OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Izrada Strategije razvoja turizma Grada Buje – Buie 2018.-2025.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020.

Udio u sufinanciranom dijelu: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

i

IMPRESSUM

Naručitelj

Grad Buje – Citta di Buie Istarska 2, 52 460 Buje

Izrađivač

Urbanex d.o.o. Boktuljin put 26, 21 000 Split

Vlaška 95, 10 000 Zagreb

Zagreb,

2019.

ii

SADRŽAJ

1. METODOLOGIJA ANALIZE STANJA ....................................................................... 5

2. ANALIZA INTERNOG OKRUŽENJA ........................................................................ 6

2.1 Temeljna geoprostorna obilježja ........................................................................... 6

2.1.1 Geografski i geoprometni položaj i smještaj .................................................. 6

2.1.2 Osnovna prirodna obilježja ............................................................................. 9

2.1.3 Povijesni razvoj ............................................................................................. 12

2.1.4 Osnovna socioekonomska obilježja .............................................................. 15

2.1.4.1 Demografska obilježja ..........................................................................................................................15

2.1.4.2 Ekonomska obilježja ..............................................................................................................................22

2.2 Pregled razvojnih dokumenata od važnosti za turizam ....................................... 28

2.2.1 Pregled relevantnih nacionalnih razvojnih dokumenata .............................. 29

2.2.2 Pregled relevantnih regionalnih razvojnih dokumenata .............................. 31

2.2.3 Pregled relevantnih lokalnih razvojnih dokumenata ................................... 33

2.2.4 Pregled lokalne i regionalne prostornoplanske dokumentacije .................. 34

2.3 Analiza turističkih resursa .................................................................................... 38

2.3.1 Prirodni resursi.............................................................................................. 38

2.3.1.1 Zaštićena područja i ugrožene vrste ...............................................................................................39

2.3.1.2 Zaštićeni prostori u okolici Grada Buje ..........................................................................................41

2.3.1.3 Morski resursi ...........................................................................................................................................41

2.3.1.4 Geološki, geomorfološki i vodeni resursi .....................................................................................43

2.3.1.5 Lovni resursi ..............................................................................................................................................44

2.3.1.6 Šumski resursi ..........................................................................................................................................44

2.3.2 Kulturni resursi ............................................................................................. 45

2.3.2.1 Kulturna baština ......................................................................................................................................45

2.3.2.2 Ustanove u kulturi ..................................................................................................................................53

2.3.2.3 Udruge u kulturi.......................................................................................................................................55

2.3.2.4 Manifestacije.............................................................................................................................................57

2.3.3 Enogastronomski resursi ............................................................................... 59

2.3.3.1 Enološki resursi ........................................................................................................................................61

2.3.3.2 Gastronomski resursi .............................................................................................................................64

2.3.4 Ostali resursi relevantni za razvoj turizma ................................................... 66

2.3.4.1 Wellness turizam .....................................................................................................................................67

2.3.4.2 Igračnice .....................................................................................................................................................67

2.3.4.3 Sportsko-rekreacijska infrastruktura...............................................................................................68

2.4 Analiza lokalnih uvjeta ......................................................................................... 69

iii

2.4.1 Prometna dostupnost .................................................................................... 69

2.4.2 Infrastrukturna opremljenost ....................................................................... 77

2.4.2.1 Vodoopskrba i odvodnja ......................................................................................................................78

2.4.2.2 Energetska infrastruktura ....................................................................................................................80

2.4.2.3 Infrastruktura gospodarenja otpadom ...........................................................................................82

2.4.2.4 Širokopojasna infrastruktura ..............................................................................................................84

2.4.3 Klimatski uvjeti ............................................................................................. 87

2.4.4 Stanje okoliša ................................................................................................ 90

2.4.4.1 Kakvoća slatkovodne i pitke vode ...................................................................................................91

2.4.4.2 Kakvoća mora ...........................................................................................................................................92

2.4.4.3 Kakvoća zraka ...........................................................................................................................................92

2.4.5 Prirodni rizici ................................................................................................. 94

2.4.5.1 Toplinski ekstremi, suše, požari ........................................................................................................95

2.4.5.2 Potresi ..........................................................................................................................................................96

2.4.5.3 Poplave........................................................................................................................................................97

3. ANALIZA TURISTIČKOG TRŽIŠTA ....................................................................... 98

3.1 Turističko okruženje ............................................................................................. 98

3.1.1 Kretanja na globalnom turističkom tržištu ................................................... 98

3.1.2 Kretanja na europskom turističkom tržištu................................................. 101

3.1.3 Kretanja na hrvatskom turističkom tržištu ................................................. 104

3.2 Turistička potražnja............................................................................................ 109

3.2.1 Turistička kretanja u Istarskoj županiji ....................................................... 109

3.2.2 Turistička kretanja u Gradu Buje – Buie ....................................................... 117

3.3 Turistička ponuda ............................................................................................... 128

3.3.1 Turistički kapaciteti u Gradu Buje – Buie ..................................................... 128

3.3.2 Turistički kapaciteti u bližem okruženju ..................................................... 134

3.3.3 Turističke agencije i aranžmani .................................................................. 137

3.4 Turističko upravljanje na lokalnoj i regionalnoj razini ...................................... 139

4. POPIS LITERATURE I IZVORA ........................................................................... 149

5. POPIS GRAFIČKIH PRIKAZA I TABLICA ............................................................. 154

6. PRILOZI ............................................................................................................ 158

iv

NAPOMENA

S obzirom kako se u hrvatskom jeziku koristi ista riječ za formalni (grad što ga čini

kompaktno sagrađeni prostor s cjelokupnim urbanim sadržajem; Vresk, 2002) i

administrativni grad (grad što ga čini kompaktno sagrađen prostor zajedno s

urbaniziranom i funkcionalno integriranom okolicom; Vresk, 2002), u Strategiji će se

koristiti ustaljena geografska praksa pisanjem riječi grad s malim početnim slovom

(grad) kada se misli na formalni grad te s velikim početnim slovom (Grad) kada se misli

na administrativni grad.

5

Strategija razvoja turizma Grada Buje - Buie izrađuje se kao temeljni strateški

dokument razvoja turizma Grada Buje te predstavlja osnovu za planiranje razvojnih

projekata Grada u okvirima razvoja turizma. Strategijom razvoja turizma utvrđuju se

ciljevi i prioriteti cjelokupnog teritorijalnog razvoja usuglašeni s predstavnicima

Grada, javnih ustanova, gradskog vijeća i vijeća Turističke zajednice grada Buje kroz

proces participativnog uključivanja dionika.

Prvi metodološki korak u procesu izrade Strategije jest analiza stanja i trendova u

Gradu Buje koja služi kao podloga za strateško planiranje budućeg razvoja sektora

turizma. Analiza je fokusirana na turizam te adresira osnovne trendove internog

okruženja (društvene i prostorne uvjete i predispozicije) i turističkog tržišta (turističku

ponudu i potražnju). Analiza identificira probleme koje je potrebno adresirati kako bi

se osigurao održiv i strateški usmjeren razvoj turizma Grada Buje. Analiza stanja

temelji se na analizi kvalitativnih i kvantitativnih podataka prikupljenih iz različitih

pouzdanih izvora. Radi uključivanja javnosti u proces strateškog planiranja razvoja

održane su fokus grupe na kojima su prikupljeni kvalitativni podatci vezani uz

osnovne probleme, prepreke i izazove te snage i mogućnosti razvoja sektora turizma.

Prikupljeni podatci obrađeni su statističkim i GIS metodama te metodama

kartografske vizualizacije kako bi se pokrila njihova vremenska i prostorna dimenzija.

Podatci su analizirani na razini jedinice lokalne samouprave Grada Buje i na razini

naselja Grada Buje, a isti podatci uspoređeni su s podatcima obližnjih jedinica lokalne

samouprave te komparabilnim podatcima na razini Istarske županije i/ili Republike

Hrvatske.

6

Analiza internog okruženja obuhvaća analizu postojećeg stanja u prostoru pri čemu

se valorizira direktan ili indirektan utjecaj na razvoj turizma. U internom okruženju

evaluiraju se temeljna geoprostorna obilježja, postojeći strateškoplanski okviri,

prostornoplanska dokumentacija, postojeći turistički resursi te lokalni uvjeti

(infrastruktura i elementi prostora).

Poglavlje obuhvaća kratak uvid u geografski i geoprometni položaj i smještaj koji

determiniraju osnovna turistička kretanja, te pregled osnovnih prirodnih i

socioekonomskih obilježja s osvrtom na povijesni razvoj Grada Buje.

Smještaj na sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka na doticaju dominantno

mediteranskog, ali dijelom i srednjoeuropskog kulturnog civilizacijskog kruga, imao

je veliki utjecaj u historijsko-geografskom razvoju Grada Buje, kao i u razvoju

turističkog potencijala spomenutog područja. S obzirom na rubni smještaj Istarske

županije unutar granica Republike Hrvatske, blizinu Italije i dominantno mediteranski

kulturno civilizacijski krug, Grad Buje ističe se svojom posebnošću u polju kulturne

baštine, arhitekture te posebno jezika gdje je vidljiv snažan utjecaj i prisustvo

talijanskog jezika. Prostor Grada Buje nalazi se u unutrašnjem pojasu područja

sjeverozapadne Istre što uvelike utječe na razvoj turizma i cjelokupnu turističku

ponudu. Sve većim razvojem selektivnih oblika turizma, posebice na području

unutrašnje Istre, Buje svojom bogatom kulturnom baštinom, temeljnim prirodnim

bogatstvima te povijesnom i etničkom raznolikošću ima veliki potencijal u razvoju

turističke ponude te pozicioniranju na turističkoj karti Istre.

Područje Grada Buje obuhvaća prostor površine 103 km što je 3,6 % teritorija

Istarske županije, a zajedno s Umagom, Novigradom, Oprtljem, Grožnjanom i ostalim

7

manjim naseljima čini područje Bujštine. Administrativno-teritorijalni ustroj Grada

Buje obuhvaća 21 naselje (Baredine, Bibali, Brdo, Brič, Buje, Buroli, Gamboci, Kaldanija,

Kanegra, Kaštel, Krasica, Kršete, Kućibreg, Lozari, Marušići, Merišće, Momjan, Oskoruš,

Plovanija, Sveta Marija na Krasu, Triban).

Sadašnji geoprometni položaj Grada Buje može se okarakterizirati kao povoljan s

obzirom na cestovnu povezanost s ostatkom teritorija Istarske županije i Republike

Hrvatske, kao i blizinom graničnog prijelaza sa Slovenijom te posljedično dalje na

sjeverozapad s Italijom. Najznačajnije cestovne pravce za Grad Buje čine državne

ceste te ujedno i granični prijelazi Kaštel-Buje i Plovanija-Buje koje se pružaju u

smjeru sjeverozapad-jugoistok, dok je od manjeg značaja državna cesta Umag-Buje.

Veliko, ali dvojako značenje za geoprometni položaj ima dionica autoceste A9

Istarskog Ipsilona koja se proteže od Umaga do Pule, a koja za Grad Buje ima tranzitni

karakter što posljedično ima za utjecaj veliki broj turista u prolasku prema značajnijim

urbanim i turističkim centrima Istarske županije. U uvjetima slabije razvijenosti

unutrašnjeg dijela Istre povećan tranzit turista ovim područjem prema

visokofrekventnim turističkim centrima Istre je sam po sebi potencijal za zadržavanje

turista u ovom području na temelju adekvatne i kvalitetne turističke ponude. Od

ostalih oblika prometa, najznačajniju ulogu ima zračni promet te blizina

međunarodnih zračnih luka Pula i Trst (Italija). S obzirom na smještaj u unutrašnjem

dijelu sjeverozapadne Istre, željeznički i pomorski promet nema značajniju ulogu.

Najbliža željeznička stanica nalazi se u Buzetu, a s obzirom da željeznički promet ima

lokalni karakter, tako je njegovo značenje u prometnom kontekstu Grada Buje gotovo

neznatno. Također, u vidu pomorskog prometa najbliže pomorske luke nalaze se u

Umagu i Novigradu koje omogućuju intermodalnu funkciju povezivanja pomorskog s

drugim oblicima prometa (Grad Buje, 2018).

Uz sve navedeno, potrebno je naglasiti kako Grad Buje zbog svog rubnog položaja na

krajnjem sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka te dominantnom povezanošću

cestovnim pravcima u smjeru sjever-jug, u geoprometnom kontekstu manje je

povoljan domaćim turistima iz Republike Hrvatske, dok istovremeno blizina emitivnih

tržišta Slovenije i Italije iz kojih dolazi veliki broj turista, te dobra i kvalitetna cestovna

povezanost može uvelike utjecati na turističku ponudu i razvoj turizma.

8

Sl. 1. Geografski i geoprometni položaj i smještaj Grada Buje

Sudionici fokus grupa ističu geoprometni položaj Grada Buje vrlo povoljnim te kao

stratešku prednost u turističkom razvoju zbog blizine emitivnih tržišta (talijanskog,

austrijskog, slovenskog i dr.). Ovakav geoprometni položaj će se, prema mišljenju

sudionika fokus grupe, dodatno turistički valorizirati nakon ulaska Republike Hrvatske

u Schengensku zonu.

9

Grad Buje smješten je između rijeke Mirne na jugu i Dragonje na sjeveru koja ujedno

čini i prirodnu granicu s Republikom Slovenijom. Zahvaljujući tome Grad karakterizira

iznimno raznolik pejzaž. Dok je za sjeveroistočni dio Grada karakterističan brežuljkast

i brdovit teren, u zapadnom i južnom dijelu teren se spušta prema dolini rijeke Mirne.

Zapadni dio Grada karakteriziraju nizine do 200 m nadmorske visine dok je za istočni,

a posebno krajnji sjeveroistočni dio područja Grada karakterističan brdovit teren do

450 m nadmorske visine (Sl. 2.). Područje Grada dio je središnjeg flišnog područja

„Sive Istre“ u kojem je izražena morfološka dinamika zahvaljujući brojnim vodotocima

pa je teren modeliran bujičnim tokovima te devastiran procesom erozije. Upravo se

sjeverni dio geološki naziva „bujski krš“ ili sedlasta zaravan za koje je karakteristična

crvena zemlja povremeno miješana s ilovastim naslagama. U južnom dijelu pejzaž čine

stepenaste terase koje su zbog laporasto-pješčanog sastava tla i pogodne klime

zaslužne za uzgoj vinove loze i maslina. Općenito su za ovo područje karakteristična

crvenica i karbonatna tla (Strateški plan razvoja Grada Buje- Buie od 2016. do 2020.,

2016).

10

Sl. 2. Hipsometrijska karta Grada Buje Izvor: Digitalni model reljefa Republike Hrvatske, 2014.-2016.

Područje Grada Buje prema Köppenovoj klasifikaciji ima gotovo kontinentalnu,

umjereno toplu kišnu klimu, „Cf“ čije su osnovne značajke vruća ljeta i ravnomjerna

zastupljenost padalina tijekom cijele godine. Prosječna godišnja temperatura zraka

iznosi 13℃, a prosječna godišnja količina padalina 900 mm/m2. Prosječna

temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja je 22℃, a najhladnijeg mjeseca siječnja 4℃

(Klimatski atlas Hrvatske, DHMZ). Također je za Grad karakteristična visoka osunčanost

koja iznosi oko 2400 sati. Vjetrovi koji prevladavaju na ovom području su bura,

sjevernjak (tramontana) te istočnjak (levant) (Strateški plan razvoja Grada Buje - Buie

od 2016. do 2020., 2016).

Zahvaljujući bogatom prirodnom pejzažu područje Buje obiluje prirodnim resursima i

posebnostima. Od najznačajnijih se izdvajaju šume, poljoprivredne površine, pašnjaci,

mineralne sirovine, vodene površine te zaštićene prirodne vrijednosti.

11

Trenutno je disperzivno pošumljeno 45,56 % od ukupne površine Grada, a šumski se

dijelovi dijele na one gospodarske namjene, zaštitne šume i šume posebne namjene.

Samo se šume za gospodarsku namjenu mogu iskorištavati za proizvodnju drva i

drugih šumskih proizvoda dok se preostalim dvjema kategorijama predviđa zaštita

poljoprivrednog i drugog zemljišta, voda, erozivnih zona i slično, a šume posebne

namjene služe za rekreaciju i odmor. Vegetacija koja prevladava je mješovita šuma u

sjevernom, brežuljkastom dijelu Grada te sukcesija šume (zemljišta u zarastanju) u

središnjem i južnom dijelu teritorija Grada (HAOP, 2018). U mješovitoj šumi

prevladava submediteranska zimzelena vegetacija gdje se ističu lovor, hrast crnika,

bor, brnistra, ruj i slično. Šumsko je bogatstvo svakako potencijal ovog područja, a

šume su važna prirodna osnova za razvoj turizma.

Ukupno je pod poljoprivrednim površinama pokriveno 7950 ha od čega najveći dio

pripada prvim dvjema bonitetnim kategorijama (APPRRR, ARKOD, 2018). Južno i

jugoistočno od samog naselja Buje nalaze se najvrjednije poljoprivredne površine

gdje je tlo pogodno za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju dok ostale

poljoprivredne površine karakteriziraju uglavnom manje čestice. Ukupna površina

korištenog poljoprivrednog zemljišta u Gradu Buje iznosi 462,66 ha od čega najviše

otpada na oranice i vrtove te vinograde (Popis poljoprivrede 2003). Na manjim

poljoprivrednim česticama uzgajaju se masline, vinova loza, povrće, jednogodišnje

ratarske kulture, zeljaste kulture, a razvijeno je i stočarstvo. Prema tome,

diversificiranom poljoprivrednom proizvodnjom razvio se agrarni krajobraz koji

pogoduje razvoju agroturizma.

Na području Grada Buje dva su značajnija eksploatacijska polja mineralnih sirovina -

Kamenolom arhitektonskog kamena Kornarija te Kamenolom tehničko-građevinskog

kamena Plovanija. Prema tome, na ovom području postoji tradicija obrade i prerade

sirovine dobivene eksploatacijom kamenoloma čija je primarna funkcija gospodarska

no također može biti jedan od resursa za razvoj turizma.

Od vodnih bogatstava izdvaja se izlaz na Jadransko more gdje području Grada Buje

pripada dio sjeverne istarske obale u Savudrijskoj vali, ali značajne su i slatkovodne

površine s petnaestak evidentiranih većih vodotoka i još niz manjih.

12

Zahvaljujući očuvanom prirodnom pejzažu na području je grada evidentirano

nekoliko prirodnih vrijednosti županijskog značaja. U kategoriji posebni rezervati –

botanički rezervati to su površine prirodnih travnjaka na području Buje, Bibala,

Kremenja i Volpije, zatim botanički – zeleni hrast kod Markovca i geomorfološki –

ponor „V. Potleca“ spomenici prirode. Evidentirani su i značajni krajobraz koji

podrazumijeva flišni dio od Kaštela do Ćepića (Bujski Kras) te okoliš povijesnih cjelina

Buje, Kaštel i Momjan, a ističe se i park šuma Kanedo kod Markovca. Na širem području

Grada potencijalno je područje rasprostranjenosti ugroženih i zaštićenih vrsta

sisavaca, ptica, vodozemaca i gmazova, a uz to ovdje ima stanište nekoliko zaštićenih

vrsta leptira (PPUG Buje, 02/05, 10/11, 01/12, 05/15, 10/18).

Tragovi naseljenosti na području Istarske županije sežu još u prapovijesno doba o

čemu govore ostaci oruđa pronađeni u špilji Šandalja kod Pule, a gdje su pronađeni i

prvi ostaci čovjeka iz vremena 12.000 god. pr. Kr. U vrijeme neolitika nastaju i prva

stalna naselja, dok se u brončano doba razvijaju utvrde na brežuljcima, odnosno

„kašteliri“ kako ih naziva stanovništvo istarskog kraja. Željezno doba obilježava

dolazak ilirskih plemena koja se naseljavaju na prostoru zapadno od Učke. Među

ilirskim plemenima na područje istarskog poluotoka najznačajniji trag ostavljaju Histri,

kojima današnja Istra duguje svoj naziv. Nakon što su započela rimska prodiranja i

osvajanja prema istoku, u proljeće 177. g. pr. Kr. Rimljani osvajaju utvrdu za utvrdom

i oda tada u Istri započinje razdoblje rimske prevlasti (Grad Buje, 2018). Prema

dostupnim povijesnim izvorima i arheološkim nalazima može se zaključiti kako je prvo

utvrđeno naselje na području današnjih Buje bilo naselje Bullea iz 6.st. koje podižu

Bizantinci za vrijeme velike seobe naroda. S obzirom na korijen riječi, pretpostavlja se

da od tog naziva potječe i današnji naziv. Pod bizantskom vlašću naselje ostaje sve

do 788. g. od kada su cijelim područjem zavladali Franci. Prvi službeni spomen Buje u

dokumentima nalazi se u povelji akvilejskog patrijarha Otona II. kada se današnje

naselje Buje spominje kao castrum Bugle. Tadašnja utvrda održala se sve do 1412. g.

kada ju zauzimaju Mlečani te ruše gradske bedeme, ali ubrzo nakon toga ih počinju

13

obnavljati. Hrvati se na ove prostore počinju doseljavati nakon 1556. g. kada je kuga

desetkovala stanovništvo Buje, a naseljavaju se uglavnom Hrvati prebjegli s područja

pod osmanskom vlašću. Bitan strateški položaj Buje uvjetovao je gradnju novog

pojasa obrambenih zidina tijekom druge polovice 17. st., ali već tijekom 18. st.

obrambeni bedemi gube na važnosti te se počinju graditi nizovi novih baroknih kuća.

Unatoč novim trendovima i rušenju obrambenih zidina, stari dio grada je sačuvao

srednjovjekovnu urbanu strukturu uskih ulica sa središnjim trgom (Nadilo i Regan,

2012). Nakon pada Mletačke Republike 1797. g. Istra pada pod vlast Napoleona kada

je cjelokupni prostor Istre pripojen Napoleonovim ilirskim provincijama. Nakon

Napoleonova pada, Istra postaje dijelom Austro-Ugarske monarhije, a Buje postaju

središte sudskog administrativnog kotara. U to vrijeme područje Buje doživljava

gospodarski napredak te nakon izgradnje željezničke pruge Parenzana dolazi do

povećane proizvodnje vina i maslinovog ulja, osnovana je poljoprivredna zadruga, a

Buje dobivaju plinsku javnu rasvjetu. Nakon doba Austro-Ugarske monarhije,

Rapalskim ugovorom 1920. cjelokupna Istra postaje dijelom Kraljevine Italije, a Buje

ulaze u teritorijalni sastav Pulske provincije. U to vrijeme osim poljoprivrede, velik

zamah u razvoju doživljava trgovina i obrtništvo. Tijekom razdoblja vladavine

Kraljevine Italije talijanska vlast provodi sustavno zatiranje svih oblika hrvatskog i

slovenskog javnog života. Sve hrvatske škole i kulturne ustanove su zatvorene, a

stanovništvu je nametan talijanski jezik i talijanska kultura. Takva politička situacija

dovela je do iseljavanja velikog broja hrvatskog stanovništva u Kraljevinu SHS. Nakon

kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu 1943. g., gotovo čitav prostor Istre je

oslobođen te je protjerana fašistička vlast. Međutim, tek u svibnju 1945. g. u sklopu

operacija za oslobođenje cjelokupnog južnoslavenskog prostora, oslobađa se i

prostor Istre. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, oslobođeno područje Istre

podijeljeno je u dvije zone. Jednom zonom je upravljala jugoslavenska vojna uprava i

tu je pripadalo područje gotovo čitave Istre, dok je drugom zonom upravljala

angloamerička vojna uprava, koja je obuhvaćala područje Trsta i Pule. U to vrijeme

dolazi do iseljavanja velikog broja talijanskog stanovništva s prostora Bujštine. Nakon

potpisivanja memoranduma o suglasnosti 1954. g. u Londonu, gotovo cijela Istra

pripada pod jugoslavensku vlast, a konačni sporazum o formiranju teritorijalnih

granica potpisan je u gradu Osimu 1975. g. Tim sporazumom jasno su definirane

14

granice te je većina istarskog poluotoka podijeljena između dvije republike – Hrvatske

i Slovenije. Sukladno etničkom sastavu stanovništva, Hrvatskoj je pripao veći dio

teritorija istarskog poluotoka, a hrvatski teritorij je bio podijeljen na sedam općina

između koji je jednu od općina činila općina Buje. Tijekom jugoslavenske vladavine

znatno se investiralo u industriju, pa tako na području Buje počinju s radom brojne

tvornice lake industrije koje se bave preradom i obradom drveta i metala. Buje su u

tom razdoblju postale školsko središte Bujštine te djeluju i rade škole na hrvatskom i

talijanskom jeziku. Nakon proglašenja Republike Hrvatske i njezine neovisnosti, dolazi

do teritorijalnog preustroja u prosincu 1992. g. kada je područje Republike Hrvatske

podijeljeno na 20 županija i grad Zagreb. Sjeverne granice Istre postale su državnom

granicom, a područje Grada Buje ostaje u sastavu Istarske županije (Grad Buje, 2018).

