovimstrojem,a1790.jenapustioEnglesku, prerušenu seljaka, i do­šaouSAD.Ondje je,uz financijskupomoćMosesa Browna, prema sjećanju napravioArkwrightovstrojicijelutvornicu.Počeojeindustrijski proizvoditi odjeću od pamuka itime je na neki način pokrenuo industrijskurevoluciju u SAD-u. Njegovo je postignućebiloprepoznatoinagrađenozanjegovaživo­ta:postaojebogatismatranjevelikimame­ričkimjunakom.Idanassesmatraocemame­ričkeindustrijskeproizvodnje.SamuelSlateročitojebiokršiteljpatentnihpravaikradlji­vac intelektualnog vlasništva, no upravo jezahvaljujućitomepostaoameričkiheroj.

16

VandanaShiva,Biopiratstvo. Krađa prirode i znanja,DAF,Zagreb2006.,str.13.

17

Michael Pollan, Botany of Desire, RandomHouse,NewYork2001.,str.53.

18

VandanaShiva,Stolen Harvest. The Hijack-ing of the Global Food Supply, ZedBooks,London2000.,str.16.

19

Ibid.

20

Usp.ibid.,str.17.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma548

PremapodacimakojejeobjavioPatentniuredSjedinjenihAmeričkihDržava2002.godine,prvijepatentizdan1790.godine,ado2002.godinejeuupotre­bipreko3,5milijunapatenata.21TvrtkeuSjedinjenimAmeričkimDržavamapotrošilesuudvijegodinepreko20milijardidolaranakupovinupatenataiparničenjaokopatenata.22

Međunarodnakonvencijazazaštitunovihbiljnihsorti,izglasana1991.godine(UPOV91),stavljajošvećinaglasaknazaštituintelektualnihpravavlasnikasjemena.Ovasezaštitaprotežedotemjeredazabranjujerazmjenuzaštiće­nogsjemenameđupoljoprivrednicima(uključujući razmjenukrozprodaju,trampuilidarovanje)iograničavapraksučuvanjasjemena(uobičajenumeđuvećinompoljoprivrednikauzemljamaurazvoju)inatajnačintjerapoljopri­vrednikenakupovinunovogsjemenasvakegodine.23

Udanašnjojekonomiji,baziranojnaznanju,intelektualnajeimovinapovri­jednostinadmašilavrijednostfizičkeimovinepoputzemlje,strojevailirada,tejepostalaosnovazavrijednostimovinekorporacije.»Life sciencekorpo­racije«osiguravajuištiteinformacijeitehnologijuputempatentnogmono­pola. Pokazujući vrijednost intelektualne imovine, na naslovnici godišnjegizvještaja za1997.godinu,novoosnovanakorporacijaNovartisponosno jeistaknulakakoimajuuvlasništvupreko40.000patenata.24Danasjetajbrojnesumnjivojošiveći.Zaštitaintelektualneimovinenovostjeupravnimsustavimačakirazvijenihzemalja.Francuska je,primjerice,počelapatentirati lijekove1958.godine,SaveznaRepublikaNjemačka1968.godine,Japan1976.godine,aŠvicarska1977.godine.25Dozvolivšidaljudski,životinjskiibiljniživotbudekomerci­jaliziran,PatentnijeuredSAD-apremjestioživotneformeizokružjaprirodeuokružjeindustrije,gdjesupostalivlasništvoiproizvodljudskeinovacije.Reduciranjemljudi,životinja ibiljakana instrumente isirovinuzapotrebetržišta,mijenja se također i njihov identitet teulogekoje imajuudruštvu,svijetuiprirodi.

Patentna zaštita genetički modificiranih usjeva i poljoprivrednici

Dabismorazumjelikolikajemoćkorporacijaudanašnjemsvijetupotrebnojesamoproučitipovijestvodećebiotehnološkekorporacije–Monsanta.Akotrebanekoga imenovati upotrazi zaodgovorom tko je zaslužanzapojavui komercijalizaciju genetički modificiranih usjeva, odgovor je: Monsanto.ZaštojeMonsantotolikoodlučanunametanjusvojegpatentiranoggenetič­kimodificiranog sjemena poljoprivrednicima diljem svijeta?Odgovor ležiupatentnojzaštiti.HerbicidRoundupključnijeproizvoduprodajnojmrežiMonsanta,apatentnazaštitazanjegaisteklaje2000.godine.Budućidagoto­vopolovicaprodajedolaziodprodajeRoundupa(gotovo2,8milijardidolaragodišnje),26bila jepotrebnastrategijakakonastavitiprodajuadaprofitneopadneveć,akojemoguće,dabudejošveći.GenetičkimodificiraniusjeviotporninadjelovanjeRoundupabilisugarancijadaprofitnećeopasti,negoće–kakojevrijemepokazalo–jošvišenarasti,zbogtehnološkogsporazumakoji svaki poljoprivrednikmora potpisati prilikomkupovine. Isti postupakproduženjapatentnezaštitedogađase idanas.Budućidauskoro ističepa­tentnazaštitaza»prvugeneraciju«genetičkimodificiranihusjeva,Monsantouvodi»drugugeneraciju«genetičkimodificiranogsjemenakojeimavišemo­dificiranihgena,aopetimapatentnuzaštitu.27

