P L A N A K T I V N O S T I - ekoforumzenica.ba plan1.pdf · p l a n a k t i v n o s t i sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagaĐenja i za usaglaŠavanje

P L A N A K T I V N O S T I SA MJERAMA I ROKOVIMA ZA POSTUPNO SMANJENJE EMISIJA, ODNOSNO ZAGAĐENJA I ZA USAGLAŠAVANJE SA NAJBOLJOM

RASPOLOŽIVOM TEHNIKOM ZA POGONE I POSTROJENJA

ARCELOR MITTAL ZENICA -Integralni Plan aktivnosti sa izmjenama i dopunama-

Zenica, Januar 2009. godine

UNIVERZITET U ZENICI

Plan aktivnosti za ArcelorMittal Zenica – Integralni separat (izmjene i dopune)

Univerzitet u Zenici 2

UNIVERZITET U ZENICI

MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI

FAKULTET ZA METALURGIJU

I MATERIJALE ZENICA

INSTITUT ZA HIDROTEHNIKU SARAJEVO

METALURŠKI INSTITUT ”Kemal Kapetanović” ZENICA

OPERATOR: ARCELOR MITTAL ZENICA d.o.o. LOKACIJA: Bulevar Kralja Tvrtka I broj 17, 72000 Zenica,

Bosna i Hercegovina GENEREALNI IZVOĐAČ: UNIVERZITET U ZENICI Fakultetska 3, 72000 Zenica, BiH www.unze.ba VODITELJ PROJEKTA: Doc.dr. Šefket Goletić VODITELJ PROJEKTA OPERATORA: Prof.dr. Aziz Mujezinović VODITELJ STRUČNOG TIMA: Prof. dr. Šefket Goletić

RECENZENT: Prof. dr. Sabahudin Ekinović Prof. dr. Dušan Vukojević Prof. dr. Sulejman Muhamedagić

R E K T O R VODITELJ PROJEKTA: UNIVERZITETA U ZENICI ____________________ _______________________ Prof. dr. Šefket Goletić Prof. dr. Sabahudin Ekinović



SARADNIČKI TIM

ISPRED UNIVERZITETA U ZENICI: Prof.dr. Sulejman Muhamedagić Prof.dr. Zakir Pašalić Prof.dr. Fuad Begovac Prof.dr. Jovan Sredojević Doc.dr. Jusuf Duraković Mr. Farzet Bikić Arnaut Mensur, dipl.ing.maš. Nusret Imamović, dipl.ing.maš. Halim Prcanović, dipl.ing.maš. Mirnes Duraković, dipl.ing.maš

ISPRED INSTITUTA ZA HIDROTEHNIKU SARAJEVO:

Mr.Sanda Midžić-Kurtagić Mr. Nijaz Lukovac

Melina Džajić-Valjevac, dipl.hem. Jozo Stefanjuk, dipl.ing.građ.



S A D R Ž A J UVOD .........................................................................................................................

1. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA POGONA I POSTROJENJA ......1.1. STATUS KOMPANIJE ..............................................................................................

2. LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA ............................……………..................2.1. Opis lokacije ...............................................................................................................2.2. Hidrološke karakteristike lokacije ..............................................................................2.3. Geološke karakteristike ...............................................................................................2.4. Inženjersko-geološka istraživanja i kategorizacija terena prema stabilnosti ........ 2.5. Seizmička ispitivanja ..................................................................................................2.6. Klimatske karakteristike .............................................................................................2.7. Flora i fauna ................................................................................................................

3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA, GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE I BROJ ZAPOSLENIKA ........…………....……….3.1. Kratak historijski razvoj ArcelorMittal Zenica ...........................................................3.2. Osnovna djelatnost pravnog lica ......………………………………….......…………3.3. Vrsta proizvoda i godišnji kapacitet poizvodnje ......................................................... 3.5. Broj zaposlenika ..............................................................................................………

7

88

99

121314151517

1818202122

4. OPIS POGONA I POSTROJENJA ..………………………......…………………….4.1 Proizvodnja koksa (Koksara) ..............................................................................……4.2 Proizvodnja aglomerata (Aglomeracija) .....................................................................4.3 Proizvodnja gvožđa (Visoka peć) ...................................................................……....4.4 Proizvodnja čelika u EAF 100 t ...................................................................…….......4.5 Proizvodnja čelika u EAF 15 t ..................................................................……..........4.6 Proizvodnja čelika u konvertoru (BOF Čeličana) .......................................................4.7 Valjaonica ..............................................................................…….............................4.7.1 Žična pruga ..............................................................................…….........................4.7.2 Sitna pruga ..............................................................................……..........................4.7.3 Tvornici građevinskih armatura (TGA) ....................................................................4.8 Kovačnica .............................................................................…….............................4.9. Uslužne djelatnosti ..............................................................................……...............4.9.1 Energetika (toplinska, plinska, elektroenergetika i vodoprivreda) ..........................4.9.2 Saobraćaj ..............................................................................……............................4.9.3 Kontrola kvaliteta ..............................................................................……...............4.9.4 Održavanje ..............................................................................…….........................

2324242525262727272728282929292929

5. DATUM POČETKA RADA POGONA ODNOSNO POSTROJENJA ..................... 6. ZAGAĐENOST OKOLIŠA U NULTOM STANJU ........………………………......6.1. Zagađenost zraka u nultom stanju ...............................................................................6.1.1 Metode mjerenja .......................................................................................................6.1.2 Kriteriji za ocjenu kvaliteta zraka .............................................................................6.1.3 Rezultati mjerenja .....................................................................................................

30

3131313132



6.2. Sadržaj teških metala u poljoprivrednom zemljištu ....................................................6.3. Stanje kvaliteta rijeke Bosne .......................………………………………………....6.4. Popis mjesta nastanka emisija sa kvantitativnim i kvalitativnim karakteristikama ....6.4.1 Emisija u zrak ......................……………………………………….........................6.4.2 Ispusti otpadnih voda u rijeku Bosnu ........................................................................6.4.3 Buka ......................................…………………………………................................6.4.4 Otpad ................................................………………………………….....................

34343535374142

7. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA UKLJUČUJUĆI KEMIJSKE SUPSTANCE I GORIVO ........................................................................................... 46

8. IZVORI I POTROŠNJA VODE I ENERGIJE ..............................................................8.1. Potrošnja industrijske vode .........................................................................................8.2. Potrošnja pitke vode ....................................................................................................8.3. Potrošnja električne energije .......................................................................................

9. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME .................................................

49495051

51

10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA .....................................................................10.1. Opis postojećeg monitoringa emisija u zrak .............................................................10.2. Opis postojećeg monitoringa otpadnih voda ......................................................10.3. Opis postojećeg monitoringa buke ....................................................................10.4. Opis postojećeg monitoringa ostalih otpadnih tokova .........................................

11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE .............................................................

12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA ......................

13. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA ...........................................................................................................

5252525353

53

56

56

14. PRIJEDLOG MONITORING PLANA ........................................................…………14.1. Metodologija i vrste mjerenja ...................................................................................14.2. Mjerenje kvaliteta zraka i emisija u zrak ..................................................................14.2.1 Mjerenje kvaliteta zraka ..........................................................................................14.2.2 Mjerenje emisija u zrak ...........................................................................................14.3. Monitoring kvaliteta otpadnih voda ..........................................................................14.4. Monitoring buke .......................................................................................................14.5. Odgovornost za mjerenja i praćenja .........................................................................14.6. Izvještavanje ............................................................................................................. 15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, EMISIJA I

NASTANKA OTPADA I EMISIJA ................................……………........................15.1. Mjere za monitoring proizvodnje ................................……………..........................15.2. Mjere za monitoring emisija u zrak ................................…………….......................15.3. Mjere za monitoring vode ................................…………….....................................15.4. Mjere za monitoring nastanka otpada ................................……………...................15.5. Mjere za monitoring emisija buke ................................……………........................

575757575760616161

626262626363

16. PLAN ZA SPREČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA .............................

63

17. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA ..................

63

18. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA ............................................ 64



19. PLAN PRESTANKA RADA POGONA ODNOSNO POSTROJENJA ....................

20. PRILOZI ………………………………………………………………………...….

20.1. Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz pogona i postrojenja i racionalizaciju potrošnje sirovina, vode i energije u skladu sa najboljom raspoloživom tehnologijom ......................................................................................

65

65

66



1. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA POGONA I POSTROJENJA Naziv preduzeća ArcelorMittal Zenica d.o.o. Pravni oblik Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Adresa 72000 Zenica, Bulevar Kralja Tvrtka I broj 17 Generalni direktor M.K. Srinivasan Telefon 032/413-167; 032/415-371 Fax 032/415-368; 032/415-317 Kontakt osoba Projekt menadžer za ekologiju: Prof.dr. Aziz Mujezinović E-mail [email protected]

2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA 2.1. Opis lokacije Područje općine Zenica ima položaj između 17,30 i 18,00 stepeni istočne geografske dužine i 44,00 i 44,30 stepeni sjeverne geografske širine. Nalazi se u Zeničko-Dobojskom kantonu i regiji Centralna Bosna, u brdsko-gorskom pojasu između niskih planina koje pripadaju obroncima dva planinska masiva, masivu planine Vlašić i masivu planine Zvijezde. Ovo područje sa sarajevskom regijom gradi Sarajevsko-Zenički bazen, koji ima sve karakteristike prave kotline, sa pejzažom koji je izražen u blagom i zaobljenom reljefu.

Općina Zenica ima površinu od 540 km2 u kojoj prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku iz 2004. godine živi 128.657 stanovnika. Međutim, na evidenciji Zavoda za zdravstveno osiguranje nalazi se 130.100 osiguranih lica. Sam grad Zenica, kao administrativno sjedište Zeničko-Dobojskog kantona, je po broju stanovnika treći grad u Federaciji (odmah iza Sarajeva i Tuzle), a četvrti u državi. U gradu živi oko 85.000 stanovnika, a ostalo stanovništvo živi u seoskim područjima općine.

Dosadašnji privredni i društveni razvoj zeničke općine bio je baziran na razvoju crne metalurgije, metaloprerađivačke industrije i rudarstva u kojim privrednim granama je najveći broj zaposlenih lica. U posljednje vrijeme formiraju se mala i srednja privredna društva koja svoju djelatnost naslanjaju na navedene djelatnosti, a pored njih razvija se i čitav niz zanatskih i uslužnih djelatnosti u kojima je zaposleno stanovništvo sa područja Zenice.

Sva industrija je locirana na sjevernom dijelu zeničke kotline koja je prostorno-planskom dokumentacijom Općine Zenica opredijeljena za industrijsku zonu. Ova zona se veže sa urbanom zonom grada Zenica, sa kojom čini jedinstvenu industrijsko-urbanu prostornu cjelinu. Najveću površinu u industrijskoj zoni zauzima kompanija ArcelorMittal Zenica.

Kompanija ArcelorMittal Zenica je locirana sjeverozapadno od grada Zenice u dolini rijeke Bosne između lijeve obale rijeke Bosne i regionalnog puta Zenica-Nemila, u podnožju brda Zmajevac, uz željezničku prugu i magistralni put Sarajevo-Doboj.

Kompanija ArcelorMittal Zenica je smještena zajedno sa gradom Zenica u uskoj kotlini površine 25 km2, na nadmorskoj visini od 315 m. Kotlina je okružena brdima visine 600 -

1050 m, koja ometaju disperziju emitovanih štetnih materija u šire područje. Kroz središnji dio kotline protiče rijeke Bosna, koja dijeli grad na dvije prostorne cjeline, istočnu i zapadnu.



Prostorno-planskom dokumentacijom Općine Zenica zemljište u okviru industrijskog kruga ArcelorMittal Zenica je rezervisano i namijenjeno za industrijsku zonu (Shema 1). Na ovoj lokaciji željezara postoji više od sto godina, uz određena proširenja lokacije prema sjeverozapadu u periodu šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća.

Industrijski krug Kompanije AMZ ima ukupnu površinu od 291,56 ha. Omeđen je sa istoka rijekom Bosnom, sa juga gradom, sa sjevero-zapada i zapada regionalnim putem Zenica – Nemila i naseljima: Banlozi, Tetovo, Podbrežje i Brist.

ArcelorMittal Zenica sa svojom cjelokupnom površinom ima potpuno izgrađenu svu infrastrukturu, koja omogućuje normalan rad svih proizvodnih cjelina kako u integralnom tako i u pojedinačnom smislu. Infrastrukturu u osnovi čine:

- transportni putevi, - mreža industrijske vode, - mreža kanalizacije, - mreža hidranata, - kablovska mreža, - saobraćajna infrastruktura.

3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA 3.1. Opis djelatnosti pravnog lica Kompanija ArcelorMittal Zenica je rješenjem Kantonalnog suda u Zenici broj: U/I-1816/04 od 19.11.2004. godine registrovana za obavljanje slijedećih djelatnosti:

Proizvodnja sirovog željeza, čelika i ferolegura (ECSC): Proizvodnja sirovog željeza i čelika iz rude ili starog željeza Proizvodnja sirovog željeza redukcijom u viskom pećima ili čeličanama Proizvodnja čelika u konvertorima, električnim pećima ili na drugi način Proizvodnja visoko-ugljeničnog feromangana, ferofosfora i "špigel" željeza (s visokim

sadržajem mangana) Proizvodnja toplo valjanih i hladno valjanih čeličnih proizvoda (uključujući i

kontinuirano lijevane proizvode) Proizvodnja ingota, drugih primarnih oblika i poluproizvoda Proizvodnja i/ili kontinuirano presvlačenje toplovaljanih širokih i uskih traka, ploča,

limova i pljosnatih profila Proizvodnja i presvlačenje hladno valjanih širokih traka, ploča i limova Proizvodnja toplovaljanih čeličnih šipki i motki Proizvodnja toplovaljanih lakih i teških profila

Pored navedenog, Kompanija ArcelorMittal Zenica je istim rješenjem registrovana za obavljanje i slijedećih djelatnosti:

1. Vađenje ruda željeza 2. Proizvodnja proizvoda koksnih peći 3. Proizvodnja industrijskih gasova 4. Proizvodnja sirovog željeza, čelika i ferolegura (ECSC) 5. Proizvodnja lijevanih željeznih cijevi 6. Proizvodnja čeličnih cijevi 7. Hladno oblikovanje profila



8. Proizvodnja olova, cinka i kalaja 9. Lijevanje željeza i čelika 10. Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova 11. Proizvodnja metalnih cisterni, rezervoara i sl. posuda 12. Kovanje, presovanje, štancanje i valjanje metala; metalurgija praha 13. Površinska obradba i presvlačenje metala 14. Proizvodnja žičanih proizvoda 15. Proizvodnja ostalih metalnih proizvoda 16. Proizvodnja mašina za metalurgiju 17. Reciklaža metalnih i nemetalnih ostataka i otpadaka 18. Proizvodnja i distribucija električne energije 19. Posredništvo u trgovini rudama, metalima i industrijskim kemijskim proizvodima 20. Trgovina metalima i rudama metala, željeznom robom i instalacijskim materijalom 21. Trgovina na veliko hemijskim proizvodima, ostacima i otpacima 22. Trgovina željeznom robom, bojama, staklom i ostalim građevinskim materijalom

Tehničko ispitivanje i analize: Kontrola kvaliteta sirovina, repromaterijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda Proizvodnja i prerada visokopećne troske i visokopećnog plina Proizvodnja nusproizvoda iz koksnog plina Proizvodnja i prerada čeličanske troske Proizvodnja i distribucija kemijske tretirane vode Izrada, održavanje, remont, popravke i montaža metalurških, mašinskih,

elektroenergetskih, transportnih, slabostrujnih, telekomunikacionih i elektronskih postrojenja, sklopova, uređaja, aparata i dijelova aparata i sl.

3.3. Vrsta proizvoda i godišnji kapacitet proizvodnje Arcelor Mittal se bavi svim aspektima moderne proizvodnje čelika kao i zajedničkim operacijama željezne rude i uglja. On proizvodi širok asortiman ravnih, dugih i nehrđajućih čeličnih proizvoda kako bi zadovoljio današnje potrebe na svim glavnim potrošačkim tržištima. Podaci o osnovnim vrstama proizvoda po realizovanoj i planiranoj godišnjoj proizvodnji u ArcelorMittal Zenica za period od 2005. do 2010. godine prikazani su u tabeli 3.1. Planom proizvodnje predviđeno je da integralna proizvodna linija proradi u 2008. godini sa sa smanjenim kapacitetom proizvodnje od 842.503 t/g čelika, čiji optimalni kapacitet proizvodnje će se postići 2010. godine od 1.926.670 t/g čelika. Tabela 3.1. Podaci o realizovanoj i planiranoj godišnjoj proizvodnji u ArcelorMittal Zenica

VRSTA PROIZVODA 2005 2006 2007 2008 2009 2010 KOKS 0 0 0 260.534 568.438 625.282AGLOMERAT 0 0 0 459.928 1.003.480 1.103.828SIROVO GVOŽĐE 0 0 0 442.707 965.906 1.062.497

TEČNI ČELIK (EAF-100 t) 269.148 465.171 571.719 357.500 0 800.000INGOTI (EAF-15 t) 20.160 24.868 24.413 26.670 26.670 26.670TEČNI ČELIK (BOF - LS) 0 0 0 458.333 1.000.000 1.100.000ČELIK 289.308 490.039 596.132 842.503 1.026.670 1.926.670



LIJEVENE GREDICE (CCM) 256.369 444.254 552.601 787.279 965.000 965.000LIJEVENI SLABOVI 0 0 0 0 0 877.500

UKUPNO POLUPROIZVODA 256.369 444.254 552.601 787.279 965.000 1.842.500FINALNI PROIZVODI VALJANA ŽICA 179.478 260.502 316.343 450.000 450.000 450.000SITNI PROFILI 186.079 263.673 337.763 330.000 650.000 650.000

GRAĐEVINSKA ARMATURA 66.795 76.729 86.542 86.000 86.000 86.000VALJANI PROIZVODI 436.588 605.706 745.124 866.000 1.186.000 1.186.000KOVANI PRIZVODI 11.033 13.648 15.425 16.000 16.000 16.000GOTOVI PROIZVODI 447.621 619.354 760.550 882.000 1.202.000 1.202.000SAOBRAĆAJ - - 5.350 8.025 10.700 10.700

Pored navedenog, u ovoj Kompaniji se proizvode i druge vrste proizvoda od kojih se većina koristi u njenim tehnološkim procesima. (Tabela 3.2).

Tabela 3.2. Podaci o planiranoj godišnjoj proizvodnji po vrstama nus-proizvoda VRSTA PROIZVODA 2007 2008 2009 2010 Koksni plin (m3/g) 0 126.000.000 264.600.000 269.000.000Visokopećni plin (m3/g) 0 775.000.000 1.700.000.000 1.860.000.000Električna energija (MW/h) 19.440 105.840 172.800 172.800Visokopećna troska (t/g) 0 174.000 380.000 425.000Tehnološka para (GJ) 454.521 3.000.000 3.000.000 3.800.000Komprimirani zrak 900.000.000 900.000.000 900.000.000 249.468.000

Godišnji kapacitet proizvodnje po vrstama proizvoda detaljno je opisan u planovima aktivnosti za pojedine departmente ArcelorMittal Zenica. 3.5. Broj zaposlenika Kompanija trenutno zapošljava 3.380 zaposlenika. Kao dio svojih obaveza za uspješnu budućnost, kompanija ArcelorMittal Zenica preko svog rukovodstva garantuje postojeći nivo zaposlenosti, pokretanje integralne proizvodnje 2008. do 2010. godine, kao i otvaranje novih radnih mjesta (oko 4.000). Broj zaposlenika po departmentima dat je u Tabeli 3.3. Tabela 3.3. Brojno stanje zaposlenika po departmentima u mjesecu aprilu 2007.godine

D E P A R T M E N T Stanje April 2007.

Planirano za 2008.

Planirano za 2009.

Planirano za 2010.

KANCELARIJA GENERALNOG DIREKTORA 6 6 6 6 KANCELARIJA GLAVNOG DIREKTORA PROIZVODNJE 3 3 3 3 DEPARTMENT ZA NABAVKU 33 33 35 35 DEPARTMENT ZA PLANIRANJE PROIZVODNJE I KONT 6 6 6 6 DEPARTMENT URED SARAJEVO 2 2 2 2 DEPARTMENT EKOLOGIJE, ZDRAVLJA I ZAŠTITE 4 4 6 6 DEPARTMENT ZA INFORMATIKU 17 17 17 17 DEPARTMENT ZA FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO 50 50 50 50 DEPARTMENT ZA MARKETING I PRODAJU 29 29 29 29 DEPARTMENT ZA PRAV.KADROVE I OP.P. 239 239 162 162 DEPARTMENT LOGISTIKA 11 11 11 11



INTERNI AUDIT 2 2 3 3 DEPARTMENT QM(ISO) I STANDARDIZACIJU 5 5 5 5 PROJEKT DEPARTMENT 52 52 30 30 KOKSARA 82 242 302 302 VISOKA PEĆ 187 262 336 336 ČELIČANE 557 590 624 624 VALJAONICE 864 884 884 884 ENERGETIKA 252 288 323 323 SAOBRAĆAJ 256 368 476 476 KONTROLA KVALITETA 101 101 101 107 KOVAČNICA 245 245 226 226 ODRŽAVANJE 347 347 347 363 U K U P N O 3350 3786 3984 4006

4. OPIS POGONA I POSTROJENJA Kompanija ArcelorMittal Zenica predstavlja tipičnog intergralnog proizvođača gvožđa i čelika sa svim fazama proizvodnje od proizvodnje koksa, aglomerata, gvožđa i čelika do finalnih valjanih i kovanih proizvoda, uslužnih djelatnosti (energetika, saobraćaj, održavanje, kontrola kvalitata) i administrativnih poslova (planiranje, nabava, prodaja, finasije, kadrovski i informacioni poslovi). Detaljan opis pojedinih pogona i postrojenja dat je u pojedinačnim planovima aktivnosti urađenim za svaki pogon. U ovom dokumentu daju se najosnovnije tehničko-tehnološke karakteristike za integralnu proizvodnu liniju, koju čine slijedeći proizvodni pogoni:

1. Koksara, 2. Aglomeracija, 3. Visoka peć, 4. Elektročeličana EAF-100 t, 5. Elektročeličana EAF-15 t, 6. Konvertorska čeličana – BOF, 7. Valjaonice (sitna pruga, žična pruga i tvornica građevinske armature), 8. Kovačnica, 9. Energetika (toplinska, plinska, elektroenergetika i vodoprivreda), 10. Saobraćaj i 11. Industrijska deponija „Rača“ (Shema 20.2).

4.1. Proizvodnja koksa (Koksara) Koks se dobija suhom destilacijom (koksovanjem) kamenih ugljeva, bez prisustva zraka, na temperaturama 950 do 1000 0C. Koksovanje se vrši u komornim (koksnim) pećima. Koksna baterija ima 65 peći. U procesu zagrijavanja uglja bez prisustva zraka dolazi do složenih hemijskih i fizičko-hemijskih promjena organske materije u uglju, a kao rezultat toga nastaju plinoviti proizvodi i obrazuje se tvrdi ostatak, tj. koks.

Sirovi koksni plin, formiran kod koksovanja, sa temperaturom 700 do 850 0C odlazi u sabirni plinovod u kojem se hladi pomoću amonijačne vode na temperaturu 80 do 85 0C. Ohlađeni plin odlazi u plinski seperator u kojem se odvaja tečna faza (amonijačna voda, katran, naftalin) i plin. Očišćeni plin se dalje koristi kao gorivo u procesu proizvodnje koksa, aglomerata, gvožđa, čelika i toplotne i električne energije.



Koksaru sačinjavaju sljedeće proizvodno-tehnološke cjeline: - Odeljenje pripreme uglja, - Odeljenje koksnih peći (kosna baterija) i - Odeljenje nus proizvoda.

Odeljenje pripreme uglja vrši pripremanje mješavine uglja radi optimiziranja tehnološkog režima koksovanja i dobivanje što kvalitetnijeg koksa.

Odeljenje koksnih peći (kosna baterija) ima funkciju koksovanja uglja. Loženje koksnih peći moguće je koksnim, visokopećnim ili mješanim plinom. Vrijeme koksovanja uglja u pećima iznosi 14 do 17 sati. U procesu koksovanja uglja izdvajaju se isparljive komponente (vlaga, katran, naftalin, amonijak, benzol, sumporvodik i druga jedinjenja), a struktura uglja se mijenja u specifičnu masu, koja nakon završetka procesa koksovanja predstavlja novu materiju – koks. Koks je osnovno čvrsto gorivo koje se koristi u Visokoj peći za proizvodnju gvožđa i na Aglomeraciji za proizvodnju aglomerata.

Odeljenje nus-proizvoda služi za preradu sirovog koksnog plina. Ovo odeljenje se sastoji iz primarnih hladnjaka, elektrofiltera, ekstraktora, dekantera za katran, saturatora, konačnih hladnjaka, ispirača naftalena, destilacione kolone za amonijak i havarijalne baklje koksnog plina. Otpadne vode se prije ispuštanja u rijeku Bosnu obrađuju u biokemijskom postrojenju.

