P. Matkovic, Putovanja po Balkanskom poluotoku XVI. vieka 7,8,9, Rad JAZU 84 (1887).pdf

8/14/2019 P. Matkovic, Putovanja po Balkanskom poluotoku XVI. vieka 7,8,9, Rad JAZU 84 (1887).pdf

1/57


2/57

,

mi nije polo za rukom skloniti dotienike na ta] posao. Budu

da je Dernscliwammov putopis dolazio na red mojih raz prav ljanj,zamolili prof. Emlera na ime nae akademije, da dade rukopis

prepisati, a na lan g. J o s . J ireek obree podupirati izdanje svo-

jimi biljekami ivotu putopisca. Prof . Emie r obree ne samo

da e prepisivanje nadzirati, nego da e priepis s izvornikom

poredbi ; ini se, da posao nije obavl jen ; zato mi val ja razprav-

ljanje Bus bekovu i Derrischwammovu putopisu dotle odgoditidok se potonji putopis neprepie, odnosno na svietlo neizda. Osim

pomenutih putopisa, Bus be ka i Dernsehwama, medju Vraniev im

i Seydlitzevim putopisom nisam nigdje u tr ag uao putovanju po

Balkankom poluotoku, o koj em bi se bio sauvao putopis. Martin

Crusius navodi medju carskimi poslanici, koji su X V I . stoljea u

Carigrad putovali i lberta Vuys, Belgijanca, g. 1 5 6 3 1 ali Hammer,koj j e poznavao spise car. pos lanika A. V ys sa iz tajnoga arkiva i

citira jih, i koj sc za tadanje putopise u Car igrad vrlo interes irao,

nigdje nespominje medju A. Vyss ovi izv je taj i i drugimi pismi.

njegova putopisa. 2 IT ostalom udimo se, to se posije Gewaya

nije ni tko naao, koj bi na svjet lo iznio iz taj noga arkiva bekoga

historijsku gradju odnoseu se na ca rs ka poslanstva u Carigrad,

moda bi se ipak kakav putopis ili to slina medju onimi izpra-

vami nalo.

Ovaj put su na redu tri putopisa, da ih razp ravim, naime Mel

chiora Seyd li tza od g. 1 5 5 6 5 9 neznana putopisca od g. 1 5 5 9 6 0i itinerari cars koga kurira J ak o va Bet ze ck a od g. 1 5 6 4 7 3 .

Premda ovi putopisi u znanstvenom pogledu nisu tako znameniti,

kao njekoj i predjaniji , valja je dno s drugim uzeti, kao to se prua;

j e r vrlina putopisa visi naravi putopisaca i njihovoj obrazova-nosti. U ostalom ni ovi putopisi nisu bez svake ciene; j er u njih

ima takodjer podataka koji e prejanje putopise mjestimice

razsvietliti, a gledom na puteve, koj imi se onda putovalo, znatno

jih popuniti.

Martini Crush Turco-graeciae libri oeto; Basilea 158 4, p. 48 4.

Hammer, Gesch. III , 36 2, 40 0, 4 0 1 , 43 5, 50 9, 51 1 , 51 2, 76 7.


3/57

V I I

Putovanje Melchiora Seydlitza g 1 5 5 6 5 9

Melchior pl. Seydli tz iz Niklasdorfa i Wi rb en a u Slezkoj, Wo l f

pl. Oppersdorf, Niko la pl. Reidburg i Morie pl. Altmannshausen

kre nue iz Vra ti sl ave 3. svibnja 15 50 . na put u Palestinu, j l a j o -hode sv. mje sta . Dospj evi u Mletke , ukrcae se 7. lipnja s mno

gimi drugimi pobonimi putnici i odplovie putem Pale stine.

Prispjevi sre no u Je ru so li m i obavivi ondje i u obljinjih svetih

mjestih svoju pobonost zapute u Ramleh. Medjutim se putem

sgodilo, da su Malt ezi (vitezovi) u isto vrieme njekoje selo blizu

Ramla napali, oplienili i do 70 stanovnika u robl je odveli. Na to

se raznio krivi glas, da su to nedjelo poinili hodoastnici, koje

su u Ramlu umah utamniili. Odovud odvedoe j i l i okovane u

Damask, da j i m tamonji paa sudi. Tu se za nevoljnike zauzme

mletaki konzu l; al ne mogae izhoditi jim slobode, nego skloni

pau, da jih odaalje sultanu u Cari grad . Kre nuv i 19 . travnj a

1 5 5 7 . iz Damaska, putovahu okovani pjeke preko Sirije i Male

Azije, te stigoe 5. kolovoza u Carigrad, gdje j ih zatvor ie u knlugalatsku; te su uz druge sunjeve zlostavljani , morali najtee i

najgnjusnije poslove obavl ja ti . Cekaj u dvie godine na odluku, za

uzimao se za njihovo oslobodjenje car ski poslanik, glasovi ti Busbek ,

ko j jih dva puta odkupi s galije. I tadanji fraucezki poslanik kod

Por te , gospodin De la Vigne , zauzimao se takodj er kod velikoga

vezi ra i sultana svojski za sunje ; oba poslanika izhodie j im na

pokon slobodu, poto se hodoastnikom ne samo nije moglo doka

zati, da bi bili sudjelovali kod pomenute navale maltezkih vitezova,pae nij e se j im moglo dokazati , da bi bili i kakovo nedjelo poinili .

Sultanovom dakle odlukom budu pomenuti hodoastnici nakon

tro-godinj ega suanjstva na slobodu puteni ; bjee ji h ukupno 13.

a medju njimi i dva redovnika, koje j im guardian jerusolimski

dade kao pratioce za put u Ramleh. Francezko poslanstvo ;

Busbek obskrbc jih putnim listom, preporuuimi pismi i drugimi

potrebami za put u domovinu. Hodoastnici krenue u pratnj

franc ezkoga kur ir a 22. lipnja iz Carigrada putem kopnenim na NiNovipazar, Dubrovnik i Mletke u domovinu, kanio je Seydlitz 7

rujna u Niklasdorf sreno prispio.

Seydlitz opisa svoje i svojih drugova putovanje, tamnovanje

pretrpljene muke i nevolje u posebnom putopisu, natampanom u

Sgorelieah (Grl itz ) kod Ambroz ij a Pr ia g. 1 5 0 . a naslov mu


4/57

j e ovaj : Grndliche Beschreibung der Wall/art nach dem heiligenLande neben Vermeidung der jemmerlichen und langwirigen Gefeng-

nuss derselben Gesellschaft. Gestellet durch den edlen ehrenvhestenMelchior von Seydlitz us Niklasdorf und Wirben in Schlesienwelcher persnlich solche Nofh und Elend ausgestanden. Na rai upredgovora ita se : Datum Grlitz A. 1580 , den 22 . Aprilis,welchen Tag im J a h r 1557 die Gesel lschaf t dieser Wall fart von in Ketten hart an einander geschmide t nach Dam asco ge-

fhret worden. Ovo izdanje, ini se, da nije prvo, jer pisac nanaslovnom listu primjeuje, aufs neu vom Aufhre bersehen und

corrigirt und mit unterschiedlichen Capitelli zum besseren Verstndedes lesers gerichtet. Kada i gdje je prvo izdanje ovoga putopisaizdano, toga nisam mogao nigdje doznati. Jcher 1 navodi, da j eHeydlitzov putopis izdan u Leipzigu g. 1 58 1 u etvrtini, al togaizdanja nepoznam. U glasovitom sborniku putopisa u svetu zemljuod Feyrabenda 2 pretampan j e takodjer Seydlitzev putopis posvetano po sgorelikom izdanju. Sgorel iko izdanje natampano j e uosmini, paginacija je naznaena na dolnjem rubu lista, ne brojevi,

nego alfabetikimi slovi (svako slovo po tri puta uzeto) i dopiredo ukljuivo u svem dakle broji 79 listova; na gornjempako rubu svakoga lista naznaena j e godina i mjesec. Na naslovnom j e listu crveno obojena vigneta, prikazu ua hodoastnike idva redovnika, koje medjusobno tiesno okovane vodi j a e i janiar.Ova j e ista slika jo dva puta u tekstu natampana. Vrh toga imaprostiju sliku crkve sv. groba u Je ru so limu. eydlitzev putopisrazdieljen j e na ;50 glava, a reigovan j e u formi putnoga dnevnika, te se formom pribliuje sustavnom putopisu. Potonje dviestrane sadraju izkaz prevaljenih dal jina po moru i po kopnu,onamo i natrag. Putopisac rauna, da su svega skupa prevaliliputa 5821 talijansku ili 1 njemakih milja; od toga ide naput po moru 648 milja, a po kopnu 8 0 7 4 njem. milja rauuajupravilno etiri tali janske na jednu njemaku milju. Phr ich t ij l e i s n e r primjeuju kod Heydlitzeva putopisa. 3 da se malo ne istopripovieda u putopisu Wol fganga Mntzera iz Bamberga, natampanom u 45. svezci Jcko va sbornika putopisa. Premda nam nijepri ruci niirnberko izdanje pomenuta Jckova sbornika od god.

Allgemeines Gelehrtou-Lexieoii, Leipzig 17. 1 Bd. IV 48 4 .Feyrabencl Eeysbuck 1584 p. 2 5 0 7 4 .

Deutsche Pilgerfahrten nach dem heiligen Lande Berlin 1880.


5/57

1 8 2 2 , nego graako od g. 1 8 3 2 ,1 ali broj stranica (12) u obihizdanjih svjedoi, da je potonje izdanje od prvoga na prosto pre-tampano. Poredivi 12 stranica Jc ko va izdanja u 16-ni, to zaprema Mntzerov putopis, s 79 listova ili 158 stranica Seydlicevaputopisa u 8-ni, razabrat i e se, da j e Mntzerov putopis njekivrlo kratki izvod, koj nikako nemoe nadomjestiti Seydlicevaputopisa. Mntzer bjee u drutvu hodoastnika na putu od Mletaka do Jerusolima, gdje ga redovnici nakon obinih obreda na-pravie vitezom sv. groba. Mntzer u bitnosti pripovieda 2 na kratko,kako su njega i druge hodoastnike utamniili u Ramlu radi navale

maltezkih vitezova, 3 te spominje medju hodoastoici i Ivana pl.Ehrenberga. I potonji napisa putopis pod naslovom : zwei Reisenzum heiligen Gr ab , natampan u Bazelu g. 1576 , te spominjemedju zasunjenimi hodoastnici Seydlitza, Altmannshausena, Reydt-burga i Mntzera J a c k , p. 90). Budu da je Mntzerov putopistako kratak, da se nemoe uzeti ni za dobar izvod Seydlicevaputopisa, bila bi tim Rhrichtova opazka Seydlicevu putopisusasvime netemeljita, jer Mntzerov putopis radi svoje kratkoe

nije za nikakovu naunu porabu.Seydlitz u svojem putopisu, poto j e opisao put od Mletaka do

Jerusolima (cap. I V I ) , na tanko opisuje po obiaju hodoastni-kom svetinje jerusolimske, osobito crkvu svetoga groba, za timBetlehem i druga sveta mjesta blizu Jerusolima (cap. V I I X ) .Opisavi navalu maltezkih vitezova, tamnovanje u Ramlu i pogibelj i hodoaa u sv. zemlju (cap. I X - X I I ) , pria dalje svojemi svojih drugova putovanju od Rani la preko Samari je i Galileje u

Damask cap . X I I ) . Opisavi Damask i tamonje tamnovanje(cap. X I I I ) , cr ta nadal je put od Damaska u Alepo, te opisuje ovajgrad i tamonji boravak (cap. X I V i X V ) ; zatim pria svojemputovanju preko Male Azije Karamanije, Ci l ic i je Pamphylije, do-njekle preko Kapadocije i Galatije) u Carigrad cap. X V I X V I ) .Poto je opisao Carigrad i tamonji boravak, trpljenje i oslobojenjeX V I I I X X V ) , pria napokon daljem putovanju po kopnu do

I. H. Jek, Tasehenbibliothk der wichtigsten u ui interessantestenSee- und Landreisen, 4 5 Bd. Grtz 1832, 11. ., 2 lid. X X I I Reisedes Edler olfgang v ntzer aus Bamberg nach Jerusalem whrendd. Jahre 1 5 5 6 5 9 , p. 8 5 9 7 .

Jek, p. 8 9 9 9 .to Seydlitz pripovieda na deset listova, to pria Mntzer na dvie

stranice.


