OZNAAVANJE KOTA I TOLERANCIJA (izvod iz ISO 129-1)

Nazivi i definicije

Znaajke - geometrijska znaajka toka, crta ili ploha Rije geometrijska se moe brisati ukoliko nema rizika zabune - znaajka izmjere geometrijski oblik definiran linearnom (duljinskom) ili kutnom kotom koja je izmjera Znaajka izmjere moe biti valjak, kugla, dvije usporedne nasuprotne plohe, stoac ili suenje. Crte pri kotiranju - sredinjica crta na crteu koja oznaava geometrijsko sredite prikazane znaajke(i) - simetrala ravna crta na crteu koja oznaava ravninu ili os simetrije Kote - kota udaljenost izmeu dvije znaajke ili izmjera znaajke izmjere - temeljna kota - kotna vrijednost brojana vrijednost kote izraena u odreenoj jedinici i oznaena na crteima sa crtama i relevantnim simbolima Kada tolerancija nije oznaena temeljna kota se esto zove kotna vrijednost. Granice tolerancije i/ili dozvoljena odstupanja se primjenjuju na temeljnu kotu. - duljinska kota linearna udaljenost izmeu dvije znaajke ili linearna izmjera znaajke izmjere U strojarskim crteima, duljinske kote se klasificiraju po izmjeri, udaljenostima i polumjerima. - kutna kota kut izmeu dvije znaajke ili kut jedne kutne znaajke izmjere U strojarskim crteima, kutne kote se klasificiraju po kutnoj izmjeri i kutnim udaljenostima. - kote znaajki koje nisu prikazane u mjerilu u posebnim sluajevima, kao to su modifikacije, znaajke koje nisu u mjerilu moraju se oznaiti tako da se podcrta kotna vrijednost - pomona kota kote izvedene iz drugih kota date samo za informaciju, navode se u zagradama i nikad se ne toleriraju (Sl. 2) Raspored kota - lanano kotiranje metoda kotiranja gdje su pojedine kote rasporeene u redu - kotiranje pomou koordinata metoda kotiranja od referentne znaajke u koordinatnom sustavu - usporedno kotiranje metoda kotiranja od referentne znaajke s usporednim ili koncentrinim mjernicama

- tekue kotiranje metoda kotiranja od referentne znaajke gdje se kotira svaka znaajka - tablino kotiranje metoda kotiranja gdje su znaajke i/ili kote oznaene dodijeljenim brojevima ili slovima i pohranjene u tablicama Principi kotiranja

Sve kote, grafiki simboli i primjedbe mora se oznaiti tako da se mogu itati odozdo ili sa desne strane crtea. Svaka znaajka ili odnos izmeu znaajki mora se kotirati samo jedanput. Kada su sve duljinske kote izraene u istoj jedinici simbol jedinice se smije izostaviti. Kada se u jednom dokumentu koristi vie jedinica njih se mora jasno oznaiti. Kote treba smjestiti u onom pogledu ili presjeku koji najjasnije prikazuje relevantnu znaajku(e). Elementi kotiranja

-mjernice, pomone mjerne crte, pokazne crte, ogranienja, oznaka ishodita i kotne vrijednosti (Sl. 1)

Slika 1

1 mjernica 2 kotna vrijednost 3 ogranienje (strelica) 4 pomona mjerna crta 5 pokazna crta 6 referentna crta

Mjernice, pomone mjerne crte, pokazne crte - puna uska crta prema ISO

128-20.

Mjernica -kada je prostor ogranien - mjernice oznaiti s produecima i okrenutim strelicama (Sl.2)

70

4

1 2 3

4

5 6

-treba izbjei sjeenje mjernica s bilokojom drugom crtom, gdje se presjek ne moe izbjei moraju se prikazati bez prekida (Sl. 3) -moe se prikazati nepotpuno kada su

- oznaene kote promjera (Sl. 2), - u pogledu ili presjeku je crtan samo dio simetrine znaajke (Sl. 2), - znaajka je crtana s polovinom u pogledu i polovinom u odsjeku

(Sl. 4), - referentna znaajka za kotiranje nije na crtaem prostoru i nema

potrebe za njenom oznakom (Sl. 5)

Slika 2

Slika 3

Slika 4

Slika 5

Ogranienja i oznaka ishodita

Oznaka ishodita mjernice Pomona mjerna crta - produiti priblino 8 puta irine crte iza odnosne mjernice - crtati okomito na odgovarajuu fiziku duljinu (Sl. 3) - mogu se crtati koso, ali meusobno usporedne (Sl. 6) - mogu se prekinuti ako je njihov nastavak nedvojben - obrise koji se sijeku mora se produiti priblino za 8 puta irine crte iza toke sjecita od koje kree pomona mjerna crta (Sl. 7)