Povijesni razvoj turizma na području Istre seže u prvu polovicu 19. st. kada je

organiziran i upriličen prvi izlet parobrodom iz Trsta u Pulu. S obzirom na poprilično

rani razvoj turizma na području Istre i Kvarnera, s vremenom se razvijaju i novi oblici

turizma u vidu kupališnog, aristokratskog, nautičkog i lovnog turizma. S obzirom na

razvoj i prosperitet turizma, može se izdvojiti nekoliko razdoblja razvoja turizma na

području Istre. Prvo razdoblje je ujedno bilo prosperitetno razdoblje sve do 1914. g. i

Prvog svjetskog rata. Nakon njega slijedi razdoblje pod talijanskom upravom kada

turizam stagnira, a traje sve do 1941. g. Nakon razdoblja stagnacije i Drugog svjetskog

rata, dolazi do perioda oživljavanja i druge prosperitetne faze u razvoju turizma koja

traje sve do 1990. g. i početka Domovinskog rata kada nastupa razdoblje nagle

depresije i stagnacije. Nakon završetka Domovinskog rata počinje zadnja faza i razvoj

turizma koja traje sve do danas i koju karakterizira iskorištavanje turističkih

potencijala i pojava novih selektivnih oblika turizma u čemu je Istra vodeća regija

Republike Hrvatske. Vodeće razdoblje u razvoju turizma Istarske županije dogodilo se

1980-ih godina kada je u funkciji najviše hotelskih objekata na području Istre, dok se

čak trećina ostvarenih noćenja odvila na širem području Grada Poreča. Osim Poreča,

u turizmu su prednjačili ostali zapadni urbani centri smješteni u obalnom pojasu

istarskog poluotoka. Sukladno ranom razvoju Buje kao vodećeg centra

sjeverozapadne Istre, turizam kao djelatnost na ovom prostoru ima bitno značenje u

15

razdoblju između dva svjetska rata, dok kasnija orijentacija prema kupališnom turizmu

u vrijeme SFR Jugoslavije znači stagnaciju turizma na području Buje (Blažević, 1987).

U današnje vrijeme trendovi u turizmu Istre su nešto povoljniji za općine unutrašnje

Istre nego u prošlosti, što se ogleda kroz brojne turističke manifestacije i sve razvijeniji

ruralni turizam u gradovima i općinama koji nemaju izlaz na more. S obzirom na sve

više selektivnih oblika ruralnog turizma te sve većoj uključenosti obiteljskih

gospodarstava, povećanoj valorizaciji prirodnih resursa, ali i bogatoj kulturnoj ponudi,

Buje se nameću kao jedan od vodećih centara u daljnjem napretku i razvoju ruralnog

turizma koji za razliku od priobalnih centara nema svoju osnovu razvoja u vidu još

uvijek dominantnog kupališnog i hotelijerskog turizma.

U sklopu socioekonomskih obilježja Grada Buje analizirane su demografska i

ekonomska komponenta te osnovni parametri koji su rezultat razvoja Grada Buje kroz

povijest.

2.1.4.1 Demografska obilježja

U Gradu Buje je prema Popisu stanovnika iz 2011. godine živjelo 5.182 stanovnika što

je 2,5 % stanovnika Istarske županije. Promatrajući broj stanovnika Buje u

županijskom kontekstu, to je Grad s drugim najmanjim brojem stanovnika u odnosu

na ostale istarske gradove, a manje zabilježenog stanovništva ima samo Grad

Novigrad-Cittanova. Međutim, uzevši u obzir i općine, samo je Općina Medulin u 2011.

godini zabilježila veći broj stanovnika od Grada Buje (Sl. 3.). Prisutan je velik

nesrazmjer između prvog najnaseljenijeg grada Pule i ostalih gradova u županiji, a isto

takav nesrazmjer vidljiv je i unutar Grada Buje. Naime, unutar administrativnog

obuhvata Grada, najveći broj stanovnika živi u samom gradskom naselju Buje (51,5

%) dok je ostatak stanovništva disperzno raspoređen u ostalih 18 naselja (Sl. 4.) (Popis

stanovništva 2011). Prosječno u Bujama živi 247 stanovnika po naselju, dok u cijeloj

16

Istarskoj županiji prosječno živi 317 stanovnika po naselju. U devet naselja općine

Buje živi manje od 100 stanovnika (52,4 %), a čak su dva naselja bez ijednog

zabilježenog stanovnika (9,5 %) – Kanegra i Sveta Marija na Krasu (Sl. 4.). Prema

prostornom razmještaju najveći broj stanovnika bilježi naselje Buje koje se nalazi u

geografskom središtu Grada, a uz njega veći broj stanovnika bilježe naselja u

sjevernom i sjeverozapadnom dijelu teritorija Grada uz granicu s Republikom

Slovenijom (Sl. 4.). S obzirom da je stanovništvo glavni pokretač razvoja turizma, za

očekivati je da će se grad Buje, kao najnaseljenije naselje, najsnažnije razviti u

turističkom smislu. Isto tako, kao središte Grada kroz povijest, u Bujama je

stanovništvo ostavilo najveći trag kroz povijesna i društvena zbivanja pa je stoga

ovdje i najveći potencijal za budući razvoj turizma.

Sl. 3. Broj stanovnika u 15 najvećih JLS-e Istarske županije 2011. godine Izvor: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku

17

Sl. 4. Razmještaj stanovnika po naseljima Grada Buje 2011. godine Izvor: Popis stanovništva 2011.

Kao osnovni pokazatelj odnosa broja stanovnika i površine korištena je gustoća

naseljenosti stanovništva. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 50,2 st./km2 što je

manje od nacionalnog prosjeka koji iznosi 78,5 st./km2 kao i prosjeka Istarske županije

(73,96 st./km2). Kada se analizira gustoća naseljenosti na razini naselja Grada Buje

uočljiva je velika polarizacija. Naime, u samom gradu Buje gustoća stanovnika iznosi

155 st./km2, a u najrjeđe naseljenim mjestima gustoća iznosi oko 3 st./km2 (Sl. 5.).

Prema prostornom rasporedu gustoće naseljenosti vidljivo je kako je najviše

stanovnika koncentrirano u gradu Buje te u njegovoj neposrednoj blizini, a izrazitiju

gustoću naseljenosti bilježe još naselja u sjeverozapadnom dijelu Grada uz granicu sa

Slovenijom. Također je vidljivo kako su naselja na zapadnoj strani Grada uz granicu s

Umagom gušće naseljena od onih uz granicu s Grožnjanom na istočnom dijelu Grada

Buje. Razlog tome je blizina obale i posljedica procesa litoralizacije kojim su se

turističke i druge gospodarske djelatnosti koncentrirale uz obalu. Pritom je vidljivo

18

kako turizam ima važnu ulogu i u razmještaju stanovništva. Naime, razvijenija

turistička naselja su i gušće naseljena, a more je kao glavni turistički resurs privlačni

faktor kod doseljavanja stanovnika.

Sl. 5. Gustoća naseljenosti stanovništva po naseljima Grada Buje 2011. godine Izvor: Popis stanovništva 2011.

Prirodno kretanje stanovništva jedan je od osnovnih pokazatelja kretanja i promjene

broja stanovnika u određenom razdoblju te ukazuje na kretanje raspoloživosti

ljudskih resursa. Uključuje prirodnu promjenu koja podrazumijeva odnos između

broja rođenih i umrlih u istraživanom razdoblju. Prirodna se promjena sastoji od dvije

komponente, pozitivne i negativne. Pozitivnom komponentom, stopom nataliteta

prikazuje se broj živorođene djece na tisuću stanovnika u određenom razdoblju dok

se negativna komponenta, stopa mortaliteta odnosi na broj umrlih na tisuću

stanovnika u promatranom razdoblju (Nejašmić i dr., 2008).

19

U Gradu Buje je prosječna stopa nataliteta u razdoblju 2010.-2016. godine iznosila

6,95 ‰ dok je u istom razdoblju stopa nataliteta za Istarsku županiju iznosila 8,62

‰. Prosječna stopa mortaliteta je u navedenom sedmogodišnjem razdoblju u Bujama

iznosila 9,78 ‰, a u istom je razdoblju ona u Istarskoj županiji iznosila 11 ‰. Prema

navedenom je stopa nataliteta u Gradu Buje niža od županijskog prosjeka , ali je

ujedno i stopa mortaliteta u Gradu niža od prosjeka cijele županije. Razlika između

dvije navedene stope iskazuje se stopom prirodne promjene koja ukazuje na trend

prirodnog kretanja stanovništva. Na razini Istarske županije ta je stopa iznosila -2,38

‰, dok je na razini Grada Buje ona iznosila -2,83 ‰. Osim prethodno objašnjene

prirodne komponente, opće kretanje stanovništva podrazumijeva i mehaničku

komponentu kretanja stanovnika – migracije. Pod pojmom migracija podrazumijeva

se iseljavanje (emigracija) i useljavanje (imigracija) stanovnika. Istarska je županija

jedina u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo (+316

stanovnika) što znači kako je više stanovnika doselilo u ovu županiju nego je iz nje

iselilo (Državni zavod za statistiku, 2018).

Pod ukupnim kretanjem stanovništva podrazumijeva se ukupna promjena broja

stanovnika u određenom razdoblju na promatranom području, a posljedica je

prirodnog kretanja i migracije stanovništva. Na području Grada Buje kretanje broja

stanovnika kroz povijest nije imalo kontinuiran trend (Sl. 6.). Od prvog suvremenog

popisa stanovništva 1857. godine pa do popisa 1921. godine broj stanovnika Buje se

konstantno povećavao nakon čega zbog ratnih i političkih posljedica dolazi do blažeg

pada stanovnika do 1948. godine. Nakon Drugog svjetskog rata nastupa nagli pad

stanovnika sve do 1971. godine kao posljedica deruralizacije i litoralizacije, odnosno

preseljenja ljudi prema obali i industrijalizacije u gradovima. Pritom dolazi do

snažnijeg razvoja turizma na obali dok je prostor u unutrašnjosti turistički nerazvijen,

a turistički je potencijal neiskorišten. U razdoblju 1971.-1991. godine broj stanovnika

Buja raste. Upravo je u tom razdoblju demografski razvoj cijele Istre bio

najpropulzivniji, a najviše zbog pozitivnog migracijskog salda (Zupanc, 2004). Od

1991. godine je, kao i u cijeloj Hrvatskoj, karakterističan pad stanovnika sve do

posljednjeg popisa stanovništva. Za Istarsku je županiju međutim specifičan porast

broja stanovnika u razdoblju 1991.-2011. godine te se ubraja među rijetke hrvatske

20

županije koje još uvijek bilježe porast stanovništva. U posljednjem međupopisnom

razdoblju Grad Buje bilježi pad stanovnika od 2,6% odnosno 4,4% u odnosu na Popis

stanovništva iz 1991. godine. Ukupno kretanje stanovništva je svakako važno uzeti u

obzir kod planiranja turizma. Naime, ukoliko se broj stanovnika određenog područja

izrazito smanjuje, umanjuje se i mogućnost značajnijeg razvoja turizma na tom

području s obzirom da nedostaje stanovništva kao resursa i radne snage. S druge

strane, razvijena turistička djelatnost može utjecati na smanjenje pada broja

stanovnika ili na povećanje stanovništva imigracijom s obzirom na poboljšanje uvjeta

na tržištu rada te potrebom za radnom snagom. Stoga je važno poticati razvoj turizma

u svim dijelovima Grada, s posebnim naglaskom na unutrašnjost, kako turizam ne bi

bio sezonskog karaktera već bi privlačio turiste tijekom cijele godine.

Sl. 6. Ukupno kretanje broja stanovnika Grada Buje u razdoblju 1857.-2011. godine Izvor podataka: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001. godine, Državni zavod za statistiku, Popis

stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku.

Stanovništvo se općenito može podijeliti prema dobi i spolu te je takva je podjela

uvjetovana sastavnicama prirodnog kretanja stanovništva, no na njega mogu svakako

utjecati i društveno-gospodarski faktori poput ratova, kriza, epidemija i slično

21

(Nejašmić, 2003). Osnovni pokazatelji sastava prema spolu su stopa maskuliniteta i

stopa feminiteta koje pokazuju odnos između muškog i ženskog stanovništva,

odnosno broj muškaraca na 100 žena i obratno. U Gradu Buje gotovo je podjednak

udio muškaraca i žena prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u ukupnom

stanovništvu žena ima 51 % (2652 stanovnika), a muškaraca 49 % (2530 stanovnika).

Koeficijent feminiteta za 2011. godinu stoga iznosi 104,8 (Popis stanovništva 2011).

Sastav prema dobi važna je značajka stanovništva nekog područja s obzirom kako je

upravo stanovništvo glavni pokretač razvoja tog prostora. Prema podacima iz Popisa

stanovništva 2011. godine u Gradu Buje najveći udio stanovnika pripada skupini 15-

64 godine (71,4 %), a zabrinjavajući je veći udio starog (65 godina i više) u odnosu na

mlado stanovništvo (0-14 godina). Naime, stare je populacije u ukupnom stanovništvu

16,2 %, dok je udio mlade populacije svega 12,4 % (Popis stanovništva 2011). Na

temelju predočenih pokazatelja vidljivo je kako je područje Grada Buje zahvaćeno

procesom demografskog starenja stanovništva što predstavlja problem za budući

razvoj Grada u gospodarskom smislu, a prema tome i u sferi turizma. To potvrđuje i

indeks starenja1 koji iznosi 140,3. Slična je slika dobnog sastava stanovništva i u

čitavoj Istarskoj županiji, štoviše, udio starog stanovništva još je i veći (18 %). Za

čitavu županiju indeks starenja je niži od onog u Bujama te iznosi 136,8.

Promatrajući etničku strukturu stanovnika u Gradu Buje prevladavaju Hrvati (48,7 %),

a zatim sa značajnim udjelom slijede Talijani (24,3 %). Ovakav udio ne čudi s obzirom

na činjenicu kako su Talijani u čitavoj Istri najbrojnija nacionalna manjina (6 %). U

Gradu Buje Srba ima 3,5% u udjelu ukupnog stanovništva, a značajan je i udio

Slovenaca od 3,3% zbog graničnog položaja Grada. Od ostalih nacionalnih manjina

ističu se još Bošnjaci (2,6 %) i Albanci (1,3 %), a udio ostalih manjina manji je od 1 %

(Popis stanovništva 2011). Od ukupnog broja stanovnika Buja starijih od 15 godina,

54,7 % stanovnika kao najviši stupanj obrazovanja ima završenu srednju školu. Onih

s najvišom završenom osnovnom školom ima 21,4 %, a visokoobrazovanih je 14 %.

Stanovništvo Grada Buje prosječno ima niži stupanj obrazovanja od županijskog i

1 Indeks starenja podrazumijeva postotni udio osoba starih 60 godina i više u odnosu na osobe mlađe od 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja (Popis stanovništva 2011).

22

državnog prosjeka. Osobito je za turizam važan udio visokoobrazovanog stanovništva

koje se lakše prilagođava ekonomskim promjenama i tehnološkim inovacijama te je

glavni pokretač i temelj razvoja turizma.

Sudionici fokus grupa smatraju da obilježja multikulturalnosti, multietničnosti i

multijezičnosti predstavljaju povoljni preduvjet za turistički razvoj Grada Buje.

2.1.4.2 Ekonomska obilježja

Osnovna ekonomska obilježja Grada Buje i Istarske županije razmatraju se kroz

analizu relevantnih ekonomskih pokazatelja u koje svrstavamo analizu bruto domaćeg

proizvoda (BDP) kroz apsolutne i relativne pokazatelje (BDP per capita/p.c.), analizu

strukture bruto domaćeg proizvoda Istarske županije, analizu indeksa razvijenosti (po

jedinicama lokalne i regionalne samouprave), analizu strukture zaposlenosti prema

gospodarskim djelatnostima, te je analiziran broj zaposlenog i nezaposlenog

stanovništva Grada Buje i Istarske županije s pregledom spolne strukture. Kratkim

osvrtom dan je pregled dosadašnjeg gospodarskog razvoja grada i šireg područja

Istarske županije.

Povoljan položaj Buja u odnosu na blizinu Slovenije i Italije, te blizinu obale

Jadranskog mora, pogodovao je kroz povijest ranom razvoju trgovine, a kasnije za

vrijeme SFR Jugoslavije posljedično i razvoju drugih gospodarskih grana od čega je

najznačajnija bila prerađivačka industrija (u prvom redu metaloprerađivačka

industrija). S obzirom na razvoj kupališnog turizma i orijentiranost prema obalnim

turističkim centrima, sve do danas trgovina i uslužne djelatnosti primarna su okosnica

gospodarstva Buja, dok ju i dalje nadopunjuju prerađivačka industrija i obrtništvo.

Razvojem ruralnog turizma te pozicioniranjem područja Istarske županije kao vodeće

turističke regije Republike Hrvatske, javljaju se mogućnosti za daljnji napredak u

sektoru uslužnih djelatnosti, a samim time i ostalih djelatnosti koje nadopunjuju

potrebe turizma (Strateški plan razvoja Grada Buje - Buie od 2016. do 2020., 2016).

Prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17)

definiran je indeks razvijenosti kao temeljni pokazatelj razvijenosti jedinica lokalne i

23

regionalne (područne) samouprave, a interpretira se kao stupanj razvijenosti u odnosu

na nacionalni prosjek (baza indeksa – 100,0). Uzima u obzir prosječni dohodak po

stanovniku, prosječne izvorne prihode po stanovniku, prosječnu stopu

nezaposlenosti, opće kretanje stanovništva (2016./2006.), indeks starenja i stupanj

obrazovanja. Prema posljednjim dostupnim podacima indeks razvijenosti za razdoblje

2014.-2016. na regionalnoj razini za područje Istarske županije iznosio je 108.97 što

Istarsku županiju svrstava u IV. skupinu jedinica regionalne samouprave, te ju svrstava

na vrh po vrijednosti indeksa razvijenosti, odmah nakon Grada Zagreba koji bilježi

najveću vrijednost (117,76). Ukoliko promotrimo indeks razvijenosti za razdoblje

2014.-2016. za jedinice lokalne samouprave na području Istarske županije (Sl. 7.),

vidljivo je da su općine uz zapadnu obalu Istre u kategoriji najrazvijenijih i pripadaju

VIII. skupini općina, dok Grad Buje sa svojim indeksom razvijenosti 105.55 pripada u

VII. skupinu i nalazi se u skupini razvijenijih JLS-e što daje povoljne predispozicije za

daljnji razvoj i unaprjeđenje turizma. Najrazvijenija je općina Medulin koja bilježi

vrijednost indeksa 116,88, dok je najnerazvijenija općina Lanišće s vrijednošću

indeksa 95,89.

24

Sl. 7. Vrijednost indeksa razvijenosti po jedinicama lokalne samouprave Istarske županije

2016. godine Izvor podataka: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2018

Bruto domaći proizvod (BDP) iskazuje vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga za

određenu prostornu jedinicu u određenom vremenskom periodu, te je kao takav

jedan od najvažnijih pokazatelja gospodarske razvijenosti određenog prostora.

Posljednji dostupni podaci govore kako je Istarska županija 2015. g. zabilježila

25

vrijednost BDP-a u iznosu od 20,942 mlrd. HRK ili 2,75 mlrd. EUR što čini 6,17 %

ukupnog BDP-a Republike Hrvatske. Ukoliko promotrimo bruto domaći proizvod po

stanovniku (BDP per capita) vidljivo je kako on 2015. godine iznosio 100.635 HRK ili

13.225 EUR te pozicionirao Istarsku županiju na vrh uz Grad Zagreb. S obzirom na

prosjek Republike Hrvatske, BDP p.c. Istarske županije je za 57 % veći od prosjeka

Republike Hrvatske što su dovoljno egzaktne činjenice koje govore o razvijenosti

ovog prostora. Promatrajući kretanje BDP p.c. (Sl. 8.) vidljivo je kako trend kretanja

BDP-a p.c. Istarske županije prati trend kretanja na nacionalnoj razini, te je vidljiv

vrhunac 2008. g. Nakon toga slijedi pad gdje je on posebno izražen za područje

Istarske županije 2012. g., ali od tada je opet prisutan trend rasta te se približava

svojim najvećim vrijednostima iz 2008. g.

Sl. 8. Kretanje BDP-a (stupci) i BDP-a p.c. Istarske županije i Republike Hrvatske (linije) za

razdoblje 2000.-2015. godine Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, 2016

Prema dostupnim podacima Hrvatske gospodarske komore udio BDP-a 2014. g. po

djelatnostima Istarske županije prikazan je na sl. 3. Vidljivo je kako dominiraju

djelatnosti uslužnog sektora i prerađivačke industrije s udjelima od 19 % i 16 %, dok

26

nešto manje vrijednosti bilježe poslovanje nekretninama (11 %) te trgovina na malo

i veliko, prijevoz i skladištenje sa (8 %). Veliki je udio svrstan u kategoriju ostalih

djelatnosti (34 %), gdje glavni udio čine djelatnosti javne uprave i obrane,

obrazovanja i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Sl. 9. Udio BDP-a po djelatnostima Istarske županije 2014. godine Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2018

Prema dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za područje

Istarske županije u mjesecu kolovozu 2018. g. registrirano je 2356 nezaposlenih

osoba, od čega je 1289 nezaposlenih žena, koje čine 54 % ukupno nezaposlenog

stanovništva Istarske županije. Kada promotrimo evidenciju nezaposlenosti prema

područnim uredima, područni ured Umag (kojemu pripada Grad Buje) bilježi 225

nezaposlenih osoba, od čega je 139 nezaposlenih žena što je 61 % ukupno

nezaposlenog stanovništva ovog područnog ureda. Vidljivo je dakle da je udio

nezaposlenih žena na području Bujštine nešto veći od prosjeka za cijelu Istarsku

županiju. Potrebno je naglasiti kako Istarska županija u odnosu na ostale županije

27

bilježi izrazito povoljne vrijednosti u kategoriji broja nezaposlenog stanovništva što

ukazuje na povoljno tržište rada.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. g. broj zaposlenih osoba na području Grada Buje

iznosio je 2193, što čini 2,6 % od ukupno zaposlenih osoba na području Istarske

županije. Važno je naglasiti da su 43 % zaposlenih činile žene. Kada promotrimo

strukturu zaposlenosti prema gospodarskim djelatnostima za područje grada Buje (Sl.

10.), vidljivo je kako dominira uslužna djelatnost zajedno sa prerađivačkom

industrijom i trgovinom na malo i veliko. U navedenim djelatnostima zaposlena je

gotovo polovina ukupno zaposlenih (48 %). Kako je već navedeno ranije, upravo ove

djelatnosti su bile dominante od samih početaka gospodarskog razvoja Buja, a vidljivo

je kako su se ti trendovi u velikoj mjeri nastavili i danas.

Sl. 10. Struktura zaposlenosti prema djelatnostima za Grad Buje prema popisu stanovništva

2011. godine Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, 2011.