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma549

Monsanto je najbolji primjer moći korporacija u odnosu prema poljopri­vrednicima.Prema izvješćunevladineudrugeCenter for Food and Safety,Monsantojeod1997.do2004.godinepodnio90tužbizapovredupatentnihpravau25saveznihdržavauSjedinjenimAmeričkimDržavamaprotiv147farmerai39poljoprivrednihtvrtki.28NovinariVanity FairanavodekakojeMonsantounajmioprivatneistražiteljekakobisnimaopoljoprivrednike,kri­šomprisustvovaosastancimamještanai ispitivaodoušnikeodogađanjimana pojedinimpoljoprivrednim imanjima.29Već2003. godineMonsanto jeimaoposebanodjelsa75zaposlenikaigodišnjimbudžetomod10milijunadolara,čija je jedinasvrhabila istraživati i sudskigonitipoljoprivrednikekojikršeMonsantovapatentnaprava.30Doprosinca2012.godinebrojtužbikojejepodnioMonsantopopeosana142,protiv410poljoprivrednika,56poljoprivrednihtvrtkiu27saveznihdržavauSAD-u.31Ukupnaodštetau72presudekojesudoneseneukoristMonsantaiznosi23.675.820,99dolara.32Najvećasudskidosuđenaodštetabilaje3.052.800dolara,anajmanja5.595dolara.33

Umnogimsuslučajevimastvarnitroškovipunovećiodsameodštete,budućidauključujunaknaduzasvjedočenjesudskihvještaka,zateznekamate,trošakodvjetnikatužitelja,trošaktestiranjapoljaisl.Naprimjer,uslučajuMonsan­toCo.etal.vs.Thomsonetal., kojijeuključivaodvatužitelja,korporacijuMonsanto iDeltaPine,nesamodasuoptuženicimoraliplatiti447.797,05dolaraMonsantui222.748dolaraDeltaPineuuodštetinegosuplatiliido­datnenaknadezatroškoveMonsantovogodvjetnikaod279.741dolara,zatim57.469,13dolarazatroškoveirashode,75.545,83dolarazatestiranjepolja,

21

Usp. Kathleen Merrigan, »Principles Dri­vingU.S.GovernanceofAgbiotech«,u:IainTaylor (ur.),Genetically Engineered Crops. Interim Policies, Uncertain Legislation,Ha-worth Food &Agricultural Products Press,NewYork2007.,str.222.

22

Usp.CharlesDuhigg,SteveLohr, »ThePa­tent,usedasaSword«,The New York Times,7.10.2012.

23

Usp. ETCGroup, Putting the Cartel before the Horse… and Farm, Seeds, Soil, Pea-sants, etc. Who Will Control Agricultural In­puts (2013.), http://www.etcgroup.org/sites/www.etcgroup.org/files/CartelBeforeHorse­11Sep2013.pdf.

24

Usp.HopeShand,»GeneGiants:Understan­ding the ‘Life Industry’«, u: B.Tokar (ur.),Redesigning Life?,str.227.

25

Usp.B.Burrows,»Patents,EthicsandSpin«,str.240.

26

Usp.HelenaPaul,RicardaSteinbrecher,Hungry Corporations. Transnational Biotech Compa-nies Colonise the Food Chain, Zed Books,London2004.,str.22.

27

Pod izrazom »stacked gene event«misli seprvenstvenonagenetičkomodificiranjevišegenau jednojbiljci.Monsantood2009.go­dine ima na tržištu tzv. SmartStax usjeve,koji imajučakosamgenetičkimodificiranihsvojstava,otpornostinadjelovanjeherbicidai proizvodnju insekticida. Više o SmartStaxlinijiproizvodavidinahttp://www.monsanto.com.

28

Usp. Center for Food Safety,Monsanto vs. U.S. Farmers,http://www.centerforfoodsafety.org/files/cfsmonsantovsfarmerreport 11305.pdf.

29

Usp.DonaldBarlett,JamesSteele,»Monsan-to’sHarvestofFear«,Vanity Fair,5/2008.

30

Usp.CenterforFoodSafety,Seed Giants vs. U.S. Farmers, http://www.centerforfoodsa­fety.org.php53-2.ord1-1.websitetestlink.com/files/seed-giants_final_04424.pdf.

31

Usp.ibid.

32

Usp.ibid.

33

Usp.ibid.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma550

kaoidodatnitrošakzaDeltaPineuiznosuod82.281,75dolarazatroškoveodvjetnikai5.801dolarazaostaletroškove.34

PoljoprivrednikizsaveznedržaveTennesseetuženjeodstraneMonsantaiosuđennaosammjesecizatvorazbogtogašto jesakriozaprijateljakami­onpožnjevenogsjemenapamuka.Upresudi jestajalokakoje,osimkaznezatvora,dužanplatitiMosantupreko1,7milijunadolaraodštetezbogsvogprekršaja.35

DaMonsantonijeusamljenusvojojpraksigovoripodatakdajedruganajvećasvjetskasjemenarskakorporacijaDuPontunajmilanajmanje45istražiteljau2012.godini,kojisuistraživalipodatkeosjetviikupovinisjemenakanadskihfarmera.No,DuPontnestajesamonaovome:u2013.godiniproširujusvojedjelovanjenaSjedinjeneAmeričkeDržave,gdjedjelujetimod35istražiteljasistimciljem.36

SlučajMoea Parra, »čistača sjemena« iz Indiane, savršeno opisuje taktikukoju koriste biotehnološke korporacije. Poljoprivrednici koji žele sačuvatisjeme za ponovnu sjetvu trebaju pomoć »čistača sjemena«, koji posjedujuposebnuopremuskojomodstranjujupljevuikorovizpožnjevenogsjemena,tenatajnačinpripravljajusjemezaponovnusjetvu.MonsantojetužioParrazbog»pružanjapomoćiipoticanje«poljoprivrednikanačuvanjesjemenazaponovnusjetvu,takoštoimjepomogaoučišćenjusjemena.Parrnijeznaokojejesjemezaštićenopatentnimpravimaakojenije,budućidaneprovodigenetičkotestiranjesjemenakojemudonesuklijenti.Prijenegoštojeuopćestupionogomusudnicu,Parrjeimao25.000dolaratroškova.Visinaparnič­kihtroškovadovelajeParradotogadapristanenastrogeuvjetenagodbekojejepredložioMonsanto.Premavlastitompriznanju,Parrjeizgubiogotovo95postobivšihklijenatakojineželeimatinikakvevezesnjim,ustrahudaćeionibitituženiodstraneMonsanta.37