4.2. Proizvodnja aglomerata (Aglomeracija) Proces proizvodnje aglomerata je ukrupnjavanje sitnih željeznih ruda. Suština procesa aglomerisanja je da se nakon potpaljivanja mješavine (plinskim gorivom), metodom prosisavanja zraka vrši sagorijevanje koksa, gdje nastaju visoke temperature koje omogućuju proces aglomerisanja. Proces aglomerisanja je termički proces i odvija se na temperaturama početka topljenja rude, čime se omogućava povezivanje sitnih rudnih zrna. Kod visokih temperatura dolazi do kemijsko-strukturnih i mineraloških promjena i poboljšanja metalurških osobina dobijenog aglomerata. Tehnološki proces proizvodnje aglomerata odvija se u okviru slijedećih odeljenja:

- Istovar i uskladištenje sirovina, dodataka i koksa - Drobljenje krečnjaka i koksa - Doziranje rudnih sirovina, dodataka i koksa - Primarno i sekundarno miješanje sirovina - Aglomerisanje - Hlađenje, sortiranje i transport aglomerata - Elektro-odvajači za otprašivanje.

Rezultat procesa aglomerisanja je proizvod aglomerat, koji se koristi kao osnovna sirovina za proizvodnju gvožđa u Visokoj peći.

4.3. Proizvodnja gvožđa (Visoka peć) Proizvodnja gvožđa u visokoj peći je kontinuirani proces. Visokopećni proces je protivsmjeran, u jednom pravcu pod uticajem sile gravitacije kreće se rudni zasip i koks, a u suprotnom smjeru, pod uticajem razlike pritiska plina između duvnica i ždrijela peći kreće se plinska faza, koju karakterizira visoka temperatura i redukcijski potencijal. Pri visokim temperaturama odvijaju se kemijski i fizikalno-kemijski procesi i nastuje tečna faza (gvožđe i troska) i plinska faza (visokopećni plin).



Uz Visoku peć se nalaze odeljenja: - Bunkerska estakada - Kauperi - Prečistači plina - Direktna granulacija troske - Livna platforma - Livni stroj

Gvožđe se dalje prerađuje u čeličani, visokopećna troska se koristi za proizvodnju cementa i u građevinarstvu, a visokopećni plin se koristi kao gorivo (loženje kaupera, na Aglomeraciji i u Departmentu Energetika za priozvodnju toplinske i električne energije).

4.4. Proizvodnja čelika u EAF 100 t Osnovna sirovina za proizvodnju čelika u elektrolučnim pećima je staro željezo, (čelični otpaci), a mogu se koristiti i drugi nosioci Fe-supstance, kao što su sirovo gvoždje i produkti direktne redukcije željeznih ruda. Za oksidaciju primjesa iz uloška koristi se plinoviti kisik, a za formiranje troske kreč, fluorit, boksit. Za dezoksidaciju i legiranje koriste se ferolegure ili čisti elementi.

Pripremljeni uložak se ulaže u peć pomoću posebnih korpi, a neki dodaci se injektiraju u peć.

Nakon topljenja i rafinacije, šarža se ispušta u livni kazan, koji se otprema na LF-uređaj (stanica za dogrijavanje) radi dogrijavanja i eventualne korekcije analize, a zatim se prenosi na konti-uredjaj gdje se lije u gredice, koje se nakon hlađenja otpremaju u Valjaonicu na preradu.

Glavne faze procesa proizvodnje ovih vrsta čelika su: priprema uloška, punjenje peći, topljenje i rafinacija, izljevanje čelika i troske, obrada čelika u kazanu, kontinuirano ljevanje i tretman troske.

Praškasti materijali se drže u zatvorenim vrećama, na za to predviđenim mjestima, prije upotrebe se istresaju u odgovarajuće bunkere i dalje transportuju pneumatskim transportom.

Punjenje peći vrši se sa dvije korpe. U početku topljenja radi se sa smanjenom snagom, da bi se izbjeglo oštećenje zidova i svoda od prevelikog zračenja. Uduvavanje kisika rezultira osjetnim povećanjem količine nastalog plina i dima, pri čemu nastaju: CO i CO2 i ekstremno sitne čestice željeznog oksida. Nakon dodatnog spaljivanja plina, sadržaj CO se svede na manje od 0,5%. Da bi se postigla pjenušava troska, vrši se injektiranje praškastog koksa, pomoću komprimiranog zraka. Nakon završene rafinacije i postignute potrebne temperature taline, peć se malo nagne naprijed i iz nje se, kroz otvorena vrata, ispušta troska u prostor hale, na koti nula. Nakon toga peć se naginje na drugu stranu i ispušta talina u livni kazan, koji se nalazi na transportnom vagonu ispod peći. Nakon izljeva iz EAF, kazan sa talinom se na vagonu prevozi do stanice za vanpećnu obradu. Na livni kazan se postavlja poklopac sa elektrodama i vrši zagrijavanje taline. Plinovi koji pri tome nastaju otsisavaju se u sabirni plinovod otpadnih plinova. U toku zagrijavanja vrši se produvavanje čelika argonom, kroz poroznu opeku u podu kazana, mjeri temperatura taline i uzimaju probe za analizu. Po potrebi se vrši korekcija analize dodacima u kazan. Stanica za dogrijavanje (LF), služi i kao svojevrstan pufer na kojem talina može stajati do spremnosti konti liva da je primi, te na taj način doprinosi sinhronizaciji rada EAF i konti mašina.



Livni kazan sa talinom se nakon tretmana na LF-uredjaju, prenosi do konti mašine. Čelik se iz kazana ispušta u međukazan, a iz njega kroz 5 izljevnika u vodohlađene bakarne kristalizatore gdje se očvršćava. Djelimično očvrsnut čelik (samo površinski sloj) se, u vidu konti odlivaka, izvlači iz kristalizatora i usmjerava vodećim i vučnim valjcima. U ovoj fazi vrši se hlađenje konti odlivaka prskanjem vode na površinu do potpunog očvršćavanja (sekundarno hlađenje). Kada je konti odlivak očvrsnut po čitavom presjeku, vrši se plameno rezanje na potrebne dužine i otprema u Ađustažu gdje se hladi, a odatle u Valjaonicu, kao polufabrikat za dalju preradu valjanjem u gotov proizvod.

4.5. Proizvodnja čelika u EAF 15 t Osnovna sirovina za proizvodnju čelika u elektrolučnim pećima je staro željezo (čelični otpad), a mogu se koristiti i drugi nosioci Fe-supstance, kao što su sirovo gvožđe i produkti direktne redukcije željeznih ruda. Za oksidaciju primjesa iz uloška, koristi se plinoviti kisik, a za formiranje troske kreč, fluorit, boksit. Za dezoksidaciju i legiranje, koriste se ferolegure ili čisti elementi. Ovaj pogon se sastoji od slijedećih odjeljenja:

- Skladište starog željeza - Skladište za ferolegure i nemetalne dodatke - Elektrolučna peć (EAF 15 t) - Priprema livnih kazana - Sekundarna metalurgija - Livna jama - Sistem za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih plinova.

Topljenje se vrši uključenjem dotoka električne energije sa transformatora.Toplotni režim reguliše se naponskom regulacijom dovoda električne energije putem tri elektrode na način da se što prije postigne rastapanje i odgovarajuća temperatura prije rafinacije.

Rafinacija se vrši u jednoj etapi samo oksidacijom, uz predhodno odstranjenje troske nastale topljenjem uloška i formiranje nove dodavanjem kreča, topitelja i drugih sastojaka.

Livenje taline vrši se u livnu postavu koja se sastoji od kokile, ploče i lijevka odlivenih od sivog liva, čiji su gabariti takvi da omogućuju ulivanje cijele taline tečnog čelika u kokilnu (kokilne) šupljinu (šupljine), i formiranje ingota hlađenjem u njoj (njima). Odljeveni ingoti su polufabrikart koji se dalje prerađuju u Kovačnici 4.6. Proizvodnja čelika u konvertoru (BOF Čeličana) U konvertoru se vrši oksidaciona rafinacija metala, koristeći kao glavni reagent plinovite oksidante, i zagrijavanje metala bez dovoda toplote iz vana, na račun fizičke toplote tečnog sirovog gvožđa i toplote egzotermnih kemijskih reakcija. Dezoksidacija i legiranje čelika vrši se u kazanu. Tehnološki proces u konvertoru sastoji se od slijedećih faza:

- punjenje (staro željezo, topitelj, tečno sirovo gvožđe), - oksidaciona rafinacija (duvanje kisika), - kontrola stanja šarže po završetku duvanja (ugljik, temperatura), - naknadno duvanje po potrebi, - izlijevanje čelika i dezoksidacija u kazanu, - izlijevanje troske i kontrola ozida konvertora i priprema za slijedeću šaržu.



Proizvedeni čelik se dalje lijeva u gredice, blumove ili slabove u zavisnosti od postrojenja koja su instalisana. U početku rada konvertora, čelik će se ljevati na konti livu za gredice. Odljevene gredice se transportuju u Valjaonicu kao polufabrikat za dalju preradu u gotov proizvod. Slabovi će se nakon instalitranja konti liva za slabove prerađivati valjanjem u drugim jedinicama Kompanije Arcelor Mittal.

4.7. Valjaonica Prerada čelika valjanjem obuhvata proizvodnju gotove robe iz polufabrikata dobijenog u prethodnoj fazi na konti livu u pogonu Čeličana. Prerada čelika valjanjem odvija se u dvije valjaonice i to: na Žičnoj, Sitnoj prugi i u Tvornici građevinskih armatura (TGA). 4.7.1. Žična pruga Žična valjaonica je tipa „Morgan“ - dvožilna, kontinuirana i visokoproduktivna, sa brzinom valjanja preko 50 m/sec., namjenjena proizvodnji kvalitetne žice u dimenzijama 5 do 12 mm.

Zagrijev gredica kv. 120 mm dužine 12 m vrši se u koračnoj peći kapaciteta 100 t/h. Peć se loži zemnim plinom. Valjačku prugu čine: predpruga sa sedam i međupruga sa osam horizontalnih stanova na kojima se vrši dvožilno valjanje. Završnu prugu čine dva mono-bloka, sa po 10 provlaka, za svaku žilu. Iza mono-blokova kao završnih pruga, u tehnološkom nizu nalaze se uređaji za kontrolisano hlađenje izvaljane žice, tipa „Stelmor“. Ovim uređajima i tehnologijom osigurava se proizvodnja toplo valjane žice ujednačenih strukturnih i mehaničkih osobina, koja odgovara hladnom vučenju, bez predpatentiranja. 4.7.2. Sitna pruga Sitna pruga (isporučilac je SKET) je moderna, dvožilna, visokoproduktivna, kontinuiranog tipa sa sedamnaest provlaka i mogućnosti proizvodnje žice u koturu i profila u šipkama. Polufabrikat su konti livene gredice iz Čeličane kvadratnog presjeka od 120 do 170 mm, dužine 12 m. Zagrijavanje gredica vrši se u koračnoj peći kapaciteta 60 t/h, koja se loži zemnim plinom i dogrijevna tunelska peć koja se također loži zemnim plinom. U budućnosti se treba izgraditi još jedna zagrijevna peć. Jedna žila pruge je opremljna savremenom elektronskom opremom za regulaciju i upravljanje.

Rekonstrukcijom Valjaonice (2004.) instalirana je nova predpruga sa 4 valjačka stana, a isporučioc opreme je DANIJELI (za gredice do kv. 170 mm).

Valjačku prugu čine četiri grupe duo-stanova: predpruga sa 7 horizontalnih stanova sa dvožilnim valjanjem, međupruga sa 4 stana i dvožilnim valjanjem, te dvije završne pruge sa po 6 valjačkih stanova u vertikalno-horizontalnom rasporedu za svaku žilu. Na svakoj žili su instalirane leteće makaze ispred međupruge i ispred završnih pruga, radi rezanja prednjih krajeva komada i havarijalnog siječenja komada u otpadak, te makaze iza završnih stanova za razrezivanje komada na dužine hladnjaka. Na jednoj žili je instalisana oprema za tehnologiju ''TEMPCOR'' - procesa valjanja rebrastog betonskog čelika.

Asortiman Valjaonice čine okrugli i kvadratni profili od 8 do 36 mm, pljosnati šipkasti profili, te ugaonici 20 x 20 do 50 x 50 mm i rebrasti betonski čelik od 8 do 36 mm.



4.7.3. Tvornici građevinskih armatura (TGA) Tvornica građevinskih armatura je pogon koji je namijenjen za izradu glatke i orebrene hladnovaljane žice, zavarenih armaturnih mreža, rešetkastih nosača i klasične građevinske armature. Proizvodnja je organizovana u dvije odvojene hale i to:

- adaptirana hale bivše Sitne pruge II - proizvodnja zavarenih armaturnih mreža i rešetkastih nosača (TGA),

- adaptirana hala bivše Žične pruge - proizvodnja klasičnih građevinskih armatura (KGA).

4.8. Kovačnica Tehnološki proces proizvodnje slobodno kovanih otkivaka je složen i obuhvata više pojedinačnih operacija koje se propisuju tehnologijom izrade. Karakteristika svih ovih tehnologija je u tome da imaju zajedničke faze: zagrijavanje uloška, plastična prerada kovanjem, termička i mašinska prerada. Kovačnica koristi čelični polufabrikat za preradu u obliku ingota, bluma i gredica.

Zagrijavanje uloška i termička obrada vrši se u komornim kovačkim pećima sa pokretnim ognjištem, a kao gorivo koristi se zemni plin. Plastična prerada se izvodi na presama, kovačkoj mašini, čekićima, na osnovu propisane tehnologije i izvođenjem raznih operacija slobodnog kovanja (istiskivanje, sabijanje, sječenje, probijanje, raskivanje i druge operacije) vrši se oblikovanje čeličnog proizvoda. U konačanoj termičkoj obradi primjenjuje se: mehko i normalizaciono žarenje i poboljšanje.

U sastavu Kovačnice, kao servis za sve tehnološke linije i proizvode, nalazi se mašinska radionica za grubu i finalnu obradu otkovaka, za sve vrste operacija mehaničke obrade.

Osnovni proizvodi Kovačnice su: - šipkasti otkivci, - fazonski otkivci za brodogradnju, - fazonski otkivci za turbine i generatore, - valjci za tople i hladne valjaonice, - kovani prstenovi, - otkivci za matrice za utopno kovanje.

4.9. Uslužne djelatnosti 4.9.1 Energetika (toplinska, plinska, elektroenergetika i vodoprivreda)

Energetika ima zadatak:

a) Proizvodnje: - pregrijane pare, - vrele vode za grijanje, - električne energije, - kisika, - komprimiranok zraka, - tehnološkog zraka za Visoku peć - hemijski pripremljene vode.



b) Distribucije: - plinskih goriva (zemni, koksni i visokopećni plin), - pitke i industrijske vode, - električne energije, - kisika, - tehnološkog i komprimiranog zraka, - tehnološke pare.

c) Mehaničko prečišćavanje otpadnih voda.

Svaki energetski sektor je detaljno obrađen u Planu aktivnosti za Department Energetika.

4.9.2 Saobraćaj

Ovaj department vrši usluge međupogonskog željezničkog transporta sirovina, polufabrikata, otpadnog materijala. Vrši dopremu ulaznih sirovina sa teretne željezničke stanice do mjesta istovara i potrošnje gotovih proizvoda do teretne stanice, a državna željeznica dalje transportuje do kupca. Isto tako, koristi se kamionski drumski transport za dopremu sirovina, repro-materijala, gotovih proizvoda i otpadnog materijala na odlagališta-rača. Unutar Kompanije AMZ kreću se i putnički automobili. 4.9.3 Kontrola kvaliteta Department Kontrola kvaliteta ima funkciju kontrole i ispitivanja ulaznih sirovina, energenata i drugih materijala koji su u funkciji proizvodnje ili se koriste za obavljanje procesa proizvodnje. Također, obavlja ispitivanje i kontrolu svih proizvoda ArcelorMittal Zenica i za iste izdaje potrebne ateste o usklađenosti proizvoda i kvaliteta proizvoda. 4.9.4 Održavanje U okviru proizvodnih i uslužnih depertmenata AMZ postoje sekcije elektro-mašinskog održavanja, koje vrši preventivno održavanje postrojenja i planske dekadne remonte. Također, postoji Department Održavanje, koji izvodi generalne planske remonte postrojenja, vrši reperaciju rezervnih dijelova i izradu novih rezervnih dijelova za postrojenja unutar ove Kompanije, kao i izvođenje investicionih radova. 5. DATUM POČETKA RADA POGONA Početak rada pogona koji se nalaze u sastavu ArcelorMittal Zenica naveden je u sljedećoj tabeli.

Tabela 5.1. Prikaz početka rada pogona

Naziv pogona Početka rada pogona Koksara 1982 Aglomeracija 1971-1987 Visoka peć 1979 BOF Čeličana 1976



Čeličana EAF-100 t 2005 Čeličana EAF-15 t 1947

1976 1976 1996

Valjaonice: - Sitna pruga - Zična pruga - TGA - KGA 1997

Kovačnica 1952 1976 Energetika: - Toplana

- Termoelektrana 1941 Saobraćaj 1947

6. ZAGAĐENOST OKOLIŠA U NULTOM STANJU 6.1. Zagađenost zraka u nultom stanju U zeničkoj kotlini se više godina vrše kontinuirana mjerenja zagađenosti zraka od strane Metalurškog instituta ''Kemal Kapetanović'' Zenica. Ova mjerenja su nastavljena i u 2006. godini i obuhvatila su mjerenja:

- koncentracija sumpornog dioksida (24-satni uzorci) na tri mjerna mjesta (Institut, Tetovo, Crkvice),

- koncentracija ukupnih lebdećih čestica (24-satni uzorci) na dva mjerna mjesta (Institut i Tetovo),

- količina taložnog praha (mjesečni uzorci) na 8 mjernih mjesta (Institut, Tetovo, Centar, Kamberović polje, Crkvice, Raspotočje, Lukovo polje i Perin Han),

- sadržaja olova i kadmija u odabranim uzorcima lebdećih čestica i taložnog praha.

6.1.1 Metode mjerenja Mjerenja koncentracija sumpornog dioksida u zraku provedena su u skladu sa uslovima navedenim u Britanskom standardu br. 1747. Mjerenja koncentracija ukupnih lebdećih čestica vršena su prema njemačkim smjernicama VDI 2463, Blatt 4. Mjerenje količina taložnog praha obavljeno je po metodi Bergerhoff-a. Analize sadržaja olova i kadmija u ukupnim lebdećim česticama i taložnom prahu obavljene su u laboratoriju Metalurškog instituta po standardnim kemijskim postupcima.

6.1.2 Kriteriji za ocjenu kvaliteta zraka Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka ("Službene novine FBiH", broj: 12/2005) granične vrijednosti zagađenosti zraka u urbanim sredinama su sljedeće:

- godišnji prosjek koncentracija sumpornog dioksida u toku jedne godine ne smije biti veći od 90 µg/m3 zraka, s tim da najviše 7 dana koncentracija može biti veća od 240 µ/m3 zraka, što odgovara vrijednosti 98-percentila u toku godine,

- godišnji prosjek koncentracija ukupnih lebdećih čestica u toku jedne godine ne smije biti veći od 150 µg/m3 zraka, s tim da najviše 7 dana koncentracija može biti veća od 350 µg/m3 zraka,



- godišnji prosjek sadržaja Pb u ukupnim lebdećim česticama ne smije biti veći od 2 µg/m3 zraka, odnosno 40 nanograma Cd/m3 zraka,

- godišnji prosjek količina taložnog praha ne smije biti veći od 200 mg/m2/dan, s tim da nijedan mjesec ne bude veći od 350 mg/m2/dan,

- godišnji prosjek sadržaja Pb u taložnom prahu ne smije prelaziti 0,1 mg/m2/dan, odnosno 0,002 mg Cd/m2/dan.

6.1.3 Rezultati mjerenja U sljedećim tabelama dati su obrađeni rezultati kontinuiranih mjerenja i ispitivanja zagađenosti zraka uporedno sa normama (granične vrijednosti zagađenosti zraka - GVZ) u Zenici u 2006. godini.

a) Zagađenost zraka sumpornim dioksidom Tabela 6.1. Godišnji prosjek koncentracija SO2 (24-satni uzorci) u 2006. godini

Prosjek Norma Mjerno mjesto Broj uzoraka µg/m3 µg/m3

Ocjena

Institut 362 72 90 zadovoljava Crkvice 362 60 90 zadovoljava Tetovo 365 86 90 zadovoljava

Tabela 6.2. Vrijednosti 98-percentila koncentracija SO2 (24-satni uzorci) u 2006. godini

98-percentil Norma Mjerno mjesto Broj uzoraka µg/m3 µg/m3

Ocjena

Institut 362 293 240 ne zadovoljava Crkvice 362 240 240 na granici norme Tetovo 365 306 240 ne zadovoljava

Tabela 6.3. Maksimalne koncentracije SO2 u 2006. godini

Maksimum Norma Mjerno mjesto Broj uzoraka µg/m3 µg/m3

Ocjena

Institut 362 363 600* zadovoljava Crkvice 362 334 600* zadovoljava Tetovo 365 503 600* zadovoljava

* Stara norma. b) Zagađenost zraka ukupnim lebdećim česticama Tabela 6.4. Godišnji prosjek koncentracija ukupnih lebdećih čestica (24-satni uzorci)

Prosjek Norma Mjerno mjesto Broj uzoraka µg/m3 µg/m3

Ocjena

Institut 364 70 150 zadovoljava Tetovo 362 84 150 zadovoljava



Tabela 6.5. Vrijednosti 98-percentila koncentracija ukupnih lebdećih čestica (24-satni uzorci)

98-percentil Norma Mjerno mjesto Broj uzoraka µg/m3 µg/m3 Ocjena

Institut 364 301 350 zadovoljava Tetovo 362 342 350 zadovoljava

Tabela 6.6. Maksimalne koncentracije lebdećih čestica (24-satni uzorcci)

Maksimum Norma Mjerno mjesto Broj uzoraka µg/m3 µg/m3

Ocjena

Institut 364 319 600* zadovoljava Tetovo 362 493 600* zadovoljava

Tabela 6.7. Sadržaj Pb, Cd i Fe u ukupnim lebdećim česticama u 2006. godini

Olovo Kadmij Željezo Mjerno mjesto μg/m3 ng/m3 μg/m3

Institut 0,18 1,4 1,14 Tetovo 0,46 12,6 2,62

c) Količine taložnog praha Tabela 6.8. Rezultati mjerenja količina i sastava taložnog praha u 2006. godini

Taložni prah (sediment) Olovo (Pb) Kadmij (Cd) Prosjek Maksimum Prosjek Prosjek Mjerno mjesto

mg/m2/dan mg/m2/dan mg/m2/dan mg/m2/dan Institut 165 293 0,085 0,0012 Tetovo 188 392 0,119 0,0017 Centar 184 368 0,048 0,0008 Kamberović polje 156 340 0,024 0,0004 Crkvice 118 233 0,030 0,0006 Raspotočje 157 285 0,036 0,0004 Lukovo polje 115 199 0,016 0,0002 Perin Han 112 257 0,015 0,0002

Stara norma1 350 650 0,5 0,25 (vegetacija)

0,0075 0,0025 (vegetacija)

Nova norma2 200 350 0,1 0,002

Na temelju datih rezultata mjerenja i ispitivanja zagađenosti zraka u Zenici može se zaključiti sljedeće: 1. Zagađenost zraka u Zenici po svim relevantnim pokazateljima (SO2, ukupne lebdeće čestice, taložni prah, sadržaj Pb i Cd u ukupnim lebdećim česticama i taložnom prahu) u 2006. godini dostiže dozvoljene granične vrijednosti za urbane sredine.

1 Odluka o graničnim vrjednostima emisija polutanata i graničnim vrijednostima zagađenosti (Službene novine

Ze-Do kantona, br.: 11/2000). 2 Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (Sl. novine F BiH, br.: 12/05)



2. Godišnji prosjek koncentracija SO2, na sva tri mjerna mjesta (Institut, Tetovo i Crkvice) bio je u dozvoljenim granicama, dok je broj dana sa koncentracijama većim od 240 µg/m3 (norma je do 7 dana godišnje) bio:

- 20 dana u Tetovu je prekoračena norma, - 12 dana na Institutu je prekoraćena norma i - 7 dana u Crkvicama je na granici norme.