Prema analiziranim i prikazanim podacima vidljivo je kako je prostor grada Buje i

njegovog okruženja (Istarska županija) s ekonomskog aspekta područje povoljnih

28

trendova i karakteristika. S obzirom na izrazito pozitivne trendove u strukturi i broju

zaposlenih, te na visoke vrijednosti BDP-a i indeksa razvijenosti, postoje velike

predispozicije za daljnji razvoj. Kao glavna baza za daljnji razvoj nameće se turizam i

njegova kontinuirana diverzifikacija. Uz stalno prisustvo razvijene prerađivačke

industrije i trgovinske djelatnosti, prostor Grada Buje ima izrazito povoljne

predispozicije za budući prosperitet te dugoročno pozitivne ekonomske i razvojne

trendove.

Sudionici fokus grupa su kao prepreku daljnjem ekonomskom rastu i turističkom

razvoju Grada prepoznali nedostatak radne snage. Zbog nedostatka kvalificirane

radne snage i prekvalifikacijskih programa, sudionici fokus grupa smatraju da radna

snaga Grada sve više poprima sezonski karakter. Razloge nedostatka radne snage

pronalaze, između ostalog, u nezadovoljavajućoj razini koordinacije i povezanosti

obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, a kao najočitije posljedice za turistički

sektor ističu se nedostatak turističkih vodiča i ostalih djelatnika u turizmu te stručnog

kadra u ugostiteljstvu. Stoga je naglašena potreba za unaprjeđenjem povezanosti

gospodarskog i obrazovnog sektora te se kao primjer navodi provedbe školske prakse

učenika ugostiteljskih i hotelijerskih programa u lokalnim ugostiteljskim objektima.

Na taj bi način učenici dobili kvalitetnu praksu, a ugostitelj, nakon što ti učenici završe

srednjoškolsko obrazovanje, kvalitetniju radnu snagu. Osim toga, istaknuta je važnost

razvoja ostalih, dosad nedovoljno razvijenih, agrarnih grana poput stočarstva i

ekološke poljoprivrede.

Jedinice lokalne samouprave na temelju razvojnih dokumenata regionalne i

nacionalne razine pripremaju strategije razvoja za svoje područje. Te se strategije kao

i definirane vizije, ciljevi i prioriteti moraju poklapati s istima koji su definirani u

planovima i strategijama višeg reda sukladno načelima i postavkama Zakona o

regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17). U nastavku su tablično

29

prikazani relevantni razvojni dokumenti za razvoj turizma na području Grada Buje, a

koji su prethodno usuglašeni s dokumentima regionalne i nacionalne razine (Tab. 1.).

Tab. 1. Prikaz relevantnih razvojnih dokumenata za razvoj turizma na nacionalnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini

Razina Razvojni dokumenti

Nacionalna razina

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine

Regionalna razina

Master plan turizma Istarske županije 2015.-2025.

Županijska razvojna strategija Istarske županije do 2020. godine

Lokalna razvojna strategija 2014.-2020.

Lokalna razina Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020.

Prilikom izrade strategije razvoja turizma Grada Buje-Buie pridaje se pozornost

povezivanja strategije razvoja turizma s postojećom prostornoplanskom i

strateškoplanskom dokumentacijom kroz analizu odredbi relevantnih za razvoj

turizma. Zbog osiguravanja usklađenosti ovog dokumenta s dokumentima višeg reda,

u ovom poglavlju prikazan je pregled navedene dokumentacije na regionalnoj i

lokalnoj razini.

Krovni strateški dokument u sferi turizma na nacionalnoj razini je Strategija razvoja

turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13) koja sumira razvojna

ograničenja i mogućnosti te na temelju relevantnih globalnih trendova određuje

viziju, ciljeve i zadatke budućeg razvoja turizma u Hrvatskoj. Prema tome je povećanje

atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma postavljeno kao glavni cilj do 2020.

godine, a što će rezultirati pozicioniranjem Hrvatske u vodeće turističke destinacije u

svijetu prema kriteriju konkurentnosti. Isto je potrebno postići poboljšanjem strukture

i kvalitete smještaja, novim zapošljavanjima, povećanjem investicija te povećanjem

30

turističke potrošnje. Prema tome je definirano 26 prioritetnih mjera koje su usmjerene

na učinkovitost upravljanja destinacijskim turističkim proizvodom, povećanje

kvalitete usluge, profitabilnost poslovanja pojedinačnih gospodarskih subjekata ,

poticanje turističkog poduzetništva te uvođenje promjena u organizaciji postojećeg

sustava upravljanja turističkom aktivnošću. Strategijom je prepoznat značajniji razvoj

ruralnog turizma u Istri u odnosu na ostale hrvatske županije, a pritom problem

predstavlja nepoticajno okruženje i nerazvijena domaća potražnja za ovim vidom

turizma. Za Istru je Strategijom primarno predviđen daljnji razvoj kupališnog turizma

te stvaranje novih turističkih proizvoda poput turizma baštine u sferi kulturnog

turizma, gastro i enoturizma, poslovnog turizma, golf i cikloturizma te ruralnog

turizma. Također je iskazana potreba za izgradnjom oko 4000 hotelskih soba te njima

pripadajućih sadržaja. U Strategiji su identificirani greenfield projekti na državnom i

privatnom zemljištu, a u susjedstvu Buje previđena je gradnja golf terena u naseljima

Brtonigla i Grožnjan. Za gradove Istre navedeni su potencijalni brownfield projekti

prenamjene vojnih i industrijskih objekata u hotele i resorte.

Za usmjerenje razvoja u prostoru temeljni je nacionalni dokument Strategija

prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17). Strategijom je istaknut problem

povećane koncentracije stanovništva u priobalju kao posljedice nesustavnog razvoja

turizma. S turističkog aspekta najveće je opterećenje prostora u vrijeme glavne

turističke sezone, tijekom ljetnih mjeseci, a problemi izrazite sezonalnosti turizma su

opterećenje infrastrukture i pojačavanje ranjivosti prostora na antropogene utjecaje.

Stoga se Strategijom teži integralnom pristupu razvoja obalnog područja uz aktivno

uključivanje zaobalja i šireg zaleđa. Pritom se navodi kako poželjan razvoj hrvatskog

turizma podrazumijeva upravljanje resursima koje udovoljava osnovnim ekonomskim,

socijalnim i estetskim kriterijima dugoročno održivog poslovanja. Sukladno tome,

potrebno je naglasiti važnost integriranja prostorno-ekološke, gospodarske, kulturne

i prometne politike s globalnom turističkom politikom Hrvatske. U ruralnim je

prostorima osim osnovnog načela održivosti prostora i resursa naglašena potreba i

prepoznat potencijal za razvoj turizma osnovanog na prirodnim osobitostima i

tradicijskim vrijednostima. Stoga je u cilju očuvanja i razvoja ruralnih područja u užem

obalnom pojasu i u zaleđu potrebna tipizacija prostora za intenzivnu poljoprivredu,

31

turizam i vrijedne krajobrazne predjele. Sukladno tome, potrebno je povezati

unutrašnjost i obalu u turističkom smislu te stvoriti komplementarne cjeline s

raznolikom turističkom ponudom. Također, razvoj ruralnih područja u užem obalnom

pojasu kao i u unutrašnjosti trebao bi se temeljiti na selektivnim oblima turizma

valorizacijom prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske (NN 75/17) utvrđeni su

regionalni razvojni problemi i potrebe te dani ciljevi, prioriteti i mjere koji su

komplementarni s ciljevima i prioritetima važećih nacionalnih razvojnih dokumenata.

Strategijom su određena tri strateška cilja politike regionalnog razvoja koji se odnose

na povećanje kvalitete života, povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i

zaposlenosti te na sustavno upravljanje regionalnim razvojem. U prva se dva strateška

cilja turistička djelatnost navodi kao mjera i to kroz prioritete „Osiguranje i

unaprjeđenje osnovne lokalne i regionalne infrastrukture“ te „Stvaranje poticajnog

poslovnog okruženja na regionalnoj i lokalnoj razini“.

Sukladno razvojnim smjernicama utvrđenim Županijskom razvojnom strategijom

Istarske županije do 2020. godine (2016) kao temeljnim razvojnim dokumentom

regionalne razine, određeni su specifični ciljevi razvoja turizma Istre u Master planu

turizma Istarske županije 2015.-2025. godine (2015). Prema Županijskoj razvojnoj

strategiji turizam je uvršten kao jedna od ključnih djelatnosti istarskog gospodarstva

uz najznačajniju prerađivačku industriju. U analitičkom je dijelu Strategije utvrđena

važnost sektora turizma zbog njegovih ukupnih resursa te dostignutog stupnja

razvijenosti i potencijala. Ukupan broj turističkih dolazaka i noćenja konstantno raste

prema čemu Istra zauzima vodeće mjesto u Hrvatskoj. Usprkos tome, i dalje je izražen

karakter sezonalnosti. Primarni motiv dolaska turista su sunce i more, a blago se

povećava važnost privlačnosti gastronomije i prirode.

Strategija kao mjere razvoja vezano uz turizam postavlja „Restrukturiranje i

repozicioniranje turističkog gospodarstva“ te „Održivi razvoj poljoprivrede,

šumarstva, ribarstva, akvakulture i ribolovnog turizma kao i ostalih gospodarskih grana

32

u ruralnom prostoru“. Realizacija ovih mjera podrazumijeva povećanje ponude

selektivnih oblika turizma, poticanje održivog upravljanja u ugostiteljskim i turističkim

objektima, izgradnju programa povezivanja razvoja turizma i poljoprivrede te

edukaciju lokalnog stanovništva za povećanje kvalitete turističkih proizvoda i usluga.

Iako je implementacijom Master plana razvoja turizma Istarske županije unaprijeđen

turistički proizvod i potaknut razvoj selektivnih oblika, nije ostvareno predviđeno

povećanje odnosno smanjenje određenih smještajnih kapaciteta. Stoga se Master

planom turizma Istarske županije 2015.-2025. predviđa povećanje novih investicija u

turizam, povećanje hotelskih smještajnih kapaciteta i izgradnja turističkih naselja,

povećanje prosječne potrošnje po noćenju, a samim time i povećanje ukupnog

godišnjeg prihoda od turizma. Ovim se Planom područje Grada Buje predlaže kao

lokacija za izgradnju golf infrastrukture, predlaže se revitalizacija starog kaštela i

otvaranje za posjete turista, prenamjena i uređenje prostora Stare uljare u muzej

Maslinarstva i ugostiteljski objekt te uređenje i podizanje standarda pješačkih i

biciklističkih staza na području Grada Buje i cijele Istre.

Područje Grada Buje pripada lokalnoj akcijskoj grupi (LAG) „Sjeverna Istra“ zajedno s

još 10 jedinica lokalne samouprave. Navedeni je LAG autor Lokalne razvojne strategije

za razdoblje 2014.-2020. godine (2016) kojom se utvrđuju vizije, ciljevi, prioriteti i

mjere za područje obuhvata lokalne akcijske grupe. Turizam se u Strategiji navodi kao

dominantna djelatnost koja ima osobitu važnost u razvoju LAG-a Sjeverne Istre. Ovo

područje ima iznimne potencijale za razvoj male privrede i turizma te nudi potencijal

za razvoj seoskog i izletničkog turizma u komplementarnosti s ekološkom

poljoprivredom, a turizam na seoskim gospodarstvima postaje važan faktor razvoja.

Turizam je najrazvijeniji uz zapadnu obalu i u priobalju, a u posljednje se vrijeme

bilježi porast razvoja izletničkog, seoskog i rekreativnog turizma u unutrašnjosti. Sve

važnije mjesto zauzima i turizam koji se bazira na tradiciji pa tako gastro-enološki i

lovni turizam te vinske ceste i ceste maslinovog ulja poprimaju sve istaknutiji značaj.

Prioriteti i mjere u Lokalnoj razvojnoj strategiji ne moraju nužno biti vezane uz razvoj

turizma, ali se njihovom provedbom neizravno podupire turistička djelatnost. Tako se

razvoj turizma neizravno može ostvariti mjerom poticanja razvoja nepoljoprivrednih

djelatnosti, te razvoja lokalne infrastrukture i poticanja životnog standarda.

33

Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020. (2016) jedini je razvojni

dokument na lokalnoj razini za Grad Buje. Ključno načelo izrade strategije je

postizanje integracije gospodarskih, društvenih i okolišnih zahtjeva. Strategijom se

izdvajaju tri strateška cilja s opisom prioriteta i mjera, a prvi se strateški cilj, koji

podrazumijeva „Unaprjeđenje gospodarskih aktivnosti“, odnosi i na turističku

djelatnost u Bujama. U sklopu spomenutog cilja postavljeno je nekoliko prioriteta, a

jedan od njih predviđa „Poticanje razvoja održivog turizma“. Isti bi se trebao ostvariti

mjerama koje podrazumijevaju „Razvoj atraktivne javne turističke infrastrukture“,

„Razvoj turističkih proizvoda i proširenje turističke ponude“ te „Osiguranje

integralnog upravljanja turističkom ponudom područja Buja“. Svrha prve mjere je

jačanje turističke aktivnosti s naglaskom na prenamjenu postojećih neturističkih

objekata u turističke svrhe. Predviđena je i revalorizacija kulturne baštine kao i

uređenje sadržaja izvan naselja. Projekti kojima se nastoji pridonijeti stvaranju

konkurentnije turističke ponude na tržištu su rekonstrukcija zgrade uz Kulu sv. Martina

i prenamjena u turističke svrhe, rekonstrukcija i prenamjena stare uljare u Bujama,

rekonstrukcija zgrade vinskog podruma, sanacija Kaštela Rota, uspostava difuznog

hotela u Bujama i Momjanu, održavanje tematskih staza i opremanje informativnom

signalizacijom trase Parenzane, edukacija i promocija novih turističkih proizvoda

razvijenih na temelju obnovljene nepokretne kulturne baštine te razvoj novih

turističkih proizvoda na temelju obnovljene graditeljske baštine. Druga mjera razvoja

turističkih proizvoda ima za cilj povećati konkurentnost turističke ponude na tržištu.

Stoga je Strateškim planom predviđena izgradnja centra Parenzana Bikers – Friendly

Center, izrada itinerara Kaštela Sjeverne Istre te otvaranje info-centra o kaštelima Istre

u Momjanu. U planu su ulaganja kako bi se podigla kategorija smještajnih objekata

osiguranjem dodatnih sadržaja i podizanjem kvalitete postojećih. Također su

predviđene edukacije za pružatelje usluga u ugostiteljstvu i smještaju u agroturizmu

i na seoskim domaćinstvima kao i provedba specijalističke edukacije za nastavnike

koji sudjeluju u obrazovanju za zanimanja u sferi turizma. Time bi se obrazovanje

prilagodilo suvremenim potrebama turističkog tržišta. Kako bi se osiguralo integralno

34

upravljanje turističkom ponudom područja Buja potrebno je spojiti komplementarne

ponude i aktivnosti aktera u području turizma, uspostaviti tijela za upravljanje

ponudom destinacije, ojačati kapacitet turističkih agencija te definirati identitet Buja

i okolice za nastup na turističkom tržištu.

U prilog razvoju turizma određen je i treći strateški cilj kojim se podrazumijeva

unaprjeđenje kvalitete života, a usmjeren je na unaprjeđenje ukupne društvene

infrastrukture. Pritom bi prioritet unaprjeđenja javnih prostora putem integralnog

upravljanja prostornim razvojem i rekonstrukcije javnih površina svakako pridonio

razvoju turističke djelatnosti na području Grada. Cilj navedenih mjera je očuvanje

identiteta i prepoznatljivosti Buja s naglaskom na kulturu i arhitekturu kao i

unaprjeđenje prometne infrastrukture u povijesnoj jezgri. Istim bi Buje postale

atraktivnije ne samo za lokalno stanovništvo već i za potencijalne turiste. Na temelju

navedenog jasno je kako je Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020.

usklađen sa strategijama višeg reda, odnosno regionalnim i nacionalnim razvojnim

dokumentima te će se njegove smjernice u kontekstu turizma revalorizirati kroz izradu

ove Strategije i prilagoditi aktualnim trendovima turističke potražnje, cjelokupnim

prostornim resursima te istaknutim potencijalima Grada Buje.

U svrhu izrade strategije razvoja turizma grada Buje-Buie analizirana je relevantna

prostornoplanska dokumentacija koja obuhvaća Prostorni plan Istarske županije,

Prostorni plan uređenja Grada Buje, Urbanistički plan uređenja dijela naselja Buje

„Rudine – V. Nazor“, Urbanistički plan uređenja golf igrališta Markocija te Detaljni plan

uređenja turističkog golf-naselja Glavica.

Analizom Prostornog plana Istarske županije utvrđene su glavne smjernice ukupnog

prostornog razvoja županije, a time i smjernice i uvjeti smještaja turističkih djelatnosti.

Temeljem prostornog plana ugostiteljsko-turistička djelatnost može se planirati u

građevinskim područjima naselja te u izdvojenim građevinskim područjima izvan

naselja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene u koja pripadaju golf

igrališta i sportski centri. Sukladno planu, naglasak se stavlja na potrebu poštivanja

35

kriterija planiranja ugostiteljsko-turističkih djelatnosti koje su u skladu s kvalitativnim

značajkama prostora. Poseban naglasak stavljen je na prilagodbu turističke ponude

Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske i Master planu razvoja turizma Istarske

županije, gdje je potrebno voditi računa o demografskim ograničenjima prostora.

Daljnji razvoj turizma potiče se kroz izgradnju kvalitetnih dopuna postojećim

razvojnim modelima turizma, a najbolje se ogleda kroz aktivaciju i razvoj ponude

raznim kulturnim, izletničkim i rekreacijskim sadržajima koji će pridonijeti budućem

razvoju već prisutnih selektivnih oblika turizma. Temelj razvoja turizma definiran

Prostornim planom Istarske županije leži u usmjeravanju razvoja turizma prema

unutrašnjim predjelima Istarske županije, te odmicanjem od izgradnje daljnjih

ugostiteljsko-turističkih kapaciteta na prostoru obalnog pojasa županije. Time se

planira potaknuti razvoj ruralnog prostora unutrašnje Istre te dislocirati i

decentralizirati turističke aktivnosti prisutne u obalnom području. Planom se teži

gradnju novih građevina ostvarivati na predjelima manje prirodne i krajobrazne

vrijednosti te ju uklopiti u oblike gradnje lokalnog ambijenta, čime se poštuje kulturna

vrijednost i tradicija istarskog kraja te pridonosi očuvanju identiteta prostora. Prilikom

investiranja u nove ili već postojeće turističke jedinice, potrebno je dati prednost

izgradnji viših i visokih kategorija te voditi brigu o poboljšanju infrastrukture. Kao

bitnija stavka naglašava se briga o dugoročnoj zaštiti prostora kroz zaštitu i očuvanje

prirodnih dobara, kulturne baštine i ekološke održivosti. Prostornim planom ostavlja

se mogućnost razvoja zdravstvenog turizma kroz izgradnju turističkih kapaciteta

namijenjenih korištenju u svrhu revitalizacije psiho-fizičkih sposobnosti korisnika.

Razvoj ovog oblika turizma definira se konkretnije u prostornim planovima na lokalnoj

razini s obzirom da se radi o obliku turizma za koji su potrebni razni prirodni ljekoviti

činitelji i specifično okruženje. Također, Prostornim planom Istarske županije

definirana je mogućnost planskog razvoja turizma na području ruralnih naselja koja

su prema prostornom planu kategorizirana na:

1. Ruralna naselja bez izgleda opstanka ili s malim izgledima opstanka u smislu

tradicionalne funkcije naselja

2. Ruralna naselja sa značajnim agrarnim i graditeljskim resursima bez izraženih

središnjih funkcija naselja

36

Ovim smjernicama nastoji se ostaviti daljnja mogućnost razrade ruralnog turizma kroz

prostorne planove gradova/općina. Temelj razvijanja ugostiteljsko-turističke

djelatnosti leži u mogućnosti revitalizacije manjih naselja koja gube svoje središnje

funkcije ili su bez značajnijih funkcija i s negativnim demografskim trendovima.

Mogućnost revitalizacije ovakvih tipova naselja leži u razvoju ugostiteljsko-turističke

djelatnosti kroz organizaciju i smještaj difuznog (dislociranog) hotela u napuštene

objekte čime se potiče njihova obnova i stavljanje u funkciju.

Također, Prostornim planom Istarske županije reguliran je maksimalni dozvoljeni

turistički smještajni kapacitet za jedinice lokalne samouprave. Za područje Grada Buje

on iznosi 5.000 postelja.

Prostornim planom Grada Buje koncentracija ugostiteljsko-turističke djelatnosti

predviđa se na prostoru obalnog pojasa naselja Kanegra, koje se nalazi na krajnjem

sjeverozapadu uz granicu sa Slovenijom. Na tom području predviđa se proširenje

smještajnih kapaciteta za 3.300 postelja koje se u najvećem dijelu ogleda kroz

hotelski smještaj, uz mogućnost izgradnje turističkih naselja i kampova. Također,

prostornim planom je predviđena i izgradnja turističkih punktova na području naselja

Krasica i gradskog naselja Buje. Smještajni kapaciteti se predviđaju kroz izgradnju

hotelskog smještaja, ali uz određeni udio smještajnih kapaciteta u obliku vila.

Naglasak na daljnjem razvoju turizma stavljen je i kroz sportsko-rekreacijsku

perspektivu pa se prostornim planom definira izgradnja golf igrališta koje će se

dijelom nalaziti na području Grada Buje (naselje Gamboci). Golf turizam u današnje

vrijeme nudi velike razvojne mogućnosti u područjima čiji je krajolik podložan velikim

promjenama i transformaciji cjelokupnog područja. S obzirom da je najpovoljnije

vrijeme igranja golfa u proljeće i jesen u toj činjenici leži potencijal za većim brojem

dolazaka u razdobljima predsezone i posezone. Jedna od važnijih stavki prostornog

plana grada Buje za turizam je svakako i revitalizacija trase željezničke turističke

uskotračne pruge „Parenzana“ gdje bi se uz dogovor sa susjednim zemljama (Slovenija

i Italija) obnovila cjelokupna trasa nekadašnje željezničke pruge. S obzirom da je trasa

prolazila ruralnim područjem istarskog kraja te kako je jedno od glavnih čvorišta bilo

na području Buja, pruža se veliki potencijal iskorištavanju trase pruge u turističke

svrhe (prvenstveno cikloturizam i organizaciju turističkih tura rutom Parenzane).

37

Analizom Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Buje „Rudine-V. Nazor“ (2010) na

području naselja Buje (dijela „Rudine-V. Nazor“) određena je građevna čestica

ugostiteljsko-turističke namjene tipa T1 (hotel). Prema dostupnim podacima, na

planom definiranom području potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojeće zgrade

hotela te urediti okolni prostor građevne čestice.

Prema Urbanističkom planu uređenja golf igrališta Markocija i Detaljnom planu uređenja

turističkog-golf naselja Glavica definirane su odrednice za provedbu plana izgradnje

golf igrališta Markocija koje se nalazi dijelom na području Grada Buje i dijelom na

području grada Umaga. Potreba za izgradnjom golf igrališta javlja se prvenstveno kao

nadopuna turističke ponude Grada Buje i Grada Umaga, ali s obzirom na nedostatak

ovakve ponude u Republici Hrvatskoj otvara se široki spektar mogućnosti etabliranja

ove vrste turizma van lokalnih i regionalnih okvira. Urbanističkim planom definirana

je izgradnja golf igrališta s popratnim smještajnim kapacitetima najviše kategorije.

Izgradnja dijela smještajnih kapaciteta predviđena je na području grada Buje u golf

naselju Glavica, a uvjeti i detalji definirani su Detaljnim planom uređenja turističkog-

golf naselja Glavica. Ukupna površina igrališta iznosi 118,78 ha, od čega je 39,38 ha

(33 %) površine na području Grada Buje, dok je ostatak na području Grada Umaga.