Strelica, zatvorena i puna 30

Strelica, zatvorena 30

Strelica, otvorena 90

Kosa crta Toka (koristi se samo ako nema mjesta za strelicu; takoer se moe koristiti kosa crta)

Strelica, otvorena 30

Slika 6

Slika 7

Pokazna crta - ne treba biti dua nego je to je potrebno i treba se crtati koso prema znaajki, ali kut se mora razlikovati od kuta bilokoje postojee rafure (Sl. 8) Kotne vrijednosti (temeljne kote) - mora se oznaiti sa znakovima dovoljne veliine da se osigura potpuna itljivost na izvornom crteu kao i na reprodukcijama preporua se B uspravno znakovlje prema ISO 3098-0 - mora se smjestiti usporedno s pripadnom mjernicom, blizu sredine i malo iznad te crte - mora se smjestiti tako da nisu sjeene ili odvojene bilokojom crtom - vrijednosti na kosim mjernicama mora se orijentirati (Sl. 8) - vrijednosti kutnih kota mora se orijentirati (Sl. 9)

Posebni poloaji kotnih vrijednosti - iznad produetka mjernice iza jednog od ogranienja, ako je prostor ogranien (Sl. 10) - ako je mjernica prekratka mogu se prikazati na referentnoj crti i prikljuiti mjernici s pokaznom crtom koja zavrava na mjernici (Sl. 10) - ako prostor ne dozvoljava smjetaj usporedan s mjernicom mogu se smjestiti iznad vodoravnog produetka mjernice (Sl. 11)

Prikaz kota slovima -slova se smiju koristiti za prikaz kotnih vrijednosti i to treba biti definirano na istom crteu ili u pridruenoj dokumentaciji

Slika 8Slika 9

Slika 10

Tablino kotiranje - serije promjenjivih zajednikih znaajki znaajke ili sklopa prikau se u obliku tablice ( Sl. 12) Oznake za posebne kote

Za odrediti oblik kotirane znaajke kotnoj vrijednosti moraju prethoditi slijedei simboli (Sl. 13 do 17): - : Promjer - SR: Polumjer kugle - R: Polumjer - : Luk - : Kvadrat - t=: Debljina

- S: Promjer kugle

Slika 12

Slika 11

Promjeri - grafiki simbol mora prethoditi kotnoj vrijednosti - kada se promjer moe prikazati s jednom strelicom, mjernica mora prelaziti sredite ( Sl. 4) Polumjeri - slovani simbol R mora prethoditi kotnoj vrijednosti - mora se koristiti samo jedno ogranienje u presjeku mjernice i luka - u ovisnosti o veliini polumjera na crteu, strelica moe biti unutar ili izvan obrisa ili mjernice znaajke - kada sredite polumjera pada izvan dostupnog prostora, mjernicu polumjera treba ili lomiti ili okomito prekinuti ve prema tome da li je ili ne potrebno locirati sredite ( Sl. 5) Lukovi, tetive i kutevi

-kod kutnih kota treba uvijek oznaiti jedinice kutne kote Kvadrati -grafiki simbol treba prethoditi kotnoj vrijednosti ako je kotirana samo jedna stranica kvadrata Jednoliko razmaknute i ponavljajue znaajke - kada znaajke imaju isti razmak i jednoliko su razmjetene, njihovo kotiranje se smije pojednostaviti kako slijedi:

Slika 13 Slika 14 Slika 15

Slika 16 Slika 17

Slika 18

- linearni razmaci se smiju kotirati prema Sl. 19

- ponavljajui linearni i kutni razmaci se smiju oznaiti sa brojem razmaka i njihovom kotnom vrijednosti ili kutom odvojenim simbolom x (Sl. 19, 20) - ako postoji mogunosti zabune izmeu duljine razmaka i broja razmaka, jedan razmak se mora kotirati (Sl. 20 )

- kutni razmaci se smiju kotirati prema Sl. 21

- kutevi razmaka se smiju izostaviti kada su kutevi ili razmaci oiti i oznaka ne dovodi do zabune - kada je prikaz nedvojben pokazujui da ponavljajue znaajke imaju iste kote, kota se smije oznaiti jedanput (Sl. 22 )

Slika 19

Slika 20

Slika 21

Slika 22

Raspored kota Mjernice treba rasporediti kao usporedno, lanano ili tekue kotiranje ili u kombinaciji. Usporedno kotiranje -mjernice se mora crtati usporedno u jednom, dva ili tri okomita smjera ili koncentrino (Sl. 23)

Tekue kotiranje - smije se koristi se kada postoje prostorna ogranienja ili okolnosti u odnosu na posebne potrebe u raznim granama industrije - zajedniko ishodite se mora oznaiti prema Sl. 24 - kotne vrijednosti se smije smjestiti ili -blizu ogranienja, uz odgovarajuu pomonu mjernu crtu (Sl. 24), ili -blizu ogranienja, iznad i po strani mjernice (Sl. 25 )