Osimštopoljoprivrednikeveže»tehnološkimsporazumom«,čimeihdovodeustalnuopasnostodpotencijalnepovredepatentnihprava,Monsantozahtije-vadaseuslučajupravnogsporasudskiprocesvodipredsudomuSt.Loui­su,38gdjesenalazisjedištetvrtke.39SličnozahtijevaikorporacijaPioneerusvojojverziji»tehnološkogsporazuma«,gdjenavodidaćesesvizahtjevire­guliratipremazakonimasaveznedržaveIoweidaćesesviparničnipostupcivoditiuWilmingtonu,Delaware.40

Nijenikakvočudoda se farmerinalazeunepovoljnompoložajuu slučajusudskog spora.Zbog toga sumnogi farmeri prisiljeni sklopiti izvansudskunagodbusMonsantom,sciljemokončanjasudskogpostupkaismanjenjapar­ničkih troškova.PremaMonsantovimvlastitimpodacima,do2006.godinesufarmeriplatiliizvansudskeodšteteuvisiniod85do160milijunadolara.41NisusvipoljoprivredniciustuknulipredprijetnjamaMonsantaiostalihbio­tehnološkihkorporacija.JedanodnjihjePercySchmeiser,čovjekkojijezbogsvojeustrajneinepopustljiveborbezaslobodupostaosimbolotporaprotivsamovoljekorporacija.

Monsanto protiv Percyja Schmeisera

PercySchmeiser,poljoprivrednikizzapadneKanade,bavioseuzgojemkon­vencionalneuljanerepice(canola),dokjednogdananijepoprskaokorovuzsvojepoljeRoundupom iprimijetiodamu jepoljekontaminiranogenetič­kimodificiranomuljanom repicom.Budući da je ostavljao svoje sjeme zasljedećusjetvu,cijelazalihasjemenazasjetvubilajekontaminirana.Usko­rogajeposjetiopredstavnikMonsanta,kojijeuzeo,beznjegovapristanka,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma551

uzorakusjeva.UusjevusuutvrdiliprisutnostgenetičkimodificiraneRoundup Ready uljane repiceotpornenaRoundup herbicid.Ako jeMonsantovage­netičkimodificiranauljanarepicaposijanabezplaćanjatehnološkenaknadeod38kanadskihdolarapohektaruipotpisanogugovoraizmeđuMonsantaipoljoprivrednika,slijeditužbazbogpovredepatentnihprava,čakiakosusegenetičkimodificirane biljke našle u polju slučajno, zbogprijenosa peludiilimeđusobneoplodnje.42MonsantojetužioSchmeiserasuduzbogpovredepatentnihprava.UsudskompostupkupresuđenojeukoristMonsanta,sudjeutvrdiodajeSchmeiserpravnoodgovoran,bezobzirananjegovutvrdnjukako jegenetičkimodificiranosjemeotpuhanounjegovopolje.Upresudipiše:

»Budućidanijebitnokakosesjemepoljoprivrednika,šumarailivrtlarakontaminiralogenetičkimodificiranimsjemenom,dalikrozmeđusobnuoplodnju,prijenosompeludiuzpomoćvjetra,pomoćupčela,direktnimprijenosomsjemenailiprilikomtransporta,uzgajivačvišeneposjedu­jesvojesjemeilibiljkupremapatentnomzakonuionipostajuMonsantovovlasništvo.Razinaonečišćenjanijebitna,dalijeupitanju1%ili2%,10%iliviše,sjemeibiljkeidaljepripadajuMonsantu.Nevažnojekakosedogodiloonečišćenjeiliodakledolazi.«43

Presudajepokazalasvuapsurdnostpatentnezaštitesjemenajerpologicisud­skepresudesvakosjemekojeslučajnopadneiizrasteugenetičkimodifici­ranubiljkupopatentnojzaštiti»čudesno«postajeMonsantovovlasništvo,apoljoprivredniknemanikakvapravananjega.PresudajekoštalaSchmeiseragubitkasjemenazasjetvu,koje ječitavživotskupljaoi istraživao(sijaojesvojesjeme,apremasudskojpresudimoraoga jeuništiti) ipotrošio jenasudsketroškovesvusvojuživotnuušteđevinu.44NevjerojatnozvučipodatakobjavljenučasopisuEcologist:»Korporacija(Monsanto)poslijejepriznalakakoSchmeisernijepribaviosjemeilegalno,alikakokažu, tonijenivažno.Onošto jevažnojestdaMonsanto tvrdikakojepronašaonekesvojegenetičkimodificiranebiljkeu jarkuuzSchmeiserovopolje (treba imatinaumukakobiljkenisupronađeneuSchmeiserovompolju),atoznačidajepoljoprivrednikpovrijediopa­tenttvrtke.«45

34

Usp.ibid.

35

Usp.DeniseCaruso,Intervention,HybridVi­gorPress,SanFrancisco2006.,str.136.

36

Usp.CentreforFoodSafety,Seed Giants vs. U.S. Farmers.

37

Usp.ibid.

38

Pojedini autori ovu činjenicu ističu kao pri­mjer pristranosti suda u slučajevima kojeMonsanto pokreće protiv poljoprivrednika,budućidajeMonsantojednaodnajvećihkor­poracijauSt.Louisu,štosucibaremnesvje­snoimajuuvidukadapresuđujuuslučajevi­mapovezanimasMonsantom.

39

Usp.CentreforFoodSafety,Seed Giants vs. U.S. Farmers.

40

Usp.ibid.