Definirane su sastavnice koje čine cjelokupno golf igralište, a izgradnja smještajnih

kapaciteta od ukupno 950 postelja definirana je u tri građevinske zone koje se

prostiru na području 12,19 ha. Planom je stavljen naglasak na pomno planiranje

velikih turističkih zahvata u prostoru u koje svrstavamo golf igrališta i ugostiteljsko-

turističke objekte. Zbog svoje kompleksnosti i prenamjene velikih prostornih površina

bitno je ne narušiti već postojeće vrijednosti prostora, izbjegavati lociranje građevina

i građevnih sklopova na područjima od velike ambijentalne vrijednosti te ne narušiti

već postojeću vizuru prostora. Zbog toga je određena zona područja koje može

udovoljiti zahtjevima bitne izmjene okoliša i temeljnog izgleda prostora, a da se

istovremeno negativni aspekti promjene prostora svedu na najmanju moguću razinu.

38

Turizam je sa svojim pripadajućim sastavnicama u nezaustavljivim procesima

globalizacije postao jedan od najvažnijih i najutjecajnijih društveno-gospodarskih

fenomena. Pravci i trendovi razvoja turizma koji su prisutni u posljednjih nekoliko

desetljeća sve su više usmjereni ka individualizaciji ponude, specifičnim tržišnim

oblicima aktivnosti u receptivnim turističkim mjestima i regijama te diversifikaciji

atrakcijske osnove (Vojnović, 2017). Relevantnost i uloga turizma proistječe iz

neposrednoga i uzajamnog odnosa s prostornom, društvenom, političkom,

gospodarskom i kulturnom stvarnošću, što znači da postanak i razvoj turističkih

aktivnosti izravno ovise o elementima prirodne osnove geografskog prostora,

demografskim obilježjima, političkom sustavu, gospodarskim prilikama i razvijenosti

te kulturnim posebnostima i identitetu emitivnih, tranzitnih i receptivnih turističkih

mjesta, regija i država.

Turistički resursi mogu se definirati kao svi prostorni resursi koji imaju potencijal za

korištenje u turističkoj ponudi, kao i oni koji omogućuju korištenje primarnih resursa

(Kušen, 2010). Turistički resursi mogu se podijeliti na prirodne resurse, kulturno –

povijesnu baštinu, klimatske uvjete, infrastrukturu te turističke usluge i sadržaj.

Prirodna osnova je u Republici Hrvatskoj i dalje primarna i ima najveći utjecaj na razvoj

turističke djelatnosti unatoč određenom usmjeravanju dijela turističke ponude prema

onim oblicima turizma koji se ne pozicioniraju na valorizaciji prirodne osnove. Tako je

u primorskim županijama među 25 ponuđenih aktivnosti za vrijeme boravka u

destinaciji 98,9 % turista odabralo plivanje i kupanje, dakle, aktivnostima koje

neposredno ovise o ponudi i raspoloživosti prirodnih atrakcija poput fizičkih i

kemijskih obilježja Jadranskog mora, marinskog i krškog reljefa, klimatskih obilježja,

priobalne prirodne i kultivirane vegetacije (Marušić i dr., 2015).

Resursi koji proizlaze iz prirodne osnove prostora odnosno iz šest temeljnih

sastavnica (litološke podloge, tla, reljefa, vode, atmosfere te živog svijeta)

39

predstavljaju prirodne resurse u turističkoj ponudi. No s obzirom na današnji stupanj

utjecaja čovjeka u prostoru gotovo da više i nema prostora koji sadrže isključivo

prirodne elemente jer su međusobni utjecaji i isprepletenost vidljivi na prirodnim i

društvenim elementima. U ovom poglavlju su stoga analizirani resursi koje čine oni

elementi koji se tradicionalno smatraju dijelom prirodne osnove. Prirodni resursi

mogu se podijeliti na izravne i neizravne. Izravni resursi su resursi zbog koje turisti

koriste kroz turističke aktivnosti te zbog kojih posjećuju određenu destinaciju, stoga

su u kontekstu turizma Grada Buje izravni resursi: plaže, brda i uzvišenja, doline rijeka,

speleološki objekti i dr. Turisti u određenu destinaciju ne dolaze primarno zbog

neizravnih prirodnih turističkih resursa, no oni mogu biti važan faktor atraktivnosti

destinacije. Neizravni prirodni resursi su resursi poput šume, ruralnih i kultiviranih

krajolika nastali u međudjelovanju čovjeka i prirode koji povećavaju estetsku

atraktivnost destinacije.

Sudionici fokus grupa ističu očuvanost prirodnih resursa kao vrlo bitan segment i

prednost u turističkom razvoju Grada. Iako Buje nema dugu morsku obalu, sudionici

smatraju da je zbog ljepote i očuvanosti ona turistički vrlo atraktivna. S obzirom na

prirodno-geografska obilježja prostora, odnosno prirodne resurse Grada Buje, na

fokus grupama prepoznat je potencijal za razvoj zdravstvenog turizma.

2.3.1.1 Zaštićena područja i ugrožene vrste

Prostornim planom uređenja Grada Buje evidentirane su prirodne vrijednosti

županijskog značaja unutar četiri kategorije: posebni (botanički) rezervat, spomenik

prirode, značajni krajobraz i park šuma. Botanički rezervati su značajnije površine

prirodnih travnjaka na području naselja Buje, Bibala, Kremenja i Volpije. Na prostoru

Grada mogu se pronaći dva spomenika prirode: Botanički spomenik prirode Zeleni

hrast kod Markovca te geomorfološki spomenik prirode Ponor V. Potleca. Flišni dio od

Kaštela do Ćepića i okoliš povijesnih cjelina: naselja Buje, Kaštel i Momjan

predstavljaju značajne krajobrazne prostore u Gradu. Jedina evidentirana park šuma

županijskog značenja na području Grada je šuma Kanedo kod naselja Markovca.

Ostale evidentirane prirodne vrijednosti su: prirodni krajobrazi, područje pojačane

40

erozije, vodozaštitna područja, vodotoci, more i obalno područje mora i voda. Na

području Grada evidentirana su dva područja ekološke mreže Natura 2000 značajna

za vrste i stanišne tipove: Vlažne livade kod Marušića i Argile (Bioportal, 2019).

Sl. 11. Elementi ekološke mreže Natura 2000 na području i u okolici Grada Buje Izvor podataka: Bioportal, 2019

Šire područje Grada je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg

broja ugroženih i/ili zaštićenih vrsta sisavaca (planinska voluharica, sivi puh, europski

zec, dugokrili pršnjak, riđi šišmiš, južni potkovnjak, veliki potkovnjak, mali potkovnjak,

vjeverica i dobri dupin), ugroženih i/ili zaštićenih ptica (crnoprugasti trstenjak,

primorska trepetljika, zmijar, eja livadarka, vrtna strnadica, sivi svračak, siva krunica,

mala šljuka, prugasti pozviždač, škanjac osaš), vodozemaca i gmazova (gatalinka,

lombardijska žaba, barska kornjača, ribarica, poskok) te nekoliko zaštićenih vrsta

leptira (mala preljevalica, velika preljevalica, sedefast debeloglavac, Rottenburgov

41

debeloglavac, močvarni okaš) (Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Buje, 2018).

Prema Crvenoj knjizi podzemne faune, na području Grada nalaze se staništa spiljskog

cjevaša (Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020., 2016). Tek

moguća pojava ovih ugroženih vrsta predstavlja zapravo neizravne prirodne resurse,

koji neće utjecati na dolazak većeg broja turista, no mogu doprinijeti razvoju

specifičnih oblika turizma ukoliko postoji turistička potražnja, ali i prigodna dodatna

ponuda.

Na održanim fokus grupama sudionici su ukazali na potencijal stvaranja ornitološkog

rezervata na prostoru naselja Kanegra.

2.3.1.2 Zaštićeni prostori u okolici Grada Buje

Zaštićena prirodna područja u susjednim jedinicama lokalne samouprave

predstavljaju posredne turističke prirodne resurse relevantne za turistički razvoj

Grada Buje. Na području Istarske županije nalazi se nekoliko područja koji su zaštićeni

na nacionalnoj razini u više kategorija. Nacionalni park Brijuni predstavljaju najvišu

kategoriju zaštite prirode te jedan od najistaknutijih turističkih prirodnih resursa

županije, a osim toga na području županije ističe se i Park prirode Učka, kao zaštićeno

područje prirode s brojnim zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama. Najbliže Gradu

Buje nalazi se rezervat botaničko-šumske vegetacije Motovunska šuma, dok se u istoj

kategoriju zaštite nalazi šuma Kontija. Jedan od dva posebna morska rezervata koji su

na području Istarske županije je Limski kanal sa svojim morem i podmorjem (Bioportal,

2019). Područja u ovim kategorijama su neizravni prirodni resursi jer se nalaze izvan

teritorija Grada, ali privlače značajan broj turista, pri čemu se jasno ističe Nacionalni

park Brijuni.

2.3.1.3 Morski resursi

Manji dio sjeverne istarske obale u Savudrijskoj vali administrativno pripada Gradu

Buje te mu omogućava izlaz na more i razvoj turističkih aktivnosti povezanih s morem

i obalom. Obala koja pripada Gradu Buje duljine oko 2,5 km teško je pristupačna, strma

42

i kamenita te je tek na pojedinim mjestima pogodna za rekreativno kupanje (Strateški

plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020., 2016).

Na temelju Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama u Istarskoj

županiji (2018) na prostoru Grada evidentirana je jedna plaža površine 6.600 m2.

Plaža Kanegra uređena je plaža istoimenog turističko-apartmanskog kompleksa. Plaža

se nalazi izvan naselja, ali je cestovno lako dostupna. U geološkoj podlozi vegetacijom

siromašne plaže Kanegra nalazi se šljunak, kamen i stijene. Šuma alepskog bora u

pozadini plaže predstavlja jedan od neizravnih turističkih prirodnih resursa, jer osim

povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje osigurava prostor za odmor i rekreaciju te

značajno pridonosi izgledu, atraktivnosti i posjećenosti plaže. Plaža nije adekvatno

uređena za osobe s posebnim potrebama, slabije je opremljena sanitarnim i sportskim

sadržajima, dok je uzgoj školjaka u zaljevu također jedan od elemenata koji može

utjecati na kakvoću mora za kupanje. Koncesiju nad plažom Kanegra te popratnim

uslužnim (ugostiteljstvo, parking) i sportsko-rekreacijskim djelatnostima ima

Turističko naselje Kanegra (Regionalni program uređenja i upravljanja morskim

plažama u Istarskoj županiji, 2018).

More je osnovni resurs i medij za razvoj nautičkog turizma, koji na području Grada

Buje nije razvijen zbog specifičnosti graničnog područja i karakteristika uvale. U

Kanegri se nalazi morska luka koja je otvorena za javni promet lokalnog značaja te

međunarodni pomorski granični prijelaz sezonskog karaktera (Strateški plan razvoja

Grada Buje – Buie od 2016. do 2020., 2016). Marikultura na području Grada

zastupljena je u dijelu kod turističkog naselja Kanegra, gdje su uzgajališta namijenjena

uzgoju ribe, školjaka i drugih morskih organizama za prehranu. Postojanje uzgajališta

na turistički aktivnom području može negativno utjecati na kakvoću mora za kupanje,

ali može i proširiti osnovnu turističku ponudu kroz povezivanje turističke

(ugostiteljske) i marikulturne djelatnosti. Pritom je potrebno unaprijediti mjere zaštite

mora od onečišćenja iz sektora marikulture kako bi se postigao održivi balans.

43

2.3.1.4 Geološki, geomorfološki i vodeni resursi

Temeljno prirodno obilježje područja Grada Buje je raznovrsnost prirodnog pejzaža

uvjetovano geološkim i geomorfološkim obilježjima. Na području Grada razlikujemo

dva prostora značajno različitih odlika. Na zapadnom i sjeverozapadnom dijelu Grada

nalazi se pretežito zaravnjeni prostor, dok je istočni i sjeveroistočni dio obilježen

izraženom morfološkom dinamikom. Geološko područje Grada Buje naziva se

bujanski krš ili sedlasta (antiklinalna) zaravan Buja koja se pretežito sastoji od

sedimenata fliša, najčešće pješčenjaka i lapora. Ovakva struktura podložna je lakom

trošenju zbog čega je prostor modeliran bujičnim tokovima, a djelomično i devastiran

(klizišta i erozija). Pedološkim područjem dominira karakteristična crvenica i

karbonatna tla (Strateški plan razvoja Grada Buje - Buie od 2016. do 2020., 2016).

Geomorfološka raščlanjenost terena kakva se razvila na području Grada utjecala je na

prostornu distribuciju naselja. Prostorna disperznost i raspršenost naselja povijesno

su djelomično utjecala na njihovu izoliranost i samoodrživost. Južni dio pejzaža Grada

čine stepenaste terase koje su zbog laporasto-pješčanog sastava tla i pogodne klime

zaslužne za uzgoj vinove loze i masline. Geomorfološki izgled prostora i ljudska

aktivnost stvorili su pejzaž iznimno pogodan i privlačan za razvoj više oblika

selektivnog turizma poput agroturizma i ciklo turizma. Brdoviti sjeveroistočni dio

grada prožet potocima predstavlja temeljni resurs razvoja seoskog i izletničkog

turizma koji su u kombinaciji s poljoprivredom ključni elementi aktivnog oživljavanja

ruralnih područja.

Geomorfološka raščlanjenost i geološka podloga uvjetovali su i stvaranje velikog

broja speleoloških objekata na području Grada Buje. Prema Katastru speleoloških

objekata Republike Hrvatske (2019) na području Grada nalazi se 16 speleoloških

objekata. Nijedan speleološki objekt na području Grada Buje nije propisno uređen za

turističke posjete, unatoč znatnom turističkom potencijalu.

Na fokus grupama Turizam i Javni sektor predstavnici turističkog sektora iznijeli su

podatak o velikom broju lako dostupnih speleoloških formacija. Speleološki objekti,

iako prepoznati i lako dostupni kao turistički prirodni resurs, nisu valorizirani u

turističke svrhe i povezani s ostalim sadržajima. Sudionici fokus grupe Turizam navode

kako postoje mogućnosti valorizacije speleološkog bogatstva u kulturnu, odnosno

44

glazbenu svrhu za održavanje koncerata, no isti predstavnici navode kako treba

oprezno pristupiti toj valorizaciji s obzirom na zaštićenost prostora i utjecaj takvih

djelatnosti na okoliš i stanje u speleološkim objektima.

2.3.1.5 Lovni resursi

Na području Grada Buje lovna područja organizirana su na pet lovišta ukupne

površine od 27.928 km2 od čega se 9.928 km2 nalazi u administrativnom obuhvatu

Grada Buje (Lovački savez Istarske županije, 2019). Najveća lovišta koja se gotovo u

potpunosti nalaze u administrativnim granicama Grada Buje su Buje i Momjan. Glavne

divljači koje se javljaju na području spomenutim lovištima su obična srna, divlja svinja

zec i fazan (Lovački savez Istarske županije, 2019). Unatoč postojećim i organiziranim

lovištima, lovni turizam na području Grada Buje nije dostatno razvijen.

Na fokus grupama Javni sektor i Turizam naglašena je mogućnost razvoja lovnog

turizma s obzirom na to kako područje obiluje pogodnom faunom. Razvitkom lovnog

turizma diversificirala bi se turistička ponuda što bi pozitivno utjecalo na produžetak

sezone.

2.3.1.6 Šumski resursi

Društvena, ekonomska i okolišna funkcija razlog su zbog kojeg šume imaju veliku

ulogu u razvoju turizma. Vrijednost šuma prepoznata je i u zakonodavstvu Republike

Hrvatske gdje se navode brojne općekorisne uloge šume od kojih su za turizam

posredno i neposredno važne sljedeće: pročišćavanje onečišćenoga zraka, utjecaj na

ljepotu pejzaža, stvaranje povoljnih uvjeta na ljudsko zdravlje, osiguravanje prostora

za odmor i rekreaciju, uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnoga i seoskoga turizma,

očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza, podržavanje

opće i posebne zaštite prirode šumovitoga krajobraza, opća zaštita i unapređivanje

čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkoga kapitala velike

vrijednosti, značenje u razvoju lokalnih zajednica (Zakon o šumama, NN 68/18,

115/18).

45

Prirodna autohtona vegetacija na području Grada Buje je kroz stoljeća ljudskog

djelovanja postupno degradirana, no može se zamijetiti trend povećanja površine koji

se nalazi pod šumskom vegetacijom (Grad Buje, 2019). Područje pod šumama

obuhvaća 45,56 % ukupne površine teritorija Grada te se dijeli na šume gospodarske

namjene (43,14 %), zaštitne šume (3,77 %) i šume posebne namjene (0,52 %)

(Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020., 2016). Područje Grada je

disperzno pokriveno šumom, a manji šumski kompleksi gotovo su ravnomjerno

raspoređeni po cijelom teritoriju. U šumskoj vegetaciji prevladava autohtona

submediteranska zimzelena vegetacija (lovor, hrast crnika, bor, brnistra i dr.). Stanje

šuma po bonitetu ukazuje na prevladavanje III. i IV. bonitetnog razreda (Strateški plan

razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020., 2016). Najznačajnije funkcije šume na

području Grada Buje su u priobalnom dijelu gdje osim estetske funkcije, osigurava

prostor za rekreaciju i odmor te omogućuje smještaj turističkog naselja odnosno

kampa u značajno povoljnim uvjetima. Šumska vegetacija od iznimne je važnosti za

lovni turizam odnosno očuvanje populacije životinja koje je dozvoljeno loviti. Ovakve

funkcije šume iako nemaju izravnu ulogu u privlačenju turista na područje Grada Buje

sa zastupljenošću od 45,56 % u ukupnoj površini Grada iznimno su važan prirodni

resurs za razvoj turizma.

Analiza kulturnih resursa strukturirana je segmentno na najvažnije elemente kulture

relevantne za razvoj turizma: kulturna baština, ustanove u kulturi, udruge u kulturi i

manifestacije.

2.3.2.1 Kulturna baština

U suvremenim su turističkim kretanjima kultura i bogato kulturno nasljeđe postali

bitan čimbenik u razvoju i planiranju cjelokupnog turizma određene destinacije kao i

njegovoj konkurentnosti na svjetskoj i europskoj sceni. Kultura izravno utječe na

turizam i postaje jedan od glavnih motiva turističkih putovanja (Pančić Kombol, 2006).

46

Kulturnu baštinu, materijalnu i nematerijalnu, čine pokretna i nepokretna kulturna

dobra od umjetničkog, povijesnog, paleontološkog, arheološkog, antropološkog i

znanstvenog značenja (Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2018). Kulturna

baština je bogatstvo i posebnost svakog kraja, a njena je zaštita važan čimbenik za

prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta te kao takva čini važan

resurs za razvoj kulturnog turizma. Za zaštitu i očuvanje kulturne baštine zaduženo je

Ministarstvo kulture koje osigurava postojanost kulturnih vrijednosti i potencijala za

daljnji razvitak Republike Hrvatske. Na prostoru Istarske županije područje kulture i

kulturne baštine u nadležnosti je Konzervatorskog odjela u Puli.

S obzirom da naseljenost u Bujama potječe još iz 6. st. kada Bizantinci grade svoje

naselje, a koje kasnije osvajaju drugi narodi, kulturna baština ovog kraja bogata je i

raznolika. U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske zabilježeno je 7

nepokretnih kulturnih dobra na području Grada Buje (Tab. 2.) koji su zaštićeni

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99, 151/03, 157/03, 100/04,

87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17).

Tab. 2. Popis kulturnih dobara na području Grada Buje zaštićenih prema Registru kulturnih

dobara Republike Hrvatske

Mjesto Naziv Klasifikacija Vrsta

Buje Arheološko nalazište uz zgradu Gimnazije

arheološka baština nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Buje Kompleks uljare profana graditeljska baština

nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Buje Kulturno-povijesna cjelina grada Buje

kulturno-povijesna cjelina

nepokretno kulturno dobro – kulturno-povijesna cjelina

Buje Ostaci renesansne kuće profana graditeljska baština

nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Kaštel Utvrđeno naselje Kaštel kulturno-povijesna cjelina

nepokretno kulturno dobro – kulturno-povijesna cjelina

Krasica Arheološko nalazište Kastion arheološka baština nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

47

Momjan Arheološki lokalitet sa ostacima kaštela Momjan (Rota)

arheološka baština nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Izvor: Registar kulturnih dobara, Ministarstvo kulture, 2018

Prostornim planom uređenja Grada Buje određena su područja kulturnih dobara

državnog, županijskog i lokalnog značaja koja su upisana u Registar kulturnih dobara

te koja su evidentirana Planom, a podrazumijevaju povijesne graditeljske cjeline,

arheološku baštinu, povijesne sklopove i građevine te etnološku baštinu. Najveći

kulturni resurs Grada od ukupno evidentiranih 135 elemenata kulturne baštine (Tab.

3.) predstavljaju arheološka nalazišta (35 %), ruralne cjeline (21 %) i crkve zajedno s

ostalim sakralnim građevinama (20 %).

Tab. 3. Statistički pregled nepokretnih kulturnih dobara na području Grada Buje u

Prostornom planu uređenja Grada Buje

Kulturno dobro Količina

Arheološko nalazište 44

Ruralna cjelina 29

Crkva 20

Etnološko područje i etnološke građevine 9

Sakralna građevina 7

Graditeljski sklop 6

Civilna građevina 5

Druge vrijedne građevine 8

Ukupno 128 Izvor: PPUGB, 02/05, 10/11, 01/12, 05/15, 10/18

Arheološki lokaliteti predstavljaju vrijedan kulturno-turistički resurs i jedan su od

oblika kojima se upoznaje lokalna kultura i prostor. Kao zaštićeno kulturno dobro

izdvaja se Arheološko nalazište uz zgradu gimnazije na brežuljku sv. Margarete na

kojem su pronađeni djelomično uništeni srednjovjekovni grobovi iz 7. i 8. stoljeća.

Preventivno je zaštićeno Arheološko nalazište Kastion s ostacima Crkve sv. Kancijana

čije je vrijeme nastanka između 11. i 14. stoljeća te Arheološki lokalitet s ostacima

kaštela Momjan koji se spominje kao selo u 11. stoljeću, a kao utvrda u 13. stoljeću. U

središtu naselja Buje zaštićen je kompleks uljare s dva međusobno povezana objekta

arhitekture s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Uljara je djelovala do 1986. godine kada

48

se smanjuje njena konkurentnost i dolazi do zatvaranja pogona. Danas je ovaj

kompleks potrebno revitalizirati i prenamijeniti u turističke svrhe. U skladu s time,

Županijskom se razvojnom strategijom Istarske županije do 2020. predviđa

prenamjena kompleksa Stare uljare u Muzej maslinarstva i ugostiteljski objekt, a slično

je određeno i Strateškim planom razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020. Od

značajnijih turističkih resursa Grada Buje potrebno je spomenuti povijesnu jezgru

grada Buje sa sačuvanom srednjovjekovnom urbanom strukturom. Ona se odražava

kroz središnji trg sv. Servola na kojem se nalazi klasicistička gradska palača, zvonik i

monumentalna barokna crkva sv. Servola. Trg povezuju uske ulice u koje su

interpolirane renesansne i barokne palače. Današnje je stanje gradske jezgre rezultat

građevinskih zahvata iz 18. i 19. st. (Višnjić i dr., 2010).