3. Godišnji prosjek koncentracija ukupnih lebdećih čestica bio je u granicama normi za urbane sredine. Visoke koncentracije su također bile u dozvoljenim granicama. Broj dana sa koncentracijama većim od 350 µg/m3 zraka nije bio iznad normi. Na mjernom mjestu Institut nijedan dan u 2006. godini koncentracija ukupnih lebdećih čestica nije prelazila 350 µg/m3, dok je na lokaciji Tetova 4 dana koncentracija bila veća i 2 dana na granici, što još uvijek zadovoljava normu od 7 dana. 4. Sadržaj Pb i Cd u lebdećim česticama bio je u granicama normi, ali je primjetno da je sadržaj Cd na lokaciji Tetova bio mnogo veći nego na lokaciji Instituta. Zbog toga treba posvetiti posebnu pažnju ulošku i uopće sirovinama u tehnološkim procesima radi smanjenja emisije Cd. 5. Godišnji prosjek količine taložnog praha na svim mjernim mjestima bio je u granicama normi, jedino je izvjesno prekoračenje za jedan mjesec bilo na mjernim mjestima "Tetovo" i "Centar". 6.2. Sadržaj teških metala u poljoprivrednom zemljištu Prema podacima iz 1999. godine, prosječne vrijednosti sadržaja teških metala u poljoprivrednom zemljištu okoline Željezare u Zenici prikazane su u Tabeli 6.9.3 Tabela 6.9. Prosječne vrijednosti sadržaja teških metala u poljoprivrednom zemljištu, 1999. (mg/kg)

Lokalitet Udaljenost od Željezare (km) Pb Cd Zn Cu Fe

Tetovo 0,5 97 2,12 303 43 50445 Pehare 1,6 65 2,34 151 46 38478 Gradišće 2,5 84 2,37 170 59 37956 Stranjani 5,4 46 2,00 112 40 34578 Janjićki Vrh 7,8 55 1,47 96 36 30667 Mutnica 8,6 68 1,45 130 42 34822 Arnauti 12,6 56 1,49 95 50 36867 Orahovica 14,0 45 1,37 91 61 27845 Šerići 18,0 38 1,44 121 42 27189 PROSJEK 62 1,78 141 46 35427 PRIRODNI SADRŽAJ 0,1-20 0,1-1 3-50 1-20 32000 GRANIČNE VRIJEDNOSTI 100-150 1-2 200-300 60-100 -

Iz prikazanih rezultata uočava se da je sadržaj teških metala u zemljištu okoline Željezare povećan u odnosu na prirodno stanje, ali je uglavnom niži od maksimalno dozvoljenih vrijednosti. Najveći sadržaj ispitivanih teških metala, osim bakra, registrovan je u zemljištu na lokalitetima bližim Željezari na kojim dominira rendzina na laporima i laporovitim glinama. Sa udaljavanjem od Željezare, sadržaj teških metala u tlu ima tendenciju opadanja. 3 Goletić Š.: Istraživanje sadržaja teških metala u zemljištu zeničke regije, Mašinski fakultet u Zenici, 1999.



6.3. Stanje kvaliteta rijeke Bosne Za vrijeme rada integralne željezare rijeka Bosna, nizvodno od Željezare (na lokalitetima: Banlozi i Jelina), imala je III-IV klasu kvaliteta, što je prvenstveno pripisivano uticaju otpadnih voda industrijskog kompleksa tadašnje Željezare u Zenici, a dijelom i otpadnim vodama grada Zenice i Rudnika mrkog uglja u Zenici, čije se vode uključuju u kolektor Željezare, putem kojeg se dalje odvode u recipijent rijeku Bosnu. Važećom Uredbom o kategorizaciji vodotoka, rijeka Bosna je na ovoj dionici svrstana u III klasu kvaliteta. 6.4. Popis mjesta nastanka emisija sa kvantitativnim i kvalitativnim karakteristikama 6.4.1 Emisije u zrak Detaljani podaci o emisijama za pojedine pogone i postrojenja dati su u planovima aktivnosti urađenim po pogonima, a u ovom integralnom planu se navode osnovni podaci, koji su karakteristični za integralnu proizvodnju ArcelorMittal Zenica. Za pogone koji ne rade vršena je procjena emisija na bazi planirane proizvodnje. Faktori emisija uzeti su iz Tehičkog projekta za smanjenje zagađenja u Željezari Zenica, Knjiga 2: Smanjenje zagađenosti zraka, urađenog 1983. godine od strane ekspertnog tima BIEC SAD i RMK Zenica. EPA faktori koji su korišteni u tom projektu su korigovani poređenjem stanja postrojenja u Zenici i onih koja su korištena za određivanje EPA faktora u SAD-u. Dominantni izvori emisija u zrak prikazani su na mapi lokacije Mital Steel Zenica datoj u prilogu (Shema 20.3). Pri ocjeni kvaliteta zraka u 2006. godini treba imati u vidu ko su bili dominantni zagađivači zraka i to su prije svega:

- pogoni i postrojenja ArcelorMittal-a u radu (Elektročeličane EAF-100 t i EAF-15 t, toplana, valjaonice i kovačnica),

- parne lokomotive ArcelorMittal-a, - industrijska deponija „Rača“, - kotlovnice na ugalj u gradu, - saobraćaj i - kučna ložišta.

U ArcelorMittal Zenica u promatranom periodu je ostvarena: - proizvodnja čelika u elektročeličani EAF-100 t 465.000 t - proizvodnja čelika u elektročeličani EAF-15 t 25.000 t - potrošnja mrkog uglja u Toplani za grijanje grada 60.000 t - potrošnja mrkog uglja za potrebe Mittal-a 30.000 t.

U Toplani se osim mrkog uglja spaljuje i zemni plin. Prije ispuštanja u atmosferu preko dimnjaka visine 120 m dimni plinovi se prethodno otprašuju u elektroodvajačima. U 2006. godini Željezara nije bila jedini zagađivač zraka u Zenici. U zeničkoj kotlini se nalazi više malih kotlovnica, a značajan uticaj na kvalitet zraka u zimskom periodu imaju i kućna ložišta. Tome treba dodati uticaj saobraćaja u kojem učestvuje veliki broj starih vozila, kao i izvore emisija u zrak (npr. Livnica u P.J. „Novi život“ Zenica i sl.). U tabelama 6.10. i 6.11. dati su podaci o godišnjim emisijama prašine i SO2 po izvorima, na osnovu planirane proizvodnje za 1990., kada je radila integralna proizvodnja, i za period 2007. do 2010. godina kada će se ponovo uspostaviti integralna proizvodnja proširena sa EAF-100 t. U tabeli 6.12. prikazana je procjena emisije CO2 pri integralnoj proizvodnji.



Tabela 6.10. Procjena emisije prašine u ArcelorMittal Zenica 1990. 2007. 2008. 2009. 2010.

Proizvodnja Emisija Proizvodnja Emisija Proizvodnja Emisija Proizvodnja Emisija Proizvodnja Emisija Izvor emisija suspendirane prašine

t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god Koksara 720.000 7874 - - 260.534 285 568.438 621 625.282 683,5 Aglomeracija 1.893.770 2.459 - - 482.924 594 1.053.654 1.296 1.159.012 1.426 Visoka peć 1.100.000 637 - - 789.524 457 965.906 559 1.062.497 662,5 BOF 1.068.000 307 - - 458.333 132 1.000.000 287 1.100.000 330 EAF 100 t - - 571.719 51 357.500 32 0 0 800.000 72 EAF 15 t5 22.000 293 24.413 325 26.670 355 26.670 355 26.670 355 Toplana (potrošnja uglja) 350.000 797 91.321 208 112.320 256 120.000 273 120.000 273 Termoelektrana 115.000 87 6.000 5 6.000 5 - - - - Ukupno - 5.367 - 589 2.116 - 3.391 - 3.802 Neidentifikovani izvori AMZ6 - 268 - 29 106 - 170 - 190 UKUPNO - 5.636 - 619 2.222 - 3.561 - 3.992

Tabela 6.11. Procjena emisije SO2 u ArcelorMittal Zenica

1990. 2007. 2008. 2009. 2010. Proizvodnja Emisija Proizvodnja Emisija Proizvodnja Emisija Proizvodnja Emisija Proizvodnja Emisija Izvor emisija suspendirane prašine

t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god Koksara od koksnog plina (106 m3/g)7 303 6.382 - - 126 2.654 264,6 5.574 269 5.666 Aglomeracija (t/god) 2.031.563 31.265 - - 482.924 754 1.053.654 1.645 1.159.012 1.808 Toplana (potrošnja uglja), t/g 350.000 11.200 91.321 2.922 112.320 3.594 120.000 3.840 120.000 3840 Termoelektrana (t/g) 115.000 4.600 6.000 240 Obustava rad - - - - - Ukupno - 53.447 - 3.162 - 7.002 - 11.059 - 11.314 Neidentifikovani izvori AMZ 5% - 2.672 - 158 - 350 - 553 - 566 UKUPNO - 56.120 - 3.320 - 7.352 - 11.612 - 11.880

4 Proračun urađen na osnovu procjene emisije na elektroodvajačima na vakum komorama, sa 90% efikasnosti i bez ostalih poboljšanja. Za ostale godine uzeti su koeficijenti iz

Tehničkog projekta za smanjenje zagađenja u Željezari Zenica. 5 Procjena rađena na bazi efikasnosti tehničkog sistema za otprašivanje od 30%. 6 Podaci iz Tehničkog projekta za smanjenje zagađenja u Željezari Zenica. 7 Odsumporavanje koksnog plina je planirano za 2010/11, čime će se emisija SO2 smanjiti za 5.382 t/g i ukupna emisija se procjenjuje na 6.498 t/g.



Tabela 6.12. Procjena emisije CO2 GODINA POTROŠNJA SIROVINA

2008 2009 2010 1. Potrošnja zemnog plina (103 Nm3/god) 49.869 63.898 67.340 2. Potrošnja uglja za koksaru (t/god) 362.924 791.834 871.017 3. Potrošnja energetskog uglja (t/god) 112.320 120.000 120.000 4. Potrošnja nafte (l/god) 1.023.535 1.754.632 1.754.632 5. Proizvodnja čelika (t/god) 824.503 1.023.670 1.926.676 1. Emisija CO2 (t/god) 1.131.857 2.111.445 2.294.913 2. Emisija CO2 (kg/toni čelika) 1.372,7 2.056,5 1.191,1

6.4.2 Ispuštanje otpadnih voda u rijeku Bosnu U pogonima ArcelorMittal Zenica nastaju slijedeće otpadne vode:

• sanitarno-fekalne otpadne vode, • oborinske otpadne vode, • tehnološke otpadne vode.

Sanitarno-fekalne otpadne vode nastale u upravnim zgradama, proizvodnim pogonima i restoranima ispuštaju se u glavni kolektor. Njihova količina trebala bi odgovarati ukupnoj potrošnji pitke vode ili oko 300.000 m3/g.

Oborinske otpadne vode se sa tehnološkim i sanitarnim otpadnim vodama ispuštaju u kolektore ovisno o tome koji dio industrijskog kruga AMZ pripada kojem kolektoru. Najveći „pritisak“ oborinskih otpadnih voda može se javiti na obodnom kanalu ili ŽZ-1 koji sprovodi vode sa taložnika šljake i pepela i industrijske deponije Rača a u koji se uljučuju i otpadne vode naselja Podbrežje i Tetovo ali i vode od padavina na području od oko 6,5 km2, koje kanal presjeca. Ovo znači da se, kod pojave stogodišnjih velikih voda, mogu očekivati količine čak do 18 m3/s (na bazi analiza malih slivova sliva rijeke Bosne - Institut za hidrotehniku u okviru „Idejnog projekta autoputa na koridoru Vc“).

Oborinske vode koje gravitiraju svim kolektorima na području AMZ (bez voda koje dolaze iz grada i rudnika) kreću se 0-28 m3/s (za stogodišnju veliku vodu) s godišnjim prosjekom od oko 160 l/s.

Tehnološke otpadne vode, u sadašnjem radu AMZ, nastaju u pogonima Kovačnica, Elektro-čeličana (15 tona), Elektro-čeličana (100 t), Valjaonice, Energana, Mehanička radionica, Saobraćaj, Industrijska deponija «Rača» i Industrijski krug AMZ. Pored ovoga, nakon pokretanja integralne proizvodnje ovim postrojenjima pridružit će se: Aglomeracija, Visoka peć, Koksara i BOF Čeličana.

Identificirano je ukupno 16 ispusta otpadnih voda u kanalizaciju (Slika 6.1). Obilaskom trena utvrđeni su još neki ispusti i to:

• Čeličana EAF-100 t ima direktan ispust od hlađenja troske; • Valjaonica ima još jedan ispust pored onog identificiranog na slici 6.1. (tuširanje

koturova); • Kovačnica ima dva ispusta; • BOF je u periodu rada imao jedan ispust.



Prema tome, AMZ ima 20 koncentriranih ispusta tehnološke otpadne vode u sabirni kolektor. Ovome treba dodati nekoliko manjih ispusta po pogonima, kao i vode koje nekontrolirano dospijevaju u kanalizaciju, uslijed curenja. Tendencija smanjenja broja ispusta je u toku pa se npr. u Valjaonici namjeravaju vode iz njenih ispusta preusmjeriti u prljavi ciklus preko PS-3.

Energetika ima jedan ispust otpadnih voda iz „prljavog“ otvorenog toka taložnika šljake i pepela u Podbrežju iz kojih se otapdna voda ispušta u obodni kanal i dalje u rijeku Bosnu.

Iz kanalizacione mreže AMZ postoje tri ispusta u rijeku Bosnu i to: • glavni kolektor (GK), preko kojeg se u prijemnik rijeku Bosnu ispuštaju otpadne

vode AMZ, Rudnika mrkog uglja Zenica i dio otpadnih voda iz grada Zenice, • kolektor II ( ŽZ-2), ispust otpadnih voda AMZ, • kolektor I (ŽZ-1), ispust otpadnih voda AMZ, te otpadnih i površinskih voda iz

naselja Podbrežje i Tetovo.

Ukupna količina otpadnih voda koje se na tri ispusta direktno ispuštaju u rijeku Bosnu, u 2005. godini iznosila je 41.095,98 m³/d od čega 751,15 m³/d je sanitarna otpadna voda i 40.344,83 m³/d otpadna voda od hlađenja.

Glavna mjesta nastanka otpadnih voda i mjesta monitoringa otpadnih voda prikazana su na shemi 20.4. u prilogu.

Ispitivanje tereta zagađenja otpadnih voda AMZ, izraženog preko ekvivalentnog broja stanovnika (EBS-a), vrši se svake dvije godine i rezultati tih ispitivanja prikazani su u tabeli 6.13.

Tabela 6.13. Prikaz kretanja EBS-a

EBS 1984. 2001. 2005. Gradska kanalizacija 23.787 26.123 21.312 RMU Zenica 34.444 90.809 10.939 Glavni kolektor (GK) 464.682 209.571 44.073 Obodni kanal (ŽZ-1) 81.997 2.013 27.974 Valjaonica i čeličana (ŽZ-2) 16.691 2.918 6.364 UKUPNO AMZ : 563.370 214.502 78.411

Iz prikazanih podataka vidi se da je prijeratni režim rada integralne proizvodne linije bio znatno „prljaviji“. Pogoni su radili punim kapacitetom, a tehnologija je bila manje napredna. U međuvremenu su urađeni neki zatvoreni ciklusi (npr. Čeličana i Valjaonica) i uvedeni moderniji sistemi za tretman otpadnih voda (npr. DSD) pa je pritisak na zagađenje opao. Integralna proizvodnja je obustavljena maja 1992. godine i sada se realizuje opsežan projekat revitalizacije integralne proizvodnje sa određenim modifikacijama (Projekt FENIKS). Ovim projektom je predviđeno da integralna proizvodnja starta maja 2008. godine sa postizanjem punog kapaciteta proizvodnje do 2010. godine.

Može se procijeniti da će nakon uvođenja integralne proizvodne AMZ u prvim godinama EBS biti u granicama ispod 100.000.

Za potrebe izrade planova aktivnosti za pogone i postrojenja AMZ izvršeno je ispitivanje otpadnih voda a rezultati su predstavljeni u Izvještaju o rezultatima ispitivanja tereta zagađenja otpadnih voda AMZ izraženog preko EBS-a, urađenog 2005.godine (Tabela 6.14). Tabela 6.14. Rezultati ispitivanja tereta zagađenja otpadnih voda



Parametar MDK GK glavni kolektor

OK obodni kanal

V3 Valjaonice

Suspendovane materije 35 gr/m³ 90 gr/m³ 40.12 gr/m³ 37.28 gr/m³ Deterdženti 1 gr/m³ 68.50 gr/m³ 95.37 gr/m³ 43.73 gr/m³ Fenoli 0.1 gr/m³ 29.64 gr/m³ 6.48 gr/m³ 0.86 gr/m³ Teški metali (kao Pb) 0.2 gr/m³ 0.47 gr/m³ 0.73 gr/m³ 0.45 gr/m³ Daphnia magna 48 sati (toksičnost) % - 92,44 84,30

U okviru izrade Plana aktivnosti izvršen je monitoring otpadnih voda industrijskog kompleksa AMZ na glavnim kolektorima, koji je uključivao uzorkovanje dva pita na dan u periodu od 8:00 - 12:00 i 12:00-16:00, mjerenje protoka i analizu uzoraka. Rezultati analize su prikazani u sljedećoj tabeli. Tabela 6.15. Rezultati analize uzoraka monitoringa izvedenog u okviru izrade Plana aktivnosti

Parametar Glavni kolektor GK

Obodni kanal ŽZ-1

Valjaonice i EAF ŽZ-2

MDK za ispust u

površ. vode1 2 3 4 5

Datum (2007) 17.07.2007 Protok prosječni (l/s) 205,6 17,5 106,1 Temperatura 21,0 22,5 20,5 27,5 31,0 27,0 30Suspendovane materije na 105°C (mg/l) 40 48 11 27 21 20 35

KPK (mgO2/l) 46 15 27 23 65 12 125BPK5 (mgO2/l) 17 13 5 4 18 6 25N-Kjeldahl (mgN/l) 8,40 6,16 8,12 2,52 11,12 1,96 10Ukupni fosfor (mgP/l) 1,285 1,255 1,331 0,206 2,612 0,264 1Toksičnost –Daphnia Magna test 80% Nije toksična Nije toksična >50% EBS 58.874 2.331 6.040 pH vrijednost 8,26 8,11 8,48 9,30 8,64 9,26 6,0-9,0Elektroprovodljivost (µS/cm) 633 619 801 464 1049 485 -Mutnoća 11,1 11,1 3,44 2,53 4,56 3,12 -m-alkalitet (mgCaCO3/l) 200 200 226 72 268 76 -p-alkalitet (mgCaCO3/l) 6 8 6 10 8 16 -Ukupan isparni ostatak na 105°C (mg/l) 476 470 543 307 677 303 -

Pepeo na 550°C (mg/l) 288 328 437 237 527 237 -Volatilne materije na 550°C (mg/l) 188 142 106 150 150 66 -Amonijačni nitrogen (mgN/l) 8,31 4,76 8,09 0,26 10,77 0,35 10Nitratni nitrogen (mg/l) 0,47 0,30 2,42 3,03 0,42 2,60 10Nitritni nitrogen (mg/l) 0,008 0,000 0,363 0,132 0,007 0,126 0,5Cijanidi (mg/l) 0,006 0,005 0,004 0,003 0,005 0,003 0,01Fenoli (mg/l) 0,034 0,028 0,063 0,205 0,063 0,000 0,1Rodanidi (mg/l) 2,66 1,92 2,44 0,81 3,84 0,74 -Sulfati (mg/l) 106,2 110,7 182,8 151,0 208,7 174,3 200Kloridi (mg/l) 18,8 18,2 25,7 19,2 34,4 17,5 200Ukupna ulja i masti (mg/l) 50,9 25,2 25,3 20Mineralna ulja i masti (mg/l) 6,1 3,28 4,52 5,0

1 2 3 4 5 Deterdženti (mg/l DBS) 0,254 0,282 0,325 0,098 0,282 0,125 1,0



Željezo (mg/l) 0,12 0,16 0,06 0,04 0,14 0,04 2,0Nikal (µg/l) 1,842 3,625 2,267 7,851 3,224 6,620 0,5Cink (mg/l) 0,042 0,053 0,369 0,013 0,052 0,492 1,0Bakar (µg/l) 23,07 22,72 7,782 21,49 7,469 23,16 0,3Kadmij (µg/l) 0,076 0,07 0,277 0,096 0,079 0,422 0,01Olovo (mg/l) 0,002 0,005 0,001 0,002 0,002 0,001 0,2Krom (mg/l) 0,012 0,005 0,014 0,017 0,009 0,022 0,1

Iz prikazanih podataka se vidi da se većina ispitivanih parametara nalazi u dozvoljenim granicama. Izmjerene su nešto veće koncentracije ukupnih masti i ulja, kao i nekih teških metala (nikal, kadmij, bakar), te mineralnih ulja i fosfora u glavnom kolektoru. Isto tako, u glavnom kolektoru je utvrđena veća toksičnost vode.

Dodatno su vršene i analize rijeke Bosne, uzvodno i nizvodno od mjesta ispuštanja otpadnih voda AMZ . Rezultati analiza su predstavljeni u tabeli u nastavku.

Tabela 6.16. Pregled rezultata ispitivanja fizikalno-kemijskih parametara u vodi rijeke Bosne uzvodno i nizvodno od ispusta otpadne vode iz pogona ArcelorMittal Zenica

Parametar MDK Utvrđena

/propisana klasa

Uzvodno od AMZ

Nizvodno od AMZ

1 2 3 4 5 Datum (2007. godina) 17.07. 17.07. Protok (m3/s) 19,0 19,0 pH vrijednost 6,0-9,0 III/III 9,00 8,94 Mutnoća (NTU) 3,54 0,89 Elektroprovodljivost na 20 oC (�S/cm) 484 500 m-alkalitet (mg CaCO3/l) 186 196 p-alkalitet (mg CaCO3/l) 14 10 Ukupna ulja i masti (mg/l) 30 12 Deterdženti (mg/l DBS) 0,5 I/III 0,02 0,03 Ukupni kloridi (mg/l) 15,7 15,5 Sulfati (mg/l) 67,1 73,1 Silikati (mg/l) 1,38 1,86 Fosfati (mg/l P) 0,25-1,50 III/III 0,556 0,602 Fenoli (mg/l) 0,025 III/III 0,017 <0,001 Amonijačni nitrogen (mg N/l) 0,25-1,50 III/III 0,52 0,37 N po Kjeldahlu (mg N/l) 2,52 1,96 Nitratni nitrogen (mg N/l) 1,5-10 III/III 3,78 3,32 Nitritni nitrogen (mg N/l) 0,030-0,200 VK/III 0,069 0,103 Cijanidi (mg/l) 0,1000 I/III 0,004 0,004 Rodanidi (mg/l) 1,70 2,88 KPK (mg O2/l) 20 IV/III 19 27 BPK5 (mg O2/l) 6 II/III 10 2 Suspendovane materije na 105 oC (mg/l) 80 II/III 19 10 Ukupan isparni ostatak na 105 oC (mg/l) 1500 I/III 458 287 Pepeo na 550 oC (mg/l) 178 227 Volatilne materije na 550 oC (mg/l) 280 60

1 2 3 4 5

Toksičnost (%) test toksičnosti sa Daphnia Nije Nije



Magna – 48CL50 toksična toksična

Željezo (mg/l) 0,06 0,13 Cink (mg/l) 0,047 <0,02 Ukupni hrom (mg/l) 0,012 0,0162 Bakar(μg/l) 10-20 II/III 7,81 7,07 Nikl (μg/l) 30-200 II/III 1,069 1,622 Kadmijum (μg/l) 5,0 III/III 0,247 1,088 Olovo (mg/l) 0,08 II/III 0,001 0,006

Ustanovljeno je da rijeka Bosna na ispitivanim profilima uglavnom zadovoljava propisanu klasu kvaliteta osim u slučaju nitrita i KPK.

Podaci o koločinama i kvalitetu otpadnih voda po pogonima AMZ detaljno su dati u planovima aktivnosti za pojedine pogone, a posebno u Planu aktivnosti za Department Energetika koji upravlja vodama u ovoj Kompaniji. 6.4.3 Buka Prema Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma, a u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom Općine Zenica, predmetna lokacija se svrstava u zonu VI - industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje bez stanova. Najviši dozvoljeni nivoi vanjske buke, prema navedenom Pravilniku, za navedenu zonu prikazani su u slijedećoj tabeli.

Vršni nivoi -dB(A) Ekvivalentni nivo Leq dB(A) L10 L1

Dan Noć Zona

VI Industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje bez stanova

70 70 80 85

U cilju utvrđivanja uticaja buke koju stvaraju pogoni i postrojenja AMZ na okoliš a u svrhu izrade planova aktivnosti, izvršeno je detaljno mjerenje intenziteta buke, frekventna analiza i ocjena štetnog djelovanja buke na okoliš, sukladno odredbama Pravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma. Mjerenja buke su izvršena u mjesecu julu 2007. godine od strane Kantonalnog zavoda za medicinu rada Zenica. Za mjerenje buke korišten je instrument “Brüel & Kjaer“, tip 2238 sa ugrađenim 1 i 1/3 oktavnim filterom, difuzorom i kalibratorom tipa 4231. U toku mjerenja buke, radila su svi pogoni i postrojenja proizvodne linije sa EAF (EAF-100 t, EAF-15 t, Valjaonice, Kovačnica, Energetika i Saobraćaj).

Glavni izvori buke prikazani su na mapi lokacije datoj u prilogu (Shema 20.5).

Mjerenja buke su izvršena u industrijskom krugu AMZ, u blizini dominirajućih izvora buke i u okolini industrijskog kruga. Mjesta za mjerenje buke su prikazana na mapi lokacije datoj u prilogu (Shema 20.4).