41

Usp.ibid.

42

Usp.PercySchmeiser,»GeneticContamina­tionandFarmers’Rights«,Synthesis/Regene-ration,29/2002.

43

Usp. Institute for Science in Society, Who Owns Life, Not Monsanto?,http://www.i-sis.org.uk/whoOwnsLifeNotMonsanto.php.

44

Usp.SoilAssociation,Seeds of Doubt. Nor-th American Farmers’ Experiences of GM Crops, http://www.soilassociation.org/Link­Click.aspx?fileticket=6lQJZLPalqo%3D&tabid=1326.

45

Usp. Edward Goldsmith, »Percy Schmeiser– theMan thatTookMonsanto«,Ecologist, 1.5.2004.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma552

Schmeiser vjeruje da je »Monsanto izgubio pravo na svoju ekskluzivnost(svojpatentkadajeizgubiokontrolunadsvojimizumom)«.46StručnjakzapoljoprivreduBrianHelweilironičnojekomentiraopresuduuovomslučajunasljedećinačin:

»Ovojeapsurdnasituacija,tojekaodavamnetkoodbacismećenavašuzemljuitadavasoptužizanjegovukrađu.«47

Nakongubitka sudskepresude,Schmeiser jeuputiožalbuVrhovnomsuduKanade.NiMonsantonijeostaomirannegoje,poredtužbezapovredupatent-nihprava,podigaojoš jednutužbu, tražećiodSchmeiseraplaćanjemilijundolaranaimesudskihtroškova,kazneinematerijalneštete.Zasvakislučaj,Monsanto jepodigao i treću tužbuprotivSchmeisera,ukojoj traži sudskuzabranustavljanjakućeipoljoprivrednemehanizacijepodhipoteku,čimeježelio prisiliti Schmeisera da odustane od tužbe jer neće biti umogućnostiplaćatitroškovesvojeobrane.MožeserećidajeMonsantoiskoristioslučajPercyjaSchmeiserakaotestpomoćukojegbividiokolikodalekomožeićiuzaštitisvojihpatentnihpravanaštetupravapoljoprivrednika.OtomejesvojemišljenjeizrekaoSchmeiser:

»UjednomtrenutkuMonsanto je imao19odvjetnikanasudu,a jasamimao jednog.Ovdjegovorimoozastrašivanju.«48

SchmeiserjeupostupkupredVrhovnimsudompostavionekolikovažnihpi­tanja:49

– Moguliživiorganizmi,sjemenke,biljke,geni,uključujućiigenečovjeka,bitiuvlasništvuizaštićenikorporativnimpatentimanaintelektualnovlas-ništvo?

– Moguligenetičkimodificiranasvojstvaubiljci50postatištetnikorov,kojiondapostajeotporannadjelovanjeherbicidaipostajesuperkorov?

– Mogu lipravapoljoprivrednikadauzgajajukonvencionalne iliorganskeusjevebitizaštićena,posebnoorganskiusjevi?

– Mogulipoljoprivrednicizadržatisvojestaropravočuvanjasjemenaidaljeihrazvijatiakotožele?

– Tkojevlasnikživota?Imaliitkopravo,biotopojedinacilikorporacija,patentirativišiživotnioblik?

Odgovorenapitanjakoja jeSchmeiserpostaviopredVrhovnimsudomjošuvijektražimoitimesenastavljaborbaizmeđusvemoćnihkorporacijaionihsdrugestrane,kojauključujepoljoprivrednike,aktiviste,nevladineudrugeisvekojiseprotivesvemoćikorporacija.Vrhovnijesud2004.godinedoniopresuduukojojstojidajeSchmeiserkrivzbogpovredepatentnihprava,nobudućidasenijetimefinancijskiokoristionijetrebaoplatitiMonsantovesudsketroškove.Ovapresudaizazvalajeveli­kupozornost,budućida je još jednompotvrđenaapsolutnazaštitapatentnihpravanagenetičkimodificiranosjeme.Ključniproblemupresudi,zbogkojejeSchmeiserizgubiospor,postotakjekontaminacijegenetičkimodificiranogsjemenaupolju.Monsanto tvrdida jeuuzorkukoji jeneovlaštenouzet saSchmeiserovogpoljaotkrivenadevedesetiosampostotnaprisutnost51genetič­kimodificiranogsjemena.Schmeisernevjerujeutoitvrdidajenjegovosjeme,okojemjeriječ,bilopunoljuskisjemena,dokjeonokorištenokaodokaznasudubiločisto.52Bezobziranapostotakkontaminacije,ostaječinjenicakojupriznajuiMonsantoisud,daseSchmeisernijefinancijskiokoristiogenetičkimodificiranimsjemenom,budućidapoljaniješpricaoherbicidomRoundup.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma553

NakonpresudeVrhovnogsudaSchmeiserjeimaoproblemkakoseriješitige­netičkimodificiranogsjemenakojejeostalonapolju.TražiojeodMonsantadauklonisvojuimovinu(genetičkimodificiranosjeme)snjegovogpolja.IzMonsantasumuposlalipotvrdanodgovoruzuvjetdapotpišeugovorotajno­stikojionniježeliopotpisati.KadajeSchmeiserrekaokakoćeonočistitige­netičkimodificiranosjeme,izMonsantasumuporučilidajeupitanjunjihovaimovinaidajenemožeuklanjatibeznjihovesuglasnosti.NakrajujeSchmei-seruzpomoćsusjedaočistiopolje,platio640kanadskihdolarasusjedimazapomoćiračunposlaoMonsantuzahtijevajućiodnjihplaćanjeračuna.Budućida izMonsanta nisu željeli platiti račun, Schmeiser ih je tužio sudu.Ovatužbaizazvalajevelikumedijskupozornost.SudsesložiosaSchmeiserovimzahtjevomipredstavnikMonsantamoraojeplatitiračunod640dolara,tejoš20dolarasudskihtroškova.53Schmeiserjekomentiraopresuduriječima:

»Ovojebilavelikapobjedanesamozanasnegoizasvepoljoprivrednikeširomsvijetajerjenapravljenpresedanpremakojemkorporacijamorasnositiodgovornostzaonečišćenjeiplatititroškovečišćenja.«54

PercySchmeiser jepostaoprvipoljoprivrednikupovijestikoji jeuspješnotužioMonsantozbogodgovornostizaštetukojujenapravilogenetičkimodi­ficiranosjeme.Cijelijepostupakukonačnicitrajaogotovodesetgodina,odprvepresudedokonačneSchmeiserovepobjede.