6/57

Mletaka i u domovinu cap. X X V X X X . Opis Seydli ceva puta

od Carigrada do Dubr ovn ika cap. X X V X X I X , misl im tu natanje razg bb it i i ocieniti, je r spada u okv ir mojih studija puto-

vanjih po Ba lk an sk om poluotoku. I Mntzer spominje taj dio

svoga puta od Carigrada u domovinu, ali u Jckovu izdanju

p . 9 6) li se spominju varoi (Adrianopel, Sophia , Misch i Novo ),

kojimi se prolo ; ni taj dak le dio Miintz erova putopisa nije za

naunu porabu. Ostal i pako dio Seydli ceva putopisa odnosi se na

hodoastnika putovanja u sv. zemlju, kojimi je putopisi geogra

fi) sk a lit era tura preobilna, a tim se putopisom posveuje u najnov ijedoba velika panja, je r se smat raju znatnimi vreli za tadanje po-

znanje iztoka. 1

Pristupaju ocjeni Seydli cev a putopisa, na koliko se odnosi

na Balkanski poluotok, t. j . na put od Cari gra da do Dubrovn ika ,

uzimljemo za podlogu sgoreliko izdanje, a bude li od potrebe,

porediti emo ga s izdanjem u pomenutom sborniku Fey era ben dov u.

Posredovanjem carskoga, a osobito francezkoga poslanstva oslo-

bodjeni hodoastnici od suanjstva, narui j i h francezki poslanik u

svoj dvor, pa j im dade putne listove, naputke i opomene, ka ko se

imaju putem vladat i, da ne dopadnu opet suanjstva. Fran ce zk i

j i m poslanik osobito naloi, da ostanu zajedno i na okupu, da se

nebi pojedinice udaljivali, to bi za dotine, koji bi se putem izgubili

il i zaostali , moglo biti pogibel jno, dopali bi opet moda suan jstva,

budu je put, kojim putuju, gla vni , n a kojem se esto susretava

divljih jani ara . Povjerivi jih svojemu kuriru, njekomu plemiu

f'rancezkomu, koji j e nosio polit ika pisma na franc ezki dvor, dade

j i m vodioca i tumaa, njekoga ja ni a ra , a svakomu po jednoga

magarca, da nemoraju pjeke putovati. Obskrb ivi ji h za nevolju

potrebami, preporui jim, da budu blagodarni kralj u francezkomu,

te da bi ga se s j ea l i u svagdanjih molitvah, mole boju milostza njegovu vremenitu i vjekovitu sreu, j e r da nebijae franc ezkoga

poslanstva, jedva bi se izbavili od teke tamnice, okrutnoga tiran-

stva i suanjstva turs kog a. 2 Po to j i h poslanik blagoslovi, a

hodoastnici se njemu svesrdno zahvale, kre nue 2 3 . lipnja 15 59

1 Kehricht u. Meisner, op. . i Riant, Expeditions et plerinages Paris8 6 5 ; moja razprava Gjuro Hus u Radu knj. LV 116 .

Ovo j e vrieme bio francezki poslanik kod porte M de la Vigneod kojega je odpravljena depea na kral ja Henrika . iz Carigradadne 21 . lipnja 15 59 . Gl. Charrire Ngociations de l France dans leLevant tom. 582 .


7/57

p noi na put, a putovahu danom i nou. Put, kojim se hodo-astnici vraal i svaki u svoju domovinu, dieli se od Carigrada do

Dubrovn ika na dva razdjela. Od Carigrada do Nia, to j e vei

dio j u r od dojakonjih putovanj a poznate i opisane ceste vojn ike,

koja j e ila od Car igrada u Biograd ; ostali pako put od Ni a do

Dubrovn ika, muni ji i tei, t akodjer opisan od njekojih putnika,

jest onaj trgovaki put, kojim su Dubrovani putovali u trgova-

kih poslovih u nutran jost Ba lk an sk oga poluotoka, i kojim su esto

ili njihovi poslanici, nose u Carigrad godinji danak.

Krenuvi iz Carigrada putovahu glavnim putem na Jedre ne, k oje

j e 110 talij anskih milja daleko. Putopisac jadikuj e, tue se na tekoputovanje na tvrdom samaru Budu su njekoji zaostajali, odredi

plemi, da bude na putopisac posljednji u redu, da pazi na ostale,

da ostanu na okupu, poto j e bio za hodoastnike odgovoran, j er

su esto susretali ete, vraajue se s granic e od pobune sinova

sultanovih. Prenoi vi u njekom zloestom selu, prevalivi Hep,

ali slabo naseljen priedjel, proavi preko njekol iko trgovita, pri -

spjeli su 2 5. u Je dr ene Adrianopel). Ova mu je varo vrlo ve-

lika, otvorena i u nutranjosti zlo grajena ; puna je trgovina,osobito idovskih. Gradom tee velika rieka , a zove se Mariza.

T u su ostavili cari gradske magarc e, najmili druge za etiri dana

puta, a za svako ga platie 100 aspra. Dne 2 6. istoga mjeseca

zapute dal je prama Plovdivu a sliedei dan prispjeli su u trgovite

s liepim i dugim mostom nad Maricom, koj a se negda Hebrus

zvala . T akova mosta nije putopisac ni prije ni poslije nigda vidio,

a sagradi ga Mustafa paa, po kojem se i most zo ve; kod ist oga

j e mosta sagradio Rustan paa karavanseraj Caravazell) i bolnicuza siromahe. Dojduega dana odputovae i dospjele u kral je -

vinu Makedoniju, koj a je na mnogih mjestih Hepa, ravna i rodna,

prama moru pako jest gorovita, neobradjena i nenaseljena. Na

Petrovo su prispjeli u Plovdiv Philippopolin) koj se njegda zvaorimontium bj e e silan, a sada je loo sagradjen. U ovoj su va-

roi, ko ja se stere po ubavoj ravnini, na pomenutoj rieci Mari ci ,

etiri silne visoke stiene, a vide se s daleka. U toj varoi i n je -govoj okolini stanuju mnogi krani, koji ponajvie slovenski scla-

vonischer Sprache) govore, od kojih sultan, kao i od svih kr ana

u njegovoj dravi ivuih, pobire obino svake etvrte ili pete

godine har a ili desetinu od njihove dj ec e; naime ako tko ima

etvero ili petero djece, uzme mu se jedan, imade li vie od

petero djece, uzmu mu se dva deka. Ova se uzeta djeca onkraj


8/57

mora, u Natoliji ili Maloj Az i j i , porazdiele medju stanovnike gra

dova i trgovi ta; dok se naue turski , upotrebljuju j e za svakoj akerune poslove, a zovu se Tamnogla. Ka d pako djeca ojaaju i

car j ih zahtieva, mora se j e predati u Carigrad. A ko j e medju tim

koje diete umrlo ili se izgubilo, mora kuni st arjeina, kojemu j e

bilo diete predano, odgovarati pred sudom, ka ko se j e izgubi lo ;

ako se nemoe opravdati, mora za izgubljeno diete platiti . Odras li

upotrebljuju se u dvoru, na biodovih, u vrtovih, konjunicah i

drugdje, gdje jih t reba ; mnogi ue i zanate, a ponajvie budu ja-

niari, koji poslije sa svojimi roditelji i pri jat elj i tir anski postupaju.Takova okrutna djela i slunosti moraju biedni krani , koji su

carevi podlonici, bez prigovora podnaati. Dne 30 . lipnja k re

nue od Plovdiva i podjoe putem preko gore, ko ja se negda Rho-

dope, a danas se zove Vesteliza (sic ) . Pro avi njekojimi ubavimi,

prostranimi i dobro uradjenimi dolinami, dospjeli su ( 2 / V I I ) u veliku otvorenu varo, zvanu Sophia, na rieci Ischia, koja prama

ponoi u Dunav Thonaw) ut je e. Ovaj je priedjel s daleka opasangorami, koje se njegda zvahu Aemus dielile su Tr ac i ju od Miz i je .Onuda tee velika voda; varo j e sasvime od drva sagradjena;

malo prije njihova doaa bjee poar, to j e nanielo trgovcem

velike tete. Tu se prave najbolji turski fesovi. Dalje podjoe

preko male gore, nekojimi ubavimi i uradjenimi dolinami i dospjeli

su u otvorenu varo s tvrdji com, a zove se Nisch (aliter Ische ?

odkuda pomenuta voda nosi ime).

Ovo j e sadrina Seidlieva dnevn ika na putu od Carigrada do

Nia, a odnosi se na staru carsku cestu, od dojakonjih putopisaca

raznovrstno opisanu. Seydl icev opis toga puta odgovara glede

formei sadrine najobenitijim bil jekam putnoga dnevnika. Seydl itz

neopisuje proputovanih priedjela, neima u nje ga ni orografijske ni

etnografijske gradje, to bi trebalo razpravit i i razsvietliti, ili k ojo m

bi se dojakonji putopisi popunili. Ni u topografijskom pogledu

nije na putopisac obilan, je r navodi na putu od Cari grada do Nia

u svem pet najglavnijih mjesta, koj ih su mu opisi vrlo obenit i.

Poto su ona mjesta onako poznata i dovoljno opisana od doja

konjih putopisaca, drimo suvinim opet tu ono isto opetovati.

edrenetu Adrianopel) jedino je to putopisac zabiljeio, da j e

otvoren grad trgovaki, kojim tee Mariza, a to j e dosta maloza grad, koj j e onda bio do Carig rada najznamenit iji na Balk an

skom poluotoku. O mostu Musta f pae (M. paa kpr i) , kojem


9/57


10/57

putu spominju. 1 Na je putopisac zadovoljan s opazkom, da su

prevalili malu i nizku goru . Ni otvorena varo s tvrdjicom,jedva kao glavnije mjesto spominje, ali slinost imena Ni a s po-

menutom riekom Ischia zavelo ga, da j e tvrdio, da se Ni druga

i je Ische ( s i c ) zove, a po toj varoi zva la bi se i pomenuta voda( s i c ) . Putopisac je dakle mislio, da j e I skr a Ischia), koju j evidio blizu Sof i je , to i Niava, koja protie Ni, premda je spomenuo kod Iskre , da tee na sjever u Dunav , a na daljem putu

mogao j e vidjeti, da Niava utjee u Moravu. Ovoj obenitosti i

dosta mravomu opisu puta naega putopisca biti e vjerovatno to

razlogom, to se s kuri rom hitro putovalo, komu j e put bio,

jedno, poznat, a drugo, to nije imao vremena, putujui u dravnih

poslovih, putem se podulje zaustavlj ati .

Krenuvi iz Nia, putovahu preko gore i dospjee ( 5 / V I I ) uliep ravan priedjel, gdje j e otvorena varo po imenu Tepplitza (odkuda se ista pokrajina Toplitza zove), na rieci Moravi Maroffa

oder Morava). Tu napustie put, to vodi u Budim, te podjoe

lievo putem prama moru, i putovahu preko visoke studene planine,

koja se njegda zvala Aemus i Scardus, dok su doli u Dubrovni kRagusa), a tim se putem nemoe drugaije putovati, nego konjem,

oslom ili pjeke. Ona pako planina razstavl ja Makedoniju od Bosne.

Poto su pdrugi dan i no putovali, dospjeli su ( 7 / V I L ) , petkomu veliku varo, na prilinoj rieci, a zove se Nobosar (aliter Novi-

bazar). Izmienivi konje, krenue jo istoga dana i dospjee

( 8 / V I I ) na planinu, gdje j e tvrd dvorac na visokoj i vrletnoj peini, u klancu gore Cranze, a zove se Mylischaretz. Oko n j -make milje pod tvrdjicom gr k i j e manastir , u divljoj dolini,

posve samotan, u kojem je bilo do 60 duhovnih otaca, duge

kose, a odjeveni u mrko-sive suknene halj ine ; vode ist i umje

ren ivot, i tim, po putopievu miljenju, druge sveenike i

redovnike daleko nadkriljuju. Pomenuti j e manast ir dobro uzuvan,

osobito crkva sa sl ikami. koje su veinom na grki nain sre

brom ovjenane, vrlo bogato nak iene , kao to j e putopisac u malo

kranskih crkavah vidio. Na jednom oltaru bjee srebrni lies, u

kojem da poiva, ka ko j i m priahu, njeki metropolita. Sv e je tood Tur aka do dana dananjega netaknuto ostalo. Poto su sve

razgledali, krenue dalje. Medjutim ukrali su njekomu drugu

Kad, knj. L X X I , 3 0 3 4 .