Slika 24

Slika 25

Slika 23

Lanano kotiranje - lance pojedinanih kota mora se razmjestiti u redu (Sl. 26 )

Kotiranje pomou koordinata - Ne crtaju se ni mjernice ni pomone mjerne crte - Kartezijeve koordinate su definirane kreui od ishodita s duljinskim kotama u ortogonalnim smjerovima (Sl. 27 ) - Vrijednosti koordinata moraju se pojaviti ili u susjedstvu svake toke ili u tablinom obliku - Polarne koordinate su definirane kreui od ishodita s polumjerom i kutem; moraju uvijek biti pozitivni i oznaeni suprotno kazaljki na satu u odnosu na polarnu os (Sl. 28) - Ishodite koordinatnog sustava moe biti u kutu znaajke ili izvan crtea (Sl. 29 i 30 ) - Vrijednosti koordinata se mogu oznaiti izravno blizu svojih koordinata (Sl. 30 ) - Glavni koordinatni sustav moe imati podsustave; ishodite koordinatnih sustava i specifine poloaje izmeu koordinatnih sustava mora se kontinuirano obrojati arapskim brojevima, a kao simbol za odvajanje mora se koristiti toku (Sl. 31 )

Slika 28

Slika 26

Slika 27

Poloaj

PoloajIshodite

Slika 30

Slika 31

Slika 29

Kombinirano kotiranje - Na crteu se moe kombinirati dvije ili vie metoda kotiranja Tekue kotiranje u kombinaciji s pojedinanim kotama (Sl. 32 )

Usporedno kotiranje u kombinaciji s tekuim kotiranjem (Sl. 33 )

Primjeri primjene grafikih i slovanih simbola

Simboli i njihov prikaz Znaenje

50 Promjer 50

50 Kvadrat 50 R50 Polumjer 50

S50 Promjer kugle 50

SR50 Polumjer kugle 50

50 Duljina luka 50 50 Nije u mjerilu 50

(50) Pomona kota 50

t=50 Debljina 50

|| Simbol simetrije

Slika 32

Slika 33

Kotiranje konusa ( izvod iz ISO 3040)

Kotirati s onoliko kota koliko je dovoljno; dodatne kote, npr. polovina kuta, se

mogu dati kao pomone kote ili reference u zagradi Preferira se kut u stupnjevima, i omjer 1:5 i 1/5

Tipine kombinacije karakteristika stoca i kota ( Sl. 34)

Grafiki simbol Pokazna crta

Referentna crta

Slika 34

Elementi oznaavanja tolerancija ( izvod iz ISO 129-1 ) Opa pravila - kada su na crteu oznaene ope tolerancije u skladu s npr. ISO 2768-1 i ISO 2768-2, njih se mora navesti unutar ili blizu sastavnice - simbole od npr. razreda tolerancije i brojeve koji oznaavaju dozvoljena odstupanja, mora se pisati s istom visinom pisma kao i temeljnu kotu - dozvoljena je uporaba visine pisma koja je jednu veliinu manja od visine pisma temeljne kote, ali ne manja od 2,5 mm - ovisno o polju primjene tolerancije kota se mogu oznaiti sa

- simbolima razreda tolerancije ( ISO 2768-1 i ISO 2768-2), - graninim odstupanjem, - granicama kote

- sve tolerancije se odnose na prikazano stanje znaajke na tehnikom crteu Granina odstupanja - komponente tolerirane kote mora se oznaiti slijedeim redosljedom (Sl. 35):

a) temeljna kota b) granina odstupanja

- granina odstupanja se mora oznaiti ili oznaavajui gornje odstupanje iznad donjeg odstupanja ili oznaavajui gornje odstupanje prije donjeg odstupanja na istoj crti, odvojena kosom crtom (Sl. 35 a, b) - ako je jedno od dva granina odstupanja nitica, to se mora oznaiti s brojkom nitica (Sl. 35 c) - ako je tolerancija simetrina u odnosu na temeljnu kotu, granino odstupanje se mora oznaiti samo jedanput a pretodi mu predznak (Sl. 35 d) Granice kota - granice kota su oznaene sa maximumom i minimumom (Sl. 36 )

Slika 35

Slika 36 Slika 37

a) b) c) d)

- granicu kote samo u jednom smjeru treba oznaiti dodajui min. ili max. kotnoj vrijednosti (Sl. 37) Granina odstupanja za kutne kote - sva pravila za duljinske kote primjenjiva su i na kutne kote, samo to jedinice kutne temeljne kote kao i graninih odstupanja moraju uvijek biti oznaene - ako je kutna temeljna kota ili kutno granino odstupanje izraeno ili u minutama stupnja ili sekundama minute stupnja, vrijednost minute ili sekunde treba prethoditi 0 ili 0 0 (Sl. 38)

Slika 38