Sporazum Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights (TRIPS)

Svjetskatrgovinskaorganizacija(WorldTradeOrganization–WTO)donijelajesporazumozaštitiintelektualnogpravavlasništva(Trade­Related Aspects of Intellectual Property Rights–TRIPS),kojijestupionasnagu1995.godineiobavezujući jezasvezemlječlaniceWTO-a.TRIPSjeosmišljensciljemolakšavanjaprodajekorporacijama,posebnoprodajegenetičkimodificiranogsjemena,usjevaihranenaglobalnojrazini,neovisnoodržavnimgranicama.TRIPSostajekamenspoticanjazazemljekojesuzabrinutezbogmogućnostidazemljekojeimajurazvijenubiotehnološkuindustriju,poputSjedinjenihDr­žava,iskoristeTRIPSkakobipreuzelitržištesjemenaiostalihroba.Kritičarismatrajukakoovajsporazumpotičepljačkuresursazemaljaurazvojuodstra­nebiotehnološkihkorporacija,budućidajeefektivnoglobaliziranapatentna

46

Usp. P. Schmeiser, Genetic Contamination and Farmers’ Rights.

47

Usp.AndyRees,Genetically Modified Food. A Short Guide for the Confused,PlutoPrees,London2006.,str.88.

48

Usp. Institute for Science in Society, Who Owns Life, Not Monsanto?.

49

Usp.ibid.

50

Ovdje se Schmeiser referira na slučaj, kadanekebiljke,primjericegenetičkimodificiranasoja ostane na polju nakon sjetve i sljedećesezoneisklijaapoljejezasijanodrugomvr­

stomusjeva.U tom slučaju genetičkimodi­ficirana soja,budućida jeotpornanadjelo­vanje herbicida postaje korov jer šteti rastunovogusjeva.51Monsantujeovobioključniargumentutvrd­njikakojeSchmeisernamjernosijaonjihovsjeme, iako sudska presuda naglašava kakovisinaonečišćenjanijeuopćebitna.52Usp.P.Schmeiser,Genetic Contamination and Farmers Rights.53Usp. Institute for Science in Society, Who Owns Life, Not Monsanto?.54Ibid.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma554

zaštitakojadajebiotehnološkimkorporacijamapravodazaštitesvojizum(atojegenetičkimodificiranosjeme)usvimzemljamačlanicamaWTO-a,itona20godina.Ovajsporazumdajekorporacijamapoticajdaprisvoje(piratiziraju)ipatentirajuvrstesjemenakojesulokalnipoljoprivrednicigeneracijamarazvi­jali.Korporacijećemonopoliziratiiprodavationoštojenekadbiloslobodno,pravočuvanjasjemenaodsjetvedosjetve.Posljedicaovogkorporativnogmo­nopolauništitćeraznolikostusjevaierodiratipravapoljoprivrednika.55

VandanaShivaprimjećujekakojeprijeTRIPS-sporazumasvakadržavaima­lasvojzakonozaštitiintelektualnogpravavlasništva,kojijebioprilagođennjihovimetičkimisocio-ekonomskimuvjetima.NavodiprimjerIndijekojausvomzakonuozaštitiintelektualnogpravavlasništvaisključujemogućnostpa­tentiranjalijekovaihranesciljemsprečavanja»profitiranjanaživotuismrti«.56Kolikojeovajsporazumvažanzasvakodnevniživotmilijunaljudi,posebnoonihkojiživeuzemljamaurazvoju,najboljeopisujuriječiVandaneShiva:»TRIPSjesporazumkojićenajvišeutjecatinaljudskapravanahranu,zdravlje,stanovanjeikreativnostukontekstuglobalizacije.Onkonačnoograđujejavnuizajedničkudomenu,obojekaodomenukulturneisocijalnekreativnostiiproduktivnosti,kaodomenugdjesujavniinteresiljudskapravanaosnovnepotrebepoputzdravljaiprehranezaštićeni.«57

Ambasadorizjedneafričkezemlje,nasusretuSvjetsketrgovinskeorganiza­cijeuSeattleu1999.godine,rekaojedaćeTRIPS:»…stvoritipotencijalzakatastrofalnesukobeizmeđutehnološkinaprednihimanjetehnološ­kinaprednihzemalja.Toćeugrozititradicionalnapravapoljoprivrednikailokalnihzajednicadiljemsvijeta.«58

KristinDawkins,analitičarkasInstituteforAgricultureandTradePolicy,or­ganizacije koja se protivi sve jačemutjecaju korporacija na poljoprivredu,jezgrovitojeartikuliralastavprotivljenja:»Intelektualnapravavlasništvadajuizumiteljimamonopoluzamjenuzanjihoveizumekojisukorisnizadruštvo,privilegijkojiSjedinjeneAmeričkeDržavetumačekaopravokorporacijadaprivatizirajubiljke,životinjeidrugeoblikeživota.Monopolističkakontrolabiljakadoprinosiuništenjusigurnostiopskrbehranomiistraživanjakojasevršeujavnesvrhe,kaoigubitkubio­loškeraznolikostiizdravljaokoliša.Gotovosvesvjetskenacijeizgubilesusvojepravodaodre­deravnotežuizmeđuprivatneijavnedobrobitiidatimezadovoljesvojenacionalnepotrebe.Umjestotoga,onemorajubitiuskladusjednimmeđunarodnimstandardomkojijedizajnirantakodaotvorinjihovatržištainteresimameđunarodnihkorporacija.«59