11/57

tursku kabanicu, spazivi to janiar, vrati se i nadje, da ju jeukrao j k i Tur in , koj j e s drugom dvojicom Tura ka takodjerpohodio manasti r. Ja ni a r, izbivi do smrti Turina, uze mu ka-banicu, kon ja i sve to j e imao. Njegova dva druga podjoe zajaniarom, molei, da bi jim povratio konja i druge stvari. Bududa se ja nia r nehtjee molbi odazvati, vrate se Turc i u selo Prego-poli aliter Priepole, na rieci Zin s desna), nedaleko od pomenutamanast ira, gdje j e sjedio vojvoda ili sandak, da stvar sudcu prijave.B o j e se, da se nebi Turci na putnicih, koji su i noju putovali,osveivali, vrat e se i ovi u pomenuto selo. Kada su putnici ulazili

u selo, vikalo se, da su krani zatukli Turina. Putnike odvedoeu njeku kuu, gdje je sudac popisao njihova imena i pridrao jihu zatvoru. Janiar pako, da se opravda, tvrdio j e pred sudcem,da Turin nije samo ukrao kabanicu, nego francezkomu plemiui torbu turba) s 9 0 0 0 aspra, a to bi bio morao dokazati, to muj e bilo vrlo teko, budu se krani nepriputaju u Tura ka zasvjedoke. Na to izjavi francezki plemi, da putuje u vrlo zname-nitih poslovih, do kojih nije samo stalo njegovu gospodaru, kralju

francezkomu, nego i njihovu caru, zato nemoe gubiti mnogo vre-mena, dok tu stvar sud razpravi. Ako ga sudac nepusti, da moeumah odputovati zajedno s nami, koje j e njihov car njegovu gospodaru, kralju, poklonio, onda e plemi, na povratku, radi nane-sene mu tete i sramote u cara se prituiti. Na to se trailo njegovi nae putne listove; kada je razgledae, primietie, da e seukradena kabanica povratiti, a o ukradjenom novcu nitko nitanezna, ako se nadje, da e i to tano povratiti. Poto su bili kaouznici u velikom strahu, odgovor jih vrlo razveseli . Molismo ple-mia, poto je kradja novana bila izmiljena, da nenapinje strunaodvie, nego da se presudom zadovolji.

Rieivi se neprilika, krenue 1 0 / V I I ) preko gore, koja se Magrisi zove, i prispjeli su sliedeega dana u trgovite Gatscha, gdjetakodjer sjedi turski vojvoda. Tu se prevaa preko vode tekuicekoja dieli Bosnu od Dalmacije, a imena joj se vie nesjea. Svikoji dolaze iz nutranjosti, moraju tu pokazati svoje putne listove

i sve stvari , to sa sobom imaju. Cim pokazae vojvodi putnelistove, umah jih bez daljega pretraivanja dade prevesti, pa podjoeuz pomenutu rieku preko visoke i studene planine. Dne 12. u oiMargaretin j a , dospjeli su u ubavu dolinu, zatim na silnu, golu,kamenitu i pustu goru, pomenutu Magrid, udei se, kako j u


12/57

mogoe s magarci i konji radi vrletnib putanja prevaliti. Ov a gora

dieli Turs ku od Kr an st va i dubrovakoga gospodstva.

Na visini pomenute gore ugledae more i prispjee istoga dana

u glasoviti grad Dubrovnik Ragusa, u Ptolomej a Epidaurus, od

Turaka nazvan Dubrovicha), lei pod pomenutom gorom na moru,

a prvi j e grad kranski , do koj ega se prispije, putuju iz T ur skena istom putu. Tr i su godine manje dva dana minule, odkako po-

djoe s Cipra u poganstvo ili u turske zemlj e, gdje j i l i sadrae. Ove pomenute zemlje, od jedreneta do med j e krans tva, sa-sviine su nasel jene, osobito sela, i to veinom od kr ana, te su kasto

eieli dan putovali, da nisu vidjeli Tur ina; nu po varoih i trgo-

vitih, gdje j e trg, ima jih. S e l a su hrdjavo sagradjena, a malo nesve govori slovenski.

Dubrovnik je vlast sama za se, kao to Mie te i; ima njeto zemlje

i njekol iko podlonih otoka ; plaa Tur inu , da mu zemlju pusti namiru i da na moru sigurno trgovati moe, kao to ji m kaz iva hu,

godimice 1 4 0 0 0 dukata. Dubrovnik j e malen, ali bogat trgovci,dobro j e utvrdjen i krasno sagradjen grad. Velike trgovine radi

dri po inostranih zemljah veliko brodovl je, ali ima samo eti rigalije. Bora ve est dana u Dubrovni ku, izkaza e nam velike

asti i dobru volju, pokazae svoju riznicu mnogih udotvornih

svetinja, koje osobito tuju. Sv e j e to zlatom i srebrom bogato

okovano i dobro se uva. Medju onimi svetin jami najznameni ti ja

j e pelen, kojom je bogorodica Kris ta povija la, zatim kri sa sli-kom Spasiteljevom ; na velikom oltaru stolne c rkve s lika j e bogo-

rodiee i dvanaest apostola od mjeovi te, zla tne i srebrne kov ine,

to se cieni na 2 0 0 0 0 0 dukata. Sesti dan narue si ladju s osamvesala, da j ih poveze u Mletke , a vlas t jih nadari svakojakimi

potrebami.

Ovo j e opis Sevdlieva puta od Nia do Dubrovnika, a poznat

nam je od njekojih starijih putnika, na ime Kambert a (g. 1 5 3 3 1

i J . Chesneaua (g. 1 5 4 7 2 , donjekle od Sepera (g. 1 5 3 3 3 i Zenag . 1 5 5 0 )4 , divno ga veinom opisa i opjeva J a k e t a i almot i u

svojem djelu Dubrovnik ponovljen, a prof. dr. Jireek savr

eno opisa isti taj put po njekoji h putopisih i dubrovak ih izv or ih6

.1 Gl. Kad, knj. LV I, 204 i 32 .2 Gl. Had, knj. L X I I , 6 7 7 5 .3 Gl. Kad, kn j. L X I I , 4 8 6 7 .4 Gl. Rad, knj. L X I I , 9 0 1 0 1 . Dr Jireek, Die llaiidelsstrasseti u. Bergwerke . Serbien u.

Kosnien Prag 1879 p. 7 4 7 8


13/57

Seydlicev opis ovoga puta dosta j e obenit, pace i vrlo povran,

te zaostaje u mnogom pogledu iza veine pomenutih putopisaca ;

j e r put od Nia do F o e premda mu nije topografija obilna, ipakse moe bar od pril ike ustanoviti, od F o e pako do Dubrov nik anespominje putopisac nikakova mjesta, zato niti nemoe kakovoj

oznaci puta biti govora nego se iz drugi li putovanja onoga doba

dade nasluiv ati, da j e francezki kurir iao obinim tadanjim po

znatim i opisanim putem, da to prije moru dospije.

Seydlitz naroito spominje, da su napustili put, to vodi u Bu

dim, to jest ve liku vojnu cestu u Bio grad, te su udarili be vo ,

putem, to vodi mo ru: ponajprije priedjelom Toplica odkuda su

dospjeli u Novi paza r; ali mu opis toga puta nije ni taan, ni sa

vren, te se s opisi Ramberta, Se pe ra i Zena neda porediti. Se yd

litz naravno spominje rieku Moravu Maroffa ili Morava), ko ju su

vjerovatno kod Mramora prebacili ; na Moravi mu j e otvorena

varos Tepplitza, po k o j o j da se i priedjel zove Toplitzom. To jesve, to putopisac znade kaza ti ubavoj doliuastoj ravnini Topl ici

koju njekoj i stari ji putopisci zauosito opisuju 1 . Pored toga spominje

na Moravi varo Tepplitza, koje nesamo ondje, nego vje rovatno

nigdje u onom kraju nije bilo; 2 kojim je toplikim putem, uz rieku

il i gorsk im, na putopisac putovao, to je teko nagovjeati, j e r

nijednoga mjesta na toplikom putu nespominje. Budu da nespo

minje ni rieke Toplice, moda s e j e ilo munim putem gorskim, j e rveli, da se putovalo pre ko visoke studene planine, kojim se putem

moe samo na kon ju, oslu ili pjeke putovati 3 . I Novom pazaru

najveoj varoi medju Dubrovnikom i Niem, nepodava na puto

pisac nikakovib biljeaka.

Na daljem putu medju Novim pazarom i Rriepoljem spominjeputopisac goru Cranze, koju takodjer Ramberti spomi nje 4 na putu

od P l j e v l j a u Priepo lje , a odgovara dananjoj gori Ra nc e ; na j uj e pako putopisac krivo nad Mileevo prenio. Kao to svaki carigradski putnik, koji j e ovim kra jem putovao, tako i na putopisac

spominje i opisuje slavno Mileevo Mylischaretz) i starinsku tvr-djicu, ko ji m vrl o tano, kao to nijedan stariji putopisac, opisuje

i oznauje medjusobni poloaj. Premda j e putopisac s drugovi raz-

Rad, knj. LVI, 7 6 8 1 L X I I 1 2 1 5 5 5 5 7 .Rad, knj . LVI , 218 . Opazka Milievia kraljevina Srbija i Novi

krajevi, Biograd 18 84 , p. 880 ) kroitologijsko j e protuslovje.Rad, L X I I 99 101. J i r cek Handelsstraen, 77 , 78 .

4

Rad, knj. LVT, 2 1 5 - 1 7 .


14/57

gledao manastir i crkvu, opis mu j e ipak vrlo obenit, te zaostaje

iza opisa drugih putopisaca;1

jer putopiscu najvie su udarile u oislike bogato nakiene, kakovih nije drugdje nikad vidio, pa srebrnilies, u kojem poiva njeki metropolita (sv. S a v a . Put mu jedalje iao preko Priepolja u Fou , a poznat j e iz putopisa Ram-bertova i eperova. 2 Na tom putu spominje Priepolje Preyopolialiter Priepole), koje moda nebi ni spomenuo, je r mu je odveblizu Mileeva, da nije druba bila prisiljena radi pomenutih neprilika ondje se baviti. Priepolju jedino j e to zabiljeio, da jestolica sandaka, na desnoj strani rieke in (sic , Lin) , valjdaLima, preko kojega se kod Priepolja drvenim mostom prelaz ilo. 3

Na putu od Priepolja spominje goru Magrisi, preko koje su u Fo uputovali ; ali gori slinoga imena neima na kar tah ni u knj igahtraga, doim stariji putnici (Ramberti, Zeno) spominju na onomputu obino Kova-planinu.* Seydlicevo ime gore posve je izopaeno. Ovu istu goru Magrisi) spominje putopisac takodjer na putuod F o e u Dubrovni k; po opisu, prebacivi rieku (Drinu), podjoeuz nju, pa ubavom dolinom (Sutjeske) i preko gole, kamenite,

strme i puste planine, koja dieli Tur sku od kranstva", vjerovatnoda j e ona muna Magrisi gora emerno planina, razvodje izmedjuJadranskoga i Crnoga mora, visina joj je sedlu, preko kojega seput previja, 1373 m. nad morem, a na vodi se od godine 1431kao glavna medja, 6 i s njom se putopiev opis prilino podudara. 0

Varoica Catscha, gdje je u istinu sjedio hercegovaki sandak,Rambertova je Cozza, eperova Ootza, Hotca starosrpskib spomenika, 7 dananja F o a , od njegda znatno trite na desnom briegu

Drine, na uu Cehotine.Kako se hitro putovalo, razabrati se moe odatle, to putopisac

nije zapamtio niti imena rieke, naime Drine, preko koje se kodF o e prevezli. Sva je prilika, da se naemu putopiscu protezalagora Magrisi" sve do Dubrovnika, je r mu potonji grad lei pod

Rad, knj. LVI, 2 1 6 1 9 ; knj. L X I I , 98; Jak. Palmoti, op. c.p. 174.

2 Rad, knj. LVI, 2 1 4 1 7 ; L X I I , 59 , 60.3 Rad, knj. LVI. 217. L X I I , 59, 60, 98. Jireek, p. 76.

Rad, knj. LVI, 214, 216; L X I I , 98.Rad knj. LVI 21 2. Jireek, Handelsstrassen, p. 75.Roskiewicz Bosnien p. 113.Rad knj. LVI 21 1 2 1 3 ; knj. L X I I 6 1 . Mikloi, Monumenta

srbica, p. 5 16, 529, 544.


15/57

gorom ; ali emerno nit je bila medja dubrovakoga gospodstva,niti se s emerna vidjelo more. Ako bi se potonje viesti uvaile,onda bi gora Magrisi odgovarala vrhu Sv . Srgja, odkuda se naputu s nutranjosti u Dubrovnik ugleda more, i do kuda je ondaod prilike (do medjana sela Brgata) kopnena medja dubrovakogagospodstva prama Hercegovini dopirala ; a u tom sluaju Magrisibila bi jedinstvena gora, koja bi mu se od Priepolja do Dubrovnika protezala, to j e s orografijskimi tamonjimi odnoaji sasvimeu oprieci. Niti u opisu Dubrovnika nepodaje Seydlitz osobitih podataka, koji nebi bili poznati iz predjanjih putopisa.

