PACS IV

PACS (Picture Archiving and Communication System IV

RIS (Radiology Information System)

PACS
Primjena novih tehnologija, potencirana naglim razvitkom dijagnostikih aparata, koji su u posljednjih nekoliko godina doveli do pojave ogromnog broja dijagnostikih informacija, u vidu aksijalnih, sagitalnih i koronalnih presjeka, sa odreenim sekvencama, dovela je do hiperprodukcije koritenja filma, skoro na svakom dijagnostikom aparatu, a sve u cilju biljeenja dijagnostikih informacija.

PACS
Poreenja radi, dovoljno je spomenuti razliku izmeu CT-aparata prije nekoliko godina i danas.Klasini CT-aparat proizvodio je u velikom vremenskom razmaku malu koliinu presjeka, tj.snimaka (filmova).Sama manipulacija, oitavanje slika, potreba arhiviranja istih, nisu traile puno vremena i prostora.

PACS
Danas je situacija dramatino promijenjena.Vieslojni CT (MDCT) ureaji, po pacijentu proizvode stotina do nekoliko hiljada snimaka u kratkom vremenskom periodu, koje nije mogue jednostavno oitavati, oznaavati kao serije s moguom ili otkrivenom patologijom, niti arhivirati na to uinkovitiji nain.

PACS
Velika proizvodnja snimaka u dijagnostikim aparatima, nuno dovodi do printanja velikih koliina filmova, kako bi se omoguila kvalitetna dijagnostika. Nunost printanja dovodi do drastinog poveanja trokova, a svakim danom se poveava potreba za daljim arhiviranjem sve veeg broja snimaka.

PACS
Cilj svakodnevnog rada u radiolokoj dijagnostici je da se mogunost eventualnih greaka svede na minimum.PACS u medicini je kompjutersko ili mreno storniranje (pohranjivanje), obnavljanje i proirivanje, distribucija i prezentacija snimaka. Medicinske slike se pohranjuju u nezavisni format.

PACS
Najei format slike je DICOM (Digital Imaging and Communications in Medicine).Principi PACS-a se prvi put spominju i opisuju 1982.Kardiovaskularni radiolog Dr.Andre Duerinckx je 1983.objavio da je prvi put upotrijebio termin PACS 1981.godine.

PACS
PACS je prvi put instaliran u Hammersmith Hospital u Londonu kao prva digitalno-filmovana bolnica u Velikoj Britaniji.Veina PACS sadri snimke iz razliitihmedicinskih grana ukljuujui ultrazvuk, magnetnu rezonaciju, pozitron emisionu tomografiju (PET), kompjutorsku tomografiju, endoskopiju, mamograme i rentgenske snimke sa digitaliziranih rtg aparata.

PACS
PACS je zamijenio hard-copy bazu, kao klasino filmsko arhiviranje.U razvitku tehnologije i ekspanziji brojnih mogunosti, kao to su edukacija na distancu, teleradiologija-teledijagnoza, PACS sve to prua i realizira svojim kapacitetom. S manjom cijenom kotanja ovakvog digitalnog pohranjivanja, PACS sustav sve vie potvruje svoju neophodnost i nezamjenljivost, opravdava cijenu kotanja i omoguava veliki prostor za arhiviranje.

PACS
Tipina PACS mrea sadri centralni server. Potpuni PACS sustav sadri multiple modalitete, a u interfejsu je sa postojeim hospitalnim informacijskim sistemom:bolniki informacijski sistem(HIS), i radioloki informacijski sistem (RIS) kao i sa internetskom mreom.

PACS
Moderna radiologija podrazumijeva digitaliziranje slike, tako da se svaka snimka pacijenta, putem PACS-a pojavljuje u digitalnoj formi koju radiolog oitava na monitoru.

RIS (Radiology Information System)
Radioloki informacijski sistem koristi se u radiolokim odjelima za pohranjivanje, manipulaciju i distribuciju pacijentovog nalaza.RIS sadri osnovne podatke o pacijentu, anamnezu, ranije bolesti, zakazane preglede, dosadanje nalaze (napisane direktno na klinici ili bolnici ili pisane putem faksa ili mail-a.)

Digitalna radiografija
Danas je mogue kompjuterizirati (digitalizirati) sve klasine rtg aparate.Kompjuterska tehnologija omoguava dobivanje rentgenske slike metodom digitalizacije informacija na osnovu matematikih algoritama, konvezijom analogne u digitalnu sliku.

Primjena kompjuterske tehnologije u klasinoj radiologiji daju novu dimenziju kvalitete ovoj grani medicine.Osnovna razlika u odnosu na klasine radiografske metode jeste u tome, to se ovdje umjesto rtg filma, kao detektora x-zraka, koristi specijalni elektronski detektor.Ovisno o intenzitetu x zraka, elektronski prijemnik alje elektrine signale u kompjuterski dio ureaja.

U njemu se vri konverzija primljenih signala u digitalnu sliku. Zahvaljujui njemu mogu se vriti razliite varijacije u manipulaciji slikom
prikazati slike na monitoru PC raunara,

rekonstruirati slike u razliitim pozicijama slikanja,

pohranjivanje slike u memoriju raunara,

mjerenje razliitih udaljenosti detalja na slici,

brojano prikazivanje optikih karakteristika slike.

Metodom digitalne radiografije, slika se moe dobiti na dva naina:metodom direktne digitalne radiografije i metodom indirektne digitalne radiografije.

Direktna digitalna radiografija
Sustav za izvoenje direktne digitalne radiografije sastoji se iz tri komponente:
1.izvor x-zraka

2.detektorski sustav (ine detektorski prijemnik i elektronski pojaiva slike)

3.sustav za vizualizaciju slike (AD konverter-pretvara koji konvertira izlazni signal prijemnika u digitalni zapis).

Indirektna digitalna radiografija
Metodom indirektne digitalne radiografije, dobivena slika se prikazuje na rtg filmu.Metoda izvoenja je veoma slina metodi direktne digitalne radiografije.Razlika je u postupku naknadnog tehnolokog procesa, kojim se slika, dobivena digitalnim postupkom, prenosi na rtg film.

Da bi se to postiglo, instalira se multiplikator, preko koga se analogni signal pretvara u digitalnu informaciju.Digitalna informacija se kompjuterski obrauje. Preko dopunskog konvertera, digitalni signal se rekonvertira u analogni zapis, koji kao svjetlosni snop osvjetljava povrinu rtg filma i stvara klasinu latentnu sliku, koja se nakon hemijske obrade eksponiranog rtg filma pretvara u klasinu rtg sliku.

Slika dobivena metodom klasine indirektne radiografije moe biti sauvana u memoriju raunala i sa njom se dalje mogu obavljati razliite manipulacije. Metoda indirektne digitalne radiografije ima izvijesne prednosti u odnosu na direktnu metodu. Vea kontrastnost rtg slike na filmu u odnosu na sliku na monitoru, ukazuju da je mogunost percepcije detalja vea.

Documents

PACS IV