TRIPSjetakođerproširioopsegpatentiranjanaživotneoblike,iakousamomtekstu,učlanku27.3(b),piše:»Članicemogutakođerizuzetiodpatentiranja:(b)biljkeiživotinjeosimmikroorganizama,aubitiibiološkepostupkezaproizvodnjubiljakailiživotinjaosimne-biološkihimikrobiološkihpostupaka.Međutim,članicećepružitizaštitubiljnihvrstabilopatentimailiučinkovitimsui generissustavomilikojomkombinacijomnjih.OdredbeovogpodstavkabitćepreispitanečetirigodinenakondanastupanjanasnaguSporazumaSvjetsketrgovinskeorganizacije.«

PrematumačenjuVandaneShiva,ovajčlanakprisiljavadržavenapromjenuzakonaopatentiranjukakobiseuvelipatentinaživotizakonodavnezaštitebiljnihvrsta.Prvidiočlankabavisepatentiranjemživota.Naprvipogled,toizgledakaodačlanakgovorioisključenjubiljakaiživotinjaodmogućnostipatentiranja.Međutim, izrazikaoštosu»osimmikroorganizama« tebiljkeiživotinjeproizvedenepomoću»ne-bioloških imikrobiološkihpostupaka«činepatentiranjemikroorganizama,biljakaiživotinjagenetičkiminženjerin­gommodificiranihorganizamaobaveznim.Budućidasumikroorganizmiživiorganizmi,činećinjihovopatentiranjeobaveznimdolazimodoonogaštoShi­vazove»skliskimterenom«kojivodidopatentiranjasvegaživota.60

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma555

SpomenimoizanimljivostdajeKomisijazapravaintelektualnogvlasništva,zaduženazapisanjetekstaTRIPS-sporazuma,bilasastavljenaodpredstavni­ka13vodećihkorporacijaizSAD-a,uključujućiMonsantoiDuPont.61JamesEnyart,predstavnikMonsantautojkomisiji,osvojojulozikaže:

»Našatrilateralnagrupabilajeustanjuizzakonanaprednijihzemaljaizvućiosnovnonačelozazaštitusvihoblikaintelektualnogvlasništva.UmjestodasvojezamisliprodajemokodkućeotišlismouŽenevu,gdjesmosvojdokumentpodnijeličlanovimatajništvaGATT-a.62Takođersmoiskoristiliprilikudagapokažemopredstavnicimamnogihzemaljakoje imajusjedišteuŽenevi.OvoštosamvamupravoopisaoapsolutnojebezpresedanauGATT-u.Industrija jeshvatila najveći problemmeđunarodne trgovine. Pronašla je rješenje, svela ga na konkretanprijedlogiprodalaganašojiostalimvladama.Industrijaisvjetskitrgovciistovremenosuigraliulogubolesnika,dijagnostičarailiječnikakojipropisujelijek.«63

NijenikakvočudodajeTRIPSnapisanizrazitoukoristmultinacionalnihkor­poracija,kojenisugubilenitrenutkauiskorištavanjuprednostikojeondono­si.Do2001.godineostvarilesupatentnapravanatisućepatenatanausjevezahranu,štopotvrđujepodatakkakosvegašestkorporacijakontrolira74%svihpatenatanagenetičkimodificiraneusjeve.64Rasttržišnogudjelanastavljaseidanas.Takosuu2011.godinitrinajvećekorporacije(Monsanto,DuPontiSyngenta)nasvjetskomtržištusjemenadržaleudiood53,4%,zarazlikuod1996.godinekadasudržale22%.65

PoznatikolumnistGuardianaGeorgeMonbiotusvojojjekolumnioopasno­stimagenetičkimodificiranihusjevaihraneistaknuonajvećuopasnost:

»Glavni problem, stalno i namjerno ignoriran od strane vlasti,mnogih znanstvenika, većinemedija,jestkorporativnopreuzimanjelancaopskrbehranom.Patentiranjemumetnutihgenaitehnologijepovezanesnjom,kupovinomkonkurentskihprodavačasjemenjaicentarazauzgojsjemena,biotehnološkekorporacijemoguvršitinadzornadusjevomusvakojfaziproizvodnjeiprodaje.Poljoprivrednicisutimesvedeninakooperante.Toćeimatiporažavajućiutjecajnasigurnostopskrbehranomusiromašnomsvijetu:hranajeuklonjenaizlokalnemrežetržnica,atimeiizustalokalnihljudi.Umjestotoga(hrana)težipremaizvorimačvrstevalute.Ovajjeproblemdodatnokomplicirančinjenicom(štojejošjedanproblemkojijetrajnozanemaren)da

55

Usp. A. Rees, Genetically Modified Food,str.20.

56

Usp.VandanaShiva,»TRIPS,HumanRightsandthePublicDomain«,The Journal of World Intellectual Property,7(5/2004),str.670.

57

Ibid.,str.665.

58

D.Caruso,Intervention,str.136.

59

KristinDawkins,»IntellectualPropertyRightsandPrivatizationofLife«,Foreign Policy in Focus,4(4/1999),str.5.

60

Usp.V. Shiva, »TRIPS, Human Rights andthePublicDomain«,str.666.

61

Usp. A. Rees, Genetically Modified Food,str.20.