Tim bi razpravili Seydlicev putopis, koji prikazuje glavni sredovjeni put od Dubrovnika u Carigrad; put naime, kojim su dubrovaki poslanici i trgovci putovali u Jedrene i u Carigrad, a o tomputu na tanje j e razpravljeno kod ocjene Rambertova putopisa(Rad, knj. LVI, 2 0 9 3 2 . Nu Seydlicev putopis, kada bi ga po-redili glede forme i sadrine n. pr. s Rambertovim ili Zenovim,daleko zaostaje od potonjih; jer Seydlicev putopis neodlikuje seonom jedrinom sadrine kao potonji, premda u ostalom spada medju

bolje njemake putopise onoga doba. I pisci pomenutih putopisaprikazuju se u posve razliitom svjetlu. U Ramberta i Zena spoznajemo znanstveno obrazovane putnike, koji su dobro poznavalistaru geografiju, poznajemo vjete i iskusne putnike, otre motritelje, koji su znatnije pojave glede odnoaja zemlje i ivota narodnoga pobiljeili ; u Seydlitza pako svega toga neima, on vie posveti panju doivljajem, nego li prirodi zemlje i ivotu naroda ;njegov je opis puta vrlo obenit i veinom povran orografijskisu mu podatci u obe neizvjestni i ponajvie pogrjeni. SpominjajuHaemus i Scardus krivo jim oznauje poloaj, a mieaju starugeografiju s novom, neopredjeljuje dosta tano ni prostora ni poloaja starim pokrajinam. Premda topografija u Seydlicevu putopisu nije obilna, nu ipak ono malo imena nije onako izopaenoizkvareno, kao to n. pr. u talijanskih putopisaca; moda j e tomurazlog, to j e Seydlitz bio iz slavenske zemlje, odkuda su mu slovenska mjestna imena bila poznata, te jih je u srodnoga narodana jug u lasnije mogao zapamtiti, nego li tudjinci nevjesti sloven

skomu jeziku.


16/57

V I I I

Bezimeni opis puta kopnom u C a r i g r a d g 1 5 5 9 6 0U X . knj. Star ina (str. 2 4 7 5 7 ) priobih bezimeni putopis,

to se uva u rukopisu u knji nici sv. Ma rka u Mletcih (i . V I ,

ital. cod. 10 5) , a naslov mu j e Descrizione del viaggio per terra

di Constantinopoli e delle cose principali del paese. Rukopi s j e ukatalogu rukopisa knjinice sv. Mark a vrlo na kra tko i obenito

zabiljeen, naime: Anonimo viaggio da Venezia a Constantinopolicart in 4. scrii del. sec. XVI. , a tako j e oznaen i u knji zi

St ud i biografici e bibliografici sulla storia della geografia in It al ia(2 . ed., Roma 1882 , I, 36 8) , gdje bi oekivali potanju kara kter i

stiku toga geografijskoga rukopisa . U tom rukopisu, osim to pisac

opisuje put od Mletaka u Carigrad , razprav lja takodjer Carigradu

i Peri govori poreklu Tu ra ka i ku e osmanske, vladajuem

sultanu i njegovili sinovih, nab ra ja podloene zemlje-, govori

paah, divanu, vojsci i janiarih, nainu vojevanja, arsenalu i

vojnoj mornarici. Mi emo se tu stegnut i samo na putopis, jer

ostalo nespada na na posao ; u ostalom su stvari obine, kakovih

j e iz onoga doba dosta natampanih, a opetuju se malo ne u svakom izvjetaju ( re laci j i ) mletakih poslanika.

Mi smo na drugom mjestu (Rad, knj . X V , 20 4, Stari ne, kn j .

X , 247) nastojali dokazati, da j e putopis pisan po svoj prilici oko

1 5 5 9 godine, i da ga j e napisao moda mletaki poslanik Mar inCavalli. Da j e rukopis zaista X V I . vieka, za to ima vanjskih i

nutarnjih dokaza. Razl og glavni , koj me skloni , to sam tvrdio ,

d a j e rukopis napisan oko god. 1 5 5 9 . , jest biljeka, na koju naidjohu odsjeku Della origine de Tu rc hi , gdje se medju ostalimi vel i:

Solimano havendo regnado fin hora per spatio di anni X X X I X .

Ak o je pisac tano ovaj podatak zabil jeio, onda je bez sumnje

rukopis pisan pod kra j 15 59 ili poetkom 15 60 godine, je r Su-

lejman j e vladao, kao to je poznato, od 30 . rujna 15 20 do 5/6.

rujna 156 6. One se iste godine, naime 1 5 5 9 / 6 0 jo i danas drim,i neimam razloga, da od nje odstupim. D a putopis nije stariji od

g. 1538 , razabi re se odatle, to putopisac kod Er ce g novoga (Ca-

stelnuovo) biljei, da je ovo mjesto glasovito osvojenjem kr an ski mod g. 1538. Bud u da u rukopisu ima tragova, da g a j e pisala

osoba slubena, to bjee razlogom, da sam ga dopitao mlet akomu

poslaniku (bailo) Marinu Cavallu, koji bi od senata izab ran 2 5 . stu

denoga 155 7, obavljao poslanike poslove u Cari gradu dvie pune


17/57


18/57

slanikove. Govore bezimeni putopisac na dalje vojnoj mornarici

osmanskoj tvrdi da ima gal ija ukupno 123 doim Cavalli u svojoj

relaciji 1. c. p. 29 1) navodi, da Tur in ima u sve m 150 gali ja,

koje j e poslanik vidio, te su znatno bolje, nego to obiaju biti .

Pisci dakle relacije i bez imena putopisa dva su razlii ta lica.

Napokon ako se poredi itinerar, priloen Cavalli jevoj relaciji, s to

pografijom bezimena putopisa, razabra ti e se, da su ista mjesta

razliito pisana, i da su daljine, oznaene u tali janskih mil jah, ta

kodjer razliite , to j e takodje dokazom, da su oni spisi potekli od

razliitih pisaca.

Sabe remo li sve ove razloge u je dno, bio bi jim ovaj rezultat :

bezimeni j e putopis napisan vj erovatno oko 1 5 5 9 6 0 godine, kad i

relacija Cavalli jeva s itinerarom, odnosi se, kao to se iz pojedinih

podataka Cavallijeva itinerara i naega putopisa razabi re, na puto

vanje poslanstva Cavallijeva, a na je putopis vjerovatno napisao

njekoji lan Cavallijeve drube, mlet aki plemi, ko j se za dravnu

slubu pripravljao; moda tajnik, jer mletaki su poslanici obino

sa sobom vodili iz Mletaka vlastit e tajnike, kadto i duhovnika,

koji j e esto zastupao t ajnik a. Ovo su rezultati novijih naih studija bezimenom putopisu.

Bezimeni putopis glede forme nespada u red pravih putopisa

nego putnih dnevnika odnosno i tinerara ; j e r premda neznani puto-

pisac za udo nenavodi godine svoga putovanja, ipak dnevice mar

ljivo biljei prevaljeni put i proputovana mjesta, poev 6. lipnja,

kad se iz Mletaka krenulo, pa sve do 2. kolovoza ukljuivo, kad

se prispjelo u Peru. U ostalom biljeke putne i topografijske dosta

su kr at ke , kakon o dolikuje putnomu dnevniku. Ova j bezimeniputopis, mjere ga prema sadrini i dobi, iz koje imamo boljih

putopisa, ini se, da ne zasluuje tolika t ruda; ali prikazuje put,

koj em imamo vrlo malo putopisa a na putopis bio bi prvi, koji

se na taj put odnosi. Bezimeni putopis prikazuje put s Olguna

ili Ulci nja u preko Bal ka ns ko ga poluotoka u Carigrad. Ovaj put

spada medju najjunije puteve, koji su polazili s primorja Ja dran

skoga mora u nutranjost balkanskoga poluotoka, a sticao se kod

Tatarpazardika s glavnom carigradsko-biogradskom cestom. S toga

gledita na je putopis, pa bio i nesavren , dosta znatan. Pr istu-

paju ocjeni bezimena putopisa s obzirom na itinerar priloen

Cavallijevoj relaciji, unapried mi j e pripomenuti, da se kod tuma

enja i razsvietljenja namiu ve like pote koe, te j e mjestimice

tadanjemu pravomu putu teko u t rag ui. Potekooa ima s je dne


19/57

st rane u samom putopisu, a s druge u nesavrenih i oskudnih na

unih pomagalih : rieka i donjekle izkva ren a topografija zadaje

dosta truda, j e r se odnosi na divlje arbanake priedjele, koji nisu

dovoljno izt raeni, a prema tomu dosta jim j e nesavrena i karto

grafija ; uz to su topografi jska imena u putopisu ponajvie tali janska,

doim su na ka rt ah , u geografi jskih i u putopisnih knjigah narodna

ar ba na k a imena. Vr h svega toga vrlo malo ima natampanih hi

storijskih spomenika Alban iji, kojimi bi trebalo razsvietliti topo-

grafijska imena i dokazati vanost onoga puta u prometu i trgo

van ju onoga dob a; dravni ark iv u Mlecih bogat j e dragocjenom

historijskom gradjom Al baniji, ali ona jo uviek eka na svojestrunj ake, da j u na sviet iznesu i obrade.

Neznani putopisac opisuje sve znatnije primorske varoi od Mle

taka do Ulcinja Dulcigno). Ovimi se opisi neemo bavit i, j e r nisu

osobiti, imamo obi rnij ih i boljih od predjanj ih putopisaca, a oso

bito u malo ne suvremenom glasovitom putopisu Giust ianianovu

od god. 1 5 5 3 .1 Putopisac opisuje zatim drimski zaljev, koji s ju ga

u istinu zatv ara glava Redoni Rodon i), a na s j evero-zapadu

U l c i n j , odnosno Pu nt a Meders kod Va l Noce. T im mu zaljevmjerio u duljini 3 0 talij anskih) mi lj a; a u irini do L j e a 28 milja;po tom bio bi mu sli an zal jev pravokutnomu trokutu. U isti se

zaljev, gdje mu neima nit ot oka nit otoia, u istinu izlievaju e

tiri rieke: Boggiana B o j a n a ) , Issamo I mi ) , Matihia Matja) iBrino Dr im ), a po potonjoj se rieci zalj ev naziva. Medju timi

riekami najvea mu je B o j a n a , koj a postavi iz velikoga Sk adarskoga jezera, tee irokim koritom, poput Adie u more, a prua

tako iroko ue , da i gal ij e obiaju ploviti do blizu Sk adra . Obalerieka, koja neobiaje rasti, zelene su, pune obradjenih polja i na

puenih mjesta, da se ovaj priedjel po mnienju njekojih moe

s Italijom porediti. 2 Ulcinj Dolcigno), primorski grad, die mu

se na razvaljenoj stieni kod jezera Zo g a j ) , na poetku Alban ije,gdje M le ta k a ima samo dvie milje zemlje, a ostalo j e tursko. Na

medji mle tako- tur sko j st anuje u gorah pleme Marchovichi Mrko-

v i ) , 3 hajduki narod, robi i ubija ljude i za najmanju kori st ;

Itinerario di G-. . Giustiniani; Ljubi , Commissiones et RelationesVenetae, t. II, 1 9 0 2 2 4 .

Dr. B . Schwarz opisuju put Bojanom u Skadar, takojer iztiebujnost i ljepotu priedjela. Montenegro, Leipzig 18 83, str. 1 9 7 2 0 9 .

s

0 plemenu Mrkovi gl. L jub i , Commissiones et Rei. Ven., t. II ,2 2 9 , 231 , 232 , 2 3 5 3 7 . Dr. Jos . Mller Albanien . Rumelien, Prag


20/57

Mrkovii su visoka staza, duge kose, oruani lukom i oklopom,

a strelice su jim otrovane samo njim poznatom bilinom. Diu sepriedjel tavauasto, bio bi rodan svakim plodom, kad bi ga one ne

znalice znale obradjivati. Dal je je grad po imenu Dioclia, sa-

gradjen na ast Dioklecijana , sada je sav poruen, kao n jeka druga

varo, koj a j e na putu od Ulc in ja u Sk ada r, zove se Svazi od

koje ima jo ruevina.

Ov e kratke biljeite neznana putopisca nepruaju osobitih poda

taka, koji nebi bili od drugud poznat i; u ostalom su dosta tani .

Opis pako Ulci nja vrlo je kr at ak i povran, te se neda s obsenimopisom u Giustinianovu putopisu porediti. 1 Putopisac sjeti se sta

roga grada Duklje u kutu medju Moraom i Zetom, prilagodiv se

sredovjenom miljenju, tvrdi, da j e grad sagradjen u slavu Dio

klecijanovu. 2 Spominje i drugu razorenu staru varo Sva Svazi),

koja j e njegda bila biskupska stol ica u Zab ojani (na desnom briegu)

na jezercu, za rato\ r a X V . vieka od stanovnika napuena, sada

ruevina S a . 3

Plove gore (Bo janom) 8 mil ja, dospjeli su (24 . lipnja) u mjesto

po imenu Sv. Sergi, ko je je 30 mil ja udaljeno od Ulci nj a, a pu-

stie s desna (2 8 milja ) L j e Allessio), gdje utjee Dr im Drinodetto Brilon), koji prima njekoje rieice. Tu (u Sv . Srgju ) doeka

jih njeki vojvoda s ko nj i; odavle dakle odpoelo j e kar ava nsk o

putovanje. Dne 26 . lipnja krenue u Mietf selo dobro 10

milja daleko. Ostavivi Sk ada r Scutari) na tr i milje s lieva, pre-djoe nakon osam milja puta preko Dri ma, koj postaje s je zer a

Ohridskoga i tee na jugo-jugo-zapad (sic , mjesto na sjevero-

sjevero-zapad). Dn e 27. prenoie u gori, ko ja j e 2 0 milja prama iz-

to ku ; nakon 8 milja ulazi se u goru, ko ja se zove Dukadi nsk a

de Ducagini). Prelazi se njeko liko puta preko velikoga potoka,

zvana Castra, j er tee po strani varoi , tak o zvane, od ko je se

1 8 4 4 , p. 18. Hahn, Reise durch die Gebiete des Drin u. Wardar, Wien1 8 6 7 , p. 322.