Rezultati mjerenja nivoa buke u naseljima koja gravitiraju industrijskom krugu AMZ prikazani su u tabelama 6.17. i 6.18, a rezultati mjerenja buke po pogonima (u blizini dominantnih izvora) detaljno su obrađeni u planovima aktivnosti za pojedine Departmente.



Tabela 6.17. Rezultati mjerenja nivoa buke u naseljima u blizini Valjaonica, sjeverozapadno od AMZ

Pozicija mjerenja Nivo ekvivalentne buke, dB(A)

Vršni nivo buke L10 dB(A)


V17 – Ispred kuće Rihić 43 46 48 V18 – Ispred kuće Hodžić u naselju Pridražići 51 57 63 V19 - Iznad kuće Hodžić u naselju Pridražići 47 53 60 V20 – Ispred kuće Bećirović, 400 m od Valjaonica 50 52 61 V21 - Oko 200 m zračne linije od Valjaonica 52 56 65 V22 – U naselju Tetovo, na spram vage 47 51 56 V23 - Ispred kuće Sejfovski uz auto put Zenica-Doboj 46-od a.puta 48-auto put 54-auto put

Tabela 6.18. Rezultati mjerenja nivoa buke u naseljima u blizini BOF i EAF-100 t, zapadno od AMZ

Pozicija mjerenja nivoa buke u naseljima

Tetovo-Trokuće-Podbrežje

Nivo ekvivalentne buke, dB(A)



Č20 – Ispod kuća Bjelavac, prema EAF-100 t i BOF 53 64 71 Č21 - Lisačka 1, iznad puta – 40 m 52 62 67 Č22 – Ulica prema Tetovu - kapija groblja 52 59 65 Č23 - Kuća Osmančević, 2 m od ograde EAF i BOF 47 50 59 Č24 – Na raskrsnici Tetovo - Banlozi 46 47 53 Č25 – Na raskrsnici Tetovo - Podbrežje 41 42 48 Č26 – Pored depoa uglja - Trokuće 44 46 49 Č27 – Ispred kuće Kovačević – put prema Tetovu

(iznad Toplane) 45 46 50

Č28 – Naselje Brist – na rubu industrijskog kruga, u blizini RMU Zenica 54 56 54

Č29 - Kuća Delić Ferida – na rubu industrijskog kruga, u blizini RMU Zenica 50 53 63

Nivoi buke koji potiču od pogona Čeličana EAF-100 t, Valjaonice, Toplana i (djelimično) od Saobraćaja doprinose povećanju ukupnog nivoa buke u naseljima Tetovo i Pridražići, ali su pri sadašnjem radu postrojenja uglavnom u dozvoljenim granicama. U ostalim naseljima u okolini industrijskog kruga AMZ nije registrovan doprinos povećanju ukupnog nivoa buke, koja potiče od pogona i postrojenja ove Kompanije.

6.4.4 Otpad Otpad nastaje u svim pogonima i tehnološkim cjelinama AMZ. U tabeli 6.19. dat je pregled mjesta nastanka otpada po vrsti i količini za integralnu proizvodnu liniju i za puni kapacitet proizvodnje, koji se planira postići 2010. godine. Tabela 6.19. Količina otpadnih materijala iz pogona ArcelorMittal Zenica (Procjena za 2010.).

Naziv Vrsta otpadnog materijala Količina

otpadnog materijala t/god.

Visoke peći Muljevi iz prečišćavanja visokopećnog plina 5.500



Troska iz peći 152.000 EAF-100 t Troska iz kazana 16.000 Troska iz kazana 3.085 EAF-15 t Nemetalni otpad 357 Troska iz peći 100.000 Troska iz kazana 10.000 Troska iz procesa livenja 1.000 Prah 800 Kapi željeza 10.000

Čeličane

BOF

Vatrostalni materijal 270 Energetika Šljaka i pepeo 7.125 Valjaonice Cunder 10.581

Čišćenje kolosjeka 16.000 Čišćenje vagona 16.000 Ostali otpadni materijal Ostali otpad 10.000

UKUPNO 352.918

Korisni otpad (metalna supstanca) se vraća u tehnološke procese ove Kompanije, visokopećna troska se prerađuje i plasira na tržište, a sav ostali otpad se odvozi na industrijsku deponiju „Rača“ radi konačnog odlaganja. Komunalni otpad se odvozi na komunalnu deponiju „Siđe“.

Planira se da se u narednom periodu realizuje projekat u vezi tretmana elektrofilterskog pepela radi njegovog korištenja kao sekundarne sirovine u procesu proizvodnje cementa.

Za sada se ne vrši selekcioniranje većine korisnih komponenti otpada radi njihovog tretmana u svrhu daljeg korištenja. Isto tako, nije riješeno propisno zbrinjavanje toksičnog otpada (otpadna ulja, akumulatori, uljni filteri i sl.). Ovaj otpad se odlaže na industrijsku deponiju „Rača“ zajedno sa ostalim tehnološkim krutim otpadom.

Ranije korištena nedozvoljena ulja, Pyrogard 53 i Piralen su izbačena iz upotrebe i potpuno uništena u Francuskoj, novembra 2006. godine, u skladu sa Bazelskom konvencijom. Preostali transformatori (15. kom) sa uljem koje sadrži PCB bit će zamijenjeni i propisno uništeni u trećem kvartalu 2007. godine.

Evidencija o količinama prikupljenog otpadnog ulja nije do sada vođena i ne postoje pouzdani podaci o stvarno prikupljenim količinama otpadnog tehničkog i motornog ulja.

7. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA UKLJUČUJUĆI KEMIJSKE SUPSTANCE I GORIVO U narednim tabelama date su godišnje i specifične potrebe (potrošnje) sirovina i pomoćnih materijala, te kemijskih supstanci i goriva, koje će se koristi u pogonima AMZ kada se postigne puni kapacitet integralne proizvodnje – 2010. godine.

U planovima aktivnosti za pogone/departmente detaljno su predstavljene liste sirovina, goriva, pomoćnih materijala i kemijskih supstanci, sa godišnjim i specifičnim potrebama, osobinama, metodama nabavke, skladištenja i transfera.



Tabela 7.1. Potrebe sirovina i poluproizvoda za integralnu proizvodnu liniju AMZ u 2010. godini

Materijal Opis Godišnja potrošnja

Potrošnja po toni proizvoda Metoda nabavke

Komponente sa značajnim uticajem

na okoliš Ostalo

Željezna ruda - domaća sirovina 1.186.922 t 0,528 t/t agl.Sirovine se nabavljaju iz više izvora, ugovaranjem

Prašina, SOx, NOx, oligoelementi

Skladišti se na otvorena skladišta

Željezna ruda - uvozna sirovina 697.866 t 0,316 t/t agl. -||- Prašina, SOx, NOx, oligoelementi

Skladišti se na otvorena skladišta

Aglomerat sirovina 1.103.828 t 1,0389 t/ t gvož. Vlastita proizvodnja Prašina, SOx, NOx, oligoelementi

Skladišti se na vlastita otvorena skladišta

Tečno gvožđe sirovina 1062497 t 965,9 kg/t Vlastita proizvodnja - Skladišti se u mikseru Lijevane čelične gredice poluproizvod 1.140.865 t 1,036 t/t Vlastita proizvodnja Cunder koji se reciklira Skladištenje u stogovima Ingoti poluproizvod 25.800 t 1,66 t/t Iz pogona Čeličane Zračenje toplote Skladištenje u stogovima

Staro željezo sirovina 187440 t 170,4 kg/tSirovine se nabavljaju iz više izvora, ugovaranjem

- Skladišti se u namjenskom skladištu

Tabela 7.2. Potrebe pomoćnih materijala za integralnu proizvodnu liniju AMZ u 2010. godini


Potrošnja po toni proizvoda Metoda nabavke Komponente sa značaj-

nim uticajem na okoliš Ostalo

Kreč sirovina 316.953 t 0,189 t/t Sirovine se nabavljaju iz više izvora, ugovaranjem prašina Skladišti se na

otvorenom skladištu

Dolomit sirovina 197.306 t 0,156 t/t Sirovine se nabavljaju iz više izvora, ugovaranjem prašina Skladišti se na


Boksit sirovina 6.101 t 5 kg/t Sirovine se nabavljaju iz više izvora, ugovaranjem prašina Skladišti se na


Fluorit sirovina 2.147 t 1,4 kg/t Sirovine se nabavljaju iz više izvora, ugovaranjem prašina Skladišti se u

namjenskom skladištu

Ferolegure sirovina 20.306 t 13 kg/t Sirovine se nabavljaju iz više izvora, ugovaranjem prašina Skladišti se u


Karburit sirovina 2.319 t 2 kg/t Sirovine se nabavljaju iz više izvora, ugovaranjem prašina Skladišti se u




Tabela 7.3. Potrebe goriva za integralnu proizvodnu liniju AMZ u 2010. godini


Potrošnja po toni proizvoda Metoda nabavke

Komponente sa značajnim uticajem

na okoliš Ostalo

Ugalj za koksovanje sirovina 871.017 t 1,393 t/ t SK Doprema se željeznicom. Ugljena prašina Skladišti se na


Energetski ugalj gorivo 90.000 t 0,0028 GJ/t Doprema se kamionima Ugljena prašina Skladišti se na otvorenom skladištu

Koksni plin (1000 Nm3) gorivo 264.600 0,43 GJ/t Nus-produkt koksovanja H2S, CO2, VOC Distribucija plinovodima

Visokopećni plin (1000 Nm3) gorivo 2.022.646 0,107 GJ/t Nus-produkt iz VP CO2 Distribucija plinovodima

Zemni plin (1000 Nm3) gorivo 67.340 36 m3/t Doprema se magistralnim

plinovodom CO2 Distribucija plinovodima

Koks suhi gorivo 629.398 t 0,5110 t/t gvož. Doprema se sa Koksare Prašina, CO2, NOx Transport trakama

Sitni koks - suhi gorivo 86.462 t 0,0746 t/ t agl. Doprema se sa Koksare Prašina, SOx, NOx, VOC Transport trakama

Nafta (dizel gorivo) gorivo 2.766 t 0,475 l/t Nabava (tender) produkti sagorijevanja Namjenska skladišta



Tabela 7.4. Potrebe ulja, maziva i kemijskih supstanci za integralnu proizvodnu liniju AMZ u 2010. godini

Materijal Godišnja potrošnja

Potrošnja po toni proizvoda Metoda nabavke Komponente sa značajnim

uticajem na okoliš Ostalo

Ulja i masti 531 t - Nabava (tender) Istrošena ulja su tečni otpad U metal. buradima

Hidraulično ulje 20 t 1,296 kg/t Nabava (tender) Moguća isparenja i ekscesno na zemljište i vodu Priručno skladište

Ulje za emulzije - primol 2 t 0,130 kg/t Nabava (tender) Moguća isparenja i ekscesno na zemljište i vodu Priručno skladište

Ulje za ispiranje naftalina 872,3 t 1,39 kg/ t SK Uvozit će se cisternama -

Skladišt će se u novom spremniku

Sumporna kiselina 6.253 t 10 kg/ t SK Uvozit će se cisternama -

Skladišti se u zaštitnim tankovima

Natrij hidroksid 1.188 t 1,9 kg/ t SK Uvozit će se cisternama -

Skladišti se u zaštitne bazene

Farbe 133 kg 0,009 kg/t Nabava (tender) Isparenja Priručno skladište

Razređivači 28 dm3 0,002 kg/t Nabava (tender) Isparenja Priručno skladište

Tabela 7.5. Potrošnja i potrebe goriva u AMZ po godinama za period od 2006. do 2010. godina

Energent Jedinica 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Energetski ugalj t 89.321,00 91.321,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 Prirodni plin 1000 Nm3 49.869,00 49.869,00 49.869,00 63.898,00 67.340,00 Koksni plin 1000 Nm3 0,00 0,00 126.000,00 264.600,00 264.600,00 Visokopećni plin 1000 Nm3 0,00 0,00 1.000.000,00 1.800.000,00 1.800.000,00



8. IZVORI I POTROŠNJA VODE I ENERGIJE Izvori snabdijevanja vodom i električnom energijom, kao i potrošnja ovih resursa po pogonima/departmentima detaljno je analizirana u elaboratima/planovima aktivnosti za pojedine departmente. Isto tako, ova oblast je detaljno obrađena za integralnu proizvodnu liniju u posebnom separatu, koji se nalazi u sastavu Plana aktivnosti za Department Energetika. U ovom Planu aktivnosti daju se osnovne karakteristike za integralnu proizvodnu liniju AMZ.

8.1. Potrošnja industrijske vode Industrijska voda obezbjeđuje se zahvatom iz rijeke Bosne i nakon tretiranja distribuira se potrošačima u okviru ove Kompanije.

Vodosnabdijevanje i distribuciju vode vrši Sektor Vodoprivrede, koji se organizaciono nalazi u sastavu Departmenta Energetika.

U narednim tabelama dati su podaci o ukupnoj i specifičnoj potrošnji po jedinici proizvoda industrijske vode za pogone AMZ u periodu od 2007. (linija sa EAF) do 2010. godini za integralnu proizvodnu liniju sa punim kapacitetom proizvodnje. Tabela 8.1. Ukupna potrošnja industrijske vode za posljednjih 12 mjeseci u AMZ (m3)

2006. 2007. VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI

Σ

174.265 842.902 1.072.651 1.043.178 1.155.496 1.078.512 1.068.094 939.840 1.024.890 733.425 573.502 486.781 11.193.536

Tabela 8.2. Godišnja potrošnja industrijske vode po departmentima AMZ, (m3/g)

Department 2007. 2008. 2009. 2010. Koksara 127.881 1.719.524 3.751.690 4.126.858Aglomeracija 130.000 919.856 2.006.960 2.207.656Visoka peć 258.720 1.549.475 3.380.673 3.718.740BOF Čeličana - 733.333 1.600.000 1.760.000EAF 100t 363.911 286.000 0 640.000EAF 15t 2.145.636 2.034.921 2.034.921 2.034.921Energetika 4.633.277 6.487.000 7.135.700 7.135.700Kovačnica 1.905.327 2.512.000 2.512.000 2.512.000Valjaonice 1.749.849 2.303.560 3.154.760 3.149.000Saobraćaj 214.666 321.000 428.000 430.000



Tabela 8.3. Specifična potrošnja industrijske vode po jedinici proizvoda za period 2007.-2010.

Department m3/t proizvoda Koksara 6,60 Aglomeracija 2,00Visoka peć 3,50BOF Čeličana 1,60EAF 100t 0,80 EAF 15t 76,30Energetika -Kovačnica 157,00Valjaonice 2,66

Saobraćaj 40,00

8.2. Potrošnja pitke vode Kompanija Arcelor ArcelorMittal Zenica za sanitarne potrebe i piće koristi vodu iz gradskog vodovoda, kojim upravlja JP ViK Zenica. Prosječna potrošnja pitke vode po zaposleniku u iznosi 250 l/zaposlenik/dan ili oko 300 000 m3 godišnje. Očekivana potrošnja vode u AMZ nakon uvođenja integralne proizvodnje porast će na oko 360 000 m3/g (ili oko 20%). U narednim tabelama dati su podaci o ukupnoj i specifičnoj potrošnji po zaposleniku vode za piće i sanitarne potrebe za pogone/departmente AMZ u periodu od 2007. (linija sa EAF) do 2010. godini za integralnu proizvodnu liniju sa punim kapacitetom proizvodnje.

Tabela 8.4. Ukupna potrošnja pitke vode za posljednjih 12 mjeseci u AMZ (m3) 2006. 2007.

VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI Σ

31.668 28.597 27.835 25.064 19.175 18.889 19.570 16.397 18.573 19.422 24.402 30.370 279.962

Tabela 8.5. Godišnja potrošnja pitke vode po departmentima AMZ (m3/g) Department 2007. 2008. 2009. 2010.

Koksara 1.946 17.155 22.082,5 22.082,5 Aglomeracija 15.300 15.300 15.300 15.300 Visoka peć 6.818 23.907,5 30.660 30.660 Čeličane 55.811 59.221 62.634 62.634 Energetika 16.378 18.921,6 21.221 21.221 Kovačnica 11.708 11.961 11.961 11.961 Valjaonice 108.157 108.799 108.799 108.799 Saobraćaj 10.590 15.447 19.980 19.980

Tabela 8.6. Specifična potrošnja pitke vode po zaposleniku

Department m3/t proizvoda Koksara 250 Aglomeracija 250 Visoka peć 250 Čeličane 275 Energetika 180 Kovačnica 145 Valjaonice 345

Saobraćaj 115



8.3. Potrošnja električne energije Potrošnja električne energije detaljno je analizirana u Planu aktivnosti za Department Energetiku. U tabeli 8.7 prikazani su podaci o potrošnji i potrebama električne energije u AMZ za period od 2006. do 2010. godine, a u tabeli 8.8. prikazani su podaci o potrebama električne energije za 2010. godinu po osnovnim postrojenjima, do koje se planira postići puni kapacitet proizvodnje u integralnoj proizvodnoj liniji. Tabela 8.7. Potrošnja električne energije u ArcelorMittal Zenica (MWh).

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

420.166 464.592 864.000 954.000 950.400

Tabela 8.8. Bilans električne energije za 2010. godinu.

Postrojenje Jedinica mjere 2010. Koksara MWh 29.750,00Aglomeracija MWh 65.150,00Visoka peć MWh 41.500,00BOF Čeličana MWh 40.421,00EAF 100 t MWh 342.833,00EAF 15 t MWh 35.320,00LF MWh 98.591,00CCM MWh 55.718,00Valjaonica šipkastog čelika MWh 52.950,00Žična valjaonica MWh 60.169,00BRF MWh 19.596,00Kovačnica MWh 20.318,00Pomoćna postrojenja MWh 88.107,00Ukupna potrošnja MWh 950.400,00

9. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME Za održavanje postrojenja i opreme u ispravnom i funkcionalnom stanju, obavlja se niz aktivnosti za tekuće i plansko-preventivno održavanje ispravnosti postrojenja i pogona AMZ. Među važnije mjere, mogu se navesti:

- obuka kadrova za ispravan rad sa postrojenjima, - obezbjeđenje tehnoloških i tehničkih uputstava za rad, - stalno praćenje stanja, tehničke i funkcionalne ispravnosti postrojenja i vođenje

odgovarajuće evidencije o tome, - provodjenje plansko-preventivnih poslova na održavanju postrojenja i opreme u što

spadaju dekadni i mjesečni remonti, - podjela pogona po rejonima i zaduženja po brigadama za čiščenje i stalno održavanje

čistoće pogona, - uklanjanje svih vrsta otpada koji se skupi za vrijeme remonata i čiščenja pogona, - zadatak je svakog zaposlenog da vodi brigu o čistoći i da svojom aktivnošću ne

ugrožava red u pogonu.



Tekuće održavanje postrojenja i pripadajuće opreme vrši se u toku svake smjene od strane rukovaoca postrojenja. U slučaju poremećaja rada opreme, otklanjanje kvara se vrši odmah po obezbjeđenju potrebnih uslova za rad. U planska održavanja spadaju:

- dekadno održavanje i podmazivanje dijelova postrojenja, - remont dijelova postrojenja, - investicijsko održavanje, - generalni remont postrojenja.

Tekuće i dekadno održavanje, te provođenje remonata ili učešće u istim vrši Sektor održavanja koji postoji u okviru svakog departmenta. Generalne remonte i investicijsko održavanje vrši Department Održavanje koji postoji u okviru ove Kompanije. Ovaj Department je formiran upavo za servisiranje, remonte i investiciono održavanje postrojenja, opreme i objekata u AMZ. Samo u određenim slučajevima angažuju se specijalizovane organizacije za specifične servise ili investiciona održavanja.

Čišćenje pristupnih puteva ka postrojenjima i slobodnih prostora u halama vrši se svakodnevno, a čišćenje postrojenja se vrši po potrebi. Detaljno čišćenje postrojenja i pripadajuće opreme, kao i prostora vrši se tokom generalnog remonta. Mjere za održavanje i čišćenje postrojenja i opreme detaljno su analizirane u planovima aktivnosti za pojedine departmente.

10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA 10.1. Opis postojećeg monitoringa emisija u zrak Prema postojećim podacima može se konstatovati da se u ArcelorMittal Zenica vršio povremreni monitoring emisija SO2 i prašine. Povremena mjerenja emisije i imisje obavlja Metalurški institut "Kemal Kapetanović" Zenica u okviru programa praćenja kvaliteta zraka i emisija na području općine Zenica, koji finansira Općina Zenica (Ugovor broj: 02/2007-NIR i 03/2007-NIR).

U okviru praćenja zagađenosti zraka vrše se kontinuirana mjerenja: lebdećih čestica, SO2, taložnog praha i sadržaja Pb, Cd, i Fe u taložnom prahu i lebdećim česticama.

U oviru mjerenja emisije štetnih materija u atmosferu vrše se povremena mjerenja: SO2, NOx, CO i zacrnjenosti dimnih plinova (plinska ložišta i ložišta na lož ulje).

ArcelorMittal Zenica sa ovim projektom uvodi sistematski pristup monitoringu emisija i izvještavanje nadležnih općinskih, kantonalnih i federalnih službi za okoliš, te javnog mnijenja.

10.2. Opis postojećeg monitoringa otpadnih voda Monitoring hidrotehničkih objekata vrši Sekcija Vodoprivrede u okviru Departmenta Energetika. Osmatranje vodoprivrednih objekata se vrši vizualnim putem redovno od strane rukovalaca postrojenja, a povremeno od strane rukovodilaca Sekcija u odjelima (departmentima) kojima pripadaju vodoprivredni objekti. Oprema za mjerenje se podvrgava periodičnim kontrolnim pregledima od strane Departmenta za održavanje, a kvalitet se mjeri periodično, dvaput mjesečno, od strane Departmenta Kontrola kvaliteta.



U skladu sa zakonskom obavezom jednom u dvije godine ovlaštena laboratorija vrši ispitivanje kvaliteta otpadnih voda u cilju utvrđivanja opterećenja izraženo preko EBS-a. Utvrđivanje tereta zagađenja izraženog preko EBS-a vrši se na šest monitoring tačaka (Slika 6.1). Također, obaveza Sekcije Vodoprivreda je i popunjavanje obrasca UV-Mjesečni izvještaj o iskorištenoj vodi i dostavljanje istog u Department za financije i računovodstvo, koje isti dostavlja u JP za „Vodno područje slivova rijeke Save“ Sarajevo.

10.3. Opis postojećeg monitoringa buke Monitoring buke u pogonima AMZ se vrši povremeno u cilju utvrđivanja nivoa buke u radnoj sredini, koji na zahtjev ove Kompanije provodi Kantonalni zavod za medicinu rada Zenica. Rezultati i ocjena tih mjerenja dati su u pojedinačnim elaboratima. Mjerenja buke u okolini nisu vršena. 10.4. Opis postojećeg monitoringa ostalih otpadnih tokova ArcelorMittal Zenica uglavnom ne vrši monitoring ostalih otpadnih tokova, kao što su: količine otpadnih ulja, emulzija, kiselina, kemikalija, krutog otpada i sl. i o tome se ne vodi propisana evidencija. Određena evidencija se vodi u smislu registracije položaja i količina prevoza i odlaganja određenog otpada, kao što su neka otpadna ulja i sl.

11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE Opis postojećih mjera prevencije nastanka emisija, postojećih mjera za svođenje upotrebe sirovina, vode i energije na minimum, te opis konačnog tretmana otpadnih tokova i njihova usporedba sa onim datim u najboljoj raspoloživoj tehnologiji za pojedine pogone odnosno departmente dat je detaljno u svakom planu aktivnosti za pojedine pogone/departmente AMZ.

AMZ provodi određene preventivne mjere za sprečavanje i smanjenje nastanka emisija i svođenje upotrebe sirovina, vode i energije na minimum, koliko to omogućava postojeća tehnologija a da se ne naruši kvalitet proizvoda, kao što su:

- optimizacija i vođenje tehnoloških procesa u skladu sa tehnološkim propisima, - redovno i kvalitetno održavanje procesne opreme i opreme za smanjenje emisija u

okoliš, - supstitucija goriva koja imaju veći sadržaj zagađujućih materija sa gorivima

podobnijim za okoliš, kao što je zemni plin, visokopećni i koksni plin, - nabavka uglja za koksovanje sa nižim sadržajem sumpora, - nabavka željeznih ruda sa nižim sadržajem zagađujućih materija (npr. željezna ruda

BPR-Omarska i uvozna aglo-ruda), - recirkulacija industrijske vode, - recikliranje industrijskog otpada, - kontinuirano čišćanje radnog prostora, - ozelenjavanje slobodnih površina, - čišćenje i pranje vanjskih radnih površina s ciljem sprečavanja razvijanja i raznošenja

prašine vjetrom, - povremeni monitoring, - obuka zaposlenika o uzrocima povećanih emisija u okoliš i mjerama za smanjenje

emisija, te obavezama koje proističu iz okolinskih propisa i sl.