62

General Agreement on Tariffs and Trade(GATT)–Opći sporazum o carinama i trgovi-ni.GATTjeimeđunarodnaorganizacijaimul­tilateralniugovor,sasjedištemuŽenevi,čijijetemeljniciljsmanjitiiliukloniticarineidrugeprepreketrgoviniteliberaliziratisvjetskutrgo­vinu.GATT je forumza rješavanjemeđuna­rodnihtrgovinskihsporovaodržavanjemkru­govapregovora.GATT,kaosporazum,reguli­rameđunarodnetrgovinskeproblemekaoštosu kvantitativna ograničenja, antidampinškemjere, izjednačujućecarine,uvoznedažbine,carine(customs duties)isubvencije.

63

Usp. J. Rifkin, Biotehnološko stoljeće, str.69–70.

64

Usp.H.Paul,R.Steinbrecher,Hungry Cor-porations,str.34.

65

Usp.ETCGroup,Gene Giants Seek »Philan-throgopoly«, http://www.etcgroup.org/sites/www.etcgroup.org/files/ETCCommChari­tyCartel_March2013_final.pdf.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma556

jevećinapovršinapodgenetičkimodificiranimusjevimanamijenjenaproizvodnjihranenezaljude,većzaživotinje.«66

TRIPSjeizglasankakobiseučinkovitoproširilapatentnazaštitaširomsvije­ta.UpraksisepokazalokakograđanimnogihdržavapružajuotporuvođenjuTRIPS-auzakonodavstvosvojihdržava.Kakobiosiguralebiološkuzaštitupatentnihpravanasvojegenetičkimodificiranosjeme,korporacijesuizumiletzv.terminator­tehnologiju.

Terminator-tehnologija kao »konačno rješenje« problema patentne zaštite genetički modificiranih usjeva

Uožujku1998.godineMinistarstvupoljoprivredeSjedinjenihDržavaitvrt­kiDelta&PineLandzajednojeodobrenprviodmnogobrojnihpatenatauSjedinjenimDržavamazagenetičkusterilizacijusjemenaili,kakosumedijitoprozvali,»terminator-sjeme«.67Biotehnološka industrijaovu tehnologijunaziva»tehnološkomrestrikcijomupotrebegena«(genetic use restriction te-chnologies–GURT);patentbroj5,723,765opisujestvaranjegenetičkimodi­ficiranebiljkečijipeludilisjemepostajusterilnikadaseotpustitoksinkojegaispuštagenizbakterijetlaBacillus amyloliquefaciens.KolikusuvažnostpridavaliovojtehnologijinajboljegovoriizjavadirektoraDelta&PineLandMurrayaRobinsonakojijerekao:

»Miočekujemodaovanovatehnologijaimaglobalneimplikacije,posebnonatržištimazemaljakojenemajuzakoneopatentiranjuilisuimtizakonipreslabi.Soko1,4milijardeljudikojisuovisniočuvanjusjemenazasjetvu, terminator-tehnologijaobećavanagraditi tvrtkuDelta&PineLandsotvaranjemsvjetskogtržištasjemenaprodajigenetičkimodificiranogsjemenausjevakojefarmerisadačuvajuisamiponovnosiju.«68

Potpredsjednik kompanijeDelta&PineLand,HarryCollins, omotivu zarazvijanjeovetehnologijekaže:

»Razvoj sustavazaštitekoji sekoristikodsamooplođujućihusjeva jest znanstveninapredakkojićedatisjemenarskimtvrtkamanačindapravednopovratefinancijskaulaganjakojavodedobudućihulaganjauistraživanjeiukonačnicipoboljšavaprihodsamihpoljoprivrednika.Spo­sobnostdasespriječivišestrukokorištenjeodjednekupnjepoboljšanihsortisamooplođujućihusjevabitćeodkoristisvjetskojpoljoprivrednojzajednici,osiguravajućipoljoprivrednicimausvimdijelovimasvijetaprilikudadijeleprednostipoboljšanogsjemenazasjetvu.Stoljećimastarapraksačuvanjasjemenaustvarnostijevelikinedostatakzapoljoprivredniketrećegsvijeta,kojinenamjernoostajuprepuštenizastarjelimsortamasjemena,bašzbogtogaštoizabiru‘lakšiput’čuvanjasjemena,umjestodasijunove,rodnijevrste.«69

Izovejeizjavevidljivasvaarogancijapobornikaovetehnologije,premači­jemmišljenjutisućljetnapraksačuvanjasjemenazasjetvupostajesmetnjomnapretkuirazvojutehnologije,iakojeuistovrijemejedinismisaoovetehno­logijesamouzaštitivlasničkihpravavlasnikapatenata.Pravusvrhurazvojaovetehnologijeizrekaojejedanodnjenihizumitelja,genetičarMinistarstvapoljoprivredeSjedinjenihDržavaMelvinOliverriječima:

»NašajemisijazaštitapoljoprivredeSjedinjenihDržava,kakobismobilikonkurentnijiusrazusastranomkonkurencijom.Beztoga,nemanačinadazaštitimotehnologiju.«70

Ulistopadu1999.godineMonsantoiAstraZenecaodgovorilisunameđuna­rodnipritisakjavnostitakoštosujavnoobznanilikakonećekomercijaliziratiterminator-tehnologiju.No do 2000. godine sve velike biotehnološke tvrt­keosiguralesusebipatentnuzaštitunanekuvrstuterminator-tehnologije,atvrtkaDelta&PineLand,kojuje2006.godinekupioMonsanto,nastavilajerazvijatiovutehnologijuunatočprotivljenjujavnosti.71