Ljubie, Commiss, et Rei. Ven. t. 2 2 5 3 1 . staroj Diokleji gl. Mommsen Corpus Inser. Lat . I II 1 2 83 .

M. Bo l ice opis sandakata skadarskoga, Starine XII, 181. Jireek,Handelsstrassen u Berkwerke . Serbien u. Bosnien Prag 1879 p. 20 .

Sva spominje putopisac Brokard g. 1332 ; Rad, knj. X L I I , 161.Farlati VI I, 2 9 1 ; Danii, Rjenik Starina, II I, 8 2 ; L jub i , Monum.V , 7 7 ; isti Commiss, et Rei. II , 2 3 1 ; Jireek, Handelsstrassen undBergwerke, p. 65.

Media oltre Drino B i a n c o . Rei. Ven. ser. I I I , vol. I , p. 297.


21/57

samo sauvale ruev ine. Misli putopisac, a odavle potie porodica

Kastriotia, po k o j o j se zove Skend rbeg Dne 28 . krenue daljei dospjee u mjes to po imenu Terra nuova, koje j e udaljeno 10milja prama s jevero- iztoku, lei medju strmimi brdinami, a vlada

njim njeki vojvoda, koji je pod sandakom dukadinskim. Zat im

su dospjeli u alostno mjesto Colubria,1 koje je 30 milja prama

iztoku. Odavle krenue njeto sjevernije tiesnom dolinom, te naidjoe

nakon 10 milja puta na visoku goru, imenom Garadac, to jest

Crnu gor u . T u teku vode prama zapadu i utjeu u Drim. Prie-

djel u ostalom suh, gorov it i razseljen. J a u (3 0. ) dalje gorom,

prenoie na polju kod Godema,2 koj je 30 milja dal eko ; jau vazda

gorami i dolinami prama sjevero-iztoku, poto prevalie osam milja

puta, dospjee na mjesto, gdje Drim brzo tee medju gorami ; budu

da j e vrlo irok, sadrae se kod prievoza te ga prebacie za dvie

ure. Jedv a to rieku prebacie, prispije njeki vojvoda, koj ree go

spodinu poslaniku, da prieka pod sjenicom, dok prispije sandak

dukadinski, ko j se ovako zove, j e r u ovom kraju Albanije, to je

pod njegovim gospodstvom, vladahu nje ka gospoda, zvana Duk a-

dini Dticaini). Dan as pako, poto j e zemlja turska, razdieljenaj e na sand aka te, te se zove sandakom dukainskim. Poto susandak i poslanik medjusobno obavili posjete, krenue dalje i

prenoie na polju, gdje nisu nita drugoga nali, nego svjee vode.

Dne prv oga srpnja dospjeli su nakon osam milja puta na polje,

gdje su morali cieli dan odpoinuti, budu su j im konji bili u

tali ; ondje nisu nita drugoga nali, nego malo mlieka. Dne 2.

krenue s sandakom preko polja, to j e bl izu mjesta, po imenu

Preseren, te je osam milja prama sjevero-iztoku. Nakon sedammilja puta pregazie Bieli Dr im, ko j postaje na sjevero-zapadu izjezera, zvana Plavo, 5 0 milja daleko ; tee jedno malo na ju g, za

tim ulaze medju gore, tee na jugo-zapad i utjee u Crni Drim.

Do ove rie ke protee se sandaka t dukadinsk i.

Ovako opisuje neznani putopisac svoj put od Sv. S r g j a do Pri-zrena. Sv. S r g j San Sergi, Serzi), znatno stovarite na B o j a n ispominje se u staro-srbskih spomenicih; 3 tu su bil a skladita, ca

nn ar e i prodavaonice . Tu se prodavala sol, kojom se obskrbl jivalasva sjeverna Albanija. Tu su se iz brodova izkrcavale trgovine, i

Colubri. Rei. Ven. ser. I II , vol. I, p. 29 7.

Goden Albania, Rei . Ven. 1. p 247

Miklsi, Monumenta Serbica, p. 13 4, 17 5, 44 6. Glasnik X V 228.


22/57

karavaiiami u nutranjost odpravljale. Nekoji manastiri i crkvesrbske vukle su od carine i soli dohodite. Tu je* sjedi la kral jicaJelena, udova Stjepana Uroa I, koja j e pobirala prihod zetskihtrgova, i najvii luki poglavar. J . Giustiniani veli u pomenutomsvojem putopisu, da j e stovarite Sv . S r g j a S. Serzi) na B o j a n i18 milja daleko od ua, a 6 milja od Sk ad ra. 1 Tu je bio tako-djer benediktinski samostan S v. S r g j a i B a k a . 2 Poslovanje stareluke Sv. S r g j a priedje na mjesto Oboti, kamo male plosnate ladjedonose zemaljske izvode s nutarnje Albanije i zamjenjuju j e zatrgovine, ko je dovoze vei brodovi iz inozemstva ; za to je tu naobali B o j a n e turska carinara, jer tu vlada iv promet. 8 Kod Obotasu ruevine pomenutoga benediktinskoga samostana s latinskimanadpisi kraljice Jelene i njezina sina, kralja Stjepana Uroa Milutina 1 3 1 8 ) ,4 a po nadpisu u moeji sude, moralo j e tu bi ti njekostaro-rimsko mjesto? Kod sv. S r g j a odpoelo je karavansko putovanje, na kojem putu spominje neznani putopisac samo dva iz-vjestna mjesta, naime Miet ili Mjed i Preseren Prizren), ostala sumjesta neizvjestna, bud, da jih vie neima, bud da su tako izopa

ena ili potalijanena, da jim se po dananjih kartah nemoe sigurno u trag ui. Put , kojim j e neznani putopisac odnosno mletako poslanstvo od Sv. S r g j a do Prizrena putovalo, mislim, daj e onaj isti put, koj j e oznaen na austr. generaltabskoj kar ti(1 : 3 0 0 0 0 0 ) , a iao j e blizu rieke Gamsikje prama Puki , pokrajgornjega Fandi, odavle preko prievozu Vezirha na pa Drimomdo ua prizrenske Rieke, koju Griesebach zove Reznom, a odovud lievi m briegom iztono, sjevero-iztono u Prizren. Ovaj put,

tvrdi se, da j e bio staro-rimski, koji j e iao od B o j a n e , odnosnood Jadranskoga mora, preko gora dukadinskih u nutranjost, auklanjao se na prievozu kod Mjeda dr imskoj dolini, j e r odmah vieDanja odpoimlje poznata sutjeska drimska. 6 Prvi opisae ovaj putPouqueville i Griesebach, pa A. Boue, Hahn i . Jireek, samoto tri potonja opisuju put od gornjega Fandi u Spas na Drimu. 6

G. Guistiniani op. Ljubi , Oommissiones et Rei. Ven., t. I I, 229.Farlatti, VII, 308. Theiner, Monum. Slavorum mer. II, 218; Glas

nik, knj. X L I I , 30.3 Schwarz, Montenegro, p. 202.4 Theiner, II , 218 ; Glasnik X L I I , 30.6 Novakovi u Radu, X X X V I I , 1 9 2 1 .6 Pouqueville s, Reise durch Albanien u. Morea, deutsch v. K. Mller,

Wien 1807, II , 263 91. Griesebach, Reise durch Rumelien, Gttingen1 8 4 1 , I I , 3 2 2 6 2 ; A. Bou, Recueil d itinraires, I, 3 1 5 3 7 ; I


23/57

Griesebachov opis ovoga puta vrlo je taan i zanimiv, esto senanj pozivlju Boue i Hahn; mi u izvodu priobujemo oboi munacrt, da se vidi, kako muan j e bio ovaj put, vodei preko najdivnijih i pustih priedjela. Griesebach navodi na tom putu samo17 hanova, a nijednoga veega mjes ta; hanove oznauje brojevi,a samo posljednjim spominje imena; uz to navodi kao i Pouque-ville (p. 285), da daljina puta medju Prizrenom i Skarom iznosi3 3 putne ure ; put je sagradjen samo za tovarnu stoku (karavane),a neprolazi nijednim znatnijim mjestom. Odavle se jur razabratimoe, da je topografija ovih priedjela jo danas vrlo neizviestna,

te da j e put, kao vrlo muan, razmjerno manje poznat. Ostali pakoputopisci (Bou i Hahn) navode mnogo vie mjesta, koja su i nakarti pobiljeena, ali glede njihovih imena nisu esto sloni. 1 Ovacesta , veli Griesebach (p. 323 sq.), vodi kamenitimi i velemu-nimi putanjami, kojiini pjeak hitrije prolazi od jahaa, vode sa-motnimi umovitimi gorami i poveavaju hotomice potekoce putovanja, uklanja se toku voda i vijuga se uzbrdice i nizbrdice,kao da bi njekoji htjeo na pravac prevaliti dolinami prebradjenu

goru. Tu se nebi moglo topom kretati, a svaka stopa zemlje moglab i se junaki branit i; ali kad bi put bio vodio udobnijom oku-kastom dolinom, nebi to bilo koristno za arbanaku slobodu : zatoi Turc i zanemaruju graditi udobniji put, da si uvrste svoje gospodstvo u Albani ji . Dukadinski priedjel izpresiccan je krevitimiil i umovitimi uzkimi bili i tiesnimi dolinami, bez svakoga oveegapolja. Visina gora nije znatna, zato su gore raznovrstno razglobljene.Kose i doline na tom putu do utoka obaju Drima sjeaju na rubdolnjega Harca, gdje su samo potoci bez ikojih rienih dolina. Jedini naravni put od Prizrena do skadarske kotline bila bi drimskadolina, kad se ova rieka nebi gubila u krevito nepristupno korito. Divlje planine arbanake bijahu od negda naravna tvrd j alztoka proti kulturi Zapada Isto rimsko gospodstvo, koje je uovih kandavijskih pustinjak sagradilo tadanju svjetsku cestu, nijezasnovalo nikakova kulturna ognjita, niti je tu ostavilo ikojih ruevina. Pored svega zloestoga stanja jedine ove ceste medju Pri

Hahn, Reise durch die Gebiete des Drin u. Wardar, p. 3 1 7 2 1 Jireek, Die Handelsstrassen u. Bergwerke von Serbien u. Bosnien, p.6 2 6 8

1 upe i podredjena Jim mjesta u Dukadimi gl. u ITahna, p. p 330


24/57

zrenom i Jad ransk im morem, ipak se njom kree iv promet ;

zato j e ovaj sjevero-arbanaki trgo vak i put T ur sk oj od znameni tetrgovake potrebe, za to ga dri otvorenim, a Arbanasi skrbe, da

bude sigurnim. Ka d ovako karakteri e glasoviti putnik i proni

cavi motrilac naega vieka priedjel i put, 1 bilo bi nepravedno tra

iti od putopisca X V I . vieka, koji nije bio znanstveno uzobraen,

koji jama no nije je zi ka arbanakoga znao, da prui savreniji

opis puta uz obilje tanili i pouzdanih topografi] ski h poda taka. Glede

potanjega opisa puta upuujemo na gore pomenute putopisce, a

mi se sada vraamo putopisu neznanoga putopisca

Mjesto Miet gdje j e mletako poslanstvo prebacilo Drim, da

nanja je skela Mjed na lievoj obali Dri ma ; tu sjedi zakupni k

pricvoza, a na drugoj obali rieke ima vie zidanih skladi ta. Ovo

mjesto, udaljeno 7 ura od Ska dra, a 28 od Prizrena, znatno j e

tim, to onuda prolazi karavanski put u Carigrad, a jo tim znat

nije to j e ovdje skela i to j e odavle Drim plo va k. 2 Ruevinepako srbske crkve, koje Boue spominje, 3 svjedoe, da je ovo

mjesto znatnim svojim poloajem bilo njegda jo znatni je. Star i

putopisci u opisu svojih puteva spominju obino, osim oveih va

rosa, izmedju manj ih mjes ta samo ona, u kojih su noili ili se

podulje odmarali. Na putopisac na svojem daljem putu, koji j e

vjerovatno najprije iao smjerom Gamsik je na njezinoj sjevernoj

ili desnoj strani prama Puki, spominje goru dukadinsku montagnade Diilcagini), koje ime potie od imena priedjela, te se jo danas

sauvalo. Dukadin zaprema Zarimje, to jest juno porieje sdru-

ena Drima do ju noga njegova razvodja, od prievoza kod Mjeda

do ua Crnoga Drima ; a kao to ga na sjeveru obtae sdrueni

Drim, tako ga se na razvodju hvata oblast Mired ita . 4 Ovaj pako

priedjel nosio bi ime od svojih njegdanjih gospodara Duc Dag-

Pouquoville opisuje ovaj put takodjer kao najmuniju alpinsku putanju, koja j e zimi radi siuega, ljeti pako radi silnih vihara, krupnihi gustih uma i hajdukih navala gotovo neprohodna; ali mu opis nijetako plastian kao to j e Griesebaehov. I Pouqiieville navodi na tomputu od Prizrena do Skadra, kojim j c putovao od 22. do 24 . oujkaukljuivo, jo manje mjesta nogo to Griesebach, navodi njekoliko hanova, kojim takodjer nczna za ime, nego jih brojevi oznauje. Poiiqtie-ville's Reise II, 2 8 1 9 1 .