Zvanična ekološka politika Kompanije Arcelor Mittal uključena je u sve procesne aktivnosti i provodi se u svim članicama ove Kompanije. Osnovni ciljevi ekološke politike sadržani su u narednih 10 postavki: 1. Implementacija okolišnih sistema upravljanja koji uključuju certifikaciju standarda ISO

14001 za sva proizvodna postrojenja. 2. Usklađivanje sa svim relevantnim okolišnim zakonima i propisima, i drugim zaduženjima

Kompanije. 3. Kontinuirano poboljšanje u okolišnoj performansi, koristeći prednost sistemskog

monitoringa, koji ima za cilj prevenciju zagađenja. 4. Razvoj, poboljšanje i primjena niskog uticaja na okoliš, koristeći se lokalno raspoloživim

sirovinama. 5. Razvoj i proizvodnja ekološki prihvatljivih proizvoda koji se fokusira na njihovu upotrebu

i naknadnu reciklažu. 6. Efikasna odnosno racionalna upotreba prirodnih resursa i energije. 7. Upravljanje i reduciranje tragova CO2 u proizvodnji čelika tamo gdje je to tehnički i

ekonomski izvodljivo. 8. Zaduženje zaposlenika i odgovornost u ekološkoj performansi. 9. Poznavanje i poštivanje ekološke politike AMZ od strane Dobavljača i Ugovarača. 10. Otvorena komunikacija i dijalog za sve ekološke probleme sa svim dioničarima koji su

oštećeni operacijama Arcelor Mittal-a, te izvještavanje o realizaciji okolinske politike.

Na nivou Kompanije AMZ izrađena je generalna strategija zaštite okoliša, kojom je definisana okolišna politika. Ova strategija je bazirana na 16 ključnih mjera.

1. Kompanija AMZ će po već usvojenom programu uvesti sistem okolinskog upravljanja i provesti certifikaciju sistema u skladu sa standardom ISO 14001.

2. Izbor ulaznih sirovina podobnijih za okoliš, a isključuju se iz upotrebe željezne rude, dolomit, krečnjak, ugljena prašina, legirajuće komponente i drugi dodaci koji sadrže prekomjerne količine zagađujućih elemenata. U svrhu realizacije ove mjere izradit će se Tehnički uslovi za nabavku i upotrebu svih sirovina koje se koriste u tehnološkim procesima, sa ograničenjem sadržaja elemenata koji prekomjerno zagađuju okoliš (sumpor, teški metali, oligoelementi, kancerogene suspstance i sl.).

3. Izbor energenata podobnijih za okoliš, koji sadrže manju količinu zagađujućih materija. Ograničit će se upotreba energenata sa prekomjernim sadržajem zagađujućih materija, kao što je sumpor. U svrhu realizacije ove mjere uradit će se Tehnički uslovi za nabavku i upotrebu energenata sa propisanim maksimalnim sadržajima štetnih elemenata (ugalj za koksovanje, energetski ugalj, nafta i drugi energenti).

4. Rekonstrukcija i revitalizacija postojeće tehničke opreme za smanjenje emisija u okoliš u cilju postizanja projektovanih karakteristika efikasnosti i zadovoljenja propisanih normi za emisiju. Izvršit će se potrebni rekonstrukcijski zahvati na postojećoj tehničkoj opremi ugrađenoj na proizvodnim agregatima: Koksara, Aglomeracija, Visoka peć, BOF čeličana, Energetika, Valjaonice). Realizacija ove mjere predviđena je CAPEX programom investiranja u projekte smanjenja emisija u okoliš i zaštite okoliša.

5. Instaliranje nove tehničke opreme za smanjenje emisija u okoliš prema planovima aktivnosti za pojedine pogone/departmente, što podrazumijeva primjenu najboljih raspoloživih tehnologija za zaštitu okoliša.

6. Optimizacija tehnoloških procesa proizvodnje i vođenje istih prema tehnološkim i okolišnim pravilima i propisima u cilju smanjenjaiti emisija u okoliš.



7. Kvalitetno održavanje proizvodne i tehničke opreme za smanjenje emisija u okoliš. Uradit će se planovi operativnog, dekadnog i godišnjeg održavanja kompletne proizvodne i tehničke opreme za smanjenje emisija u okoliš radi efikasnog funkcionisanja i ostvarivanja projektnih parametara. Dobrim održavanjem opreme omogućiti optimiranje tehnoloških procesa i izbjegavanje ekoloških incidenata.

8. Tehnička oprema za smanjenje emisija u okoliš i postrojenja će moraju imati isti tretman kao i proizvodna i energetska oprema. Kod svakog zastoja tehničke opreme za smanjenje emisija u okoliš mora se hitno intervenirati na isti način kao i kod proizvodne opreme.

9. Izrada planova aktivnosti za smanjenje emisija u okoliš i usaglašavanje sa najboljim raspoloživim tehnikama u skladu sa važećim okolišnim propisima i pribavljanje okolinskih dozvola za svaki proizvodni pogon/department u AMZ. Realizacija navedenih planova prema predviđenim rokovima.

10. Sukladno ugovoru sa Vladom Federacije BiH uradit će se programi, planovi i projekti i obezbijedit će se finansijska sredstva za primjenu najboljih raspoloživih tehnologija za zaštitu okoliša u skladu sa planovima aktivnosti urađenih za pojedine pogone/departmente AMZ. Glavni ekološki cilj Kompanije je da u konačnici primjeni BAT-preporuke, sukladno tehno-ekonomskim mogućnostima i preuzetim obavezama iz navedenog Ugovora.

11. Uvesti sistem mjerenja i kontrole svih emisija u okoliš u skladu sa važećim okolinskim propisima koji regulišu monitoring emisija u okoliš. Obezbijediti izvještavanje menadžmenta, nadležnog Ministarstva za okoliš i Bord kompanije Arcelor Mittal, te javnog mnijenja. Za realizaciju monitoringa (okolinskih mjerenja) angažirati certificiranu instituciju iz Federacije BiH.

12. Provođenje domaćih i međunarodnih propisa i preuzetih obaveza iz oblasti upravljanja okolišem, koje se odnose na smanjenje emisija u zrak (CO2), vode, produkciju i zbrinjavanje otpada, manipulisanje opasnim materijalima, radioaktivno zračenje i drugo.

13. Kompanija je opredijeljena da blisko sarađuje sa lokalnom zajednicom u provođenju koncepcije, strategije i ciljeva u zaštiti okoliša. Redovno će izvještavati lokalnu zajednicu o provođenju mjera zaštite okoliša.

14. Angažovanje vodećih stručnih i naučnih institucijama u BiH na izradi planova aktivnosti za pogone i postrojenja ove Kompanije.

15. Kompanija će sukladno značaju zaštite okoliša i obavezama definiranim u okolinskoj legislativi organizirati funkciju i imenovati odgovorne izvršioce za provođenje svih obaveza u oblasti zaštite okoliša, odnosno upravljanja okolišem.

16. Kompanija će kroz Centar za usavršavanje kadrova AMZ izvršiti edukaciju svih odgovornih izvršilaca uključenih u realizaciju strategije i programa za smanjenje emisija u okoliš i negativnih uticaja na okoliš.

12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA Analiza podataka o potrošnji sirovina i emisijama u skladu sa propisima o GVE i preporukama datim u dokumentu o najboljim raspoloživim tehnologijama u pogonima AMZ detaljno je predstavljena u planovima aktivnosti za pojedine pogone/departmente. Zajednička je karakteristika svih pogona i postrojenja da je potrošnja sirovina, goriva, vode i električne energije u većini postrojenja u granicama koje su definisane BAT-preporukama (ima slučajeva povećane potrošnje), a emisije su najčešće veće od BAT-preporuka zbog čega treba preduzeti dodatne mjere za smanjenje emisija i negativnih uticaja na okoliš.



13. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA U tabeli 14.1. dat je spisak aktivnosti i mjera koje su zajedničke za cijelu Kompaniju, a vezane su za Plan mjera EBRD (Evropska banka za istraživanje i razvoj). Tabela 14.1. Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija u okoliš

Aktivnosti i mjere Rok realizacije1. Izrada planova aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje

emisija odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom (BAT) za pogone i postrojenja AMZ

(Projekt: EC-01-001-E)

2007/2008.

2. Ustrojiti registar toksičnih materija i uvesti monitoring 2008. 3. Provesti istraživanja kontaminacije zemljišta i podzemnih voda u

industrijskom krugu AMZ 2009.

4. Procjena uticaja drugih subjekata (zagađivača) na AMZ zagađujućim materijama (Procjena imisija u AMZ) 2009.

5. Izdavanje okolinskih dozvola za pogone/departmente AMZ (troškovi za rad ekspertnih komisija) i izrada procedura za suradnju sa Općinom, Kantonom, Federacijom i drugim subjektima.

2007/2008.

6. Edukacija rukovodnog kadra u oblasti zaštite okoliša, zaštitena radu, zaštite od požara i bezbijednosti, te zdravstvene zaštite 2008.

7. Izraditi i implementirati plan EMS prema ISO14000 2008. 8. Ustrojiti registar otpadnih materija po vrsti i količini. 2008.

Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz pogona i postrojenja i racionalizaciju potrošnje sirovina, vode i energije u skladu sa najboljim raspoloživim tehnologijama sa rokovima realizacije za pogone/departmente AMZ detaljno je dat u planovima aktivnosti za pojedine pogone. U prilogu ovog Integralnog plana aktivnosti za AMZ dat je pregled aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz svih pogona i postrojenja ove Kompanije (Tabela 20.1).

14. PRIJEDLOG MONIOTORING PLANA Pravni osnov za monitoring emisija su okolinski propisi Federacije BiH, koji uređuju metodologiju mjerenja i ocjenjivanja emisija i kvaliteta okoliša, odnosno pojedinih komponenti okoliša (zrak, voda, tlo, buka). Kod ocjene emisija u okoliš treba koristiti BAT preporuke, jer određena metalurška postrojenja (npr. Koksara) nisu obuhvaćena postojećim pravilnicima koji propisuju granične vrijednosti emisija i ocjenu uticaja na okoliš.

14.1. Metodologija i vrste mjerenja Sva okolinska mjerenja će se vršiti u skladu sa propisanim metodologijama i standardima. Mjerenjima treba obuhvatiti:

- mjerenje kvaliteta zraka u industrijskom krugu AMZ, - mjerenje emisija u zrak, vodu, te emisija buke, kao i drugih emisija po potrebi (npr.

radijacija).



Ova mjerenja treba povjeriti stručnoj ustanovi koja je opremljena i ovlaštena za izvođenje ovih mjerenja. Sobzirom da je operator značajan zagađivač okoliša, on može uspostaviti i izvoditi vlastiti monitoring s ciljem pribavljanja podataka za pravilnom vođenju tehnologije i opterećenja ili planiranja investicionih odluka (izbor uređaja za prečišćavanje ispusnih otpadnih plinova i sl.).

14.2. Mjerenje kvaliteta zraka i emisija u zrak 14.2.1 Mjerenje kvaliteta zraka S ciljem ocjene uticaja emisija iz pogona i postrojenja AMZ na kvalitet zraka potrebno je sistemski pratiti kvalitet zraka u mreži mjernih stanica u industrijskom krugu Kompanije AMZ, koja obezbjeđuje reprezentativno utvrđivanje, praćenje i ocjenu kvaliteta zraka. Mjerenjem kvaliteta zraka trreba obuhvati: azotne okside (NOx), sumpor dioksid SO2, VOC, lebdeće čestice, taložni prah (sediment), te prisustvo teških metala (Fe, Pb, Cd) u taložnom prahu i lebdećim česticama. Monitoring kvaliteta zraka u zeničkoj kotlini je u nadležnosti Općine Zenica i nadležnog ministarstva za zaštitu okoliša Ze-Do kantona. Kako prema zakonu o zaštiti okoliša postoji obaveza informisanja javnosti o koncentracijama zagađujućih materija u atmosferi, programom praćenja kvaliteta zraka u zeničkoj kotlini potrebno je obezbijediti i automatsko mjerenje koncentracija lebdećih čestica i SO2, kako bi se njihove prosječne vrijednosti mogle prikazivati na gradskom displeju. 14.2.2 Mjerenje emisija u zrak Prijedlog plana za monitoring emisija u zrak dat je u narednoj tabeli. Njime su predviđena mjesta i dinamika praćenja, te način praćenja i odgovornost za praćenje emisija.

Tabela 14.1. Prijedlog monitoring plana

PARAMETAR PRAĆENJA

NAČIN PRAĆENJA

MJESTO PRAĆENJA

DINAMIKA PRAĆENJA ODGOVORNOST

Pogon: Koksara - prašina - SO2 - NOx - CO i CO2 - O2

Mjerenje koncentracije u dimnim plinovima

U dimnim plinovima na dimnjaku koksne baterije

Kontinuirano Osposobljeno stručno lice AMZ

Dimni broj prema Bacharach-u

Određivanje dimnog broja

Dimnjak koksne baterije

Dva puta godišnje

Osposobljena stručna ustanova

- Ukupna prašina - VOC (benzen,

BaP, PAH, ali. HC)


- Na vratima u toku koksovanja

- Na usponskim kolonama u toku koksovanja

- Na usipnim otvorima u toku usipa uglja

- Prilikom istiskivanja koksa

- Prilikom gašenja koksa

Najmanje dva puta godišnje




VOC: benzen, BaP, PAH8, ali. HC Mjerenje imisije U okolini Koksare Najmanje dva

puta godišnje Osposobljena stručna ustanova

Emisija dima

Zapažanje vidljive emisije i eviden-tiranje u ustrojenu evidenciju

Na vratima koksne baterije Svakodnevno

Odgovorno lice za praćenje vidljive emisije

Mjerenje efikasnosti otprašivača

Mjerenje koncentracije prašine

Prije i poslije otprašivača



Pogon: Aglomeracija - Prašina - SO2, - NOx - CO i CO2 - O2

Automatski sistem mjerenja i arhiviranja podataka

Prašina na dimnjacima aglomeracije Kontinuirano Osposobljeno

stručno lice AMZ

- Ukupna prašina - HCl, HF - PCDD/F. - Cd, Cr, Cu, Hg, - Mn, Ni, Pb, Tl, - V i Zn PAH i VOC


Na dimnjacima aglomeracije, na mjestima uzorkovanja

Najmanje jedanput godišnje




Prije i poslije svakog otprašivača



Pogon: Visoka peć - Prašina - SO2, NOx - CO i CO2 - O2


Na kauperima Kontinuirano Osposobljeno stručno lice AMZ

- Ukupna prašina, - Mn, Ni, Pb, - Cijanidi (kao HCN) - PCDD/F


U dimnim plinovima na livnoj platformi.

Najmanje jedan put godišnje


- H2S Mjerenje koncentracije u dimnim plinovima

U dimnim plinovima na granulaciji troske

Najmanje jednom godišnje







Pogon: BOF Čeličana - Prašina - SO2, NOx - CO i CO2; - O2

Automatski sistem mjerenja i arhiva podataka

Na dimnjaku konvertora Kontinuirano Osposobljeno

stručno lice AMZ

- Ukupna prašina, - Teški metali: Pb, Cr, Mn,Zn, Cu - PAH - PCDD/F


Na dimnjaku konvertora

Najmnje dva puta godišnje godišnje







8 PAH = ∑( FLU+PYR+TRI+CPP+BaA+CHR+BNT+BeP+BbF+BkF+BaP+DBahaA+BghiP+INP+ANT+COR)



Pogon: EAF 100 t - Prašina - SO2, NOx - CO i CO2 - O2


Prašina na dimnjaku EAF 100 t Kontinuirano Osposobljeno

stručno lice AMZ

- Hg, Pb, Cr, Ni, - Zn, Cd i Cu, HF - HCL, TOC, - PAH, PCB, - PCDD/F, - benzen i - klorbenzen


Na dimnjaku Najmanje jedan put godišnje


Mjerenje efikasnostiotprašivača


Na dimnjaku Najmanje dva puta godišnje


Pogon: EAF 15 t - Prašina - SO2, NOx - CO i CO2 - O2


Prašina na dimnjaku EAF 100 t, a ostali parametri na dimnom kanalu

Kvartalno

Stručna služba AMZ ili povjeriti osposobljenoj stručnoj ustanovi

- Hg, Pb, Cr, Ni, - Zn, Cd i Cu, HF, - HCL, TOC, - PAH, PCB, - PCDD/F, - benzen klorbenzen


Negdje na dimnom kanalu





Prije i poslije otprašivača



Pogon: Toplana - Prašina - SO2, NOx - CO i CO2 - O2


Na dimnjaku Kontinuirano Osposobljeno stručno lice AMZ

- HF i HCl - As, Cd, Hg i Pb


Na dimnjaku Najmanje jedan put godišnje




Prije i poslije svakog elektro odvajača



Pogon: Valjaonica - SO2 i NOx - CO i CO2 - O2


Negdje na dimnjaku Najmanje jedan put godišnje


- Prašina - Fe, Cr, Ni, Zn - SS oil

Mjerenje koncentracije prašine i prisustvanavedenih elemenata

U proizvodnim halama Sitne i Žične pruge, TGA i KGA, gdje se javljaju navedene emisije





Pogon: Kovačnica - SO2 - NOx - CO i CO2 - O2


Negdje na dimnjaku Najmanje jedan put godišnje


Pogon: Saobraćaj i Rača

Vidljiva emisija dima i prašine

Zapažanje vidljive emisije i evidentiranje u ustrojenu evidenciju

- Saobraćaj na putevima unutar kompanije

- Rača na industrijskoj deponiji

Svakodnevno

Odgovorni zaposlenici koji su obučeni za praćenje vidljive emisije

14.3. Monitoring kvaliteta otpadnih voda Monitoring otpadnih voda koje nastaju u pogonima AMZ obuhvata: - monitoring za utvrđivanje tereta zagađenosti otpadnih voda iz pogona i postrojenja prema

odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima otpadnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik,

- monitoring za utvrđivanje tereta zagađenosti otpadnih voda koje se ispuštaju u rijeku Bosnu, prema metodologiji EBS-a.

Monitoring efluenta iz pogona i postrojenja AMZ detaljno je predstavljen u Planu aktivnosti za Department Energetika u čijem sastavu je separat za Sektor Vodoprivreda, kao i u planovima aktivnosti za pjedine departmente (Tabela 14.2). Tabela 14.2. Plan monitoriga otpadnih voda

PARAMETAR PRAĆENJA

NAČIN PRAĆENJA MJESTO PRAĆENJA DINAMIKA

PRAĆENJA ODGOVORNOST

Ispitivanje kvaliteta tehnoloških otpadnih voda i uvtvrđivanje stepena EBS-a

Fizikalno-kemijska analiza

- Tri ispusta u rijeku Bosnu, - Na ulazu otpadnih voda

RMU Zenica, - Na ulazu otpadnih voda iz

Industrijske zone „Zenica“ - Na ulazu kanalizacije grada

Jedan put u dvije godine

Ovlaštena laboratorija

Monitoring tehnoloških otpadnih voda na tri ispusna mjesta u rijeku Bosnu

Fizikalno-kemijska analiza

Ispusti u rijeku Bosnu Mjesečno Ovlaštena laboratorija

Monitoring tehnoloških otpadnih voda na ispustima iz pogona

Fizikalo-kemijska analiza

Mjerni šahtovi na ispustu iz pogona

Jedan put godišnje Interno

14.4. Monitoring buke Potrebno je najmanje jedan put godišnje izvršiti mjerenje nivoa buke u neposrednoj okolini dominantnih izvora u pogonima i gravitirajućim naseljima. Mjestima mjerenja nivoa buke prikazana su na shemi datoj u prilogu ovog Plana (Shema 20.7. Prikaz mjesta za monitoring buke). Monitoring treba izvoditi ovlaštena institucija za tu vrstu poslova.



15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, EMISIJA I NASTANKA OTPADA 15.1. Mjere za monitoring proizvodnje Mjere za monitoring proizvodnje detaljno su date u planovima aktivnosti za pojedine pogone/departmente. 15.2. Mjere za monitoring emisija u zrak 1. Nabavka i ugradnja kontinuiranih mjerača: prašine, SO2, NOx, CO, CO2 i O2. 2. Obuka odgovornih lica za kontinuirani monitoring u pogonima. 3. Obezbjeđenje realizacije mjerenja emisija polutanata iz izvora na kojima se neće vršiti

kontinuirani monitoring. Mjerenja treba vršiti ovlaštena stručna institucija. 4. Ustrojiti evidenciju o mjerenju i praćenju emisija u zrak. 5. Obezbjeđenje uslova za blagovremeno izvještavanje nadležnih federalnih i općinskih

organa, nadležnog inspektorata za zaštitu okoliša i javnosti o emisijama u zrak. 15.3. Mjere za monitoring vode Operator je dužan izgradi šaht sa mjeračem protoka i slavinom za uzimanje uzoraka otpadne vode na izlazu iz svih pogona u cilju obezbjeđenja uvjeta za uzimanje uzoraka. Operator je dužan najmanje jednom godišnje izvršiti ispitivanje kvaliteta otpadnih voda na ispustu iz svakog pogona u internu kanalizaciju i ispitivanje efikasnosti tretmana tehnoloških otpadnih voda na postojećim uređajima. Isto tako, operator je dužan svakog mjeseca vršiti ispitivanje kvaliteta ispuštenih otpadnih voda na tri ispusta u rijeku Bosnu, te svake dvije godine utvrđivanje stepena EBS-a, prema metodologiji propisanoj odredbama Pravilnika o o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak i Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak i (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 12/05), angažovanjem ovlaštene stručne ustanove. 15.4. Mjere za monitoring nastanka otpada Potrebno je uspostaviti sistem za sprečavanje i smanjivanje nastanka otpada, te skupljanje, tretman i upotrebu korisnih komponenti i konačno zbinjavanje nekorisnog otpada na uređenu deponiju u skladu sa propisima koji regulišu upravljanje otpadom. U tom smislu, potrebno je izraditi radna uputstva temeljena na postupku selektivnog skupljanja otpada prema vrsti, te ustrojiti evidenciju i odrediti odgovorno lice za upravljanje otpadom u ovoj Kompaniji.

15.5. Mjere za monitoring emisija buke Potrebno je definisati minimum mjernih mjesta i obezbijediti praćenja nivoa buke prema planu monitoringa buke i propisanoj metodologiji.

16. PLAN ZA SPREČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA Plan za sprečavanje nesreća velikih razmjera za pojedine pogone i postrojenja detaljno je dat u planovima aktivnosti urađenim za te pogone/departmente.



17. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA Operator je dužan redovno izvještavati Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH i nadležnu inspekciju za zaštitu okoliša o provođenju i rezultatima izvršenja mjera za smanjivanje emisija i negativnih uticaja na okoliš najmanje jedan put godišnje. Izvještaj treba da sadržati podatke o:

- izvođaču okolinskih mjerenja, - mjestu i vremenu uzorkovanja i mjerenja, - uslovima rada pogona i postrojenja za vrijeme mjerenja i praćenja, - upotrijebljenom mjernom postupku, metodi ili načinu mjerenja, - mjernoj opremi, - rezultatima svakog pojedinačnog mjerenja i - vrednovanju dobijenih rezultata.

Pored toga, Izvještaj o rezultatima izvršenja mjera treba da sadrži podatke o realizovanim mjerama i aktivnostima na poboljšanju okolinskih uvjeta u ovom privrednom društvu, a naročito treba da sadrži podatke o:

- realizaciji aktivnosti i mjera za smanjenje emisija i otpadnih tokova iz pogona i postrojenja, kao i racionalizaciji potrošnje sirovina i prirodnih resursa (vode i energije) u skladu sa planom aktivnosti i drugim planovim i programima za zaštitu okoliša (okolinskoj politici) ovog privrednog društva,

- realizaciji plana monitoringa definisanog Planom aktivnosti i drugim okolinskim planovima i programima ovog privrednog društva,

- rezultatima svakog mjerenja emisija i otpadnih tokova uz poređenje sa rezultatima (podacima) nultog stanja mjerenja emisija i negativnih uticaja na okoliš, kao i sa maksimalno dozvoljenim vrijednostima propisanim okolinskom legislativom,

- prekoračenju dozvoljenih vrijednosti emisija i vrijednosti utvrđenih za vrijeme nultog stanja mjerenja emisija, te mjerama za otklanjanje uzroka povećanih emisija, odnosno smanjenje emisija u okoliš u skladu sa mogućnostima postojeće tehnike i najbolje okolinske prakse definisane Planom aktivnosti,

- postignutim efektima na smanjenju emisija i otpadnih tokova, - poboljšanjima prihvatljivim za okoliš, - drugim podacima, aktivnostima i mjerama za smanjenje emisija i otpadnih tokova,

odnosno negativnih uticaja na okoliš.

Izvještaj o monitoringu emisija i otpadnih tokova dostavlja se Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH i nadležnoj federalnoj inspekciji za zaštitu okoliša u roku od 30 dana po završetku mjerenja emisija ili u roku koji odredi nadležno ministarstvo, odnosno inspekcija zaštite okoliša. Isto tako, operator je dužan u najkraćem roku izvijestiti nadležno ministarstvo o značajnijoj rekonstrukciji postrojenja, promjeni kapaciteta i djelatnosti, te bilo kakvoj pojavi koja narušava postojeće stanje ili bi mogla ugroziti kvalitet okoliša na predmetnoj lokaciji.

Informacije o monitoringu emisija, uzrocima povećanja emisija i smanjenju emisija u okoliš moraju biti dostupne javnosti.



18. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA U tabeli 18.1. data je finansijska procjena za izvršenje plana mjera koje su zajedničke za cijelu Kompaniju, a koje se odnose na Plan mjera EBRD (Evropska kreditna banka za obnovu i razvoj). Tabela 18.1. Finansijska procjena za izvršenje mjera zajedničku za cijeli AMZ

Aktivnosti i mjere Rok realizacije

Troškovi, EUR

1. Izrada planova aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom (BAT) za pogone i postrojenja AMZ (Projekt: EC-01-001-E)

2007/2008 136.000

2. Ustrojiti registar toksičnih materija i uvesti monitoring 2008. 5.000 3. Provesti istraživanja kontaminacije zemljišta i podzemnih voda u

industrijskom krugu AMZ 2009. 30.000

4. Procjena uticaja drugih subjekata (zagađivača) na AMZ zagađujućim materijama (Procjena imisija u AMZ) 2009. 15.000

5. Izdavanje okolinskih dozvola za pogone/departmente AMZ (troškovi za rad ekspertnih komisija) i izrada procedura za suradnju sa Općinom Zenica, Ze-Do kantonom, Federacijom i drugim subjektima.

2007/2008. 35.000

6. Edukacija rukovodnog kadra u oblasti zaštite okoliša, zaštitena radu, zaštite od požara i bezbijednosti, te zdravstvene zaštite 2008. 5.000

7. Izraditi i implementirati plan EMS prema ISO14000 2008. 25.000 8. Ustrojiti registar otpadnih materija po vrsti i količini. 2008. 10.000

UKUPNO : 261.000

U tabeli 20.2. u prilogu data je finansijska procjena na godišnjem nivou za realizaciju planova aktivnosti sa mjerama za smanjenje emisija iz pogona i postrojenja ArcelorMittal Zenica u planiranim rokovima.

Detaljna finansijska procjena na godišnjem nivou za realizaciju planova aktivnosti data je u svakom pojedinačnom planu aktivnosti za pojedine departmente.

19. PLAN PRESTANKA RADA POGONA ODNOSNO POSTROJENJA U toku je realizacija projekata “FENIKS“ u okviru kojeg se vrši osposobljavanje, rekonstrukcija, modifikacija i optimizacija pogona: Koksara, Aglomeracija, Visoka peć i BOF Čeličana, čije puštanje u pogon je predviđeno u drugom kvartalu 2008. godine.

20. P R I L O G 20.1. Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz pogona i postrojenja i racionalizaciju

potrošnje sirovina, vode i energije u skladu sa najboljom raspoloživom tehnologijom (Prilog uz poglavlje 13)



20.1. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU POTROŠNJE SIROVINA, VODE I ENERGIJE U SKLADU SA NAJBOLJOM RASPOLOŽIVOM TEHNOLOGIJOM (Prilog uz poglavlje 13)



20.1. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU

POTROŠNJE SIROVINA, VODE I ENERGIJE U SKLADU SA NAJBOLJOM RASPOLOŽIVOM TEHNOLOGIJOM

1. KOKSARA Aktivnosti i mjere Rok realizacije Očekivani efekti

1. PREVENTIVNE MJERE 1.1. Izbor kvalitetnih sirovina Izradit Tehničke uslove za nabavku ugljeve za koksovanje, sa ograničenjima sadržaja elemenata koji zagađuju okolinu (sumpor, teški metali, oligoelementi i dr.).

Do pokretanja proizvodnje i kontinuirano u toku budućeg rada.

Kvalitetan ugalj za koksovanje će obezbijediti optimalan kvalitet izlaznih proizvoda (koksa i koksnog plina), te voditi smanjenju emisija polutanata. Koristiti iskustva iz zemalja EU.

1.2. Revidiranje upustava za rad postrojenja Revidirati i dopuniti sve tehnološke propise i upustava za rad postrojenja.


Smanjenje emisija.

1.3. Obuka izvršioca za održavanje postrojenja Izvršiti obuku izvršioca koji će raditi na održavanju postrojenja u procesu proizvodnje u pogonu Koksara.


Obuku izvršiti na koksarama u okviru „Arcelor Mittal“. Optimalno održavanje postrojenja vodi smanjenju emisija.

1.4. Obuka izvršioca za vođenje tehnološkog procesa Izvršiti obuku izvršioca koji će voditi tehnološki proces proizvodnje u pogonu Koksara.


Optimalno vođenje tehnološkog procesa koje vodi smanjenju emisija ali i racionalizaciji potrošnje sirovina i energije.

1.5. Obuka izvršioca o praćenju vidljivih emisija Izvršiti obuku zaposlenika o negativnim uticajima pogona i mjerama smanjivanja uticaja na okoliš u cilju postizanja najboljih uvjeta za okoliš, posebno kad je u pitanju praćenje vidljivih emisija i mjere njihovih smanjivanja na mjestima na kojima se pojavljuju (punjenje peći, istiskivanje koksa, vrata peći, mala vrata peći, poklopci usponskih kolona, dimnjak otpadnih plinova, priprema i transport uglja).


Smanjenje emisije polutanata u zrak.

1.6. Kontinuirana primjena tehnoloških propisa Kontinuirano primjenjivati tehnološke propise za vođenje procesa u Pogonu Koksara.

Kontinuirano u toku budućeg rada.

Optimalno vođenje tehnološkog procesa koje vodi smanjenju emisija ali i racionalizaciji potrošnje sirovina i energije.

1.7. Zaptivanje usipnih otvora, velikih i malih vrata, poklopaca usponskih kolona i sl. Mjesta gdje zaptivanje nije zadovoljavajuće (usipni otvori, velika i mala vrata, poklopaci usponskih kolona) premazivati (zaptivati) sa specijalnom vatrostalnom masom koja se nanosi ručno, četkom ili mlaznicom pod pritiskom.


Smanjenje emisija.



1.8. Razraditi uputstva za održavanje međupogonske mreže koksnog plina Razraditi uputstva za održavanje međupogonske mreže koksnog plina a posebno pažnju obratiti na odvajače kapljica i prljavštine, zaptivne lonce, odnosno mjesta za produvavanje plinovoda. Mjerom se sprječava nekontrolisano isticanje plina u atmosferu i trovanje benzenom, jer nije predviđeno njegovo izdvajanje iz koksnog plina. S obzirom da nije predviđeno izdvajanje benzena iz koksnog plina, treba utvrditi rizik i predvidjeti mjere za sprječavanje zagađenja okoline u objektima i van njih zbog izlaženja koksnog plina kroz instalacione vodove.


Smanjenje emisija.

1.9. Postaviti table upozorenja Postaviti table upozorenja sa odgovarajućim natpisom na prostoru koksne baterije i nus-produkata, na mjestima gdje bi se mogle očekivati povećane emisije.

Do pokretanja proizvodnje.

Smanjenje rizika od trovanja.

1.10. Interventne mjere U slučaju pojave epizodnog stanja visoke zagađenosti zraka potrebno je provesti interventne mjere za dodatno smanjenje emisija u zrak na način što će se produžiti period koksovanja do 72 sata i preduzeti druge mjere za sprječavanje zagađivanja zraka. Potrebno je izraditi uputstvo prema kojem će se provoditi navedene interventne mjere.


Smanjenje emisija za vrijeme epizodnog stanja zagađenosti zraka.

2. TEHNIČKE MJERE 2.1. PROJEKTI CAPEX /2007/2008/9 2.1.1. Tehnički projekti sa ekološkim efektima 2.1.1.1. Sanacija tornja za gašenje koksa - COBP-14 Povećati visinu tornja sa 25,65 m na 28,65 m, ugraditi nove kolektore sa mlaznicama i pripadajućim cjevovodima, te ugraditi hvatače kapljica.

2007.

Hvatači kapljica i nova visina tornja će smanjiti emisiju u odnosu na ranije rješenje. Procjena je da bi se projektom sanacije tornja za gašenje koksa emisije trebale smanjiti na vrijednost koja je u tabeli 14 prikazana kao maksimalna dozvoljena emisija po BAT- u.10

2.1.1.2. Sanacija i automatizacija baklje - COBP-34 Izvršiti sanaciju baklje i ugraditi sistem za automatsko upravljanje.


Povećanje stepena sigurnosti i smanjenje rizika od ispuštanja koksnog plina u atmosferu.

2.1.1.3. Sanacija tankera za skladištenje katrana - COBP-38

2007.

Sigurno zbrinjavanje katrana u tankove, bez rizika ispuštanja istog u okolinu.

2.1.1.4. Sanacija skladišta amonijum sulfata - COBP-39 Izvršiti sanaciju skladišta amonij-sulfata, saturatora i popratne opreme.

2007.

Sigurno zbrinjavanje bez rizika za ispuštanje u okolinu.

9 U toku su aktivnosti na realizaciji Capex- Ekoloških projekata (projekti vezani za pokretanje proizvodnje), koji obuhvataju sva odjeljenja pogona Koksare. Radi se o čisto ekološkim projektima te projektima na rekonstrukciji i revitalizaciji sa ekološkim efektima. Ovi projekti u velikoj mjeri doprinose smanjenju emisija štetnih polutanata u zrak vodu i tlo, ali takođe vode i racionalizaciji potrošnje sirovina i prirodnih resursa. Za ove projekte Kompanija Arcelor Mittal je obezbijedila novac. 10 Ukoliko mjera pod tačkom 2.1.1.1. nakon monitoringa ne zadovolji granične vrijednosti emisija treba istražiti mjere i rješenja za dovođenje u granice, uključujući i preporuke iz BAT-a.



2.1.1.5. Ekstraktori – poboljšanja - COBP-42


Obezbjeđenje sigurnog puštanja u pogon i pouzdan rad nakon dugogodišnjeg prekida rada linije Nus produkata.

2.1.1.6. Pregledi i sanacija dimnjaka - COBP-57 Sanirati oštećenja na industrijskom dimnjaku. Provjeriti gromobransku i elektro instalaciju i po potrebi sanirati. Pregledati i sanirati rasvjetu.

2007.

Kvalitetno odvođenje otpadnih plinova u zrak.

2.1.1.7. Ispitivanje "S" zone - COBP-60


Siguran rad postrojenja.

2.1.2. Ekološki projekti 2.1.2.4. Sanacija sistema za odprašivanje - COBP-21 Izvršiti sanaciju sistema za odprašivanje, kao i remont taložnih bazena na pripremi uglja i otpremi koksa.

2007.

Besprijekorno funkcionisanje sistema otprašivanja i ventilacije.

2.1.2.4. Remont i montaža havarijalnih baklji - COBP-22 Izvršiti remont i montažu havarijalnih baklji. Obezbijediti potpuno zaptivanje.

2007.

Neutralisati opasnost koja može nastati havarijalnom situacijom izazvanom prestankom rada ekstraktora. Tada je potrebno otvoriti havarijalne baklje i zapaliti koksni plin da ne bi otišao u atmosferu.

2.1.2.4. Izdvajanje naftalina i amonijaka i nadogradnja uređaja - COBP-43-45 a) Rekonsruirati i modernizovati postojeća postrojenja za izdvajanje naftalina i

amonijaka iz sirovog koksnog plina, te postrojenja za izdvajanje amonijaka iz amonijačne vode

b) Instalirati još jedan konačni hladnjak

2008.

Tehničke garancije projekta su: a) smanjenje koncentracije naftalina u sirovom

koksnom plinu na koncentraciju ≤ 0,3 g/Nm3 b) smanjenje koncentracije amonijaka u sirovom

koksnom plinu na koncentraciju ≤ 0,3 g/Nm3 c) smanjenje koncentracije ukupnog amonijaka

u amonijačnoj vodi na koncentraciju ≤ 300 mg/l

Bitno je navesti i to da će se ovim projektom konačno zbrinuti naftalizirano ulje koje će se prebacivati u dekantere, a koje je predstavljalo ekološki problem.

2.1.2.4. Uređaj za odpadni katran sa dekantera, amonijum sulfata i biohemije COBP-44

Izgraditi uređaj za transport otpadnog katrana iz dekantera i drugih mjesta gdje se pojavljuje na mješavinu uglja za koksovanje.


Konačno zbrinjavanje otpadnog katrana koji se u vrijeme dok je tekla proizvodnja u Koksari deponovao na industrijsku deponiju Rača i prestavljao veliki ekološki problem.



2.1.2.5. Biohemijsko prečišćavanje odpadnih voda - COBP-47 Postojeće predimenzionisano postrojenje biohemije prilagoditi za budući kapacitet od 30 m3/h, te revitalizirati postrojenje za predtretman otpadnih voda u skladu sa propisanim kvalitetom efluenta .

2007

Cilj je povećati efikasnost prečišćavanja otpadnih voda na parametre koji važe u zemljama EU, te definisane propisima BiH.11

3. INVESTICIONI PROGRAMI ZA PRILAGOĐAVANJE PROPISIMA F BiH I BAT 3.1. Ugradnja uređaja za izdvajanje H2S iz sirovog koksnog plina Ugraditi uređaj za izdvajanje H2S iz sirovog koksnog plina. Preporučuje se sistem ''STRETFORD'' koji koristi postupak ispiranja H2S iz koksnog plina pomoću otopine Na2CO3.

12

2010/2011*

Ova tehnologija garantuje visok stepen uklanjanja H2S iz sirovog koksnog plina koji iznosi 95-99,5 %. Time se koncentracija H2S u koksnom plinu može svesti na 2 mg/Nm3 , čime su zadovoljene granične vrijednosti emisije u F BIH i BAT. STRETFORD sistem uklanjanja H2S iz sirovog koksnog plina je primijenjen u sljedećim koksarama:

• Dofasco, Hamilton, Canada, • British Steel, Orgreave, United Kingom, • British Steel, Redcar, United Kingom, • Metarom, Romania, • Erdemir, Turkey, • Sollac, France, • Kobe Steel, Kakogawa Works, Japan, • Posco, Korea.

3.2. Ugradnja sistema za bezprašinsko istiskivanje koksa Postoji nekoliko sistema za smanjenje emisija prilikom istiskivanja koksa. Preporučuje se ugradnja „Minister Stein System“, koji daje najbolje rezultate sa efikasnošću uklanjanja emisija većim od 99%.13

2009/2011*

Emisija suspendiranih čvrstih čestica prilikom istiskivanja koksa na baterijama bez ugrađenog sistema za smanjenje emisije iznosi oko 500 g/t koksa. „Minister stein system“ daje najbolje rezultate sa efikasnošću uklanjanja emisije

11 Nakon obrade otpadnih tehnoloških voda neki izlazni parametri (npr. CN-, KPK) ne zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti definisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za otpadne vode prije ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (''Službene novine Federacije BiH'', broj.50/07). Zbog toga ove vode treba odvesti na centralno postrojenje za obradu otpadnih voda u cilju daljnjeg prečišćavanja. Planom prilagođavanja pogona Energetika predviđena je izgradnja

centralnog postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda pogona Arcelor Mittal Zenica. 12 Postupak je ukratko opisan u Best Available Techniques Reference Document on the Production of Iron and Steel December 2001, Table 6.11, str. 155. 13 Preporučeno postrojenje je prikazano u BAT Reference Document on the Production of Iron and Steel December 2001, Figure 6.13, str. 150.



Ovaj sistem je primjenljiv i na novim i postojećim koksim baterijama. većom od 99%. Svođenjem emisije suspendiranih čvrstih čestica na 5 g/t, zadovoljene su granične vrijednosti prema BAT, što je i krajnji cilj ugradnje ove mjere..

Ovaj sistem je ugrađen na petoj koksnoj bateriji Ruhrkohle Hassel, Njemačka, ali i na mnogim drugim baterijama. Koncentracija suspendiranih čvrstih čestica emitovanih u zrak sa istiskivanja koksa, na gore navedenoj bateriji je ispod 30 mg /Nm3, što je u BAT granicama.

3.3. Ugradnja uređaja za zaptivanje priključnih glava na usponskim kolonama Preporučuje se sistem vodenog zaptivanje usponskih kolona koji je standardna oprema mnogih novih koksnih baterija.14 Ovaj sistem je naknadno ugrađen na mnoge stare koksne baterije.

2009.

Sistem vodenog zaptivanja u mnogome reducira emisiju suspendiranih čvrstih čestica, CO i ugljikovodika, a krajnji efekat je približavanje istih graničnim vrijednostima datim u BAT.

3.4. Modifikacija opreme na usipnim mašinama i zasipu15 a) Ugraditi zaptivnu čauru na planir-štangi deforneza, b) Obložiti konusne dijelove koševa usipnih mašina nehrđajućim čelikom.

2009.

Zaptivna čahura oko planir štange obezbeđuje zaptivanje oko planir-stange i okvira malih vrata kako bi se smanjile emisije u toku planiranja uglja i spriječilo usisavanje svježeg zraka u peć preko ejektora pare na usponskoj koloni. Konusne dijelove koševa usipnih mašina potrebno je obložiti nehrđajućim čelikom kako bi se poboljšao protok mokrog uglja.

14 Preporučeni uređaj je prikazan u BAT Reference Document on the Production of Iron and Steel December 2001,, Figure 6.12, str. 147. 15 Mjere 3.4. i 3.5. su preuzete iz izvora: BIEC U.S.A, RMK Zenica, Tehnički projekat za smanjenje zagađenja u Željezari Zenica, Knjiga 2 ( Analiza zagađenosti zraka i program preporuka za smanjenje), 1983. godina.



3.5. Modifikacija opreme na vratima koksne baterije • Obezbijediti primjenu natrij-silikata kao sredstva za zaptivanje nalijegajuće

površine malih vrata. • Obezbijediti sisteme za precizno centriranje mašine za skidanje i postavljanje

vrata.

2008.

Zaptivna masa sprječava ispuštanje dima na malim vratima Precizno centriranje uređaja za skidanje i postavljanje vrata ima važnu ulogu u smanjenju emisija ispuštanja dima na vratima. Loše centriranje prouzrokuje očita oštećenja i povećava potrebe održavanja vrata.16

3.6. Oprema za vizuelni monitoring Postaviti tri video kamere za stalni, 24 satni nadzor (platforma, koksna i mašinska strana) kako bi se omogućilo kvalitetno praćenje poduzetih mjera na smanjenju emisija sirovog koksnog plina iz nekontrolisanih izvora na koksnoj bateriji.

2010.*

Uređaje video nadzora postaviti nakon završetka projekata br. 3.3 i 3.4 iz razloga što će se u 2009. godini na tim lokacijama izvoditi znatnije rekonstrukcije. Video nadzor realizovati u okviru ovih rekonstrukcijskih zahvata.

3.7. Izvršiti sanaciju kolske vage 2010. Postizanje tačnosti usipa uglja u koševe usipne mašine.

3.8. Detekcija gubitaka vode Detaljna detekcija gubitaka vode u pogonu

2009. Racionalizacija potrošnje vode.

3.9. Ugradnja mjerača protoka vode

2009.*

Na ulazu dovoda industrijske vode u pogon izgraditi šaht sa mjeračem protoka i slavinom za uzimanje uzoraka industrijske vode, da bi se dobili podaci za usporedbu sa izlaznim vrijednostima (potrošnja i kvaliteta) i pratila potrošnja sa ciljem održavanja količine prema projektiranoj vrijednosti.

3.10. Projekt prilagodbe Projekt smanjenja emisija u vodu.

2008-2012*

Cilj je svesti emisije u vodu na parametre propisane legislativom F BiH.

3.11. Izrada analize o zagađenosti okoliša u nultom stanju Potrebno je izvršiti detaljnja mjerenja emisije i imisije nakon puštanja u rad i normalizovanja uslovima rada postrojenja Koksare, te na osnovu dobivenih rezultata uraditi analizu o uticaju na kvalitet zraka zeničke kotline, koja pored podataka o mjerenju emisija i imisija treba da sadrži i sve druge pokazatelje uticaja na kvalitet zraka, kao i preporuke za smanjenje emisija u okvire u skladu s okolinskom legislativom Federacije BiH i BAT preporukama.

2009.

Ova istraživanja trebaju poslužiti za ocjenu uticaja na okoliš, iznalaženje i definisanje tehničkih rješenja za smanjenja emisija i imisija u skladu s BAT preporukama i okolinskim preporukama Federacije BiH, kao i preispitivanje i usklađivanje definisanih mjera u Planu aktivnosti.

16 Ukoliko sa navedenom mjerom dolazi do prekoračenja iskustvenih kriterija o zaptivanju vrata (kriteriji dati u ''BIEC U.S.A, RMK Zenica'', Tehnički projekat za smanjenje zagađenja u Željezari Zenica), istražiti će se najpovoljnija rješenja prema BAT-u koja se mogu primijeniti u Zenici, uključujući i čišćenje vrata vodenim mlazom.



Napomena: Ukoliko se nakon ugradnje svih predviđenih mjera na nekontrolisanim izvorima emisije na koksnoj bateriji ne postignu zadovoljavajući rezultati vidljive emisije sirovog koksnog plina, vezano za naprijed navedene mjere za smanjenje emisija i utvrđene rokove, potrebno je tražiti kvalitetnije rješenje za sistem regulacije pritiska koksnog plina u sabirnim plinovodima. Primjer jednog takvog rješenja je koksara Schwelgern-Duisburg.

* Rokovi su određeni od strane operatora i produženi su u odnosu na rokove predložene od strane komisije FMOIT. Operator je ove rokove uskladio sa važećom Strategijom financijskih ulaganja i cijeni da je moguće izvršiti realizaciju navedenih mjera u predviđenim rokovima.

Napomena: Mjere i aktivnosti koje su planirane da se realizuju do augusta 2008. godine, implementirane su u predviđenim rokovima.



2. AGLOMERACIJA 1. PREVENTIVNE MJERE ROKOVI OČEKIVANI EFEKTI 1.1. Ekološki izbor ulaznih sirovina, propisi i obuka 1.1.1 Optimirati nabavku sirovina, koje će obezbijediti: kvalitet izlaznih proizvoda, cijenu

koštanja i približenje emisija prema BAT-u (sirovine i goriva sa što nižim sadržajem S i sa potrebnom granulacijom). Isključiti iz upotrebe željezne rude, dolomit, krečnjak, ugljena prašina, legirajuće komponente i druge dodatke koji sadrže prekomjerne količine zagađujućih elemenata.

1.1.2 Izraditi Tehničke uslove za nabavku i upotrebu svih sirovina koje se koriste u tehnološkim procesima, sa ograničenjima sadržaja elemenata koji zagađuju okolinu (sumpor, teški metali, oligoelementi, kancerogene suspstance, opasne materije i sl.).

1.1.3 Renovirati i dopuniti sve tehnološke propise i upustva za rad postrojenja u procesu proizvodnje aglomerata

1.1.4 Kontinuirana primjena tehnoloških propisa za vođenje procesa aglomerisanja 1.1.5 Izvršiti obuku izvršioca koji će voditi tehnološki proces proizvodnje aglomerata 1.1.6 Izvršiti obuku izvršioca koji će raditi na održavanju postrojenja u procesu proizvodnje

aglomerata 1.1.7 Planska kontrola ispravnosti uređaja za otprašivanje

Do početka rada aglomeracije i kontinuirano u toku budućeg rada

Stabilnost procesa: - veće iskorištenje radnog vremena - smanjenje potrošnje sirovina i goriva - smanjenje emisija -poboljšanje kvaliteta proizvoda

1.1.8 Detaljna detekcija gubitaka vode u pogonu (nakon izvođenja I faze za cijeli AMZ) 2009. Racionalna potrošnja vode

1.1.9. Plan mjera i postupaka za smanjenje emisije u zrak u vrijeme nepovoljnih meteroloških uvjeta 2009. Dodatno smanjenje emisije u zrak

1.2. Monitoring emisija 1.2.1 Nabavka i ugradnja opreme za kontinuirani monitoring emisije u zrak sa arhiviranjem

podataka 2008.

Kontrola emisija u zrak

1.2.2 Oprema za monitoring vode i kontrolu potrošnje vode 2009. Racionalna potrošnja vode Podaci o kvalitetu vode

2. TEHNOLOŠKE MJERE 2.1. Tehnološke procese u svim agregatima voditi prema ekološkim pravilima i propisima

(Cilj: Smanjiti emisije u zrak (prašina, SO2, NOX, CO2 itd.). Do početka rada aglomeracije i

Racionalnije vođenje proizvodnog procesa:



2.2. Poštovati tehnološke propise i procedure; Koristiti smao sirovine i energente propisanog sastava i kvaliteta po ekološkom kriteriju.