Kulturno-povijesna cjelina grada Buje (Sl. 12.) dijeli se na tri zone zaštite za koje je

posebno propisan sustav zaštite. Zona A (svijetlo žuta boja na karti) obuhvaća

najstarije područje povijesne jezgre grada te sjevernu i sjeverozapadnu padinu

brežuljka na kojoj je nastala povijesna jezgra. Sustavom mjera zaštite u zoni A uvjetuju

se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće

moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Unošenje novih struktura,

sadržaja i funkcija koje su neprikladne sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima

strogo se kontrolira. Staro gradsko groblje, kula i trg Sv. Martina koji se nalaze na

prostoru zone A, predstavljaju povijesnu cjelinu pogodnu za održavanje kulturnih

manifestacija i programskih aktivnosti koje pružaju osnovu za izgradnju brenda Grada

Buje kao destinacije kulturnog turizma. Kako bi se ova povijesna cjelina turistički

valorizirala potrebno je ponajprije urediti prostor starog gradskog groblja,

funkcionalno opremiti kulu Sv. Martina kao info punkt te urediti trg Sv. Martina kao

javni prostor bez prisustva automobilskog prometa (Mapiranje i programiranje

revitalizacije povijesne jezgre grada Buje, 2010). Unutar zone B (plava boja na karti),

u kojoj postoji djelomična zaštita povijesnih struktura, uvjetuje se zaštita osnovnih

elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina. Na

području ove zone uvjetuju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja

suvremenim potrebama lokalnog i stranog stanovništva, bez značajnijih fizičkih

promjena elemenata povijesnih struktura. Zona C (zelena boja na karti) koja obuhvaća

49

južnu padinu brežuljka ispod povijesne jezgre odnosno prostor ambijentalne zaštite

u kojoj su prihvatljive sve intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite

kulturno-povijesne cjeline. Konzervatorskom podlogom povijesne jezgre Grada Buje

(2014) definirane su detaljne smjernice za obnovu povijesne jezgre te objekata koji

se nalaze u jezgri koje je u budućem razvoju potrebno pratiti. Kako se identitet

prostora ne bi izgubio preobrazbom objekata te unošenjem novih funkcija u prostor

navedene smjernice predstavljaju osnovni okvir za buduće transformacije

(Konzervatorska podloga povijesne jezgre Grada Buje, 2014).

Sl. 12. Zone zaštite unutar kulturno-povijesne cjeline grada Buje Izvor: Konzervatorska podloga povijesne jezgre Grada Buje, 2014

Za utvrđeno naselje Kaštel smješteno na brežuljku iznad rijeke Dragonje pretpostavlja

se da se razvijalo od 8. st. pr.n.e. do 19. st., a arheološkim je istraživanjem potvrđeno

postojanje prapovijesnog gradinskog naselja. Naselje se prvi puta spominje u

izvorima iz 1064. godine, a danas je u podnožju kaštela smještena župna crkva sv.

Sabe iz 1869. godine. U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske zaštićeni su još

ostaci renesansne kuće kao stambeni objekt renesansnih stilskih odlika iz 15. stoljeća

50

(Registar kulturnih dobara, 2018). Prema navedenom su kulturni itinerari temeljeni na

bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini ovog područja jedan od potencijalnih oblika

razvoja kulturnog turizma. Upravo kulturni turizam može doprinijeti zaštiti kulturnih

tradicija te obogaćivanju kvalitete života u ruralnim i urbanim područjima. Područja u

kulturi za koje se smatra da mogu postati atrakcije i motivi turističkih putovanja su

arheološka područja i arhitektura, muzeji, galerije, festivali, glazba i ples, kazalište i

filmovi, vjerska slavlja, hodočašća i slično (Pančić Kambol, 2006).

Prostorno gledajući, nepokretna su kulturna dobra disperzno raspoređena diljem

cijelog teritorija Grada (Sl. 13.). U svakom je naselju prisutan određeni oblik kulturne

baštine osim u naselju Kanegra, jedinom naselju u sastavu Grada Buje s izlazom na

more. U sjeveroistočnom dijelu teritorija Grada prevladavaju sakralne građevine što

je u skladu s prirodnom osnovom odnosno brežuljkastim terenom gdje se crkve nalaze

na vrhu brda. Sukladno tome, u nizinskom dijelu gradskog teritorija prevladavaju

arheološki lokaliteti, posebno u samom naselju Buje. Općenito se u naseljima koja

graniče s Republikom Slovenijom nalazi manje pojedinačnih objekata kulturne

baštine za razliku od unutrašnjosti gradskog teritorija. Iznimke su u ovom slučaju

naselja Kaštel i Merišće na pograničnom području u kojima je sačuvan značajan broj

objekata kulturne baštine. Prema navedenom se može zaključiti kako potencijal za

razvoj kulturnog turizma postoji diljem teritorija Grada Buje i sukladno tome potreban

je njegov sustavan razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini.

51

Sl. 13. Prostorni razmještaj nepokretnih kulturnih dobara po naseljima Grada Buje Izvor: PPUGB, 02/05, 10/11, 01/12, 05/15, 10/18

Kulturna baština je od strane sudionika fokus grupa prepoznata kao vrlo bitan dio

turističke ponude Grada Buje. Sudionici su među prednostima za daljnji razvoj

kulturnog i turizma baštine također istaknuli provođenje projekata revitalizacije

dvorca „Rota“ u naselju Momjan. Kao bitan resurs i potencijal za daljnje obogaćivanje

kulturne turističke ponude Grada prepoznati su sakralni objekti (crkva Majke

milosrdnice, Sv. Servula i staro groblje) te je ujedno istaknuta potreba za njihovim

povezivanjem u cjelokupnu turističku ponudu Grada. Zbog atraktivne unutrašnjosti,

zvonika i vidikovca te dobre akustičnosti koja omogućuje održavanje koncerata,

sudionici su najveći turistički potencijal od sakralnih objekata prepoznali kod crkve

Sv. Servula (Sl. 14.). Sudionici kao razvojni potencijal ističu objedinjavanje cjelokupne

crkvene kulturne baštine osnivanjem gradskog sakralnog muzeja. Od ostalih

elemenata kulturne baštine koji su turistički atraktivni, sudionici su istaknuli

venecijanske lavove koji se nalaze na glavnom gradskom trgu te očuvane gradske

52

jezgre Buja i Momjana. Potencijalom atraktivne talijanske (mletačke) baštine moguće

je privući talijanske ulagače. Jedan od znamenitih resursa kulturne baštine koji je

istaknut na fokus grupama je kula Sv. Martina. Kulu su izgradili upravo Mlečani, a

sudionici fokus grupa smatraju da kula posjeduje potencijal za dodatnu turističku

valorizaciju osmišljavanjem turističkog sadržaja na njenom vrhu (enogastronomske

ponude, teleskopa i sl.). Nedostaci koji su prepoznati na fokus grupama ogledaju se u

nepotpunoj obnovi dijela kulturno-povijesne baštine, što posljedično utječe na

nemogućnost valorizacije istih u turističke svrhe. Sudionici su od ostalih turističkih

projekata istaknuli obnovu bivše mljekare u kojoj bi se trebao smjestiti turistički info

point te obnovu zgrade bivše uljare koja posjeduje najkompletniji pogon za izradu

maslinovog ulja na tradicionalan način. U obnovljenoj zgradi predviđena je promocija

i prodaja lokalnih proizvoda od maslina.

Sl. 14. Unutrašnjost crkve sv. Servula Izvor: Grad Buje, 2019

53

2.3.2.2 Ustanove u kulturi

Infrastruktura u kulturi predstavlja temelj kvalitetne valorizacije kulturnih resursa, a

obuhvaća institucije i događaje koji za cilj imaju očuvanje i promociju kulturno-

povijesne i umjetničke baštine te prezentaciju suvremene kulturne produkcije.

Nadležna institucija koja obavlja upravne i druge poslove u području kulture je

Ministarstvo kulture. Time se podrazumijeva razvoj i unaprjeđenje kulture, kulturnog

i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i djelatnosti, zatim osnivanje ustanova i

drugih pravnih osoba u kulturi te promicanje kulturnih veza s drugim zemljama i

međunarodnim institucijama. Stoga su prema Ministarstvu kulture određene sljedeće

kulturne djelatnosti: glazba i glazbeno-scenske umjetnosti, dramske umjetnosti,

audiovizualne djelatnosti, knjige i nakladništvo te knjižnična djelatnosti, arhivska i

muzejska djelatnost, vizualne umjetnosti, inovativne kulturne i umjetničke prakse kao

i digitalizacija kulturne baštine (Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2018).

Osim uprave Grada Buje i Turističke zajednice Buje kao najvažnija kulturna ustanova

na području Grada izdvaja se Pučko otvoreno učilište Buje. Navedeno učilište

sljedbenik je Narodnog sveučilišta Buje kao jedne od najstarijih centralnih ustanova

za kulturu i obrazovanje u nekadašnjem Kotaru Buje osnovane 1951. godine. Osim

obrazovanja stanovništva, kulturne su djelatnosti bitan segment u djelovanju ove

ustanove. One se obavljaju kroz različite kulturno-amaterske skupine,

poluprofesionalno kazalište, kinoprikazivačke djelatnosti te organizacije brojnih

programa, susreta, festivala i simpozija. Danas se ovo učilište bavi obrazovnom,

kulturnom, knjižničnom, muzejskom i izdavačkom djelatnošću kao i pružanjem usluga

za ustanove i udruge s područja Grada Buje (Grad Buje – Citta di Buie, 2018).

U sklopu Pučkog otvorenog učilišta Buje djeluje Etnografski muzej Buje koji je za

javnost otvoren 1970. godine sa stalnim postavom etnografske zbirke. Muzej je

smješten u povijesnoj zgradi na glavnom gradskom trgu i u sklopu etnografske zbirke

prikuplja rukotvorine pučke materijalne kulture s područja Bujštine. Rekonstruirana je

stara istarska kuća i tipični prostori vezani za poljoprivredu i obrt te prostor za preradu

maslina i kovačnica (Grad Buje – Citta di Buie, 2018). Osim spomenutog stalnog

postava, u muzeju se održavaju i povremene izložbe različite tematike. Broj se

54

posjetitelja u Etnografskom muzeju Buje mijenjao od 2010. do 2016. g., a najviše je

posjetitelja bilo zabilježeno 2011. g. (Sl. 15.).

Sl. 15. Broj posjetitelja Etnografskog muzeja Buje 2010.-2016. godine Izvor podataka: Muzejski dokumentacijski centar, 2018

Unutar Pučkog otvorenog učilišta Buje djeluje i gradska knjižnica smještena u

prizemlju zgrade Učilišta. Prostire se na 100 m2 od čega se 42m2 odnose na čitaonicu

u kojoj se održavaju i izložbe, predavanja, gostovanja, igraonice i radionice za djecu,

a ujedno je i prostor za studijski rad. Počeci knjižničke djelatnosti na području Bujštine

datiraju od kraja 19. stoljeća kada je razvijena čitaonička djelatnost na talijanskom

jeziku. Spomenuta gradska knjižnica djeluje od 1951. godine osnivanjem Narodnog

sveučilišta Bujštine. Osnovana su tri knjižnička odjela, dječji odjel, odjel za odrasle

korisnike te studijski odjel s čitaonicom, zavičajnom i referentnom zbirkom. Danas

usluge gradske knjižnice Buje koriste i stanovnici susjednih općina Grožnjan, Brtonigla

i Oprtalj. Osim u gradskoj knjižici, knjižnična je djelatnost prisutna u nekoliko osnovnih

i srednjih škola. To su knjižnice u sklopu Talijanske osnovne škole Buje i u sklopu

osnovne škole „Mate Balota“ te u sklopu srednje škole „Leonardo da Vinci“ i srednje

55

škole „Vladimir Gortan“. Filmske i druge projekcije održavaju se u kinu Otvorenog

učilišta Buje (POU Buje, 2018).

Iako su gradsku galeriju (uz etnografski muzej) istaknuli kao bitan kulturno-turistički

resurs Grada, sudionici su također prepoznali nedostatke u vidu opremljenosti galerije

(nedostatak osnovnih sanitarnih elemenata i grijanja) zbog kojih se njezin turistički

potencijal ne može u potpunosti valorizirati. Ulaganjima u obnovu i opremanje

galerije, omogućili bi se turistički posjeti tokom cijele godine, a ne samo u ljetnom

periodu. Na fokus grupama također je istaknuta važna uloga Pučkog otvorenog učilišta

koje organizacijom manifestacija, radionica, predavanja i koncerata aktivno sudjeluje

u turističkom i društvenom razvoju Grada. Od ostalih razvojnih potencijala istaknuta

je mogućnost smještanja poduzetničkog inkubatora ili coworking prostora u zgradi

učilišta te glazbene škole u obnovljenoj zgradi stare talijanske škole. Razvojni

potencijal koji se na fokus grupama također istaknut je prepoznatljivost brenda

„Digitrona“ te mogućnost njegovog turističkog valoriziranja izgradnjom tematskog

muzeja.

2.3.2.3 Udruge u kulturi

Udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja fizičkih ili pravnih osoba

koje su ovisno o svom području djelovanja upisane u Registar udruga nadležnog

Ministarstva uprave. Područje djelovanja udruga može biti zaštita ljudskih prava i

sloboda, zaštita okoliša, prirode i održivi razvoj te humanitarno, socijalno, kulturno,

odgojno-obrazovno, znanstveno, sportsko, zdravstveno, tehničko, informacijsko,

strukovno ili drugo područje (Registar udruga, 2018).

Na području Grada Buje ukupno djeluju 82 udruge upisane u Registar udruga

Ministarstva uprave (Registar udruga, 2018). Kulturom se kao jednim od područja

djelovanja bavi njih 6 odnosno 7,3 % u ukupnom djelovanju udruga. To su Udruga

„Otvoreno srce“, Udruga Liv, Talijanska unija – Zajednica Talijana Kaštel, Zajednica

Talijana Krasica, Zajednica Talijana Buje i Udruga za inventivno izdizanje društva. U

području djelovanja kulture udruge se mogu registrirati kroz nekoliko djelatnosti, i to

samo jednom ili s više njih. Kao djelatnosti se izdvajaju audiovizualna,

56

interdisciplinarne kulturno–umjetničke djelatnosti, književno–nakladnička djelatnost,

izvedbene i vizualne umjetnosti, kulturna baština, medijska kultura, strukovne udruge

u kulturi i umjetnosti te ostale djelatnosti iz područja kulture i umjetnosti. Sve udruge

u kulturi na području Grada Buje registrirale su izvedbenu umjetnost kao jednu od

svojih djelatnosti. Na području Grada Buje djelatnost kulturne baštine registriralo je

50 % udruga, 33 % ih je registriralo vizualne umjetnosti i audiovizualnu djelatnost, a

samo ih je 17 % registriralo medijsku kulturu i interdisciplinarne kulturno-umjetničke

djelatnosti (Sl. 16.).

Sl. 16. Udio registriranih kulturnih djelatnosti udruga s područja Grada Buje Izvor podataka: Registar udruga, 2018

Udruga "Otvoreno srce" kao jedinu kulturnu djelatnost ističe izvedbenu umjetnost.

Unutar iste članovi Udruge bave se glazbom i glazbeno-scenskom djelatnošću,

kulturno umjetničkim amaterizmom te organizacijom glazbenih i scenskih

manifestacija i festivala. Udruga Liv bavi se izvedbenom umjetnošću i to oblikom

plesne umjetnosti. Talijanska unija – zajednica Talijana Kaštel registrirala je nekoliko

kulturnih djelatnosti. Unutar djelatnosti kulturne baštine članovi se bave zaštitom i

57

očuvanjem nematerijalnih kulturnih dobara te općekulturnom (kulturološkom)

djelatnošću. Od izvedbenih umjetnosti Udruga izdvaja dramske i plesne umjetnosti te

glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti, zatim kulturno umjetnički amaterizam te

organizaciju glazbenih i scenskih manifestacija i festivala. Zajednica Talijana Krasica

također se bavi zaštitom i očuvanjem nematerijalnih kulturnih dobara u području

djelatnosti kulturne baštine, a registrirali su i dramske te glazbu i glazbeno-scenske

izvedbene umjetnosti kao i kulturno–umjetnički amaterizam. Talijanska unija –

Zajednica Talijana Buje bavi se kulturnom baštinom, izvedbenom umjetnošću (glazba

i glazbeno-scenske umjetnosti), vizualnom umjetnošću (manifestacije vizualnih

umjetnosti) te audiovizualnom djelatnošću (interaktivni mediji). Udruga za inventivno

izdizanje društva registrirala je gotovo sve oblike djelatnosti u kulturi. Dakle, njihovo

su područje interesa izvedbene umjetnosti (glazba i glazbeno-scenske umjetnosti,

inovativne izvedbene umjetničke prakse, glazbene i scenske manifestacije i festivali),

vizualne umjetnosti (manifestacije vizualnih obavijesti, inovativne vizualne

umjetničke prakse), audiovizualne umjetnosti (inovativne audiovizualne umjetničke

prakse, interaktivni mediji), medijska kultura te interdisciplinarne kulturno umjetničke

djelatnosti (interdisciplinarne kulturno-umjetničke prakse) (Registar udruga, 2018).

Rad udruga u kulturi važan je za razvoj i unaprjeđenje kulturne ponude. Stoga je

njihovo djelovanje potrebno poticati i integrirati u kulturno-turističku ponudu Grada

Buje.

2.3.2.4 Manifestacije

Grad Buje kao turističko odredište obiluje manifestacijama različitog tipa kako bi se

privukli turisti različite dobi i interesa. S obzirom da Gornju Bujštinu obilježavaju

ruralne jezgre povijesno-kulturnog značenja karakteristične istarske arhitekture, a uz

brdovit krajolik pružaju se vinogradi i maslinici, upravo je najviše manifestacija

razvijeno s ciljem valorizacije navedenih turističkih posebnosti ovog kraja. Grad Buje

i Turistička zajednica Buje sudjeluju u organizaciji turističkih i sportskih manifestacija

te manifestacija za promociju autohtonih proizvoda: domaćih kobasica, šparoga, ulja,

vina, grožđa... Uz tradiciju uzgoja vinove loze vežu se manifestacije „Praznik grožđa“,

„Martinje“, „U carstvu muškata“, „Dani momjanskog muškata i tartufa“, „Otvoreni

58

podrumi“, „Wine and Walk“, „Vino i gitare“, „Dani grožđa“ te „Sweet Wine and Walk“

(Tabl. I. u prilogu). Pritom se na vinskoj cesti Bujštine mogu posjetiti nagrađivani vinari

koji turiste ugošćuju u svojim vinskim podrumima uz bogatu ponudu domaćih vina

poput momjanskog muškata, bujske malvazije, terana i refoška, ali i ponude

autohtonih jela te na taj način razvijaju eno-gastronomski turizam. Tijekom svibnja

održava se manifestacija „Dan otvorenih vinskih podruma“ kada turisti još pobliže

mogu iskusiti način proizvodnje vina, što doprinosi kreiranju identiteta kvalitetne

vinske destinacije. Osim vinskih cesta, na ovom su području razvijene i ceste

maslinova ulja gdje turisti mogu u posebnim kušaonicama isprobati maslinova ulja

lokalnih proizvođača. Također se sve češće održavaju sajmovi i smotre maslinova ulja,

a primjer jednog od takvih međunarodnih sajmova je „Oleum olivarum u Krasici“.

Poznate biciklističke manifestacije potvrđuju kako je na području Buja razvijen

cikloturizam koji uz sportsku ponudu podrazumijeva i rekreativnu vožnju uz uživanje

u pejzažu Buja. Neke od takvih manifestacija su „Momjanski bike maraton“,

„Istrianissima – oldtimer biciklijada“, „Oleum Olivarum Bike“, „Eko-bike maraton“ i

„Biciklijada od Befane“. Od ostalih sportskih manifestacija potrebno je izdvojiti

„Pješački pohod Parenzanom“ i „100 milja kroz Istru“ (Tabl. I. u prilogu). „Maraton

Parenzana“ događaj tijekom travnja značajan je sportski događaj na području Grada

Buje, a s obzirom kako se program realizira u Sloveniji (Portorož) i Hrvatskoj (Buje)

dokaz je kvalitetne prekogranične suradnje i promicanja turizma. Gastronomski je

turizam jedan od najrazvijenijih oblika turizma na području Buja pa stoga ne nedostaje

manifestacija s bogatom ponudom autohtonih delicija. Najpoznatije gourmet

manifestacije na području Grada Buje su „Šparogada“ i „Luganigada“ (Tabl. I. u

prilogu). „Šparogada“ u mjesecu travnju kroz bogat kulturno-zabavni,

enogastronomski i sportski program privlači značajan broj posjetitelja te ponuđača

lokalnih proizvoda zbog čega je postala pravi simbol naselja Kaštel. Od ostalih

manifestacija na području Buja izdvaja se „Susret pjevačkih klapa“, „Prosinac u

Bujama“, „EX tempore IstraArt“, „Festival dell'Istroveneto - Festival istromletačkog

narječja“ te „Ljetni kamp za djecu“ (Tabl. I. u prilogu). Manifestacije kulturnog karaktera

poput „Karnevala u Bujama“, „Noć kazališta“, „Noć muzeja“, „Bujsko kulturno ljeto“ te

slavlja povodom svetaca zaštitnika pojedinih naselja (Sv. Magdalena – Krasica, Gospa

Karmelanska - Oskoruš, Sv. Juraj – Triban i dr.) su manifestacije lokalnog karaktera koje,

59

iako privlače manji broj turista, imaju važno socijalno značenje za lokalno

stanovništvo i očuvanje lokalnih tradicija.

Već se prema spomenutim manifestacijama može zaključiti da su u Bujama

najrazvijeniji gastronomski i enološki turizam te oblici sportskog turizma poput lovnog

i cikloturizma. Prethodno spomenute manifestacije imaju izuzetno značenje u

marketingu destinacije, a uz promociju lokalnih i autohtonih proizvoda omogućuju

destinaciji konkurentnost na turističkom tržištu. Svakako je pozitivno što

manifestacije nisu sezonskog karaktera već se odvijaju tijekom cijele godine što je

jedan od uvjeta za produljenje turističke sezone. Kroz manifestacije se provodi

koncept povezivanja civilnog i privatnog sektora koji je potreban i značajan u razvoju

svake regije.

Održavanje velikog broja manifestacija i koncerata klasične glazbe u crkvenim

prostorima je na fokus grupama istaknuto kao važan element turističke ponude Grada

Buje. Pozitivni učinci njihovog održavanja se, prema mišljenju sudionika fokus grupa,

ogledaju u povezivanju kulture, umjetnosti i lokalnih proizvođača. Sudionici smatraju

da se pozitivni učinci predstavljanja i promocije lokalnih proizvoda i tradicionalnog

načina života najviše se primjećuju kod enogastronomskih manifestacija. Problem koji

su sudionici istaknuli vezan je uz nedostatak sredstava i prostora za održavanje

božićnog sajma. S ciljem dodatnog razvoja manifestacija, sudionici fokus grupa

predlažu održavanje koncerata i manifestacija u prirodnom okruženju (kamenolom,

vinogradi), zatim obogaćivanje postojećih i osmišljavanje novih manifestacija čiji bi

se sadržaj povezao s lokalnim legende te uređenje prostora starog groblja na kojem

bi također bilo moguće održavanje manifestacija.

U uvjetima prisustva novijih globalnih trendova na turističkom tržištu, te sve

intenzivnijeg i ubrzanijeg razvoja selektivnih oblika turizma važno je pozicionirati

60

enogastronomske resurse i razvojne mogućnosti kroz kontekst državne, regionalne i

lokalne razine. Prema Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. g. uz

kupališni turizam od posebne važnosti se ističu i određeni selektivni oblici turizma

između kojih su od velikog značaja eno- i gastroturizam. S obzirom kako se Republika

Hrvatska sve značajnije promiče kao jedna od vodećih gourmet destinacija u Europi,

te s obzirom na sve veća ulaganja i etabliranja enogastronomske ponude, javlja se

veliki potencijal za značajniju turističku diversifikaciju temeljenu na

enogastronomskim resursima. Kvalitetna resursno-atrakcijska osnova, povoljni i

raznoliki klimatski uvjeti te različiti kulturno-civilizacijski krugovi utjecali su na razvoj

i široku ponudu eno- i gastroturizma na području Republike Hrvatske. Promatrajući

teritorij Republike Hrvatske možemo reći kako se izdvajaju dva tipa kuhinje -

kontinentalna i mediteranska. Promatrajući regionalno, na prostoru Istarske županije

isprepliću se utjecaji kontinentalne i mediteranske kuhinje što je osobito izraženo u

području unutrašnje Istre, a sukladno tome i na području Grada Buje. Ove

karakteristike i posebnosti izdvajaju regiju Istarske županije vodećom regijom kada

govorimo o gastro i enogastro turizmu. S obzirom da je prema Popisu poljoprivrede

(2003) Istarska županija vodeća županija po površini tla pod vinogradima i proizvodnji

vina, te ujedno i vodeća turistička regija, vidljiv je jasan potencijal u spoju

enogastronomskih resursa i turističke djelatnosti.