J . Mller, Albanien, p. 55 , GO.8

A. Boue, Recueil d' itinraires, I, 334.

Dakadinu, priedjelu i narodu, potanje u Griesebacha, II, 3 2 5 3 0 .


25/57

nino, duca d Ginno ,1 a to isto navodi na putopisac (in questa

parte dominavano certi signori, chiamati Ducami) , koj razlikuje

priedjel od sand aka ta dukainskoga, a ovaj bi mu dopirao do

ua Crnoga Dr ima. Sand akat pako dukadinski zapremao bi po

Hadi Challi 2 Podrimje , od Pei pa do blizu Elbasana, a po Mul

ler a obsizao bi eti ri kot ara, ko ja su zapremala isti obseg kao i

u Hadi Cha lfe; priedjel pako, kojim j e iao put naega putopisca,

zapremao bi kotar kerubijski (Puke i Krabi gore). 3 Iz toga svega

se razab ire, da bi gore dukainske zapremale dananje gore Pu ku ,

Krabi i Malj-i-ei ; a koju od ovih misli putopisac, to j e danas teko

opredielit i. Po svoj prilici da se onda pod imenom dukadinskih

gora uzimalo sve gore dukainskoga priejela, naime sdruenomu

Drimu na jugu, od prievoza pa do ua Crnoga Drima Po daljini

pako sude (28 milj a od prievoza kod Mjeda) bila bi to dananja

gora Puk a, a istoimeni han na kamenitoj visoini, najznatnije j e

mjesto malo ne na svem ovom gorskom putu. Dalje spominje ve

liki potok Castra, koji su njekolilco puta preli, a zvao bi se po

njekoj staroj poruenoj varoi ; ali slinomu imenu neima ni u

knj igah ni na ka rt i t ra ga ; moda je izopaeno ime rieke Kir i iliDrinae, ko ja utjee u Bo ja nu na njezinom izlazu iz blat a S k adarskoga, 4 a zamienio bi ju s riekom Gamsikj om, pritokom Drima,

preko kojeg je put vodio. Slinost imena Castr a sjeti putopisca

na glasovitu porodicu Kastr io tia, ko ja bi mu odavle (sic ) poticala.

Talijansko ime Terra, nuova5 (Novo mjesto, selo, varo ),

mjesto medju vrletnimi gorami, kojemu dananjemu arbanakomu

mjest nomu imenu odgovara , nisam mogao u trag ui. Mjesto

Colubria6

moglo bi biti Miillerovo selo Kulumri, o kojem navodi,da j e jedin o na karavans kom putu od Carigrada u Skadar, gdje

se ivea dobiva. 7 Planina Garadac (Crna gora) bez sumnje je

gora Ma l j - i - e i ,8 ko je bilo tvori jugo-iztonu medju Dukadi na, u

imenu roda Dukadina, gl. Kahn, Reise, p. 30 9, 81 0.Chadi ('halfa, liumeli u. Bosna, p. 145.

3

Mller, Albanien, p. 73, 8 0 8 2 .4

H. Hecquard, Haute Albanie, p. 8.6

Spominje se i u itineraru Oavallijeve relacije. Relazioni, ser. I l l ,v. I, 297.6

A Terra nuova a, Colubri 8 0 miglia . Cavalli, 1.

Mller, Albanien, p. 8 1 .8

Griesebach navodi ( II , 344) , da j e Caradag u Albaniji ime ape-lativno, a znailo bi planinu . Malj-i-ii. (Orna gora) u Rahna, Reisep. 5 4, 217, 31 0.


26/57

istinu j e razvodje, ali potoci neteku na zapad, kako putopisac na

vodi, nego na iztok i sjevero-iztok , a die se na desnom briegu

Groskc, a preko Malj-i-ei sedla odnosno hana vodi put drimskomu

prievozu kod Vezi r hana. Mjestu Godem, premda se u itineraru

Cavallijeve relacije takodjer spominje Goden Albani ja), neima na

kartali i u knjigu h u tom priedjelu slina imena. Po daljini i opisu

sude imalo bi biti njeko mjesto u trokutnoj ravnini Prut skoj ili

Rugovskoj, gdje Drim izlazi iz svoje sutjeske, koj a nastaje malo

vie Vezi r-hanova mosta. Cavall ijeva pako Crussa, ako nije Kre -

math ili Kre, moda j e selo Kks, bli zu utoka obaju Dr ima.Prebacivi Crni Dr im passato il Dr in neg ro), koj u istinu izmed

gora brzo tee, spominje Cavalli mjesto Var dia, ko je bi moglo biti

dananje selo Varlogjan, blizu lievoga briega Bieloga Dri ma. Na

daljem putu spominje polje prizrensko blizu isto-imene znamenite

varoi Preseren), njegdanje srb ske priestolnice, koju stari ji i no

viji pisci dosta na tanko opisuju. 1 Cini se, da se nai putnici nisuu varoi bavili, jer neznani putopisac nita potanjega varoi ne-

navodi, a u Cavallijevu itineraru nit i se ncspominje. Pred Priz re-

iioiii veli putopisac, da su pregazili B i e l i Dr i m; po opisu pako idaljini biti e to P ik a u Boue a i na kar ti zove se Marica), lievi

pritok Drimov, koj piotiu polje prizrei isko, utjee kod Do bresa ; 2

j e r put ostavlja kod Vrmiee Drim, te vodi sjevero-iz tono prekopolja u Prizren. Na putopisac navodi, da B i e l i Dri m izvire izjezera Plava, koje je 50 milja daleko na sjeveru ; tu ga j e vjero-

vatno slinost imena prevarila , te je uzeo Drim za Li m, j er potonji

protie jezero Plavo. Put vodi od ua Rieke Rezne , Marice ) prama

sjevero iztoku na podnoju Sare planine, a na rubu prostrana pi

toma polja, puna livada i bujnih oranica.

Krenuv i dne 3. srpnja dalje, dospjeli su u mjesto po imenu

Villa negra, koje je 24 milje prama sjeve roz apa du. Ovo j e mjesto

radi hajduka razsel jcno, a stanovnici su se povukli u goru. T u

je opaa putopisac, p puta; dolina j e sa svih strana od gora ogra-

djena. Tu su opazili, da vode teku na sjever , doim su do simo

tekle prama jugo-zapadu; tim se moe rei, da je tu razvodje

izmedju Egej sk oga i Ja dr an sk og a mora. Dal je su dospjeli u So-

potnicu Sopo/n/zza),3 koja je 22 milje daleko. Za tim krenue

Danii, lijenik Starina U, 42 3, 42 1 . Griesb ach, l i , 3 12 , 3 2 2 ;Muller, Albanien, p. 8 2 8 4 ; Bou, op. . 1, 3 1 5 3 1 8 ; Hahn, op. 79 ; Jireek, op. . . 17.

Hahn, op. , p. 21 i.ttipoiiizza, itineraru Cavallijevu ; Hel. Ven. 1. .


27/57

jugo-iztonim putem, i prodjoe prekrasnim poljem, po imenu o-savo, dugo j e vie od 30, a iroko vie od 12 milja, sve j e obra-

jeno i obiluje vodami, koje prijatno teku s gora Hichrini naveliku udobnost itelja. Dne . dospjeli su u Skopl je Scoppia),putovavi 25 milja prama jugo-iztoku, a ukonaili se u turskojudobnoj palaci, p milje izvan grada. Skoplj e j e velika varo,steru se koj e po ravnini, koje po ubavom breuljku, ima oko2 9 0 0 0 dimnjaka, kue su na njihov nain sagradjene od zemlje,ali vrlo dobro, ima 4 vrlo Hepe moeje, a ku e su olovom pokrite.Sred varoi tee rieka imenom Yarda, ko jo j pritjeu njekoje vode

sa raznih st rana. Ova rieka dolaze s blinjih gora tee tiesnomdolinom, ogradjenom vrlo pogibeljnimi sumami, gdje su dva vrloHepa zidana mosta, ko je sazidae njekoji veliki Turc i na udobnostputnika, a pokraj njih su ji m grobovi. U grau se izvode koeu velike, te su glavna trgovina ; ima takodjer mnogo voska, kojse izvozi putem L j e a Alessio) u Ja ki ti i Mletke. Ima tu mnogoZidova, a izmedju krana ima Dubrovana, koji su tu nakupovalizemalja vrlo jeftino, zasnovali vinograde i trguju [vinom. Zemljeobradjuju robovi, kupljeni od Turaka , hrane jih i odievaju zaobradjivanje. Dobro je trite, ima u obilju kruha i mesa; izvanvaroi ima liep vodovod sa vie od 60 lukova, sagradjen na udobnost grada, koj im upravlja sandak; jak j e i ogradjen zidom.Ima staru tvrdjicu s cielimi zidinami i jarugami. Bavivi se tu tridana i naavi druge konje (tano se slae s Cavallijevim itinerarom), krenue dne 9. dalje u selo Dobersan,1 to je 18 miljaprama iztoku, liepo mjesto, obilno bunari , a putuje se breuljci idolovi. Zatim su dospjeli u Strasino,2 18 milja na iztoku naidjoena rieicu po imenu Prigina, a putovahu veinom strmimi brdi-nami uz vel iku egu. Nakon 18 milja puta dospjeli su u dobromjesto Chercha, ima dobar karavanseraj , dosta kruha i mlieka,ima mnogo ena, vrlo su liepo odjevene, nose mjedeno prstenje istaklene predmete razne bo je Dne 12. u Buscobagno, 18 miljadaleko, 3 njekoliko milja prama jugu. Ovo se mjesto drugaije zoveConstantinbagno, j e r tu ima mnogo voda, te se pria, da je biloKonstant inovo kupalite. Ima oko 1000 kua, sagradjene su na

turski nain, ima mnoge moeje i kupalita stanovnici su Turci,

Dobrisan 18 m., u itineraru Oavallijevu; Kel. Ven., 1. .trazin 18 . , u Cavallija ; Rei. Ven., 1. .

A Bagno, buona terra, ove sono li bagni minerali 18 . , Fel.Ven., 1. .


28/57

njekoji idovi, a u bazaru prodaju se sve potrebe za ivot . Tusu noili u gostioni, zvanoj ynmara th to jest gost ion ik , a sagradi ga vrlo liepo njeki sandak kao zadubinu na udobnostputn ika; ima takodje r dvoje toplice, onakove od prilike, kak ovesu blizu Padove . Dne 13. dospjee u Dopnizzu 1 to je 25 miljadalek o; liepo i udobno mjesto. est milja na iztoku dolazi se popolju rieci, zvanoj Strumezza ko ja izvire 12 milja vie Sof i jedolaze sa sjevero-sjevero-zapada tee na jugo-jugo-iztok, a izlievase u more kod Sideroccapse, to j e 150 milja daleko. Priedjoepreko velikoga liepoga mosta, sagradjena od Mustaf pae. Dne

1 4 . stigoe u Samacco,2

25 milja prama sjevero-iztoku ; nakon 8 milj astupie na polje zatvoreno od gora, iroko e tiri milje; s desna sediu velike gore, koje su na vrhu vazda niegom poltrite. Tu imamnogo vodenih kretala za izpiranje e ljeza. Zati m se prelazi prekorieke Ischer, stari Ciabrus, teku prama sjevero-sjevero-iztoku1 5 0 milj a daleko, utjee kod Nikopolj a u Dunav. Dne 15 . evo jihu Chiustembagno s 14 milja prama sjeve ro-sjevero-iztoku, a putujese vazda preko breulj aka i brina. Tu ima u obilju ivea, aizradjuje se mnogo eljeznina. Zat im u Sarabech, 26 milja na iztoku sjevero-iztoku. Kod Chiustenbagna izvire s najviih gorarieka Marizza, u starom vieku zvana Warm, jedan rukav j o j sezove Mala Marica Marizza jncciola), a priedje se prije, nego sedodje u selo; drugi pako rukav Marica ve li ka , dolazi s desna5 milja daleko, a prelazi se etiri milje nie ; teku tiesnom i neura-djenom dolinom prima uviek pritoke, a tim se koriste mjetani, tvorerazne kanale Dne 17. dospjeli su u Tatarbazaric,1 to jest pazartatarski , koji je 12 milja na sjevero-sjevero-iztoku, a putuje sepo polju. Nastanjeno j e mjesto od Tu ra ka, imajue u obilju ivea .