2.3. Maksimalno smanjiti tehnološke poremećaje i incidentna stanja. 2.4. Proizvodnja aglomerata sa većom bazičnošću (CaO / SiO2 = 1,6 do 2,0) 2.5. Nabava dodataka (dolomita i krečnjaka potrebne granulacije)

2.6. Obezbjediti stepen drobljenja koksa prema tehnološkim zahtjevima ( 85% ispod 3 mm) 2.7. Obezbijediti povećanje visine sloja mješavine (400 mm) 2.8. Rad sa posteljicom

kontinuirano u toku budućeg rada

- smanjenje potrošnje koksa - smanjenje emisija - veća raspodjela sumpora u aglomerat

2.9. Popravka vodenog sistema 2008. Racionalna potrošnja vode

3. TEHNIČKE MJERE (PROJEKTI OBUHVAĆENI PROGRAMOM „CAPEX“ u toku 2007/08.)

3.1. Izvršiti generalne remonte i revitalizaciju na postojećoj ugrađenoj tehničkoj opremi za smanjenje emisija u okoliš i postići projektovane karakteristike njene efikasnosti. Izvršiti remont:

- skrubera sa pripadajućom opremom - elektrofiltera ekshaustora i pripadajućih postrojenja - elektrofiltera na strani dimnih plinova i pripadajućih postrojenja - ekshaustora i dimnih ventilatora 3.2. Izvršiti potrebne rekonstrukcijske zahvate na postojećoj opremi za smanjenje emisija u

okoliš, ugrađenoj na proizvodnim agregatima Aglomeracija

3.3. Izvršiti remont svih postrojenja na sistemu. - čistog ciklusa vode - prljavog ciklusa vode 3.4. Izvršiti remont svih postrojenja na odeljenju prečišćavanja prljave vode (PČ-3) 3.5. Obezbijediti novu mjerno-regulacionu opremu na cijelom kompleksu aglomeracije 3.6. Obezbjediti mogućnost rada sa povišenim slojem mješavine 3.7. Remontovati svu opremu na ložištima aglomašina 3.8. Obezbjediti dobro dihtovanje aglotrake, radi smanjenja količine jalovog zraka 3.9. Automatizacija upravljanja sistemom prečišćavanja dimnih plinova (elektrofilteri :

ekshaustora i dimnih ventilatora )

Do početka rada aglomeracije i plansko održavanje u toku rada

Pouzdanost rada postrojenja : - Poboljšanje stabilnosti rada postrojenja - Smanjenje emisija



4. TEHNIČKE MJERE PRILAGOĐAVANJA PROPISIMA FBiH i BAT-u

4.1. Istražiti mogućnost drobljenja koksa u zatvorenom sistemu 2010.

Smanjenje potrošnje koksa Smanjenje SO2 u dimnim plinovima

4.2. Projekt smanjenja emisija u vodu - Ugradnja manometara i mjerača za kontrolu potrošnje vode na prečistačima zraka - Tretman prljavih voda (Riješiti će se u sklopu konačnog zbrinjavanja otpadnih voda) - Na izlazu otpadne vode iz pogona izgraditi šaht sa mjeračem protoka i slavinom za uzimanje uzorka - Monitoring kvaliteta otpadnih voda

2009. Kontrola potrošnje vode i smanjenje emisija u vode

4.3 Izvršiti detaljna mjerenja emisija na svim izvorima i provjera efikasnosti tehničkih sistema prečišćavanja 2008/2009.

- promjena strukture rudne mješavine - smanjenje potrošnje koksa - odsumporavanja koksnog plina - povećanje visine sloja mješavine. Nakon puštanja postrojenja i mjerenja, ako su emisije SO2 i prašine u dimnom plinu iznad graničnih vrijednosti izraditi plan uvođenja nove tehnologije

4.4 Realizacija projekta uvođenja nove tehnologije- prečišćavanja dimnih plinova na osnovu mjerenja emisije u zrak

2010./2011.*

Smanjenje ukupnih količina dimnih plinova i emisija SO2 i NOx u plinu, kao i smanjenje Nakon puštanja postrojenja i mjerenja, ako su emisije SO2 i prašine u dimnom plinu iznad graničnih vrijednosti, treba uvesti nove tehnologije.

* Komisija predlaže rok 31.12. 2009. godine.



3. VISOKA PEĆ

1. PREVENTIVNE AKTIVNOSTI I MJERE ROKOVI OČEKIVANI EFEKTI 1.1. Optimirati nabavku sirovina, koje će obezbijediti: kvalitet izlaznih proizvoda, cijenu

koštanja i približenje emisije u zrak prema BAT-u (sirovine i goriva sa što nižim sadržajem S i sa potrebnom granulacijom). Isključiti iz upotrebe željezne rude, dolomit, krečnjak, ugljena prašina, legirajuće komponente i drugi dodaci koji sadrže prekomjerne količine zagađujućih elemenata.

Do početka rada i kontinuirano u toku budućeg rada

Stabilnost procesa : - veće iskorištenje radnog vremena - smanjenje potrošnje sirovina i goriva - smanjenje emisija - poboljšanje kvaliteta proizvoda

1.2. Izraditi Tehničke uslove za nabavku i upotrebu svih sirovina koje se koriste u tehnološkim procesima, sa ograničenjima sadržaja elemenata koji prekomjerno zagađuju okolinu (sumpor, teški metali, oligoelementi, kancerogene suspstance, opasne materije i dr.).

Do početka rada visoke peći

1.3. Inovirati i dopuniti sve tehnološke propise i upustva za rad postrojenja u procesu proizvodnje gvožđa i vođenja visoke peći

Do početka rada i kontinuirana poboljšanja tehnoloških mjera

1.4. Kontinuirana primjena tehnoloških propisa za vođenje procesa visoke peći U toku rada peći

1.5. Obuka izvršioca koji će voditi tehnološki proces proizvodnje gvožđa Do početka rada i kontinuirano usavršavanje

1.6. Obuka izvršioca koji će raditi na održavanju postrojenja u procesu proizvodnje gvožđa

Do početka rada i kontinuiranusavršavanje

1.7. Planska kontrola ispravnosti uređaja za otprašivanje i sistema za vodu Kontinuirano u toku rada

2. TEHNOLOŠKE AKTIVNOSTI I MJERE 2.1. Tehnološke procese u svim agregatima voditi prema ekološkim pravilima i propisima

(smanjenje prašine, SO2, NOX, CO2 itd.). 2.2. Poštovati tehnološke propise i procedure; Koristiti smao sirovine i energente

sastava i kvaliteta po ekološkom kriteriju. 2.3. Maksimalno smanjiti tehnološke poremećaje i incidentna stanja. 2.4. Rad sa aglomeratom većeg baziciteta (CaO / SiO2 = 1,6 do 2,0) 2.5. Rad sa maksimalno dozvoljenim – propisanim pritiskom na ždrijelu peći

2.6. Rad sa maksimalnom mogućom temperaturom vrućeg zraka (prema tehnološkim uslovima)

Kontinuirano u toku budućeg rada

Racionalnije vođenje proizvodnog procesa: - smanjenje potrošnje koksa - smanjenje emisija - nije potreban krečnjak u Zasipu



3. TEHNIČKE AKTIVNOSTI I MJERE (PROJEKTI OBUHVAĆENI PROGRAMOM „CAPEX“ u toku 2007/2008 godine) 3.1. Izvršiti generalne remonte i revitalizaciju na postojećoj ugrađenoj tehničkoj opremi

za smanjenje emisija u okoliš i postići projektovane karakteristike efikasnosti. 3.2. Izvršiti potrebne rekonstrukcijske zahvate na postojećoj opremi za smanjenje

emisija u okoliš ugrađenoj na proizvodnim agregatima Visoka peć 3.3. Izvršiti remont svih postrojenja koja su u funkciji otprašivanja: - aspiracionih sistema - elektrofiltera bunkerske estakade i pripadajućih postrojenja - sanacija prečistača plina 3.4. Izvršiti remont svih postrojenja na sistemu čistog i prljavog ciklusa vode 3.5. Izvršiti remont svih postrojenja u odjeljenju prečišćavanja prljave vode 3.6. Obezbijediti novu mjerno-regulacionu opremu na cijelom kompleksu Visoke peći 3.7. Rekonstrukcija livne platforme 3.8. Završetak projekta direktne granulacije troske 3.9. Remont zasipnog uređaja 3.10. Ozid kaupera br. 2 ( novi dizajn ) 3.11. Remont i popravka vodenog sistema Visoke peći 3.12. Automatizacija upravljanja sistemom otprašivanja bunkerske estakade,

elektrofiltera i prečistača plina

Do početka rada visoke peći i plansko održavanje u toku njenog rada

-Pouzdanost rada postrojenja - Poboljšanje stabilnosti rada postrojenja - smanjenje emisija - mogućnost rada peći sa višom

temperaturom zraka - smanjenje potrošnje koksa - efikasniji rad kaupera - efikasniji rad postrojenja za otprašivanje

bunkerske estakade

4. TEHNIČKE MJERE PRILAGOĐENE PROPISIMA FBiH I BAT-u 4.1. Otprašivanja livne platforme sistemom pokrivanja livnih kanala i prečišćavanje

dimnih plinova od prašine 2010 / 2011.* Smanjenje emisije prašine i drugih polutanata

4.2. Detaljna detekcija gubitaka u pogonu (nakon izvođenja I faze za cijeli AMZ) 2009. Racionalna potrošnja vode 4.3. Ugradnja sistem raspršivača vode u dimnjaku za granulaciju direktne troske, idejno rješenje dato na slici 13.2. Kondenzacija emisije H2S i SO2 koji izlaze sa

parom u atmosferu. Ugradnjom ovih raspršivača vode stvara se vodena zavjesa koja smanjuje emisija H2S, SO2 i čestica troskei iste padaju u trosku.

2010.* Smanjenje emisija H2S, SO2 i čestica troske

4.4. Oprema za monitoring emisije u zrak 2008. Podaci o kvalitetu emisija u zrak 4.5. Oprema za monitoring vode i kontrolu potrošnje vode 2009. Racionalna potrošnja vode

Podaci o kvalitetu ulazne i izlazne vode 4.6. Centralni sistem za detekciju CO plina 2009. Detekcija CO plina na svim potencijalnim mjestima

*Prijedlog Komisije je realizacija u 2009. godini.



4. BOF ČELIČANA

MJERE I AKTIVNOSTI ROK OČEKIVANI EFEKTI 1. PREVENTIVNE AKTIVNOSTI I MJERE 1.1. Uspostaviti monitoring nastanka i tokova otpada i emisija. Sačinjavati izvještaje, analizirati ih i poduzimati mjere

2008 Smanjenje količine otpada, manje odlaganje na deponiju, mogućnost plasmana izvan AMZ

1.2. Izrada tehnoloških uputstava i obuka personala za njihovo striktno provođenje.Promjena shvatanja i odgovornosti u smislu da se kroz tehnologiju preventivno smanjuje zagađenje.

2008 Poboljšanje proizvodnje, smanjenje nastanka otpada i emisija.

1.3. Uredno održavanje postrojenja, uključivo i opremu za prečiščavanje 2009 Bolje iskorištenje sirovina i energije, smanjenje otpada i emisija.

1.4. Korištenje ekološki prihvatljivijih sirovina i drugih materijala 2008 Smanjenje štetnog otoada i emisija 1.5. Maksimalna reciklaža otpada-sekundarnih sirovina

2008/11 Smanjenje utroška primarnih sirovina, manje otpada za deponovanje

1.6. Modernizacija proizvodnje uvođenjem novih tehnologija, mjerno regulacione i upravljačke tehnike

2009

Poboljšana proizvodnja uz nastanak manje otpada i emisija.

2. MJERE IZ INVESTICIONOG PROGRAMA CAPEX2007/2008 2.1. Remont opreme u mikserskom odjeljenju (odprašivanje), šifra BOF-8-2 2007/8 Funkcioniranje opreme prema projektnim parametrima 2.2. Remont opreme u konvertorskom odjeljenju (odprašivanje i ventilacija), BOF-9-4 2007/8 Ostvarivanje projektovanih parametara otprašivanja 2.3. Remont sistema za prečišćavanje plina, šifra BOF-10 2007/8 Ostvarivanje projektovanih parametara otprašivanja 2.4. Remont sistema ventilacije i otprašivanja, šifra BOF-20, BOF-21 2007/8 Ostvarivanje projektovanih parametara otprašivanja 3. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE MJERE PRILAGOĐAVANJA PROPISIMA FBiH I BAT 3.1. Rekonstruisati i staviti u funkciju sistem za otprašivanje u mikserskom odjelenju

(uljevanje u mikser, izljevanje iz miksera, skidanje troske) 2009/11 Smanjenje emisija iz mikserskog odjeljenja na

dozvoljeni nivo (<50mg/m3) 3.2. Projektovati, izgraditi i staviti u funkciju sistem sekundarnog otprašivanja na

konvertorima 2019/11 Smanjenje emisija prašine pri punjenju i pražnjenju

konvertora na dozvoljeni nivo (<50mg/m3) 3.3. Rekonstruisati i staviti u funkciju opremu za otprašivanje na transportnom sistemu

za nemetalne dodatke i ferolegure. 2009/11 Smanjenje emisije prašine u propisane okvire (<

50mg/m3) 3.4. Rekonstruisati i staviti u funkciju sistem za otprašivanje konvertorskog plina 2011 Smanjenje emisija prašine na dozvoljeni nivo

(<50mg/m3) 3.5. Izraditi studiju za optimizaciju korišćenja energije konvertorskog plina i donijeti

odluke o pravcima djelovanja 2010 Iskorištenje energije konvertorskog plina (0,3-0,7

GJ/t.č.), smanjenje emisija prašine, povećanje pruduktivnosti konvertora



3.6. U suradnji sa referentnim kompanijama za tehnološki inžinjering izraditi idejno rješenje za instaliranje pomoćnog koplja i donijeti odluku o instaliranju

2010 Povećanje produktivnosti konvertora, manja emisija prašine, sigurnije vođenje procesa u konvertoru, manji odgor Fe, manji utrošak kisika.

3.7. Iznaći optimalno rješenje za korištenje konvertorske troske, konvertorske prašine i prašine iz sekundarnog sistema otprašivanja

2009 Smanjenje odlaganja na deponiju, iskorištenje sekundarnih sirovina

3.8. Otpadne vode peći za sušenje rude i boksita provesti u taložne bazene DHD sistema

2010 Smanjenje ispuštanja zagađene vode u kanalizaciju, smanjenje potrošnje vode

3.9. Izgraditi sistem za tretman otpadnih voda iz DHD sistema, koje se povremeno, radi osvježenja vode u cirkulaciji, ispuštaju u vodotokove

2011 Sprečavanje ispuštanja zagađene vode u vodotok

3.10. Ugraditi šahtove na ulazu vode u pogon i u kanalu za otpadnu vodu, sa mjeračem protoka i slavinom za uzimanje uzoraka.

2009 Kontrola količine utrošene vode, gubitaka vode i kvaliteta ispuštenih otpadnih voda.

3.11. Poboljšati ventilaciju u kazanskoj hali (iznaći tehničko rješenje i realizacija) 2010 Poboljšanje uslova rada u hali Rokovi realizacije mjera za smanjenje emisije i racionalizaciju potrošnje sirovina, vode i energije su na prijedlog operatora usklađeni sa Strateškim finansijskim planom Arcelor Mittal Zenica



5. EAF 100 t Mjere i aktivnosti Rok Očekivani efekat

1. PREVENTIVNE MJERE 1.1.Izrada uputstava za rad na postrojenjima 2008 Bolji rad postrojenja, manje zastoja, manje kvarova 1.2. Obuka izvršilaca za rad na postrojenjima Permanentno Kvalitetnije vođenje procesa, optimizacija parametara potrošnje,

smanjenje emisija 1.3. Obuka izvršilaca u praćenju vidljivih emisija i primjene mjera za smanjenje emisija u okoliš Permanentno

Pravovremeno uočavanje i intervencije u otklanjanju anomalija, smanjenje emisija

1.4. Održavanje prečistača za plinove u visokoj pogonskoj spremnosti i praćenje njihove efikasnosti Permanentno Smanjenje emisija u zrak

1.5. održavanje DSD sistema u visokoj pogonskoj spremnosti i praćenje njegove efikasnosti Permanentno Smanjenje emisija u vodu

2.TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE MJERE 2.1.Ugradnja vodomjernih šahtova na ulazu i izlazu iz pogona, sa slavinama za uzimanje uzoraka 2009 Kontrola potrošnje vode, moguća regulacija potrošnje,

uzimanje uzoraka za analizu vode 2.2. Ograničiti minimalni kvalitet starog željeza koje se može koristiti u EAF-100t 2008 Smanjenje nastanka štetnih emisija

2.3. Obezbijediti dovoljne količine električne energije, da se može koristiti puna snaga transformatora 2008 Povećanje produktivnosti peći, smanjenje utroška koksa i

kisika, smanjenje emisija plinova i prašine 2.4.Zamijeniti koks, koji se dodaje u uložak radi naugljičavanja, adekvatnom količinom sirovog gvožđa 2008/2010* Povećanje izvatka iz uloška, smanjenje emisija u zrak

2.5. Otpadnu vodu od hlađenja troske adekvatno tretirati prije ispuštanja u kanalizaciju 2010* Manje zagađivanje vodotoka otpadnom vodom

2.6. Postaviti fizičku zaštitu radi smanjenja ugroženosti zaposlenih od troske koja se izljeva pod peć 2010* Bolja zaštita zaposlenih od potencijalnih opasnosti tečne i

užarene troske 2.7. Izraditi feasibility studiju o mogućnostima recikliranja EAF-troske i EAF-prašine i postupiti po nalazima Studije 2009 Moguć plasman kao sekundarne sirovine, manje odlaganje

na deponiju. 2.8. Izraditi feasibility studiju o opravdanosti injektiranja praha lignita u cjevovod otpadnog plina i postupiti prema nalazima Studije 2010 Smanjenje emisija PCDD/F u atmosferu.

2.9.Uspostaviti monitoring proizvodnje, nastanka čvrstog otpada i emisija i održavati ga u funkciji u skladu sa propisima 2010

Smanjenje emisija i njihovo držanje u okviru propisanih vrijednosti,informisanje nadležnih organa i javnosti o emisijama. Implementirati sa puštanjem peći u rad

2.10.Obezbijediti ličnu zaštitu zaposlenih od prekomjerne buke 2010 Zaštita zaposlenih od prekomjerne buke * Mjere treba realizirati u godini ponovnog pokretanja peći u proizvodni rad



6. VALJAONICA

AKTIVNOSTI I MJERE ROK REALIZACIJE OČEKIVANI EFEKTI

1. Opće aktivnosti i mjere a) Putem odgovarajućeg Programa obuke osigurati da zaposlenici budu svjesni okolinskih aspekata

poslovanja kompanije i njihovih ličnih obaveza na tom polju. b) Kod nabavke birati opremu kojom se optimizira potrošnja i nivo emisija i olakšava pravilan rad i

održavanje. Vršiti redovno održavanje i remont postrojenja. c) Redovno kontrolisati emisije u zrak, buku i otpadne vode i poduzimati odgovarajuće mjere da se iste

dovedu u propisane vrijednosti.

Permanentan zadatak

• Smanjenje emisija. • Manja potrošnja prirodnih

resursa.

2. Uskladištenje i rukovanje sa sirovinama i pomoćnim materijalima a) Rasipanje i curenje ulja se može pojaviti iz uljnih rezervoara i cjevovoda. Rasuta ulja treba skupljati

u odvodnim uljnim šahtovima, odakle se pumpom ili na neki drugi način prebacuju u cisternu ili burad za otpadno ulje, koji moraju biti pravilno uskladišteni. Iz tog skladišta ulja se prodaju vanjskim korisnicima.

Permanentan zadatak

• Smanjuje se emisija otpadnog ulja u okoliš.

b) Slučajno oslobađanje hidrokarbona treba spriječiti preventivnim periodičnim pregledima i provjerama zaptivača, pumpi i cjevovoda na uljnim sistemima.

Permanentan zadatak

• Smanjuje se emisija hidrokarbona u okoliš.

3. Čišćenje površine uloška a) U skladištu gredica cunder koji se odvaja sa uloška treba redovno manuelno skupljati, a potom

transportovati na skladište sirovina Visokih peći radi reciklaže. Permanentni

zadatak • Smanjuje se emisija u zrak. • Iskorištava se metal. prašina

4. Nova zagrijevna peć na Sitnoj pruzi a) Za novu zagrijevnu peć koja će se nabaviti za Sitnu prugu kod ugovaranja treba od isporučioca

zahtijevati da kod projektovanja peći ugradi sve one preporuke koje su sadržane u BAT dokumentima, a koje se odnose na smanjenje emisija u zrak, smanjenje potrošnje goriva i što bolje iskorištenje topotne energije.

Zahtjeve postaviti kod

ugovaranja peći

• Smanjenje emisija u zrak. • Smanjenje potrošnje goriva. • Bolje iskorištenje toplinske

energije 5. Smanjenje emisija na postojećim pećima Sitne i Žične pruge a) Izvršiti dodatnu obuku zaposlenika koji rade na vođenju procesa peći i održavanju sa težištem na

mjerama koje treba poduzimati u radu sa ciljem postizanja što manje emisije i boljeg iskorištenja energije.

b) Da bi se smanjila emisija NOx u toku sagorijevanja treba regulacijom spriječiti pojavu turbulencije u plamenu gorionika.

c) Višak zraka je također bitan faktor za kontrolu nivoa emisije NOx, potrošnju energije i stvaranje cundera. Višak zraka treba svesti na minimum bez povećanja emisije CO.

Permanentni zadatak

• Smanjenje emisija u zrak. • Smanjenje potrošnje energije. • Smanjenje cundera.



d) Sprječiti ulaz viška zraka i gubitka toplote za vrijeme ulaganja gredica odgovarajućim mjerama (minimalno otvaranje vrata peći kod ulaganja, fleksibilni paravani i sl.).

Permanentni zadatak

• Smanjenje emisija u zrak. • Smanjenje potrošnje goriva.

e) Ugradnja druge generacije Low-NOx gorionika. Kod ugovaranja nove zagrijevne peći za Sitnu prugu zahtijevati ugradnju ovakvih gorionika. Uporedo razgovarati sa isporučiocem peći da li bi se takvi gorionici mogli ugraditi i na postojećim pećima Sitne i Žične pruge i kakvi efekti bi se mogli ostvariti takvom ugradnjom.

Zahtjeve postaviti kod

ugovaranja peći • Smanjenje NOx

f) Ograničiti temperaturu predgrijavanja zraka radi smanjenja NOx.

Permanentni

zadatak • Smanjenje emisija u zrak. • Smanjenje potrošnje goriva

6. Poboljšanje rada peći na Žičnoj pruzi

Zagrijevna peć Žične pruge je starije konstrukcije. U prethodnom periodu na njoj su izvršene određene rekonstrukcije, kao npr. uvođenje automatke regulacije, izbačeni gorionici za mazut, ugrađenia koplja u gorionike za zemni plin. Ipak na njoj postoji još dosta nedostaka koji utiču na potrošnju zemnog plina i gubitke toplote pri zagrijevu polufabrikata. Za razliku od toga na peći Sitne pruge, koja je savremenog dizajna, ugrađena je moderna oprema sa savremenim rješenjima. Rezultat toga je da je specifična potrošnja zemnog plina na Žičnoj pruzi veća u odnosu na potrošnju na Sitnoj pruzi. Prema tabeli 12.1 specifična potrošnja zemnog plina na Žičnoj pruzi se uklapa u podatke o potrošnji prema BAT-u odnosno zadovoljava BAT preporuke. Međutim, određenim tehnološkim poboljšanjima i ugradnjom neke savremene opreme efikasnost rada ove peći bi se mogla povećati i znatno smanjiti potrošnja goriva.

Eventualnu rekonstrukciju razmotriti sa isporučiocem

kod ugovaranja nove peći za Sitnu prugu.

• Smanjenje potrošnje goriva.

• Smanjenje NOx

7. Smanjenje lebdeće prašine prilikom valjanja

U toku valjanja sa valjanog komada odvajaju se sitne čestice oksidne prašine u vidu lebdeće emisije i to najviše na izlaznom dijelu valjačke pruge gdje su brzine valjanja najveće. Ova pojava je naročito izražena na Žičnoj pruzi i to na dijelu između međupruge i završnog blok stana, kao i na Stelmor liniji za hlađenje. Ovu problematiku treba detaljnije sagledati, izvršiti mjerenja mikroklime i predložiti mjere za poboljšanje u skladu sa praksom (BAT ili druga praktična rješenja).

2010. • Smanjuje se koncentracija lebdeće prašine

8. Smanjenje potrošnje tehnološke vode

a) Rekonstruisati povrat vode za hlađenje sa peći Žične pruge i usmjeriti tu vodu u DSD sistem. 2008.

b) Rekonstruisati tuš sistem vode za hlađenje koturova na Žičnoj pruzi tako da se otpadna voda skuplja i usmjerava u zatvoreni DSD sistem.

2009.

c) Vodu za hlađenje sa nove peći i novog temkor uređaja usmjeriti nakon hlađenja u zatvoreni DSD sistem. 2009.

• Ovim mjerama ostvariće se BAT-ova preproruka da se kod zatvorenog sistema vode ostvari povrat vode veći od 95%



9. Tretman otpadne vode (industrijska voda koja sadrži cunder i ulje)

Tretiranje otpadne industrijske vode u zatvorenom DSD sistemu izvodi sektor Vodoprivreda departmenta Energetika tako da na taj dio Valjaonice ne mogu uticati.

Permanentan zadatak

• Smanjenje emisija u okoliš.

10. Smanjenje zagađenja okoliša hidrokarbonom i otpadnim uljima

a) Konstatno vršiti provjere i preventivno održavanje zaptivača, pumpi i uljnih cjevovovoda. Permanentan zadatak

• Smanjuje se potrošnja ulja. • Smanjuje se emisija

hidrokarbona.

b) U pogonima Valjaonica postoje uvijek određene zalihe novih ulja radi eventualnih hitnih intervencija. Budući da njihovo zbrinjavanje nije riješeno na adekvatan način potrebno je u svakom pogonu izraditi priručna skladiša za nova ulja u skladu sa postojećim propisima.