Cilj ovog poglavlja je analizom dostupnih podataka prikupiti i organizirati najvažnije

enogastronomske resurse na području grada Buje. Zbog preglednosti poglavlje se

dijeli na zasebnu analizu enoloških i gastronomskih resursa. Također, potrebno je

naglasiti kako se neće isključivo analizirati samo trenutni resursi, nego i potencijalni

koji u budućnosti mogu predstavljati temelj za brendiranje i pozicioniranje Buje na

turističkoj karti Istarske županije.

Sukladno njenom bogatstvu, enogastronomska ponuda Grada često je od strane

sudionika fokus grupa naglašavana prilikom ocjene zadovoljstva već provedenih te

predlaganja novih turističkih razvojnih projekata. Potencijal za daljnji razvoj

enogastronomske ponude prepoznat je u dodatnom unaprjeđenju povezanosti

ugostiteljskih objekata s lokalnim proizvođačima vina i hrane. Sudionici smatraju da

bi dodatno unaprjeđenje suradnje doprinijelo povećanju prepoznatljivosti grada i

61

lokalnih proizvođača. Sudionici fokus grupa kao postojeću snagu, ali i potencijal za

budući turistički razvoj, ističu mogućnosti konzumiranja lokalne enogastronomske

ponude na uređenim biciklističkim stazama.

2.3.3.1 Enološki resursi

Definicijom Vijeća Europe ruralni turizam definira se kao turizam na seoskom

području sa svim aktivnostima koje se provode na tom mjestu, a najvažnije

karakteristike takve vrste turizma su mirna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš,

komunikacija s domaćinima, domaća hrana i upoznavanje seljačkih poslova (Ružić,

2009). Sukladno novim trendovima, inovativnostima i konstantnom razvoju turističke

ponude ruralni turizam poprima brojne selektivne oblika od kojih je jedan od

najznačajnijih za područje Bujštine vinski (eno) turizam. Prema definiciji, vinski

turizam karakterizira posjet vinogradima, vinarijama, vinskim festivalima i izložbama,

s vinom kao glavnim privlačnim faktorom posjeta određenom području. Posljednjih

godina vinski turizam bilježi trend rasta što dovodi do promocije vinskih regija i

njihovih vinarija. Glavne prednosti vinskog turizma su povezanost s gastronomijom

koja je uvelike povezana s kvalitetnim vinima, te doprinos ljepoti krajolika i očuvanju

prirodne i kulturne baštine (López-Guzmán i dr., 2009).

Vinarstvo na području Istarske županije doživljava značajniji razvoj početkom 20. st.,

ali sve do pred kraj devedesetih godina prošlog stoljeća nema značajnijeg razvoja kroz

privatni sektor. Od tada pa sve do danas, privatni sektor bilježi veliki napredak, a

istraživanja pokazuju kako lokalno turističko tržište sve više prepoznaje i potražuje

istarska vina (Brščić i dr., 2010). Uzimajući u obzir činjenicu da je Istarska županija

proizvodnjom vina naša najznačajnija županija u kojoj se godišnje proizvede najveća

količina vina, zaključujemo kako je vinarstvo bitna stavka gospodarstva ovog

područja. Ukoliko tome nadodamo činjenicu kako je prostor sjeverozapadne Istre

područje najkvalitetnijih istarskih vina i autohtonih sorti (bijela istarska malvazija i

momjanski muškat), lako je uvidjeti koliki je enološki potencijal ovog područja.

Na području Grada Buje registrirana je nekolicina vinara od kojih su najznačajniji:

62

• vinarija Kozlović;

• Irineo Celega;

• vina Franković

• Kabola

• Brajko Anđelo

• Bassanese Andrea

• Gambaletto

• Prelac vina

• Sinković

Tijekom godine na području Grada Buje organizira se nekolicina manifestacija

enološkog karaktera kada se posjetiteljima i turistima omogućuje posjet lokalnim

vinarijama i vinskim podrumima gdje ih dočekuju vinari i upoznaju s procesom izrade

vina, te se degustiraju kvalitetna autohtona vina. Također, to je prilika kada se

posjetitelji susreću s lokalnom kulturom, tradicijom i lokalnim načinom života, gdje se

u određenim slučajevima direktno uključe u razne tradicionalne domaće aktivnosti.

Popisom manifestacija vezanih za vinarstvo na području Grada Buje (Tab. 4.) te kratkim

osvrtom o svakoj, dan je kompletan pregled glavnih enoloških turističkih atrakcija.

Tab. 4. Vinske manifestacije na području Grada Buje s vremenskim periodom održavanja

NAZIV MANIFESTACIJE VRIJEME ODRŽAVANJA MANIFESTACIJE

Istria Wine and Walk svibanj

Dan otvorenih vinskih podruma svibanj

U carstvu muškata srpanj

Večer muškata momjanskog kolovoz

Vino i gitare kolovoz

Films & Wine kolovoz

Dani grožđa rujan

Sveti Martin studeni

Dani momjanskog muškata i tartufa studeni Izvor podataka: Turistička zajednica Grada Buje, 2017

Istria Wine and Walk – naziv je najposjećenije i najznačajnije manifestacije ovoga kraja

vezane za vinski turizam. Manifestacija se odvija sredinom mjeseca svibnja kada se

okupljaju posjetitelji koji šetaju dionicom vinske ceste dužine 11 km. Manifestacija je

63

to koja okuplja 7-9 istarskih vinara (uglavnom s područja Bujštine), te nekolicinu

lokalnih proizvođača i ugostitelja koji su ravnomjerno raspoređeni u nekoliko

punktova duž dionice. Početna i završna točka nalaze se u Bujama, a posjetitelji osim

lokalnih vinara i degustacije autohtonih vina i hrane mogu upoznati ruralno područje

Bujštine šetnjom kroz vinograde i maslinike.

Dan otvorenih vinskih podruma – tradicionalno se održava posljednje nedjelje mjeseca

svibnja kada vinari otvaraju vrata svojih vinskih podruma i nude posjetiteljima

vrhunsko istarsko vino. S obzirom da se na području Buja nalaze dvije autohtone sorte

grožđa (momjanski muškat i bijela istarska malvazija) specifične za ovo područje,

neizbježna je degustacija autohtonih vina. Također, kako su vinski podrumi uglavnom

obiteljska poljoprivredna gospodarstva, posjet podrumima ujedno znači i

upoznavanje s kulturom i poviješću proizvođača vina.

U carstvu muškata – Cilj manifestacije je kroz specifičan način (posebno režiran

igrokaz) promovirati momjanski muškat kao posebnu vrijednost momjanskog kraja.

Također, istovremeno se kroz igrokaz promovira povijest i kulturna tradicija ovoga

kraja. Svoje muškate tom prilikom nudi nekolicina prethodno navedenih vinara.

Večer muškata momjanskog – manifestacija koja se održava u mjesecu kolovozu i koja

za cilj ima promociju muškata momjanskog. Manifestacija je mlađeg karaktera te je

zapravo svojevrsni nastavak manifestacije U carstvu muškata zbog velikog broja

gostiju u kolovozu.

Sveti Martin – Tradicionalna manifestacija koja se održava u Momjanu povodom

proslave sv. Martina zaštitnika Momjana. Program manifestacije koncipiran je uz

sportske, kulturne, zabavne i eno-gourmet aktivnosti. Najznačajniji sadržaj programa

svakako je Međunarodna vetrina muškata na kojoj su uz domaći Muškat momjanski

izloženi muškati i iz drugih država i vinskih regija. Nakon dvodnevne degustacije sami

posjetitelji degustiraju i ocjenjuju muškate. Prvoplasirana tri vinara dobivaju titulu

„Muškatira od Momjana“ za tu godinu.

U ovom kontekstu potrebno je spomenuti kako u asortimanu turističke ponude

vinarije iz Grada Buje, uz brojne degustacije vina i hrane, postoje određeni tematski

turistički programi. Od posebnog značaja valja istaknuti programe Back to nature i

64

program Wine and Dine. Program Back to nature objedinjuje elemente

enogastronomskog turizma s komponentom rekreacijskog turizma i upoznavanjem

kulturno-povijesnih elemenata ruralnog kraja područja Buja. Program je posebno

kreativan i inovativan zbog toga što posjetitelji s pomoću tematsko-orijentacijske

karte slijede putokaze koji duž rute objašnjavaju pojedine etape i navode određene

kulturno-povijesne činjenice. Program uključuje košaricu u kojoj su pripremljena vina

za degustaciju i jela spravljena od namirnica lokalnih proizvođača. Program Wine and

Dine obuhvaća suradnju vinarije s dva restorana s područja Bujštine gdje se

posjetiteljima nudi mogućnost upoznavanja i degustacije gastronomskih delicija i

specijaliteta ovoga kraja zajedno s vinima vinarije. Ovi primjeri pokazuju kreativnost i

inovativnost prilikom predstavljanja turističkog proizvoda što je dobar primjer za

razvoj turističkih proizvoda i promociju prostora.

Sudionici fokus grupa su dugogodišnju tradiciju proizvodnje, prepoznatljivost

kvalitete momjanskog muškata te postojanje prve vinske ceste na području Republike

Hrvatske prepoznali kao izuzetno atraktivne turističke proizvode Grada. Privlačnost i

važnost navedenih turističkih proizvoda ogleda se u mogućnosti njihova korištenja

tijekom cijele godine. Od budućih razvojnih potencijala, na fokus grupama istaknuta

je obnova vinskog podruma kao regionalnog centra za predstavljanje vina te priprema

i predaja dokumentacije za primanje momjanskog muškata u Europski registar vina.

Važnost provedbe navedenih projekata ogleda se u dodatnom povećanju

prepoznatljivost Grada enološke ponude Grada.

2.3.3.2 Gastronomski resursi

Područje Grada Buje zbog specifičnosti svojih prirodnih resursa ističe se bogatom

gastronomskom ponudom i mogućnostima valorizacije gastronomije u turističke

svrhe. Glavna posebnost gastronomske ponude područja Bujštine je istarski tartuf koji

je karakterističan za područje sjeverozapadne Istre. Uz specijalitete i jela temeljena

na istarskom tartufu, izvrsnu gastronomsku ponudu upotpunjuju jela od divljači te

razni specijaliteti pripravljeni od šparoga. Blizina morske obale i mediteranski utjecaj

ostavio je velikog traga u kuhinji, stoga je ona dijelom bazirana na ribljim i morskim

65

specijalitetima. Posebnost ovog dijela Istre je i u brojnim maslinicima i kvalitetnom

maslinovom ulju, što se izvrsno nadopunjuje s već nabrojanim enogastronomskim

potencijalom.

Na području Grada Buje potrebno je spomenuti nekolicinu gastronomskih

manifestacija koje se održavaju kroz godinu, a posjetiteljima nude široki spektar

gastronomskih proizvoda i upoznavanje s lokalnom kuhinjom.

Luganigada – zasigurno jedna od najznačajnijih gastronomskih manifestacija u ovom

kraju. Održava se svake godine krajem siječnja, a u suradnji s lokalnim ugostiteljima

organizira se natjecanje u pripremi jela na bazi istarske kobasice. Tijekom trajanja

manifestacije, uz istarske kobasice se prezentiraju vrhunska vina i maslinovo ulje od

lokalnih proizvođača. Ovom manifestacijom uvelike se pridonosi valorizaciji lokalne

kuhinje i lokalnih proizvoda koji sve više postaju prepoznatljiv brand Grada Buje.

Zlatna Šparoga i Šparogada – krajem mjeseca ožujka u Bujama se odvija međunarodno

gourmet natjecanje „Zlatna Šparoga“ kada se pripremaju tradicionalna jela od šparoga.

Sudjeluju također natjecatelji iz Slovenije i Italije, te brojni posjetitelji koji osim

bogate gastronomske ponude imaju priliku kušati vrhunska vina s područja bujske

vinske ceste. Na manifestaciji se predstavlja i program „Šparogade“ koja se odvija u

mjesecu travnju, a osim degustacije jela spravljenih od šparoga održava se i

natjecanje u branju šparoga te njihova izložba.

Osim raznih gastronomskih manifestacija koje privlače posjetitelje tokom godine,

potrebno je spomenuti kako na području Buja djeluje nekoliko restorana koji se ističu

svojim specijalitetima i posebnom ponudom. Trenutno jedna od najpoznatijih

gurmanskih atrakcija Buja je San Servolo resort & beer spa koji svojim posjetiteljima

nudi inovativni beer spa tretman uz bogatu ponudu tradicionalne istarske kuhinje, te

mogućnost izbora raznih mesnih specijaliteta koji uključuju pivo. Važno je spomenuti

kako se na području Buja razvila i poslovnica Zigante Tartufi – Buje koja prodaje

delicije i proizvode od tartufa te nudi široki izbor lokalnih vrsnih vina. Važna je iz

razloga što posjetiteljima na ovaj način prezentira važnost tartufa i vina u lokalnoj

enogastronomskoj ponudi.

66

Uz sve navedene enogastronomske resurse koji trenutno postoje te se prezentiraju

kroz ugostiteljsko-vinarsku ponudu, vidljiv je velik broj enogastronomskih

manifestacija izvan ljetnih mjeseci. To je od posebne važnosti s obzirom na

produljenje turističke sezone i privlačenje turista izvan vrhunca turističke sezone. Iako

je prednost da se vrhunac manifestacija odvija u periodu izvan samog vrhunca sezone

čime se produžuje turistička aktivnost tijekom cijele godine, preporuča se i

organizacija određenih manifestacija tijekom perioda najveće turističke aktivnosti u

Istri. Time će se dodatno reklamirati i promovirati bogata enogastronomska ponuda

koju Grad Buje ima tijekom cijele godine. Izuzetno bogatstvo enogastronomskih

resursa koje se ogleda kroz njihovu jedinstvenost za šire podneblje svakako je veliki

potencijal i temelj na kojemu treba razvijati ostale elemente turističke ponude Grada

Buje.

Jednako kao i enološka ponude, lokalna gastronomija također je vrlo atraktivan

turistički proizvod Grada prema mišljenju sudionika fokus grupa. Sudionici kao

posebno atraktivni gastronomske turistički proizvod ističu razvoj ceste maslinovog

ulja i ceste meda na kojima je moguće kušati i kupiti autohtoni gastronomski

proizvodi. Sudionici također kao snagu gastronomske ponude navode tržišni uspjeh

prvog istarskog craft piva koji se proizvodi na prostoru Grada Buje te otvaranje

pivnice. Jedini nedostatak gastronomskih resursa Grada kojeg su sudionici istaknuli je

nepostojanje gospodarskog objekta na mjestu uzgajališta školjki u kojem bi se

plasirali proizvodi s tog uzgajališta.

Ostali resursi na području Gradu Buje su oni koji se ne mogu svrstati ni u prirodne ni

kulturne resurse, ali mogu utjecati pri odabiru destinacije kod potencijalnih turista. U

ostale resurse tako se mogu svrstati toplice i wellness centri, vodeni parkovi,

kockarnice i casina, mjesta kupovine te sportsko-rekreacijska infrastruktura koja s

trendovima aktivnog turizma postaje sve važniji element odabira destinacije. Iako

enogastronomski, kulturni, a osobito prirodni resursi dominiraju ponudom koja je

razvijena na području Grada Buje, ostali resursi među kojima je potrebno izdvojiti

67

casina i wellness centre koji privlače posebnu kategoriju turista atrakcije su koje

uvelike doprinose diversifikaciji ponude te proširenju turističke sezone.

Tab. 5. Ostali resursi u Gradu Buje

Naziv objekta Područje rada

San Servolo resort Beer Spa centar

boutique hotel

LuX Casino Hotel Mulino

luksuzni hotel

tereni za tenis, odbojku i košarku

Casino

wellnes centar

Casino Zephyr casino

2.3.4.1 Wellness turizam

Wellness turizam moderni je oblik zdravstvenog turizma koji u posljednjih 20-ak

godina postaje jedna od najtraženijih ponuda u turizmu. Wellness je tek usred sve

veće potražnje stranih turista u Hrvatskoj postao prepoznat kao jedan od brzorastućih

selektivnih oblika turizma koji privlači turiste više ekonomske platežne moći. U

hrvatskoj turističkoj ponudi, hoteli viših kategorija prepoznali su potencijale

wellnessa te tako proširili turističku ponudu izvan turističke sezone. Ovakav trend

uočava se i u Gradu Buje gdje su dva wellness centra smještena u dva luksuzna hotela

viših kategorija. Wellness centri mogu se pronaći u hotelu Mulino te San Servolo

resort, unutar kojeg se može pronaći u Hrvatskoj prvi Beer spa. Inovativnost i

jedinstvenost wellness centra poput ovog Beer Spa centra atraktivni je faktor koji će

zasigurno doprinijeti privlačenju turista van turističke sezone.

2.3.4.2 Igračnice

U destinacijama koje turističku ponudu zasnivaju prvenstveno na kulturnim

atrakcijama kockarnice/casina nisu uvijek dobrodošla, no one ipak privlače određeni

broj i vrstu turista te ih je stoga potrebno uvrstiti u strukturu turističke ponude ,

68

posebice one u okvirima luksuznog i elitnog turizma. U Gradu Buje nalaze se dvije

kockarnice: unutar poslovnog objekta Zephry te hotela Mulino. Postojanje ove vrste

specifične turističke ponude omogućuje razvoj luksuznog turizma koji se može

integrirati s unaprijeđenom ponudom kulturnog i enogastronomskog turizma.

2.3.4.3 Sportsko-rekreacijska infrastruktura

Na području Grada Buje sportsko-rekreacijska infrastruktura u velikoj mjeri

namijenjena je prvenstveno lokalnom stanovništvu, no njeno korištenje u turizmu

postaje sve važnije. Sportsko-rekreacijske površine odnosno njihovo uređenje i razvoj

prepoznati su i u Prostornom planu uređenja Grada Buje (2018) gdje je određeno

nekoliko građevinskih područja sportsko-rekreacijske namjene. Površine određene

Prostornim planom Grada Buje (02/05, 10/11, 01/12, 05/15, 10/18) su : golf igralište

s golf smještajem, izletište, sportsko otvoreno strelište i sportsko rekreacijski centri

površine manje od dva hektara (Tab. 6.). Za sportsko-rekreacijsku namjenu je tako na

području Grada Buje namijenjeno nešto više od 43 hektara, no sukladno prostornom

planu (Tab. 6.) može su uvidjeti kako većina zona još uvijek nije upotpunjena s

potrebnom infrastrukturom. Smještanjem planiranih novih sadržaja u zone doći će do

povećanja atraktivnosti cjelokupnog područja čime će se obogatiti i diversificirati

dosadašnja turistička i sportsko-rekreacijska ponuda. Kao najznačajniji turistički

resurs vezan uz sportsko-rekreacijsku namjenu ističu se golf igrališta. Na području

Grada Buje trenutno je u funkciji tek jedno golf igralište koje se nalazi u sklopu

kompleksa hotela Mulino.

Tab. 6. Planirana građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene

LOKACIJA Kapacitet Površina (ha) Izgrađenost ha/%

Golf igralište

1 GOLF IGRALIŠTE MARKOCIJA 18polja 38,58 0/0

2 GOLF SMJEŠTAJ - Golf Naselje

Glavica (TZ) 200

postelja 4,23 0/0

Izletište

69

3 KANEDO (NA Sv. Marija na

Krasu) 0,10 0,10/100

Sportsko otvoreno strelište

4 RUPA (NA Gamboci) 1,06 1,06/100

5 BUJE (NA Buje) 1,92 1,92/100

6 MOMJAN (NA Momjan) 1,26 1,26/100

7 KORTIVI (NA Momjan) 0,19 0,19/100

8 MARUŠICI (NA Marušici) 1,37 1,37/100

9 ŠKRILE (NA Plovanija) 0,68 0,17/25

SVEUKUPNO 43,39 ha 6,07 ha/12 %

Izvor podataka: PPUGB, 02/05, 10/11, 01/12, 05/15, 10/18

Sudionici fokus grupa su kao prednost postojeće sportsko-rekreacijske infrastrukture

naveli veliki broj uređenih biciklističkih i pješačkih staza, koje su dio europskih

pješačkih staza. Sudionici su također istaknuli da je, ukoliko se želi privući veći broj

novih aktivnih turista koji će se dulje vrijeme zadržati u Gradu, potrebno unaprijediti

postojeću sportsko-rekreacijsku infrastrukturu. Stoga je za daljnji razvoj sportsko-

rekreacijske infrastrukture predlaže uređenje starijih staza i putova između naselja,

izgradnja biciklističkog poligona te razvijanje popratne (sportske) infrastrukture za

sportove poput tenisa, badmintona, skvoša i sl.

Analiza lokalnih uvjeta obuhvaća pregled stanja i trendova u prostoru s aspekta

infrastrukturne opremljenosti, prometne dostupnosti te stanja okoliša, prirodnih rizika

i klimatskih uvjeta.

Jedan od važnijih koraka u prepoznavanju turističkog potencijala nekog prostora je

sagledavanje njegove prometne dostupnosti. Razvijenost prometnog sustava je vrlo

70

važna za dostupnost turističke ponude nekog prostora. Prometni sustav Grada Buje

definiran je postojećom cestovnom mrežom kojom je prostor Grada dobro povezan s

najvećim gradom Istarske županije – Pulom i ostalim turističkim središtima u županiji,

kao i prometnim sustavima susjednih država (Slovenija i Italije). Na prostoru Grada

Buje jedini prisutni oblik prometa je cestovni promet, a prometnica koja se ističe

važnošću je autocesta A9 „Istarski ipsilon“. Prometnice viših kategorija (autocesta i

državne ceste) koje vode prema jačim turističkim centrima na zapadnoj obali Istre

(Puli, Umagu, Rovinju, Poreču itd.) prisutne su u zapadnom dijelu Grada Buje. Istočnim

i južnim dijelom prostornog obuhvata Grada prolaze županijske i lokalne ceste (Sl.

17.).

Sl. 17. Prometni sustav Grada Buje

Budući kako se nalazi na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Istarske županije, Grad

Buje ima vrlo povoljan prometno-geografski položaj. Položaj na glavnim cestovnim

pravcima prema turistički najrazvijenijim prostorima Istre iz smjera Slovenije i Italije

71

upućuje na specifičnost planiranja razvoja turizma u vidu valoriziranja tranzitnog

značaja ovog prostora.

Prometno dostupniji prostor imati će više izgleda za valorizaciju turističkog

potencijala i ukupni razvoj od manje dostupnog prostora s turističkim sadržajima

približno jednake atraktivnosti (Lončar, 2007). Prometna dostupnost Grada Buje u

turističkom kontekstu je iznimno povoljna s obzirom na dva granična prijelaza – Kaštel

i Plovanija, preko kojih je 2017. g. u Hrvatsku ušlo 9.195.516 putnika23 (Transport i

komunikacije, 2018). Grad Buje je stoga kao prva destinacija nakon prelaska granice

sa susjednom Slovenijom prometno dostupniji turistima iz Slovenije te obližnje Italije

i Austrije, što također potvrđuje odnos broja dolazaka stranih i domaćih posjetitelja (˃

95 % strani turisti; Turizam u primorskim gradovima i općinama 2017., 2018).

Prema provedenom anketnom istraživanju Instituta za turizam (TOMAS, 2018), turisti

koji dolaze u Hrvatsku uglavnom putuju cestovnim prometom (84,7 % ispitanika), dok

je drugi najzastupljeniji oblik prometa zračni (14,5 %). Budući da prostornim

obuhvatom Grada Buje prolazi, s graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija vrlo dobro

povezana, autocesta A9 međunarodnog značaja te da se u blizini Grada Buje nalaze

međunarodne zračne luke u Trstu (oko 60 km) i u Puli (oko 80 km), s kojima je Grad

Buje povezan autobusnim javnim prijevozom, može se konstatirati kako cestovni i

zračni promet i na prostoru Grada Buje također generiraju najveći broj turističkih

dolazaka. Pritom valja istaknuti kako je potencijal zračnog prometa još nedovoljno

valoriziran te postoje značajne mogućnosti za unaprjeđenje dostupnosti.