Ovaj dio puta neznana putopisca od Prizrena do Tatarpazar-dika treba da razdielimo na dva odsjeka : od Prizre na do Kosovaodnosno do Skoplja , pa od ovud dalje . Prvi dio puta vodi odPrizrena prama sjevero-sjevero-iztoku sjevernim ogrankom Sareplanine i silazi na Kosovo. Ob ovom dosta munom gorskom putunismo dosele imali putopisa kod razpravljenih putopisaca star ije

A Dubnizza 26 m. , Rei. Ven., 1. .A Samacof terra buona, ove si lavora assai di ferrareza 24 m.

e i Ven., 1. e.Ai bagni di Constantino, buona terra, e buonissimi bagni mine-

rali 14 m. Rei. Ven. 1. e.4

A Tatar Bazargie 45 m. ; Rei. Ven., 1. .


29/57

dobe; iz naega pako doba takodjer neima mnogo spisa ovomputu. N a Hahnovoj karti Drin u. Wa rd ar ) zabiljeeno j e , da su

tim putem ili A. Boue i Viquesnel ; ali iz A. Buova se putopisa razabi re, da nije ovim putem putovao, nego od Skoplja naKalkanele i preko a re planine (Kobil ici na zapadu) gorskomputanjom u Prizren, dakle junom stranom are planine. Istimovim putem takodjer putovahu Pouqueville i Griesebach, a potonjise putem na Kobilicu uzpeo. 1 to se tie Viquesnelova puta nemoemonita rei, jer nam nije njegov putopis pristupam Tim smo upueni glede ovoga puta samo na kartografijska pomagala. Po gene-

ralstabskoj karti (1 : 3 0 0 . 0 0 0 vodi put od Prizrena na sjevero-sjevero-iztok, preko Suhe rieke i sjevernih ogranaka are planine,sedlom Duhl je (han Duhlje 915 m., u Hahna Duwle), medju gorama Milanovac i Crnoljeva planina (u Hahna se oboje zajednozovu Drenica), pa uz rieku Crnoljevu u S t im l j e , a od ovud uLipljan na Kosovo, gdje se stiu putevi bugarski, arbanaki ibosanski, koji preko Skoplj a spajaju spomenute zemlje sa Solunom.Za to bjee Lipljan Ulpiana) za bugarske, srbske 2 i bizantinske

dobe znatna varo s biskupskom stolicom. Neznani putopisac navodi na svem tom putu samo jedno jedincato mjesto, naime Villanegra, koje je vjerovatno potalijaneno dananje selo Crnoljeva,na istoimenoj rieci, nie Duhlja, a vie St iml ja; kod hana Duhljeu istinu j e razvodje izmedju Jadranskoga i Crnoga mora, a potonjej e putopisac zamienio s Egejskim morem. Na putu Kosovom spominje na putopisac selo Sopotnizza (u Cavallija Suponiza), vjerovatno da je dananje selo Sopanica, na starom glavnom putu kodLepenca Kaaniku na sjeveru; glede duljine i irine Kosova poljaneslae se na putopisac s drugimi svojega doba. 3 Gore Ilichrini,s kojih teku na Kosovo obilne vode, moda su to Petanievimontes Crivicinae , ili g o r srbskih spomenika, dananjaCrna gora (Karadg). 4 Na daljem putu dospjeli su u selo, po miljeblizu Skopl ja ; na mu putopisac nezna za ime, ali u Cavalijevuitineraru zove se Buttol (mezzo miglio presso Scopia), a biti eButel dananjih ka ra ta blizu Skoplj a na sjeveru. Bave se tu tri

Pouqueville's Reise . Mller, 2 7 9 8 1 . Bou, Recueil d' itinraires, I, 3 0 5 1 5 . Griesebach II, 2 9 1 3 1 2

2 Lipljan gl. u Daniievu rjeniku Starina, II, 13. . Jireek, D-jiny naroda Bulharskeho, p. 10 2, 156 , 164, 167, 241.

3 Rad. knj. X L I X , 1 3 2 - 1 3 5 ; knj. X L I X , 13 4; LVI, 1 7 9 8 1 .4 Rad, knj. X L I X , 127 , 13 5 ; knj. LVI, 193 .


30/57

dana radi izmjene konja, podjoe u Skoplje, a na putopisac raz

gledavi se po gradu opisuje ga potanje. Neznani putopisac opi

suje Skoplje, kakovo j e onda bilo : iztiu produkciju koe i voska,

to se izvozi putem L j e a u Ital iju. Medju itelji spominje Dubrovane, koji se tu zanimaju vinogradarst vom, a trgovina vinom

baca j im vel iku korist . Uz to iztie stare zidine, tvrdjicu i vodovod,

spomenike iz starijega doba, kadiio j e bilo Skopl je glavnim gradom

Dardanije i na svem obilna bogat a srpska priest olnica. 1 Ovom

prilikom opisuje na putopisac rieku Vardar Varda) jer mu pro

t jee varo; al budu mu je opis vrlo obenit, bez svakih topo-

grafijskih podataka, neprua nam gradje, da bi se kod opisa zaustavili.

Dalji ili drugi dio puta, koj im j e poslanstvo krenulo od Sk op lj a

u Tartarpazardik, poznat nam j e jur, koj e iz Pet anieva opisa,

koje iz putopisa Kuripeieva, 2 a iao j e na Kumanovo, Krivu Pa

lanku, Kustjendil, Dupnicu i Samo kov. Neznani putopisac spominje

na tom putu najprije Dobersan odnosno Dobrissan, ali slinomu mjestu

neima na novijih kartah i u knjigah traga; po opisu i daljini

sude, bilo j e njeko mjesto blizu Kumanova. Strasino ili StrazitiKuripeiev je Stratzin, dananji han Strain na podnoju isto

imene gore. 3 Dalje spominje potok Priginu, mogla bi biti Bu ovpotok S i n i j a ili Cigna ?), ko ja mu se na tom putu izlieva u Krivurieku. 4 Chercha ili Cherca moda j e dananje selo Ki rk la ?) ge-

neraltabske karte, Krivoj palanci na iztoku, to bi se i s daljinom

od prilike slagalo, doim bi se opis toga mjesta vie na Krivu

palanku odnosio. Dal je navodi varo Buscobagno, ko ja mu se dru

gaije zove Constantinbagno 6 j e r se pria, da su tu bila Konst an-tinova kupalita. It inerar pako Cavall ijeve relacije zove ovu varo

Bagno, a Bagni di Constantino navodi kao posebnu varo, ko ja biodgovarala varoi Chiustembagno naega putopisca. Buscobagnoj e Velbuka ili Beobuka B a n j a , dananji Kjustendil, jur dobro

Skoplju gl. Danii, rjenik Starina, II I, 11 5, 116 ; Rad, knj .X L I X , 1 3 4 ; Jireek, Hanelsstrassen, p. 35 , 6 1 , 87 .

Rad, knj. X L I X , 1 3 4 3 6 ; knj. LVI , 1 7 7 1 7 9 . Pouqueville, II,2 7 0 7 9 . A. Bou op. . I 2 8 6 3 0 5

Rad knj. LVI 1 9 3 ; Boue op. . I 30 2 303 .Bou, Itin. I, 303.

6 Konstantinova Banja zove se po srpskom dielnom knezu Konstan-timi 1 3 7 9 9 4 ) , kojega puko predanje jo spominje. Potanje K. J ireek, Archeologisehe Fragmente aus Bulgarien; Archeolog.-epigraph.Mitth. aus Oesterreich-Ungarn, 62.


31/57

poznata varo od starijih putopisaca (Harfa, Petani a i KuripeSia). 1

Na putopisac izt ie mineralne toplice i dobar bazar , kao to i

drugi pisci. 2 Dopnitza, odnosno Dubnizza dananja j e Dupnic a, 3

njega znatnije mjesto na Drmeni ili Samokovs koj rieci. Na putu

medju Kjustendi lom i Dupnicom priedjoe zidanim mostom preko

rieke po imenu Strumezza, dananje Strume, koja u istinu izvire

vie Sof i je i dolazi sa sjevero-zapada. Most preko Strume poznatj e jur od Petania pons Strimonis i Kuripeia steinen pragken),4

putopisac ga zove mostom Mustaf pae , doim se danas zove

Kadinim mostom kod hana Koznice, gdje se i danas preko

Strume prelazi.6

Dalj e dospjeli su u Samacco odnosno Samacof,glasovita stara rud ars ka varo, poznata od Petanieva opisa i

Kuripeieva putopisa. 6 Putopisac kao i Petani iztie samokovsko

polje, ko je j e u istinu sa svih str ana gorami zatvoreno. Plani na

pako desno od puta radi visine mu j e vazda niegom pric-

krit ; premda ju putopisac imenom nespominje, bez sumnje j e

dananja Rodopa planina, ko ja se die na junom obzorju samo-

kovskoga puta, a najv ii su jo j vrhunci i ljeti niegom priekriti.

Uz to spominje rieku Ischer ili Is kru, preko koj e se u istinu uSa mokovu prelo putopi sac joj dobro oznauje tok, ali j u starim

imenom krivo nazivlje, j e r Is kr a nije stari Ciabrus nego Oescus,

a Ciabrus je dananja D ib ra ili Cibr ica, ko ja kra j Dibre palanke

utjee; ali nije na putopisac jedini, koji Iskru s Cibricom zamje

njuje, nego to ine i drugi stariji putopisci. 7 Dal je spominje Chiu-

stembagno (u Cavalli jevu iteneraru Bagni di Constantino), Kuripe

ieva Costanitzawana (Kostenika B a n j a , poznata je B a n j a nagornjoj Mari ci nedaleko Kostenic e stare Kons tan ti e. 8 Kao to se

Rad, knj. L X I I , 18 1 ; knj. X L I X , 135 , 136 ; knj. LVI, 1 92 . Sa-vren opis Kjustendila, starina i kupalita gl. u K. Ji reka, Archeolo-gische Fragmente aus Bulgarien in Arch.-epigr. Mitth., X, 6 0 6 8 .

Hadi Chalfa, Rumeli u. Bosna, p. 87 , 8 8 ; A. Bon , Ree. d'idin.I , 298.

3

Hadi Chalfa, p. 8 9 ; Pouqueville, II, 2 7 5 ; Bou , I, 298 . K. Ji -reek, Archeol. Fragmente, s. 7 1 7 5 .

4

Rad, knj. X L I X , 1 3 6 ; knj. LVI, 192.6

A. Bou, Ree. d' Itin. I, 298. Rad, knj. X L I X , 13 6, op. 2. Savren opis ove glasovite gradjevine u K. Jireka, Archeol. Fragm. p. 68 .

6

Rad, knj. X L I X , 12 7, 1 3 6 ; knj. LVf, 191, 19 2. Hadi Chalfa,p. 56. Opis puta od Samokova u Tatarpazardik Hochstettera ; Pe-termann s geogr. Mitth., J gg . 18 , S. 4, 83.

Rad, knj. X L I X 1 2 4 ; L X X I 29, 30, 37.Pouqueville, II, 274. Rad, Knj. X L I I 139; kuj. X L I X 136; kuj.

LV I 1 9 1 ; Hadi Chalfa, p. 5 6 ; Jireek, lleerstrasse, p. 73.