2009. • Smanjuje se emisija ulja u okoliš.

c) U pogonima Valjaonice, a isto tako i u ostalima pogonima Mittala Zenica postoje velike količine otpadnih ulja koje nastaju nakon zamjene dotrajalog ulja u sistemima i uređajima. Ova ulja se za sada u metalnim buradima odlažu na posebnim površinama unutar pogona Mittal-a. Izvjesne količine nekih tih ulja se prodaju vanjskim korisnicima. Zbrinjavanje i tretiranje otpadnih ulja iz pogona Valjaonice treba da se riješi na nivou kompanije Arcelor Mittal Steel Zenica.

2009. • Smanjuje se emisija ulja u okoliš.

11. Smanjenje emisija u Radionici valjaka

a) Upotrebljavati sredstva za odmašćivanje na bazi vode, ukoliko su ona tehnički prihvatljiva za zahtijevani stepen čistoće.

b) Ako se koriste organski rastvarači, prednost treba dati ne-klorisanim rastvaračima. c) Skupljati mast koja se odstrani sa rukavaca valjaka i istu ispravno zbrinuti, npr. spaljivanjem. d) Tretiranje taloga nastalog pri brušenju magnetnim separatorom za odstranjivanje metalnih čestica i

njegova reciklaža u Čeličani. e) Zbrinuti talog od ulja i masti koji sadrži čestice brusnog materijala sa bruseva, n.pr. spaljivanjem. f) Ostatke istrošenih bruseva odložiti na depou za otpad. g) Sredstva za hlađenje i emulzije za rezanje separirati radi odvajanja tečnosti. Ispravno zbrinuti uljni

talog , n.pr. spaljivanjem. h) Otpadna voda od hlađenja i odmašćena voda od emulzije nakon separiranja treba da se dalje tretira u

sistemu prečišćavanja otpadne vode valjaonice. i) Reciklirati čeličnu i željeznu strugotinu u Čeličani.

Permanentan zadatak

• Smanjenje emisija u okoliš.

• Iskorištenje metalnog otpada



12. Smanjenje buke u pogonima

Izvori buke koja nastaje u pogonima Valjonice se nalaze uglavnom u objektima Valjaonice i ta buka se uglavnom kreće u prihvatljivim granicama. U slučajevima pojačane buke treba nastojati preventivnim mjerama održavanja postrojenja gdje se nalazi izvor buke smanjiti tu buku u granice dozvoljenih vrijednosti. Ukoliko se tim mjerama ne postigne zadovoljavajuća vrijednost, onda se može pristupiti izgradnji lokalne izolacije izvora buke. Međutim, zbog specifičnosti valjaoničkih postrojenja i visoke cijene ovakvih zahvata ova mjera se rijetko koristi. Jedina mjera koja preostaje je da zaposlenici koji rade u okolini izvora pojačane buke nose zaštitna sredstva za uši.

Prema podacima mjerenja buke u okolini objekata pogona Valjaonice buka se kreće u granicama dopuštenih vrijednosti.

Permanentan zadatak • Smanjenje buke

13. Smanjenje lebdeće prašine u TGA

U procesu hladnog valjanja, ravnanja i zavarivanja žice na postrojenjima TGA dolazi do odvajanja cundera sa površine žice. Teže čestice odmah padaju na pod u okolini tih postrojenja. Sitnije čestice se u vidu lebdeće prašine izdvajaju i stvaraju emisiju u zrak. Veći dio ovih čestica vremenom se taloži po podu i opremi unutar objekta TGA, dok se neznatni dio emituje u okolinu objekta TGA.

Bez obzira što se ova lebdeća prašina ne emituje u širu okolinu objekta TGA ipak, radi preventive zdravlja zaposlenika u objektima TGA, potrebno je razmotriti mogućnost ugradnje odsisnog sistema prašine koji bi se sastojao o više sabirnih hauba postavljenih iznad izvora emisije i centralnog odsisnog sistema te prašine sa odgovarajućim filterima. Analizirati preporuke BAT-normi i prakse u sličnim proizvodnim halama, te predložiti poboljšanje u slučaju pozitivnih nalaza i efekata.

2010. • Smanjenje emisije prašine.

• Iskorištenje metalne prašine reciklažom.



7. KOVAČNICA

Aktivnosti i mjere Rok realizacije Očekivani efekti 1. PREVENTIVNE MJERE 1.1. Obrazovanje, obuka i usavršavanje zaposlenika o mjerama spriječavanja i smanjenja

emisija u okoliš Stalni zadatak Smanjenje emisija

1.2. Revizija postojećih i izrada novih propisa i uputstava za rad postrojenja i opreme, i za rad zaposlenika na postrojenjima i održavanju postrojenja Stalni zadatak Smanjenje emisija

1.3. Održavanje postrojenja i prateće opreme (redovno i kvalitetno izvođenje dekadnih, godišnjih i generalnih remonta po pripremljenim i odobrenim programima). Stalni zadatak Smanjenje emisija

1.4. Zemni plin zadržati kao energent i optmizirati tehnologiju zagrijavanja Stalni zadatak Smanjenje emisija u zrak i manji utrošak plina

2. TEHNIČKE MJERE PRILAGOĐAVANJA PROPISIMA FBiH I BAT-a 2.1. Detaljna detekcija gubitaka industrijske vode na sistemima u pogonu nakon izvođenja I

faze za cijeli AMZ 2009. Racionalizacija potrošnje industrijske vode

2.2. Izgradnja šahtova sa vodomjerom i kontinuirano mjerenje potrošnje industrijske vode 2009. Racionalizacija potrošnje industrijske vode 2.3. Odvajanje Betonare sa vodovodnog sistema (faza I – ugradnja mjerača protoka na

cjevovodu industrijske vode za praćenje potrošnje pogona Betonara i fizičko odvajanje cjevovoda za snabdijevanje vodom ovog pogona)

2009. Racionalizacija potrošnje industrijske vode

2.4. Instalisanje opreme za recirkulaciju industrijske vode 2009. Racionalizacija potrošnje industrijske vode i smanjenje emisija

2.5. Odvojiti cjevovod za ispumpavanje otpadnih voda ispod prese i pumpne stanice od kanalizacionog 2009. Smanjenje štetnih emisija u vode

2.6. Otpadne vode sa bazena H1 i H2 peći sakupljati u posude do konačnog tretmana 2009. Smanjenje štetnih emisija u vode 2.7. Rekonstrukcija peći za zagrijev i termičku obradu (peći K-13A, K-13B i K-25A)

- peći obložiti keramičkim vlaknima - peći priključiti na zemni plin - instaliranje mjerno regulacione opreme (regulatori temperature i vođenje procesa sa

računarom)

2010/2012. Proizvodno-tehnički projekti sa ekološkim efektima. Smanjenje utroška plina i emisija u zrak

2.8. Obezbjeđenje selektivnog sakupljanja i skladištenja rabljenih ulja Stalni zadatak Smanjenje emisije u vodu 2.9. Selektivno prikupljanje i recikliranje krutog otpada (akumulatori, auto guma, obojeni

metali i sl.) Stalni zadatak Smanjenje emisije u zemljište



8. ENERGETIKA Aktivnosti i mjere Rok realizacije Očekivani efekti

1. PREVENTIVNE MJERE

A / Toplinska energetika

1.1. Izrada uputstava za rad rekonstruisanih postrojenja Toplane 2007.- 2008. Stiču se uslovi za kvalitetan tehnološki proces

1.2. Obuka izvršioca za vođenje tehnoloških procesa 2008. Kvalitetno vođenje tehnoloških procesa; optimizacija parametara potrošnje; smanjenje emisija

1.3. Obuka izvršioca za održavanje postrojenja 2008. Kvalitetnije održavanje postrojenja i manje emisije

1.4. Obuka izvršioca o praćenju vidljivih emisija Do pokretanja prozvodnje

i kontinuirano u toku budućeg rada

Smanjenje emisije polutanata u zrak

1.5. Redukcija potrošnje energenata kroz posebane programe 2008. - 2009. Smanjenje emisija polutanata

1.6. Čišćenje i pranje uglja kod dobavljača (prema tehničkim mogućnostima dobavljača) Kontinuirano Kvalitetniji energent i smanjenje emisija

Definisati u ugovoru o isporuci uglja

1.7. Korištenje fosilnih goriva sa nižim sadržajem sumpora Kontinu Smanjenje emisija SO2

1.8. Supstitucija uglja sa plinskim gorivima. Potrebno je obezbijediti 80% plinskog goriva (koksni, visokopećni plin i zemni) i maksimalno do 20 % čvrstog goriva (ugalj)

Pokretanjem integralne

proizvodnje

Plinsko gorivo koje će se koristiti za zamjenu uglja dolazi iz pogona Koksara i Visoka peć zbog čega će njegovim korištenjem biti smanjena emisija SO2 u zrak.

1.9. Ograničiti godišnju potrošnju uglja na Toplani na maksimalni iznos od 120.000 t Od 2008 i dalje Smanjenje emisije SO2 zbog manje količine potrošenog

uglja 1.10. Smanjenje (ograničenje) potrošnje uglja u zimskom periodu na

maksimalno 20 t/h. Potrošnja plinskih goriva (koksni i VP plin) se zadržava u raspoloživoj količini iz energetskog bilansa.

Od 2008 i dalje Smanjenje emisije SO2 zbog manje količine potrošenog uglja

1.11. Supstitucija uglja sa zemnim plinom u zimskoj sezoni do nivoa potrošnje uglja od 10 t/h. 2008 i dalje Potrošnja zemnog plina bi iznosila oko 2.000 m3/h, što je

energetski ekvivalentno sa 5 t/h uglja.




1.12. Planom mjera za department Koksara predviđeno je odsumporavanje koksnog plina, čime se smanjuje emisija SO2 u atmosferu iz ukupno proizvedene količine koksnog plina od 5660 t/g, koji se koristi kao gorivo u AMZ.

2010/2011

Odsumporavanjem koksnog plina iz bilansa potrošnje koksnog plina na Toplani (38.335,68 x 103 m3/g) eliminisati će se 800 t SO2/god. i neće se emitovati u atmosferu. Kao rezultat ovog smanjenja emisije SO2 iz koksnog plina, emisija SO2 će se u ljetnom i zimskom periodu smanjivati za navedenu količinu SO2.

1.13 Edukacija kadrova za upravljanje okolišem u AMZ 2008.

1.14. Prodaja pepela kao građevinskog materijala 2012. Rješavaju se ekološki problemi deponovanja otpada i postižu se finansijski efekti

B / Plinska enrgetika 1.15. Odsumporavanje koksnog plina u pogonu Koksara

(Investicioni program lociran na koksnoj bateriji) 2010/2011 Smanjenje emisija SO2 u zrak.

C/ Vodoprivreda 1.16. Izraditi Opći akt o održavanju i korištenju vodopivrednih objekata. 2008. Racionalnije korištenje vode i manja emisija u vode 1.17. Uraditi bilans voda u AMZ od strane verificirane stručne

institucije. Bilans je potrebno raditi kontinuirano (satno) u trajanju od najmanje 3 dana uz praćenje dotoka i otjecanja voda na svim „monitoring“ mjestima. Istovremeno uraditi detaljnu analizu kvalitete ulazne (tehnološke) i izlazne (kanalizacione) vode. Bilans uraditi najmanje dva puta i to za „zimski“ (kada radi grijanje) i „ljetni“ režim.

Do kraja 2008.

Smanjenje potrošnje vode Bilanse potrošnje vode i bilanse ispuštanja vode u vodotoke (rijeka Bosna) sa osnovnim elementima opterećenja raditi svake dvije godine uz analizu EBS-a.

1.18. Kemijske i biološke analize Prilikom redovite izrade analize EBS-a potrebno je raditi dodatne kemijske i biološke analize na specifične zagađivače koji nisu uključeni u EBS. Pri tome za kontrolu treba uzimati uzorke vode iz rijeke Bosne uzvodno od vodozahvata (brane) i nizvodno od ulijevanja obodnog kanala (ŽZ-1).

Svake dvije godine Spoznaja o kvalitetu vode i preduzimanje potrebnih mjera za smanjenje zagađenja




2. PROJEKTI CAPEX /2007/2008/17 2.1. Tehnički projekti sa ekološkim efektima

2.1.1. Popravka cjevovoda energenata i testiranje cjevovoda, (PP – 20-1) 2008. Smanjuju se gubici energenata, smanjuje se emisija u radnu sredinu i spriječava se mogućnost nesreća velikih razmjera.

2.1.2. Popravka sistema vode u Energetici, (PP - 014) 2008. Smanjuju se gubici vode – racionalna potrošnja vode 2.1.3. Rekonstrukcija kotla br. 2

Projekat je prevashodno tehničko-proizvodni ali i sa značajnim ekološkim efektima zbog optimalnog izbora energenta

2008. Mogućnost korištenja plinskih goriva za sagorijevanje. Smanjenje jedinične cijene tehnološke pare i električne energije po kWh. Smanjuje se potrošnja ulaznih sirovina. Smanjenje emisije polutanata u atmosferu.

2.2. CAPEX Ekološki projekti

2.2.1. Rad u plinsko opasnim zonama. (PP-23) 2008. Priprema cjevovoda za nesmetan transport energenata i smanjenje rizika od zapaljenja i rada u tim zonama.

3. TEHNIČKI PROJEKTI ZA PRILAGOĐAVANJE PROPISIMA F BiH i BAT A / Toplinska energetika

3.1. Injektiranje krečnog praha u ložište 2010. Bez obzira na sadržaj sumpora u uglju treba preispitati efekat i opravdanost injektiranja krečnog praha u ložište, jer se SO2 veže na čestice pepela i na taj način je u izvjesnoj mjeri doprinosi odsumporavanje otpadnih plinova.

3.2. Držati elektrofiltere u visokoj pogonskoj spremnosti i visokim stepenom efikasnosti

2008. i dalje kontinuirano Smanjuje se emisija čvrstih čestica u zrak

3.3. Nabavka opreme za kontinuirani monitoring sadržaja % CO2, SO2 (ppm) i NOx (ppm), CO, O2 i prašine i vršiti monitoring 2008/2009 Pravovremeno reagovanje na povišene koncentracije

polutanata u atmosferu i efikasniji rad kotla 3.4. Monitronig emisije HF, HCl, As, Cd,. Hg, Pb 2008. Kontrola sastava dimnog plina 3.5. Rekonstrukcija i poboljšanje efikasnosti rada elektrofiltera na

parametre emisije prašine < 50 mg/Nm3 ako se novim bilansom potrošnje energenata ne postigne propisana emisija prašine.

2011 Postići propisane parametre emisije do 1.12.2012. godine.

17 U toku su aktivnosti na realizaciji Capex - Ekoloških projekata (projekti vezani za pokretanje proizvodnje), koji obuhvataju sva odjeljenja pogona Energetika. Radi se o čisto ekološkim projektima te projektima na rekonstrukciji i revitalizaciji sa ekološkim efektima. Ovi projekti u velikoj mjeri doprinose smanjenju emisija štetnih polutanata u zrak vodu i tlo, ali takođe vode i racionalizaciji potrošnje sirovina i prirodnih resursa. Za ove projekte MSZ je obezbijedio novac kroz program CAPEX 2007/2008.




C/ Vodoprivreda 3.6. Izrada Feasibility studije. Idejna projektna rješenja za razdvajanje

kolektora otpadnih voda i izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.

2009. Izrada idejnih projektnih rješenja za razdvajanje i prečišćavanje otpadnih voda sa optimalnim rješenjima.

3.7. Izrada projektne izvedbene dokumentacije za slijedeće projekte:

3.7.1- Projekat razdvajanja otpadnih voda AMZ od otpadnih voda grada Zenice i RMU Zenica.

3.7.2. – Projekat razdvajanja otpadnih voda naselja Podbrežje i Tetovo od otpadnih voda AMZ.(zajednički projekat sa općinom Zenica)

3.7.3. – Projekat razdvajanja tehnoloških od sanitarnih oborinskih voda.

2011 Izrada projektne dokumentacije za realizaciju projekta tretmana otpadnih voda kompanije.

3.8. Izrada projekata i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kompanije (tehnološke otpadne vode, sanitarne i oborinske vode, vode obodnog kanala).

2011/2012. Realizacija projekta tretmana otpadnih voda komapanije. Dio projekata će se realizirati u saradnji sa općinom Zenica.(Finalni tretman otpadnih voa grada i kompanije)

3.9. Pribaviti odgovarajuće vodoprivredne saglasnosti za realizaciju projekta prečišćavanja otpadnih voda 2011. Obaveza proizilazi iz vodoprivredne dozvole

3.10. Izgraditi separatore ulja i masti Potrebno je izgraditi separatore ulja i masti na izlazu otpadne vode iz pogona koji u otpadnoj vodi sadržavaju ulja i masti (Kovačnica, Mehanička radionica, Saobraćaj)

2009/2010. Čiste otpadne vode

3.11. Mjerni šahtovi na izlazima iz pogona Potrebno je da AMZ na izlazu otpadne vode iz svih navedenih pogona izgradi šaht sa mjeračem protoka i slavinom za uzimanje uzoraka otpadne vode

Do kraja 2010.

Utvrđivanje stvarnih vrijednosti o zagađenju (pH vrijednost, toksičnost, sadržaj ulja i masti, suspendovanih materija, fenola, teških metala itd.) što bi ujedno bila i podloga za projektovanje uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.

3.12. Ispitivanje efikasnosti DSD sistema Potrebno je ispitati efikasnost rada DSD sistema Kraj 2010. Povećanje efikasnosti DSD sistema i smanjenje zagađenja

vode 3.13. Ugraditi vodomjer na zahvatu rijeke Bosne na ulaznim pumpama

Na zahvatu tehnološke vode iz rijeke Bosne ugraditi vodomjer za mjerenje uzetih količina vode ili na drugi tehnički prihvatljiv način registrirati ove količine vode kako bi se dobili vjerodostojni podaci.

2009. Vjerodostojni podaci o količini uzete vode iz rijeke Bosne




3.14. Detekcija gubitaka: Napraviti detekciju gubitaka industrijske vode na glavnim vodovima Energetike i glavnim spojevima pogona

2009/2010.

-Smanjenje potrošnje vode - I faza – „gruba“ - Po završetku prve faze (od koje se očekuje smanjenje gubitaka za cca 50% napraviti plan program za drugu - II faza – fina - faza koja bi se izvela po pojedinim pogonima, a kojom bi se gubici smanjili za više od 80%. (Smanjenje gubitaka može se postići kada se izvrše potrebne popravke - u troškovniku nisu uračunata sredstva za popravke koje će se odrediti rezultatima detekcije). -Parcijalni programi su uvršteni u programe Departmenta

3.15. Doziranje solne kiseline u mješavinu vode i pepela neposredno ispred taložnih bazena. 2010.

Dobija se otpadna voda sa odgovarajućom pH vrijednosti Povratna voda je lužinasta zbog visokog sadržaja pepela u uglju i konačna neutralizacija visoke pH vrijednosti vrši se na putu do rijeke i u samoj rijeci Bosni.

3.16. Centralni sistem za detekciju CO i zapaljivih plinova na kotlovima i pumpnoj stanici 2009.



9. SAOBRAĆAJ 1. PREVENTIVNE MJERE 1.1 Redovno skupljanje eventualno prosutih materijala iz kamiona po cestma i

čišćenje istih u krugu kompanije AMZ Kontinuirano Čistije saobarćajnice i manje nekontrolisane emisije

1.2 Redovno polivanje transportnih puteva u sušnom periodu u cilju obaranja prašine

Kontinuirano Smanjenje nekontrolisane emisije

1.3 Korištenje diesel goriva i maziva koja zadovoljavaju standarde u BiH po pitanju kvaliteta

Kontinuirano Manje emisije u okoliš

1.4 Redovno tekuće plansko-preventivno održavanje diesel motora Kontinuirano Manje emisije i njihov efikasniji rad 1.5 Redovno praćenje zatamnjenosti izduvnih plinova iz diesel motora, po metodologiji Riegekmana

Kontinuirano Manje emisije u zrak

2. TEHNIČI PROJEKTI CAPEX (2007/2008) – Projekat Fenix 2.1 Nabavka 8 diesel lokomotiva u cilju zamjene za parne lokomotive 2008. Projekat je prvenstveno vezan za proizvodne efekte, ali

su i ekološki efekti vrlo zanačajni radi isključivanja parnih lokomotiva iz upotrebe. Manje emisije u zrak.

3. INVESTICIONI PROJEKTI ZA PRILAGOĐAVANJE PROPISIMA FBiH I BAT 3.1 Izgradnja uređaja za polivanje (tuširanje) rasutih materijala na kamionima koji produkuju prašinu u toku transporta, a koji se transportuju u krugu ili iz krug kompanije AMZ

2009.

Polivanjem (tuširanjem) ovih materiajla smanjuje se produkcija prašine

3.2 Idejno rješenje unutrašnjeg kamionskog transporta od kapije V i povezivanje ove kapije sa magistralnom cestom M - 17

2009.

Manje opterećenje cesta u gradu vozilima i manje onečišćenje istih

3.3 Izgradanja separatora za odvajanje ulja, masti i taloga na izlazu otpadnih voda iz pogona i redovno održavanje istog i monitoring

1011.

Manje emisije u vode

3.4 Detaljna detekcija gubitka voda u pogonu (nakon izvođenja I faze za cijelu kompaniju AMZ)

2009. Smanjenje gubitka vode

3.5 Skupljanje starih istrošenih ulja, filtera, akumulatora i auto guma u posebno skladište za njihovu naknadnu reciklažu.

Kontinuirano Manje opterenje deponije i okoliša

3.6 Projekat smanjenja emisija u vodu pogonu Saobraćaj 2009. Smanjenje emisija u vode 4. MONITORING 4.1 Izgardnja šahta sa mjeračem protoka i slavinom za uzimanje uzoraka otpadne

vode 2009. Uzorci za monitorig protoka i kvalitet vode

4.2 Monitoring zagađenosti otpadnih voda iz Departmenta Saobraćaj 2009. i dalje Mjerenja prema Pravilniku o kvalitetu voda



10. RAČA

ODLAGALIŠTE INDUSTRIJSKOG OTPADA "RAČA"

1. PREVENTIVNE MJERE 1.1 U saradnji sa općinom Zenica onemogućiti nekontrolisano prekopavanje i devastaciju odlagališta "Rača" i zaštiti tehniče objekte odlagališta (glavni koliktor sa mrežom drenažnih kanala) od oštećenja i izbacivanja iz funkcije.

2008. Obezbjeđenje realizacije progarma sanacije i proširenja odlagališta

1.2 Odlaganje industrijskog otpada na odlagalište "Rača" vršiti prema tehnološkim propisima i u skladu sa propisima o odlaganju industrijskog otpada. Permanentno Manji uticaj na okoliš

2. TEHNIČKI PROJEKTI CAOEX (2007/2008) 2.1 Projekat sanacije i proširenja kapaciteta odlagališta "Rača" i izvođenje prioritetnog programa sanacije (Projekat: EC – 02) 2008/2009 Obezbjeđenje uslova za

odlaganje industrijskog otpada 3. INVESTICIONI PROJEKTI ZA PRILAGOĐAVANJE PROPISIMA F BiH i BAT 3.1 Uređenje odlagališta industrijskog otpada "Rača" (ograda, ulazna kapija, pralište, dovod vode i el. energije i dr.) 2009. Uređenje odlagališta "Rača"

prema propisima F BiH i BAT 3.2 Plan formiranja automatizovane reakcije za odlagalište industrijskog otpada "rača" prema CD 1999/31 2009. Obaveze iz programasa BDR

3.3 Projekti prečišćavanja otpadnih voda iz kolektora "Rača" Prema planu Vodoprivrede

Programi su u Planu Energetika i Vodoprivreda

11. AMZ – OSTALI PROJEKTI NA NIVOU KOMPANIJE

Aktivnosti i mjere Rok realizacije 1. Izrada planova aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa

najboljom raspoloživom tehnikom (BAT) za pogone i postrojenja AMZ (Projekt: EC-01-001-E) 2007/2008

2. Ustrojiti registar toksičnih materija i uvesti monitoring 2008. 3. Provesti istraživanja kontaminacije zemljišta i podzemnih voda u industrijskom krugu AMZ 2009. 4. Procjena uticaja drugih subjekata (zagađivača) na AMZ zagađujućim materijama (Procjena imisija u AMZ) 2009. 5. Izdavanje okolinskih dozvola za pogone/departmente AMZ (troškovi za rad ekspertnih komisija) i izrada procedura za suradnju

sa Općinom, Kantonom, Federacijom i drugim subjektima. 2007/2008.

6. Edukacija rukovodnog kadra u oblasti zaštite okoliša, zaštitena radu, zaštite od požara i bezbijednosti, te zdravstvene zaštite 2008. 7. Izraditi i implementirati plan EMS prema ISO14000 2008. 8. Ustrojiti registar otpadnih materija po vrsti i količini. 2008.

Documents

P L A N A K T I V N O S T I - ekoforumzenica.ba plan1.pdf · p l a n a k t i v n o s t i sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagaĐenja i za usaglaŠavanje