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma557

Naravove tehnologije izazivavelikuzabrinutostkod javnosti,ali isto takosluži u političke svrhe u demonstriranju mogućnosti koje pruža modernabiotehnologijautransformacijipoljoprivrede.Takođerjepokazateljkontra­diktorne dinamikemodernog kapitalizma.Ojačana redukcionističkom filo­zofijom,biotehnologijasebepromovirakaostvoriteljaživota,nepovratnojeopredijeljenazasmrtživihbića,ljudimasteriliziraidemontiraprirodniokoliš

kakobiimgamoglaprodatikaokorporativniizum.NethDañoizfilipinskeekološkeudrugeSEARICEopisujeprijetnjuterminator-tehnologijezapoljo­privrednikeriječima:»Miradimosapoljoprivrednicimakojikupekomercijalnuverzijusjemenainakonpetgodinasjeme je tolikopromijenjenoda jepotpunoneprepoznatljivo svojim tvorcima.Ženeodabirunajboljesjemesvakegodineitijekomvremenarižasesamaprilagodinaekosustavimanja(gdjejeposijana).Ženetakođerkrižajukomercijalnevrstesdrugimsojevimarižekakobiuzgojilelokalnoprilagođenosjeme.Terminator-sjemebimoglostatisvemutomenakraj, tepovećatiuniformiranostiranjivostusjeva.Onopredstavljaprijetnjukulturidijeljenjaizamjenesjemenakojuvodeprvenstvenožene.«72

Pristaše biotehnologije zanimljivo opravdavaju upotrebu ove tehnologije.Prema njihovom tumačenju, ova će tehnologija spriječiti neželjeno širenjegenetičkimodificiranihusjevakrozpotencijalnokrižanjegenasdivljimsrod­nicima.Ovojenačindasezaštitiintelektualnaimovinanezadirućiprevišeu građanske slobode farmera.Terminator-tehnologija omogućuje učinkovitnačinzaštitepatentnihpravaiintelektualnogvlasništvaodnedozvoljenogko­rištenja,čakitamogdjesupatentnapravanedostupnailisenemožeosiguratizaštita.Ikaozadnjiargument,pristašenaglašavajudaterminator-tehnologijaneutječetolikonagrađanskeslobodepoljoprivrednikakaougovorokorište­njutehnologije,73čimedirektnopriznajukakougovorokorištenjutehnologi­jeugrožavaslobodanizborpoljoprivrednikainjihovugrađanskuslobodu.Umnogimnerazvijenimzemljamanametanjegenetičkimodificiranihusjevadoživljavasekaojednanovavrstakolonijalizmaiimperijalizma.Zaključu­jemoriječimakanadskogpoljoprivrednikaikritičaragenetičkimodificiranihusjevaBrewsteraKneena,kojioovomeproblemukaže:»Nesmijemobitinaivniivjerovatidajenamjeramodificiranjasjemenaizauzimanjazemljeutomedasenahranisvijetispasiokoliš.Pravajenamjerastećikontroluistvoritiovisnost.Poputsvihimperijalnihikolonijalnihnastojanja,njihovajesvrhastećimogućnostiskorištavanjare­sursaizkoloniziranihpodručjailjudiukoristimperijalnihsnaga.Jedinanovostusvemuovomejedasuimperijalnesnagedanaskorporacije,anekaonekoćdržave.«74

66

Usp.GeorgeMonbiot,»Let’sdoaMonsan­to«,Guardian, 10.6.2003.

67

Izraz »terminator-sjeme« (terminator seeds)prviputjeupotrijebilakanadskanevladinaudru­gaRAFIusvomeizvještaju,ukojemjejavnostupozorilanapostojanjeovetehnologije.

68

Usp.FinnBowring,Science, Seeds and Cy­borgs, Verso,London2003.,str.113–114.

69

Brewster Kneen, Farmageddon. Food and the Culture of Biotechnology, New SocietyPublishers,GabriolaIsland1999., str.14.

70

Ibid.,str.15.

71

Usp. ETC Group, Terminator: The Sequel,http://www.etcgroup.org/sites/www.etcgro­up.org/files/publication/635/01/etcomm95_tsequel_11june07.pdf.

72

Ibid.

73

Usp. JackWilson, »Intellectual PropertyRi­ghts inGeneticallyModifiedAgriculture«, u:DavidCastle,MichaelRuse (ur.),Genetically Modified Foods. Debating Biotechnology,Pro­metheusBooks,NewYork2002.,str.156–157.

74

Usp.B.Kneen,Farmageddon,str.180.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(543–558)

I.Kelam,Patentnapravanagenetičkimodi-ficiraneusjevekaonovioblikkolonijalizma558

Ivica Kelam

Patent Rights to Genetically Modified Crops as a New Form of Colonialism

AbstractThe intention of this paper is to point out that the verdict of the United States Supreme Court in the case of Diamond vs. Chakrabarty allowed patenting of life forms. With this verdict, biotech corporations were given a boost in patenting and marketing their products, primarily geneti-cally modified crops. The possibility of patenting life forms, from plants and animals to human genes, has caused a host of new ethical dilemmas. This paper explores the question of patent law in its complexity. Patent protection has enabled the disproportionate power of biotech corpora-tions in relation to farmers, as evidenced in many lawsuits that the biotech corporations, led by Monsanto, have launched against farmers. Special attention is paid to the court case between Monsanto and Percy Schmeiser, which clearly delineates all the ethical dilemmas that genetic modification technology brings. TRIPS Agreement is an attempt to harmonize the legislation of the World Trade Organization (WTO) Member States with the corporations’ needs and desires of protecting patent rights. Terminator technology was created by biotech corporations as a res-ponse to patent infringement of their genetically modified seed. By analysing the development of patent protection, this paper indicates the trend of biotech corporations’ domination not only in the market, but also in the structure of the society. The technology of genetic modification, according to the interpretation of several authors, is becoming a new kind of imperialism.

Key wordspatentrights,corporations,Monsanto,PercySchmeiser,terminatortechnology,colonialism,TRIPS,WTO