32/57

na putopisac prilagodio prii, nazvavi Velbuku Banju Konstan-

tinovom : t ako j e i kod Kos tanike B a n j e slinost imena navelapisca itinerara, da ju je nazvao Konstanti novim kupalitem. Na

putopisac kod B a n j e neiztie rudna vrela, kojih j e na vrelitu Marice u obilju, nego pomin je elj eznine, ko je se ovdje izvode. Ovom

prilikom opisuje neznani putopisac izvore Marice Marizza), koju

pravilno nazivlje starim imenom Ebru s (I l eb ro s) . Marica u istinu

izvire na najviih planinah (Roope) ; rukav, protiui Banju, zove

Malom Maricom , preko koj e se zaista prelazi prij e, nego to se

dodje u Banju, a u banjskoj se kotlini razt ae u struge. Drug i

rukav koju Vel ikom Mar icom nazivlj e, dolazi mu s desna, a

prelazi se preko nje 4 tal. milj e nie. Ova potonja Maric a po

karti bila ona koja izvire iznad Kostenca (Kostende), te zaista

pritjee s desna, ali nij e tako velika, kao to on a; obje sruene

zaista prot jeu tiesnu i divlju dolinu, kojom vodi vrlo muan put

od B a n j e kroz sutjesku Momine kli sur e (K yz Derbent ), poznatuj u r od starijih putopisaca, 1 te silazi kod Be l o va u ravninu Mar icei plovdivske poljane. Sarabech, bez sumnje dananje selo Sar am-

beg po karti generalstabskoj, na starom putu u ravnini Marice. 2

Tatarbazaric ili Tatar Bazargic, poznata j e varoica dananji

Tata rpazardi k, gdje se stie put samokovsk i sa starom car sko m

cestom, a varoicu, kao znatniju, opisuje gotovo svaki od stari jih

putopisaca. 3 U Tatarpazardiku stupilo j e dakle poslanstvo na

biogradsko-carigradsku cestu, koju predjanji putopisci raznovrst no

opisuju.

Krenuvi od Tat arpazard ika dospjeli su 18 . srpnja u Plovdiv

Philippopoli) 4 koj j e 24 milje na iz to ku ; putuje se silnimi polja-

nami, neimajuimi nikakova drvea ; na rubu glavne ceste izkopani

su zdenci, koj imi se slue putnici i stoka. Ovaj se grad stere

izmed etiri vrlo suha breul jka, prot ie ga Mari ca, preko ove vodi

preliepi drven most od 30 lukova, rieka utjee mnogimi rukavi u

Egejsko more. Pr iaju mnogi, da j e grad sagradio Fil ip, ot ac Alek

sandra Veli koga, to se razab ire iz istoga imena Im a njekoliko

tragova starih zidina, danas ima samo drvene ku e i njekoliko

1 Rad, X L I X 1 3 6 ; knj. LV I, 19 1. Opis toka Marice gl. V.Saint-Martin, N. Dictionnaire geogr., 33 fase, p. 661.

2 Sarambeili, na karti Zaharijevoj opisaniju Tatarpazardika.3 Rad, knj. LVI, 186, 187, 22 2, 2 2 3 ; knj. L X I I 51, 106; knj.

L X X I 40.4 Fippopoli, prineipal terra di Macedonia m. 2 2 . Rei. Ven., p 97.


33/57

moeja. Oko li na zapr ema oko est mi lj a; njekoji misle, da se na

poljanah plovivskih bio boj izmedju Cesara i Pompeja, budu da

za to neima sigurna svjedoanstva, neusudjuje se toga potvrdjivati.

Premda Appin pie, da su ondje boj bili M. Antonij i Oktavijan

proti Brut u i Ka si ju ; s toga pria puk, da njekoj i liumci, to

su razs ijani po ravnici , da su grobovi onih, koji su pali u boju,

a piscu se to ini nemoguim ; je rbo su dosta daleko je dni od

drugih, nije vjerovatno da bi bojite zauzimalo tako velik prostor,

koji bi dostatan bio za sve narode europske, te da bi se mrtva

tjelesa nosilo dva dana puta daleka zakapat i. Zat im su dospjeli

dne 20. u Cognus, mil ja 18 , nije vrlo veliko selo, prenoie uImarat u ; imuno mje sto, imajue mnogo bunara. Dne 21 . u Se-

mischi,1 milj a 2 6 na jugo -izt oku, ide se suhimi breuljci , na koj ih

neima ni jednoga drveta, nego ima po koji bunar za potrebu put

nika. Dne 22. u Armanin 2 2 0 milja prama jugo-iztoku priedjelom

neronim, prevali se pol jana , 10 milj a duga, a putuje se medju

umami, koje su radi hajduka vrlo pogibeljne. Dne 23. mostuMustafinom na jugo-iztoku 20 milja; polovina puta vodi vrlo

suhim priedjelom. Tu se Mar ica kree poradi breuljaka na jug,a nad njom j e sagradjen most Mustaf, k oj bje e Selimov pa a;

osvojenjem Ka ir a postavi bogat, sagradi od ivca kamena ovaj

most kao zadubinu ; ima 2 0 lukova, moe imati u duljinu 74 0, a

u irinu 20 stopa ; u ostalom odlina gradjevina, spada medju naj -

glavnije mosto ve. S a zapadne strane kransko je selo, a s iztone

drugo j e tursko selo. Dne 2 4. dospjeli su Je dre ne Adrianopoli),*

milja na iztok, ponjeto na jugo- izt ok dolinom Marice, koj a,

proavi mostom, za jednu milju kr ee se na iztok i tee do J e -dreneta ; u staro doba nazvane u slavu cara rimskoga Hadria na.

Rieka tu prima tri druge rieice: Tondo (Tuna) Arda (Arda)

et (Ergine). Jedre ne je danas tr ea varo cars tva turskoga,

poslije Carigrada i Ka ir a. U Jed renet u obiavae Seli m stanovati,

a Sulej man dolazi amo zimi na lov, ko j , j e r ima u susjed

stvu j eze ra , obia je biti izvrstan. Gra d zaprema u obodu osam

milja, kukavne su mu ku e ; j e r su gradjene od zem lj e; ima nekoje

pre kra sne moej e. Ovu su varo Turci osvojili jedno stoljee prije

Car igrada , ko j bi god. 145 3. osvojen. Zidine su jo stare s njeko-

Semischiez m. 4 2 . " Rei. Ven. 1. .

Ermanlich m. 1 8 . Rei. Ven. 1. .

A Adrianopoli principale citt , di Grecia in. 20 . " Rei . Von. 1. e.


34/57


35/57

po najnovijem dokazi vanju ila lievom oba lom. 1 Putopisac navodi

na svom putu ponajvie glavnija mjesta, raznovrstno opisana j u r

od sredovjenih pisaca, a neznani ji h putopisac opisuje, kakova

su onda bila . Ujedno se iz opisa razabire, da su naemu putopiscu

i stariji putopisi toga puta bili donjekle poznati, 2 jer se uklanja

opetovanju ju r navedenih podataka, istinitosti njekojih izrie

svoju sumnju. Govore samom putu iztie donjekle suh, pust i

i dugoasan priedjel po poljanah Mariin ih, gdje neima ni ka ko va

drvea, je r se za najvee ljetne ege putovalo. Plovdiv Philippo-

poli), stere mu se, kao Zenu i Vran iu, na etiri breul jka; iz-

tiu, kao Zeno i Hadi Chalfa, veliki most preko Maric e, koja

protjee varo. I neznani puto isac spominje, da mnogi (Ramberto,

Zeno, Vrani, Hadi Chalfa) zamjenjuju Philippopolis s Philippi,

tvrde , da j e Philippopolis sagradio otac Aleks andra Velikoga, na

to jih zavede slinost imena i ostanci starih zidina. I neznanu

putopiscu nisu izbjegle, kao i predastnikom (Rambertu, Zenu i dr.),

mnoge mogile , raz si jane po plovdiskom polju, navode, kako jih

dovode u savez mnogi pisci s rimskim boji tem i s grobovi u boju

palih Riml ja na ; ujedno izrie svoju sumnju glede boji ta medju

Cezarom i Pompejera, pa da bi bile one mogile rimskimi grobovi,

to su medju sobom vrlo udal jene. drugom pako bojitu (M.

Antonija i Okt avi ja na proti Bru tu i Kasi ju) neizrie sumnje, j er

to napisao Appin ; ali nemisli, da su n jekoj i star iji pisci za-

mieniv i Phil ippi s Fil ipopolj em, pogrjeno prenieli i boji te na

Maricu. 3 Na daljem putu navodi Cognus (Vranieva Konjtica),

obina stanica (Kemer Kjupriju), koju iza Plovdiva i drugi puto-

pisci spominju.4

Semischi ili Semischiez, dananje Semisde, poznatotakodjer od drugih putopisaca. 6 rmanin ili Ermanlich, dananja

Harmanlija, koju obino i drugi putopisi navode, 8 samo sto se na

putopisac osvrnuo na narav priedjela, iztiu najprij e pust priedjel,

pa pogibeljnu umu. Varoicu Most Mustafc pae Ponte di

Mustaa) spominje svak i putnik, doim most svaki po svoju opi-

Potanje Jireek, Archeol. Fragmente, p. 94.Moda putopis zemljaka mu Ramberta, koj je onda jur bio u

Mletcih natampan, Rad, LV I , 20 6.3

Plovdivu kod starijih putopisaca gl. Rad kuj. LVI 1 8 6 S 82 2 2 - 2 5 knj. L X I I 1 0 6 1 0 ; knj. L X X I 4 0 4 3 4 517.

Rad knj. LVI 186 1 8 8 ; L X I I 1 1 0 ; L X X I 51.6

Rad knj. LVI 1 8 8 ; L X I I 11 0 ; L X X I 51.Rad knj. LVI 1 8 8 ; L X I I 11 0 : L X X I 51.


36/57


37/57

B j k Cekmede, jednom i drugom n iroko govore starijiputopisci. 1

T i m bi razpravili neznana putopisca putopis, koj prikazuje jedanod najglavnij ih starih puteva, to su vodili s jadranskih obala uCarigrad i u nutranjost Balkanskoga poluotoka, i prevalio gaputopisac od Sv. S r g j a do Carigrada kopnom s odmorom) u 38,a od Mletaka za 57 dana: 2 daljina puta od Ulcinja do Carigradaiznosila mu je 605 tal. milja, a po Cavallijevu itineraru ukupno6 4 9 tal. milja. 3 Ovaj put idui od Ulcinja, odnosno Sv. S r g j a naKosovo, prvi se put prikazuje u naem putopisu, koj je jedinotoga puta radi dosta znatan. Ovim j e putem ila talijanska trgovina u srednjem vieku i poznije u nutranjost poluotoka Skopljei Samokov), a od ovud, kako na putopisac spominje, vozile seprirod nine preke L j e a i drugih jadranskih luka za Jakin i ostaluItaliju. Ovaj pako put bio bi onaj isti, kojim su jur Rimljani odSkadra u Ni putovali, te j e na karti Panonia, Moesia itd.)Menckeova staroga atlasa od prilike nacrtan, a navode se na tomputu samo tri stara mjesta: codra Skadar), Theranda Prizren)

i Vicinianum Pr it ina?) . Tim bi se ujedno potvrdjivalo, to reeGriesebach kako gore naveosmo) pustoi starorimskoga putamedju Skadrom i Prizrenom. teta velika to nam neznani putopisac odve obenito opisuje slabo poznati stari put, pa tona tom putu navodi dosta malo, koje potaljanenih, koje neiz-viestnih topografijskih podataka. Nadamo se, da e pozniji putopisineznanoga putopisca glede tamnijih mjesta razsvietliti i popuniti.Glede ostalih dielova puta neznana putopisca, naime od Skoplja

na Kjustendil i Samokov u Tatarpazardik, pa dalje starom carskom cestom u Carigrad, valja opaziti, da nisu mnogo savreniji odprvoga diela puta, jer se njimi nepopunjavaju ni stariji ni suvremeniputopisi drugih putnika. Ovu obenitost i jednolinost u opisivanjuprekida na putopisac opisom Skoplja, Plovdiva i Jedreneta, gdje

1 Rad, knj. LVI, 189, 228, 2 2 9 ; knj. L X I I , 11 8; knj. L X X I , 58.2 Pouqueville prevalio na poetku naega vieka put od Carigrada do

Skadra za 16 dana II, 287). Neznani putopisac prevalio j e put odSv. S rg ja u Prizren kopnom za 7 dana ili 108 tal. milja ; PouquevilleI I , 285) i Griesebach II, 323) raunaju daljinu toga puta na 33 putne

ure; prema ovomu bi neznani putopisac putovao od prilike na dan do5 ura ili - 1 5 1 / 2 tal. milja; sude po vremenu i daljini svakako se vrlolagano putovalo.

3 U Cavallijevu itineraru krivo je sbrojeno 451 m.


38/57

su se putnici njeto vie bavili i odmarali ; ali ni ti opisi nepoda-

vaju nita osobita. U ostalom, ako neznani putopisac glede poznatih

puteva nepopunjava svoje predastnike, ipak svojimi svjedoanstvi

utvrdjuje mnoge podatke, koji u sta rij ih putopisaca nisu dosta

jasni i izviestni ; pa i topograf ijska su imena u neznanoga puto

pisca u cielom pravilnija, nego kod drugih putopisaca njegove

narodnosti.

Riei napokon, kojimi neznani putopisac zavruje svoj putopis,

odnosno prvi odsjek svojega spisa o znamenitostih tur skoga car

stva", izrazuju na kra tko veliku muku tadanjega umornoga puto

vanja onim gorskim putem u

Documents

P. Matkovic, Putovanja po Balkanskom poluotoku XVI. vieka 7,8,9, Rad JAZU 84 (1887).pdf