Iako lokalni javni prijevoz nije organiziran, prometnu dostupnost Grada Buje

povećavaju redovne dnevne autobusne linije kojima je Grad dobro povezan s ostalim

gradovima u županiji, glavnim gradom Zagrebom, makroregionalnim središtem

Rijekom i obližnjim dijelovima Slovenije (do Kopra) i Italije (do Trsta, Venecije i

Padove). U Tab. 7. prikazana je prosječna cestovna i zračna udaljenost te prosječno

2 Kaštel – 5.497.304 putnika; Plovanija – 3.698.212 putnika 3 Jedini granični prijelazi preko kojih je u Hrvatsku ušlo više putnika u usporedbi s navedenima su Macelj (6.545.013) i Bregana (5.988.565) (Transport i komunikacije, 2018)

72

trajanje putovanja automobilom od odabranih važnijih emitivnih mjesta do grada

Buje.

Tab. 7. Prosječne udaljenosti do odabranih gradova u okruženju i prosječno trajanje

putovanja

GRAD Zračna udaljenost

u km Cestovna udaljenost

u km Srednje trajanje

putovanja

Pula 62 80 0:57

Pazin 29 52 0:47

Rijeka 62 84 1:36

Omišalj (ZL Rijeka) 74 109 2:04

Brestova (trajektno pristanište)

53 95 1:44

Zagreb 186 243 3:10

Portorož (SLO) 13 16 0:22

Koper (SLO) 17 24 0:32

Ljubljana (SLO) 98 126 1:35

Trst (ITA) 29 42 0:53

Milano (ITA) 349 457 4:52

Beč (AUT) 374 509 5:12

Budimpešta (HUN) 474 588 6:07

München (DEU) 342 527 5:30 Izvor podataka: Udaljenosti.com, 2018; ViaMichelin, 2018

Najbolji pokazatelj stupnja korištenja i opterećenja određene prometnice tijekom

turističke sezone i izvan nje je prosječni godišnji i prosječni ljetni dnevni promet

(PGDP i PLDP) (Tab. 8.). Prometnica najviše kategorije koja predstavlja ključnu

prometnicu za razvoj turizma u Istarskoj županiji te prolazi prostorom Grada Buje jest

autocesta A9. To je ujedno prometnica koja ostvaruje najveći PGDP i PLDP od svih

izdvojenih na prostoru Grada Buje. Budući kako se autocestom A9 povezuje granični

prijelaz sa Slovenijom i turistički centri na zapadnoj obali Istre, takvi podaci potvrđuju

tranzitni karakter prometa na prostora Grada. To je također prometnica koja ostvaruje

najveće apsolutno i relativno povećanje prometnih kretanja (uspoređujući podatke iz

2012. i 2017. godine) od svih izdvojenih prometnica. Iz Tab. 8. vidljivo je kako je PLDP

na izdvojenim prometnicama veći od PGDP u obje promatrane godine.

73

Tab. 8. Prosječni ljetni i prosječni godišnji promet na odabranim prometnicama Grada Buje

u razdoblju 2012.-2017.

Brojačko mjesto PGDP PLDP Indeks promjene

2017./2012.

Cesta oznaka ime 2012. 2017. 2012. 2017. PGDP PLDP

D200 2701 Plovanija 4722 5555 9126 10457 117,6 114,6

D300 2718 Buje-Zapad 5447 4937 7345 6603 90,6 89,9

D300 2705 Grando 5241 4877 6807 6190 93,1 90,9

A9 2731 Buje-Jug 6609 8729 15144 19053 132,1 125,8

Legenda: PGDP – prosječni godišnji dnevni promet; PLDP – prosječni ljetni dnevni promet

Izvor podataka: Hrvatske ceste, 2013, 2018

Budući da sve istaknute prometnice povezuju Grad Buje s ostalim dijelovima i

većinom turističkih centara Istarske županije, vrijednosti PLDP-a očekivano su veće

od PGDP-a zbog povećanja opsega prometa u vrijeme trajanja turističke sezone (Tab.

8.). Najveća razlika u vrijednostima između PLDP-a i PGDP-a za 2017. g. primjećuje se

kod autoceste A9 (PLDP veći 2,2 puta) te državne ceste D200 (PLDP veći 1,9 puta)

koja povezuje granični prijelaz „Plovanija“ s gradskim naseljem Buje. Ovakvi podaci

potvrđuju da su autocesta A9 i državna cesta D200 u kontekstu turističkih kretanja

najvažnije prometnice na prostoru Grada Buje. Mnogo su manje vrijednosti i razlike u

vrijednostima između PLDP-a i PGDP-a na državnoj cesti D300. Razlog tome je što je

prometnica D300 ima dominantno lokalni karakter, dok A9 ima izražen međunarodni.

Nedostatak prometnog sustava Grada Buje je nepostojanje infrastrukture željezničkog

prometa. Međutim, nepostojanje željezničke prometne infrastrukture ne utječe u

velikoj mjeri na prometnu dostupnost Grada Buje kao turističke destinacije zbog

izraženog lokalnog karaktera željezničkog prometa Istre, što je posljedica

nepostojanja izravne željezničke veze s ostatkom željezničkog prometnog sustava

Republike Hrvatske. Osim toga, željezničkim prometom u Hrvatsku dolazi tek 0,1 %

turista (TOMAS, 2018).

Prostorom Grada Buje je između 1902. i 1935. godine prolazila uskotračna pruga

„Parenzana“ koja je povezivala Poreč i Trst prolazeći kroz Hrvatsku, Sloveniju i Italiju.

Danas se oko 80 km trase „Parenzane“ koristi u sportsko-rekreacijske i turističke svrhe.

74

Na stotu obljetnicu otvorenja pruge Istarska županija je zajedno s novoosnovanom

Udrugom za obnovu željeznice Poreč-Kopar-Trst inicirala projekt „Parenzana – Put

zdravlja i prijateljstva“ (Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020.,

2016). Trasa je tom prilikom prenamijenjena u pješačku i biciklističku stazu, vijadukti

i mostovi su osigurani ogradama, tuneli su osvijetljeni solarnom rasvjetom te su

postavljeni popratni sadržaji koji obogaćuju turistički doživljaj trase (Parenzana, n.d.).

U nacrtu „Operativnog programa razvoja cikloturizma Istarske županije za razdoblje

2019.-2025. g.“ (2019) predviđene su aktivnosti za dodatno uređenje i opremanje

trase, među kojima je posebno važno istaknuti aktivnosti za unaprjeđenje prometne

signalizacije4, a što posljedično povećava sigurnost trase. To je posebno važno za

dijelove na kojima trasa zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa prolazi glavnim

cestovnim prometnicama. Na prostoru Grada Buje takvi su dijelovi trase prisutni kod

Markovca na raskršću s autocestom A9, zatim u duljini od oko 1,5 km cestom kroz

naselje Kaldanija te kraćim dijelom na dionici županijske ceste Ž5209 (GP Kaštel –

Buje – Sv. Ivan). Osim „Parenzane“, u funkciji aktivnog turizma danas se na prostoru

Grada Buje nalazi nešto više od 60 km ostalih pješačkih i biciklističkih staza. Problem

navedenih staza je nedostatna signalizacija i potrebna infrastruktura koja umanjuje

sigurnost cikloturista. U narednom razdoblju potrebno je unaprijediti stanje

biciklističke infrastrukture jer je cikloturizam jedan od najpropulzivnijih grana turizma

u Gradu Buje i Istarskoj županiji.

4 Postavljanje 63 znaka vertikalne i 8 znakova horizontalne prometne signalizacije; 12 smjerokaza; 10 ploča-obavijesti; 2 ploče-upozorenja, 3 ploče s kartom „Parenzane“ (Operativni program razvoja cikloturizma Istarske županije za razdoblje 2019.-2025. g, 2019)

75

Sl. 18. Biciklističke i pješačke staze na prostoru Grada Buje Izvor podataka: PPUGB, 02/05, 10/11, 01/12, 05/15

Od pomorske prometne infrastrukture na prostoru Grada Buje nalazi se tek luka

Kanegra koja se nalazi u ugostiteljsko-turističkom okruženju istoimenog naselja. Luka

je otvorena za javni promet lokalnog značaja. U luci je prema postojećoj prostorno-

planskoj dokumentaciji moguće graditi isključivo prometne građevine obalne

infrastrukture. U Strateškom planu razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020. (2016)

ističe se kako je u istočnom dijelu predviđeno proširenje luke za potrebe iskrcaja ribe

i školjaka s ribarskih plovila. Potencijalnim povećanjem količine iskrcanih riba i

školjaka kao posljedice povećanja kapaciteta prihvata plovila u luci, povećava se

također mogućnosti dodatnog obogaćivanja lokalne gastronomske ponude

unaprjeđenjem suradnje lokalnih ribara i ugostiteljskih objekata. Nabavljanjem

namirnica od lokalnih dobavljača, ugostitelji promiču gastronomsku kulturu

destinacije, što može pozitivno utjecati na dodatno jačanje imidža Grada Buje kao

gastronomske turističke destinacije jer većina posjetitelja u destinaciji voli doživjeti

76

tradiciju lokalne kuhinje te kulturu i način života lokalnih stanovnika (Bakan i Salopek,

2015).

S obzirom na današnje stanje prometnog sustava u pokretu i mirovanju

Konzervatorskom podlogom povijesne jezgre Grada Buje (2014) predlaže se izrada

jedinstvenog prometnog rješenja koji bi prostorno obuhvaćao zaštićenu kulturno-

povijesnu jezgru Grada Buje. Rješenjem bi se predložili modaliteti korištenja

postojeće ulične mreže i optimalni smještaj parkirališnih mjesta. Prijedlog

konzervatorske podloge je potpuno uklanjanje kolnog prometa iz povijesne gradske

jezgre zbog nedovoljnog prostora za odvijanje prometa, ugroze sigurnosti stanovnika

i povijesnih građevina. Veći broj dolazaka i zadržavanje turista u staroj gradskoj jezgri

također utječe na odvijanje prometa, a nekvalitetna regulacija i prometna opterećenja

negativno utječu na percepciju Grada Buje kao turističke destinacije.

Sl. 19. Plan regulacije prometa na prostoru Kulturno-povijesne cjeline grada Buje Izvor: Mapiranje i programiranje revitalizacije povijesne jezgre grada Buje, 2010

Glavne prednosti prometne dostupnosti Grada Buje koje su od strane lokalnih dionika

istaknute na provedenim fokus grupama ogledaju se u dobroj povezanosti

77

autocestom, blizini većih gradskih centara te blizini aerodroma u Portorožu. Sudionici

fokus grupa ističu da takva prometna dostupnost predstavlja jedan od preduvjeta za

daljnje jačanje tranzitnog i vikendaškog turizma. Istaknuta je također važnost rute

Parenzane, preko koje u Grad dolazi veliki broj turista, ali i nesređeni imovinsko-pravni

odnosi zbog kojih njezin potencijal nije u potpunosti valoriziran.

Iako su fokus grupama geoprometni položaj Grada Buje istaknut kao prednost u

turističkom razvoju, prepoznati su također neki od trenutnih nedostataka te

potencijalni projekti koji bi, povećanjem prometne dostupnosti Grada, mogli

pozitivno utjecati na daljnji turistički razvoj. Jedan od prepoznatih nedostataka je

nepostojanje željezničke infrastrukture kojom bi se prostor Grada Buje povezao s

gradovima (npr. Trstom) i prostorima susjednih i obližnjih država. Kao nedostatak

postojeće prometne infrastrukture sudionici su također naveli stanje starijih cesta

između manjih naselja Grada te nesređene imovinsko-pravni odnosi na tim

parcelama. Što se tiče biciklističke infrastrukture, sudionici fokus grupa istaknuli su

nedostatak asfaltiranih staza na kojima nije predviđeno odvijanje javnog prometa te

nezadovoljavajuću signalizaciju na pojedinim dijelovima staza, ponajprije na

dijelovima koji prolaze cestovnim prometnicama. Osim već navedenih prepoznatih

razvojnih potencijala, sudionici su kao razvojne turističke potencijalne također

prepoznali dodatno poboljšanje cestovne povezanosti sa susjednom Slovenijom,

izgradnju luke na ušću Dragonje te daljnji razvoj biciklističke prometne infrastrukture.

Sudionici smatraju da planiranje budućeg razvoja prometne infrastrukture treba

prilagoditi željama ciljanih skupina turista. U slučaju Grada Buje to su turisti veće

platežne moći.

Kvalitetna infrastrukturna opremljenost osnovni je potporni element u razvoju

turističke destinacije. Osnovne sastavnice komunalne infrastrukturne opremljenosti

su sustavi vodoopskrbe i odvodnje, zatim energetska infrastruktura, infrastruktura

gospodarenja otpadom te širokopojasna infrastruktura.

78

Sudionici fokus grupa su kao nedostatke postojeće infrastrukturne opremljenosti

prepoznali nedostatak osnovne komunalne infrastrukture u većini naselja te općenito

nezadovoljavajuće stanje smještajne, parkirne i prometne infrastrukture.

2.4.2.1 Vodoopskrba i odvodnja

Pod pojmom vodoopskrbe razumijeva se pridobivanje, transport i distribucija vode

koja se rabi za piće, pripremu hrane, higijenske potrebe, industrijsku proizvodnju i

komunalne potrebe (Mayer, 2004, preuzeto iz Slavuj i dr., 2009). Najveći pritisci na

vodoopskrbni sustav u Istri posljedica su dolaska velikog broja turista tijekom

turističke sezone, kada se potrošnja vode višestruko povećava (Maradin i Lončar,

2016). Djelatnost vodoopskrbe u Istarskoj županiji danas obavljaju tri vodovodna

poduzeća – „Istarski vodovod“, „Vodovod Pula“ i „Vodovod Labin“.

Grad Buje povoljno je prekriven vodoopskrbnom mrežom (Strateški plan razvoja

Grada Buje – Buie od 2016. do 2020., 2016) te je čitavo stanovništvo Grada

priključeno na javni vodovodni sustav. Djelatnost vodoopskrbe na prostoru Grada

obavlja trgovačko društvo „Istarski vodovod d.o.o. Buzet“, koje je u vlasništvu lokalnih

gradova i općina5. Jedna od pet lokacijski odvojenih poslovnih jedinica Društva nalazi

se u gradskom naselju Buje. Obrada vode odvija se u radnim jedinicama, smještenima

u blizini tri izvora odakle se crpi voda: Sveti Ivan, Gradole i Bulaž te akumulacijsko

jezero Butoniga (Istarski vodovod, n.d.). Grad Buje opskrbljuje se vodom iz

magistralnog cjevovoda sustava Sv. Ivan – Buzet, koji se temelji na vodama izvorišta

Sv. Ivan i Bulaž.

Područjem Grada Buje prolaze cjevovodi županijskog značaja i nalazi se vodna

građevina vodozahvat Bužini – Gabrijeli kapaciteta više od 100 l/s. Najvažniji

rezervoar na području Grada nalazi se u naselju Kanegra, kapaciteta 600m3 (PPUGB,

02/05, 10/11, 01/12, 05/15, 10/18), koji posebno važnu ulogu ima za vrijeme

turističke sezone kada je potrošnja vode znatno veća. Za potrebe budućih turističkih

kapaciteta Prostornim se planom uređenja Grada Buje – Buie (PPUGB, 02/05, 10/11 i

5 Grad Buje ima 2,26 % vlasničkog udjela u tvrtki.

79

01/12, 10/18) predviđa gradnja novog rezervoara zapremnine 1.300m3 kako bi se

zadovoljile potrebe sve značajnije turističke aktivnosti u naseljima Kanegra i Porta

Madona (Sl. 20.).

Sl. 20. Vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje Grada Buje Izvor podataka: PPUGB, 02/05, 10/11, 01/12, 05/15, 10/18

Djelatnost javne odvodnje, izvođenje priključaka na komunalne vodne građevine te

uzorkovanja i ispitivanja vlastitih otpadnih voda na prostoru Grada Buje provodi

trgovačko društvo „6. Maj d.o.o. Umag“6 sa središtem u Umagu (Strateški plan razvoja

Grada Buje – Buie od 2016. do 2020., 2016). Glavna specifičnost područja istarskog

poluotoka je jedinstveni vodonosnik, koji zahtijeva integralni pristup u upravljanju

vodoopskrbom i odvodnjom radi učinkovite zaštite ograničenih vodnih resursa.

6 Grad Buje ima 12,35 % udjela u vlasništvu tvrtke.

80

Pitanje odvodnje posebno je bitno u ljetnim mjesecima kada je turistička sezona na

svom vrhuncu, a samim time i pritisak na sustav odvodnje.

Prema postojećim prostorno-planskim (PPUGB, 02/05, 10/11, 01/12, 05/15, 10/18) i

strateškim dokumentima (Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020.,

2016) na prostoru Grada planira se izgradnja razdjelnog kanalizacijskog sustava kojim

će se uspostaviti zasebni sustavi sanitarno-potrošnih voda (fekalne kanalizacije) i

oborinskih voda. Iznimka je prostor povijesne jezgre Buje gdje se planira zadržati

djelomično mješovit sustav. Zbrinjavanje otpadnih voda u manjim naseljima u

unutrašnjosti i izdvojenim zonama te u područjima gdje nema tehničke ni ekonomske

opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje planira se putem manjih lokalnih

podsustava s pročišćavanjem ili sakupljanjem otpadne vode u nepropusnim septičkim

jamama uz kontrolu pražnjenja putem ovlaštenih institucija. Planirana je također

izgradnja sustava djelomične javne odvodnje oborinskih otpadnih voda, tj. oborinskih

voda s javnih prometnih površina i parkirališta.

2.4.2.2 Energetska infrastruktura

Energetsku infrastrukturu nekog prostora čine objekti i postrojenja kojima se vrši

proizvodnja, upravljanje i transport energije do krajnjih korisnika.

Od elektroenergetskih građevina s pripadajućim objektima od državnog i županijskog

značaja na prostoru Grada nalaze se prijenosni dalekovod Pazin – Savudrija (U=400

kV) te dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja (U=110 kV). Izgrađene

elektroenergetske građevine na prostoru Grada Buje čine transformacijske stanice

napona 110/20 kV (Buje) te distribucijski dalekovodi od 110 kV (Rovinj – Poreč – Buje,

Buje – Republika Slovenija i Buzet – Katoro). Prostorom Grada prolazi županijski

dalekovod u dužini od 19 km (Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do

2020., 2016). Trenutni energetski kapaciteti odgovaraju potrebama svih naselja. U

slučaju realizacije većih investicija, izmjenama i dopunama PPU Grada Buje (PPUGB,

02/05, 10/11, 01/12, 05/15, 10/18) predviđena su proširenja postojećih sustava.

81

Na prostoru Grada Buje najviše se električne energije dobiva iz neobnovljivih izvora

unatoč dobrom potencijalu obnovljivih izvora, posebice solarne energije zahvaljujući

velikom broju osunčanih sati tijekom godine (Akcijski plan energetski održivog

razvoja, 2012). Temeljni strateški dokument o korištenju energije na prostoru Grada

je „Akcijski plan energetski održivog razvoja“ (2012). Jedan od ciljeva Plana je

smanjenje emisije CO2 za 20 % u razdoblju 2011.-2020. g. Osim toga, cilj Grada Buje

je također povećanje udjela električne energije dobivene iz vjetroelektrana, malih

hidroelektrana, elektrana na biomasu te solarnih elektrana. Strategija smanjenja

emisije CO2 usmjerena je prema sektorima koji su najveći zagađivači – zgradarstvo

(49,65 %), promet (48,74 %) i javna rasvjeta (1,61 %). Provođenje mjera energetske

učinkovitosti važno je za postizanje uštede energije što posljedično može utjecati na

povećanje kvalitete života i turističku atraktivnost Grada. Neke od mjera kojima se

potiče smanjenje emisije CO2 su izmjena stolarije, obnova fasada i izolacija objekata

termoizolacijom i hidroizolacijom, zatim ugradnja fotonaponskih sustava na

krovovima zgrada, plinofikacija Grada, obrazovanje i promocija obnovljivih izvora

energije i energetske učinkovitosti, poticanje korištenja biogoriva, zamjena postojećih

rasvjetnih tijela s rasvjetnim tijelima visokoučinkovitih izvora svjetlosti (LED) niskog

svjetlosnog zagađenja itd. (Akcijski plan energetski održivog razvoja, 2012).

Plin kao energent se na prostoru Grada Buje ne koristi u velikoj mjeri. Na plinski

priključak priključeno je 113 stanova (5,73 %), što je znatno manje od županijskog

(19,48 %) i državnog prosjeka (36,55 %)(Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od

2016. do 2020., 2016). Prema postojećim prostorno-planskim (PPUGB, 02/05, 10/11,

01/12, 05/15, 10/18) i strateškim dokumentima (Strateški plan razvoja Grada Buje –

Buie od 2016. do 2020., 2016) na prostoru Grada moguća je izgradnja građevina za

transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima

državnog i županijskog značaja na trasi međunarodnog plinovoda Kovri – Koper, na

dionici Kovri – Kaštel/Plovanija. Povezivanjem hrvatskog i slovenskog plinskog

transportnog sustava te izgradnjom relativno kratkog interkonekcijskog plinovoda,

značajno bi se podigla razina pouzdanosti opskrbe prirodnim plinom. Planirana trasa

plinovoda pružala bi se u smjeru sjever-jug, prolazeći kroz rijetko naseljeni prostor s

velikim brojem disperznih naselja sve do granice s Republikom Slovenijom. Početna

82

točka bila bi u postojećoj mjerno-redukcijska stanica Kovri (SUO za međunarodni

plinovod Kovri – Koper DN 300/50 bar, 2017). Realizacija projekta plinoopskrbe ovisi

o isplativosti, a trenutno nema većih zainteresiranih većih potrošača (Strateški plan

razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020., 2016).

Sudionici fokus grupa kao nedostatak postojeće energetske infrastrukture ističu

nedostatno stanje i održavanje javne rasvjete na prostoru Grada.

2.4.2.3 Infrastruktura gospodarenja otpadom

Turizam je više nego druge gospodarske djelatnosti osjetljiviji na degradaciju okoliša.

Okoliš je njegov primarni resurs te on za svoj razvoj traži kvalitetan i očuvan prostor.

Najveći pritisci turizma na okoliš uglavnom su posljedica koncentracije turističke

djelatnosti u relativno ograničenom vremenu i prostoru (Kružić, 2004).

Poslove vezane uz gospodarenje komunalnim otpadom na prostoru Grada Buje

obavlja komunalno poduzeće „6. Maj d.o.o. Umag“ (Strateški plan razvoja Grada Buje

– Buie od 2016. do 2020., 2016). Prikupljeni otpad odlaže se na sanitarnom deponiju

„Donji Picudo“ (Plan gospodarenja otpadom Grada Buje – Buie, 2017). Od prosinca

2018. godine na prostoru Grada nalazi se mobilno reciklažno dvorište7 komunalnog

poduzeća „6. Maj d.o.o. Umag“ (Grad Buje, 2018). Prema Zakonu o održivom

gospodarenju otpada (NN 94/13, 73/17, 14/19) jedinice lokalne samouprave koje

imaju više od 1.500 stanovnika dužne su izgraditi reciklažno dvorište. S obzirom da

Grad Buje ima više od 1.500 stanovnika, točnije 5.182, Grad je krenuo u izgradnju

reciklažnog dvorišta u Momjanskoj ulici. Reciklažno dvorište imat će površinu od

2.000 m² te se očekuje da će s radom početi 2020. godine (Glas Istre, 2019). Na

prostoru Grada uređeno je 68 ekootoka na čijim se lokacijama nalaze kontejneri za

papir, staklo i plastiku (Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020.,

2016).

7 Mobilno reciklažno dvorište – mobilna jedinica je pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada (Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 117/17)

83

Prema podacima za razdoblje 2012. – 2016. g. prosječni stanovnik Grada Buje dnevno

odloži 1,27 kg komunalnog otpada, što je za oko 20 % više od prosjeka RH i oko 30

% manje od prosjeka Istarske županije. Veća količina prosječno proizvedenog

dnevnog otpada od prosjeka RH posljedica je turističkih dolazaka i povećanja količine

proizvedenog otpada u ljetnim mjesecima. Turistički proizveden otpad na prostoru

Grada iznosi 9 %, što je više od prosjeka RH koji iznosi 6 % (Plan gospodarenja

otpadom Grada Buje – Buie, 2017).

Iako se u razdoblju 2013.-2017. g. primjećuje smanjenje ukupne količine

proizvedenog miješanog otpada8 (Sl. 21.), dodatno povećanje turističke aktivnosti u

budućnosti bi posljedično utjecati na otežano gospodarenje otpadom. Stoga se kao

potreba nameće dodatno unaprjeđenje infrastrukture gospodarenja otpadom.

Sl. 21. Prikaz kretanja godišnjih količina sakupljenog miješanog komunalnog otpada u

razdoblju 2013.-2017. g. Izvor podataka: Plan gospodarenja otpadom Grada Buje – Buie za razdoblje do 2021. godine, 2015; Grad Buje,

2019

8 Razlog smanjenja ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada u razdoblju 2013.-2017. g. je povećanje količina odvojeno prikupljenog otpada. U navedenom se razdoblju količina prikupljenog papira i kartona povećala za 59 %, stakla za 208 % te plastike za 785 %.

84

Na prostoru Grada nalaze se tri lokacije divljih odlagališta otpada u naseljima Krasica,

Oskoruš i Triban. Osim što redovito sanira navedena divlja odlagališta, Grad je također

na tim lokacijama, jednako kao i na ostalim mjestima gdje postoji tendencija

nepropisnog odlaganja otpada, postavio znakove upozorenja sa zabranom odlaganja

otpada (Plan gospodarenja otpadom Grada Buje – Buie, 2015).

Na fokus grupama istaknuto je da je prisutnost postojeće infrastrukture gospodarenja

otpadom u samo dva naselja (Buje i Momjan) nezadovoljavajuće za planiranje

povećanja turističke atraktivnosti Grada turističkog razvoja Grada.

2.4.2.4 Širokopojasna infrastruktura

Prostor Grada Buje povoljno je pokriven pokretnom i nepokretnom

telekomunikacijskom infrastrukturom. Nepokretna telekomunikacijska mreža

podijeljena je u četiri komunikacijska pristupna čvora (Buje, Kaštel, Momjan i Marušići)

te je u potpunosti izgrađena do svih zaseoka i naselja u sastavu Grada. Više od 90 %

prostora Grada (obuhvaća 95 % stanovništva), pokriveno je pokretnom mrežom -

jednom analognom i jednom digitalnom (Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie

2016.-2020., 2016).

Na prostoru Grada Buje na tri lokacije su uspostavljene Hotspot pristupne točke

(Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie 2016.-2020., 2016). Besplatnim korištenjem

interneta povećala se turistička atraktivnost Grada, naročito za strane turiste koji čine

dominantan udio (> 95 %) u turističkim dolascima.

Pod pojmom osnovne širokopojasne infrastrukture smatra se odgovarajuća

elektronička komunikacijska infrastruktura koja podržava pružanje širokopojasnih

usluga s najmanjom brzinom od 2 Mbit/s. Širokopojasni priključci predstavljaju

priključne točke mreže putem kojih su korisnici spojeni na širokopojasnu mrežu.

Nadalje, pod pojmom širokopojasnih usluga podrazumijevaju se sve elektroničke

komunikacijske usluge za čije je pružanje potrebno osigurati širokopojasnu

infrastrukturu (MPPIRH, 2013).

85

Grad Buje je zajedno s Općinom Brtonigla izradio „Nacrt plana razvoja infrastrukture

širokopojasnog interneta u Gradu Buje i Općini Brtonigla“ (2017). Cilj Plana je

izgradnja NGA (Next Generation Access) širokopojasne mreže temeljene na

tehnologiji kojom će se osigurati pokrivanje brzim (30-100 Mbit/s) i ultrabrzim

širokopojasnim pristupom (više od 100 Mbit/s). Time je plan osigurati infrastrukturni

preduvjet za održivi, dugoročni društveni i gospodarski razvoj na prostoru Grada Buje

i Općine Brtonigla.

Bežična širokopojasna infrastruktura na prostoru Grada Buje najrazvijenija je u

sjeverozapadnim i zapadnim dijelovima prostornog obuhvata Grada Buje (Sl. 22.). Brzi

širokopojasni pristup (30 – 100 Mbit/s) više operatora omogućen je na 12,5 %

prostornog obuhvata Grada, najvećim dijelom u gušće naseljenim naseljima poput

gradskog naselja Buje, Plovanija i Kaldanija, ali također i u ostalim naseljima na zapadu

prostornog obuhvata grada (Gamboci, Kršete, Buroli). Brzi širokopojasni pristup (30 –

100 Mbit/s) jednog operatora omogućen je na 30,4 % prostornog obuhvata Grada,

odnosno gotovo na cijelom zapadnom dijelu prostornog obuhvata Grada. Međutim,

na prostoru Grada trenutno ne postoji mogućnost uspostavljanja ultrabrzog

širokopojasnog pristupa (> 100 Mbit/s).

86

Sl. 22. Pristup bežičnoj širokopojasnoj infrastrukturi na prostoru Grada Buje Izvor podataka: HAKOM, 2019

Brzi žičani širokopojasni pristup (30 – 100 Mbit/s) jednog operatora omogućen je u

osam naselja9 (Sl. 23.) na samo na 0,8 % prostornog obuhvata Grada, a osnovni žičani

širokopojasni pristup (2 – 30 Mbit/s) omogućen je na 2,9 % prostornog obuhvata

Grada. Jedina naselja koja nemaju omogućen pristup osnovnoj žičanoj širokopojasnoj

infrastrukturi su Sveta Marija na Krasu i Brič.

9 Buje, Kaštel, Momjan, Merišće, Marušić, Kanegra, Baredine i Buroli

87

Sl. 23. Pristup žičanoj širokopojasnoj infrastrukturi na prostoru Grada Buje Izvor podataka: HAKOM, 2019

Općenito, širokopojasna infrastruktura najrazvijenija je u zapadnim dijelovima

prostornog obuhvata Grada. Najmanji pristup širokopojasnoj infrastrukturi primjećuje

se u perifernim sjeveroistočnim dijelovima Grada koje karakterizira veća nadmorska

visina te rijetka gustoća naseljenosti. Trenutno ne postoje prostori ili pojedinačni

korisnici koji imaju mogućnost ultrabrzog širokopojasnog pristupa, tj. širokopojasnog

pristupa na brzinama većim 100 Mbit/s. Navedeni pokazatelji upućuju na potrebu za

dodatnim ulaganjima u razvijanje širokopojasne infrastrukture, naročito brzog i

ultrabrzog širokopojasnog pristupa.

88

Klimatski i vremenski uvjeti limitirajući su faktori koji imaju veliku važnost u razvoju

turizma budući kako imaju direktan utjecaj na financijski spektar turističke

valorizacije. Klimatski uvjeti utječu na turističku ponudu odnosno uvjetuju razvoj

turističke infrastrukture i razdoblja određenih turističkih djelatnosti. Tip klime postaje

odlučujući faktor pri odabiru turističke destinacije i djelatnosti koje će se u njoj

odvijati (Vojnović, 2018). Klima je glavni resurs određenih oblika turizma koji su na

području Republike Hrvatske i dalje najzastupljeniji. Prije svega to je kupališni turizam

koji je upravo zbog klimatskih uvjeta ograničen samo na ljetni, topli dio godine.

Na globalnoj razini pogodnost klime za turističke i rekreacijske aktivnosti može se

deskriptivno procijeniti pomoću modificirane Köppenove klasifikacije prema kojoj

Grad Buje ima umjereno toplu kišnu klimu Cfsax sa srednjom mjesečnom

temperaturom najhladnijeg mjeseca višom od -3°C i nižom od 18°C karakterističan za

cijelu Istru (Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020., 2016). Ovaj

tip klime nema izrazito suhog razdoblja tokom godine (oznaka f). Najtopliji mjesec u

godini ima srednju temperaturu višu od 22°C (oznaka a) što je odlika priobalnog

područja, a više od četiri mjeseca u godini imaju srednju mjesečnu temperaturu višu

od 10°C. Najviše oborine padne u hladnijem dijelu godine (fs), a zimsko je kišno

razdoblje široko rascijepano u jesensko-zimski i ranoljetni maksimum (x). Prosječna

godišnja temperatura zraka iznosi 13 °C, a prosječna godišnja količina padalina 900

mm/m2. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja je 22 °C, a najhladnijeg

mjeseca siječnja 4 °C (Klimatski atlas Hrvatske, DHMZ, 2019). Također je za Grad

karakteristična visoka osunčanost koja iznosi oko 2400 sati. Vjetrovi koji prevladavaju

na ovom području su bura, sjevernjak (tramontana) te istočnjak (levant) (Strateški plan

razvoja Grada Buje - Buie od 2016. do 2020., 2016). Umjereno topli kišni tip klime koji

prevladava na najvećem dijelu hrvatskog priobalja izrazito pogoduje razvoju turizma

općenito, kao i bavljenju određenim vrstama turističkih djelatnosti osobito onih koji

zahtijevaju više temperature poput kampinga, biciklizma, kupanja, sportskih

djelatnosti na otvorenom i dr.

Najbliža meteorološka postaja Gradu Buje je meteorološka postaja Pazin, no

specifičan geografski položaja Pazina u kotlini ima značajan utjecaj na lokalne

89

vremenske i klimatske uvjete, s toga ove karakteristike treba promatrati u specifičnom

kontekstu.

Sl. 24. Srednja mjesečna količina oborina i srednje, minimalne i maksimalne mjesečne

temperature zraka u Pazinu u razdoblju 1961.-2018. Izvor podataka: DHMZ, 2019

Meteorološka postaja u Pazinu ukazuje na specifične lokalne prilike pojačanog

hlađenja u anticiklonalnim situacijama tijekom noći i zime, zbog čega su zabilježeni

minimumi značajno niži od naselja u okolici. Prosječna temperatura najhladnijeg

mjeseca (siječanj) iznosi 2,8 C˚ što nije značajna razliku u odnosu na Grad Buje (4 C˚),

dok prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja u Pazinu iznosi 21,1 C˚ dok u

Gradu Buje ona iznosi 22 C˚. Ovakav godišnji hod temperature ukazuje na to kako je

razdoblje od svibnja do rujna najpogodnije za bavljenje turističkim aktivnostima

sportsko-rekreacijskog tipa poput kupanja, sunčanja, sportova na vodi, cikloturizma,

kampinga i dr. Visoke ljetne temperature (zabilježeni maksimum 39,5 C˚) koje

smanjuju osjećaj ugode ponekad mogu biti i nepovoljan uvjet za pojedine skupine

turista poput turista starije životne dobi, obitelji s manjom djecom te turista sa

zdravstvenim problemima. U spomenutom razdoblju mjesečna količina oborina

90

jednaka je godišnjem prosjeku (94,8 mm), no u istom razdoblju je zabilježen i

minimum prosječne godišnje količine oborina (97,7 mm). Manja količina oborina

omogućuje razvoj već spomenutih turističkih djelatnosti te povoljno utječe na ukupni

doživljaj turista. Razdoblje s većom količinom oborina je u hladnijem dijelu godine

osobito u jesen, kada je zabilježen i maksimum srednje mjesečne količine oborina

(143 mm). Razdoblje s većom količinom oborina ograničava razvoj turističkih

aktivnosti na otvorenom, no istodobno ne ograničava razvoj djelatnosti i oblika

turizma (kulturni, enogastronomski, luksuzni turizam) koji ne ovise o vremenskim

uvjetima. Razvojem oblika turizma koji ne ovise o vremenskim uvjetima diversificira

se i upotpunjuje turistička ponuda te omogućava cjelogodišnji turistički razvoj.

S obzirom da se razvojem turizma povećavaju izazovi zaštite okoliša i potencijalne

opasnosti za okoliš, nameće se nužnost provođenja razvojnih mjera održivog

turističkog razvoja prema načelima zaštite okoliša. Budući da su interesi zaštite

prirode i turizma usko povezani (Španjol, 1997), u planiranju turističkog razvoja nekog

prostora vrlo je bitno kontinuirano praćenje stanja okoliša.

Prama Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18) predviđeni

dokumenti kojima bi se periodički (svake četiri godine) trebalo sagledati i ocijeniti

stanje prostora Županije, jednako kao i aktivnosti u prostoru, su županijska izvješća o

stanju u prostoru. U „Izvješću o stanju prostora Istarske županije 2013.-2016.“

analizira se stanje u prostoru s naglaskom na promjene koje su nastala djelovanjem

društvenih procesa u odnosu na prošlo izvještajno razdoblje.

Od prirodnih vrijednosti županijskog značaja na prostoru Grada Buje nalaze se zeleni

hrast kod Markovca (botanički spomenik prirode), flišni dio od Kaštela do Ćepića

(Bujski Kras) (značajni krajobraz) i sjeverni obronci kanjona rijeke Mirne ispod Nove

Vasi (značajni krajobraz). Ostale evidentirane prirodne vrijednosti su osobito vrijedan

predjel – prirodni krajobraz, područje prirodne erozije, vodozaštitna područja,

91

vodotoci I. i II. kategorije, more II. razreda kvalitete te obalno područje mora i voda

(PPUGB, 02/05, 10/11, 01/12, 05/15, 10/18)

Ekološki vrijedna područja na prostoru Grada Buje čuvaju se i vrednuju prema

odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) i „Pravilniku o popisu

stanišnih tipova, karti staništa, te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima“ (NN 88/14).

2.4.4.1 Kakvoća slatkovodne i pitke vode

Praćenje kakvoće voda izvora i bunara koji su uključeni ili potencijalni za vodoopskrbu

provodi se od 1983. g. (Istarska županija, n.d.). Kontrola kakvoće prirodnih resursa

voda na području Županije prati se putem godišnjeg županijskog programa i

nacionalnog programa „Hrvatskih voda“ koje za Istarsku županiju provodi Zavod za

javno zdravstvo Istarske županije. Programom su zahvaćeni svi izvori, zdenci i

akumulacija Butoniga. Voda koja se isporučuje korisnicima u pravilu je

zadovoljavajuće kakvoće, jer se prije isporuke obrađuje u skladu sa suvremenim

principima zaštite voda (ISPIŽ, 2017).

Najveći problem povezan s kakvoćom sirove vode u Istarskoj županiji je

mikrobiološko onečišćenje, a najznačajniji uzrok tom problemu je nepostojanje

odgovarajuće odvodnje otpadnih voda u pojedinim naseljima. Značajan razlog

mikrobiološkog onečišćenja također su divlja odlagališta otpada čime se kroz tlo može

unijeti dio metala, mineralnih ulja i drugih otpadnih tvari u podzemne vode. To je

jedan od glavnih razloga zašto se u sirovoj vodi brojnih izvora bilježi povećana

koncentracija metalnih sadržaja (ISPIŽ, 2017). Kao što je spomenuto, na prostoru

Grada nalaze se ukupno tri lokacije divljih odlagališta otpada (u naseljima Krasica,

Oskoruš i Triban) koja Grad redovito sanira (Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie

od 2016. do 2020., 2015).

Za Grad Buje pozitivna je činjenica da je izvorište Sv. Ivan, iz kojeg se Grad preko

magistralnog cjevovoda Sv. Ivan – Buzet opskrbljuje vodom, jedno od tri izvorišta (uz

Kožljak i Plomin) s najmanjom koncentracijom nitrata u vodi (ISPIŽ, 2017).

92

2.4.4.2 Kakvoća mora

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike provodi mjerenja kakvoće morske vode. Na

temelju rezultata praćenja kakvoće more za kupanje određuje se pojedinačna,

godišnja i konačna ocjena kakvoće more (Kakvoća mora u Republici Hrvatskoj, 2019).

Pokazatelji kakvoće mora za kupanje unificirani su na razini Europske unije te su

definirane četiri kategorije kakvoće morske vode: 1 – izvrsno, 2 – dobro, 3 –

zadovoljavajuće, 4 – nezadovoljavajuće.

U Istarskoj županiji utvrđivanje kakvoće mora za kupanje provođeno je na uzorku od

210 plaža. Izvrsna kakvoća mora za kupanje utvrđena je na 206 plaža (98,1 %), dok je

na ostale četiri plaže kakvoća mora za kupanje dobra (1,9 %). Mjerenje kakvoće mora

za kupanje na prostornom obuhvatu Grada Buje provođeno je na tri lokacije u jedinom

obalnom naselju Kanegri (Tab. 9.). Na sve tri lokacije utvrđena je izvrsna kakvoća mora

za kupanje (Kakvoća mora u Republici Hrvatskoj, 2019).

Tab. 9. Mjerenje kakvoće mora na prostoru Grada Buje za razdoblje 2015.-2018. g.

Plaža/Lokacija Broj ispitivanja Konačna ocjena

AC Kanegra – Ispod restorana 40 Izvrsno

AC Kanegra - Market 40 Izvrsno

AC Kanegra - Bullea 40 Izvrsno

Izvor podataka: Kakvoća mora u Republici Hrvatskoj, 2019

2.4.4.3 Kakvoća zraka

Za upravljanje kakvoćom zraka na nekom području, potrebno je stalno pratiti

koncentracije onečišćujućih tvari znakovite za izvore onečišćenja zraka tog područja

i usporediti izmjerene vrijednosti s vrijednostima koje služe za ocjenu kvalitete zraka

(ISPIŽ, 2017). Prema mjerenjima kvalitete zraka u Hrvatskoj sva se područja mogu

podijeliti u 3 kategorije s obzirom na utvrđenu prisutnost određenih štetnih spojeva

(IPKZPRH, 2018). Na prostoru Istarske županije nalazi se deset mjernih postaja za

praćenje kvalitete zraka (Tab. 10.). Rezultati mjerenja kvalitete zraka za 2017. godinu

uspoređivani su s propisanim graničnim vrijednostima. Rezultati praćenja kvalitete

zraka na prostoru Istarske županije pokazuju da je kvaliteta zraka prve kategorije –

čist ili neznatno onečišćen zrak, odnosno da nisu prekoračene granične vrijednosti. U

93

područjima I. kategorije poduzimaju se mjere sprečavanja onečišćenja zraka kako se

zbog izgradnje i razvoja određenog područja ne bi prekoračile granične vrijednosti.

Na razini Županije, granična vrijednost je prekoračena jedino za koncentraciju

prizemnog ozona (O3) te je prema tom pokazatelju kvaliteta zraka druge kategorije –

onečišćen zrak (GIPKZPIŽ, 2018, odnosno nesukladna s ciljevima zaštite okoliša

(IPKZPRH, 2018).

Tab. 10. Mjerna mjesta i pokazatelji praćenja onečišćenja zraka u Istarskoj županiji

Pokazatelji praćenja kvalitete zraka

SO₂ NO₂/NOₓ PM₁₀/PM₂,₅ O₃ H₂S Meteorološki pokazatelji

Ripenda + + + + - +

Sv.Katarina + + - + - +

Plomin grad + + - - - +

Klavar - - + - - +

Koromačno-Brovinje

+ + + + - +

Fižela-Pula - + - + - -

Zajci + - + - + +

Čambarelići + - + - + +

Umag + - - - - -

Višnjan - - + + + Izvor podataka: GIPKZPIŽ, 2018

Prostoru Grada Buje najbliža mjerna postaja nalazi se u Umagu na kojoj je moguće

svakodnevno praćenje koncentracije sumporovog dioksida (SO2) i dima u zraku (Grad

Umag, n.d.). Uz koncentraciju sumporovog dioksida (SO2) i dima u zraku, na mjernoj

postaji Umag jednom mjesečno prati se također ukupna količina taložne tvari i metali

(Pb, Cd i Ni) u ukupnoj taložnoj tvari na mjernoj postaji. U „Izvještaju o praćenju

kvalitete zraka na području Grada Umaga za 2018. godinu“ (2019) ističe se kako se

zbog kasnijeg početka mjerenja u 2018. godini (nema podataka za siječanj i veljaču)

prostor mjerne postaje Umag ne može kategorizirati prema stupnju onečišćenosti

zraka. Međutim, iz prikupljenih i obrađenih podataka vidljivo je kako na prostoru

mjerne postaje Umag, koji je od gradskog naselja Buje udaljen otprilike 12 km, niti

jednom tijekom perioda mjerenja u 2018. g. nije izmjerena prosječna dnevna, kao ni

satna, koncentracija iznad odgovarajuće dnevne (125 µ/m3) ili satne vrijednosti (350

µ/m3) (IPKZPGU, 2019). Rezultati mjerenja taložne tvari u 2018. godini ukazuju da je

94

ovo prostor s nižom opterećenošću taložnim tvarima. Za ukupnu taložnu tvar „Uredba

o razinama onečišćujućih tvari u zraku“ (NN 117/12, 84/17) propisuje godišnju

graničnu vrijednost od 350 mg/m2 dan, a najveće prosječne dnevne vrijednosti po

mjesecima na mjernoj postaji Umag primijećene su u travnju (143 mg/m2 dan) i srpnju

(119 mg/m2 dan) te su to ujedno jedini mjeseci kad vrijednosti prelaze 100 mg/m2

dan (IPKZPGU, 2019).

Jedan od ograničavajućih uvjeta u razvoju nekog prostora su prirodni rizici. Prirodni

rizici mogu prouzročiti višestruke negativne učinke na turizam. Primarne posljedice

prirodnih rizika odnose se na materijalne šteta na gradskoj infrastrukturi i

građevinama. Uz ekonomski aspekt važan je također psihološki koji se odnosi na

osjetljivost potencijalnih korisnika na odabir mjesta za odmor (Benac i Knežević,

2011). Ako zaista dođe do negativnog učinka, tada prirodne rizike nazivamo

prirodnom katastrofom (Tandarić i dr., 2014).

Osnovni čimbenici prirodnih rizika u prostoru su klimatski uvjeti (i njihove promjene),

geološka struktura i reljefne značajke. Na prostoru Istarske županije identificirano je

nekoliko pojava koje ulaze u red vrlo visokih rizika. To su potresi, požari otvorenog

prostora i ekstremne temperature. Na osnovu postojećih procjena ugroženosti

također su identificirane tehničko-tehnološke nesreće i poplave. Osim navedenih

rizika, za područje Grada Buje karakteristične su pojave suše i tuče koje su na temelju

proglašenih elementarnih nepogoda i Procjena ugroženosti također prepoznate kao

potencijalni rizici za prostor Grada. Navedeni prirodni rizici predstavljaju potencijalnu

ugrozu za stanovništvo i turiste, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Od prirodnih

rizika prostor Grada Buje je u 21. st. pogođen sušom i tučom, pijavicom, ekstremnim

kišama i poplavama te požarom (Procjena rizika od velikih nesreća, 2018).

Temeljni dokumenti na razini Grada koji služe kao podloga za planiranje razvoja

kapaciteta za reagiranje u velikim nesrećama su „Procjena rizika od velikih nesreća“

(2018) i „Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie za razdoblje 2016. – 2020. godine“.

95

2.4.5.1 Toplinski ekstremi, suše, požari

Jedna od najočitijih posljedica klimatskih promjena su sve češći toplinski valovi.

Toplinski valovi su ograničavajući turistički faktor jer značajno smanjuju osjećaj ugode

te samim time atraktivnost destinacije. Nastanak toplinskog vala uvjetovan je

nastankom meteoroloških prilika za nagli porast temperature u već zagrijanoj

atmosferi. Uvjeti za nastanak toplinskog vala prisutni su na cijelom području

Republike Hrvatske pa tako i na prostoru Grada Buje. Na prostoru Grada Buje se

posljednjih 50-ak godina primjećuje povećanje godišnje temperature zraka i

temperaturnih ekstrema (Procjena rizika od velikih nesreća, 2018). Povećanje

temperature zraka u turističkom kontekstu ima višestruke učinke. Najčešći negativni

učinci povećanja temperature zraka ogledaju se u sve češćim temperaturnim

ekstremima koji mogu imati štetni utjecaj na zdravlje stanovništva i turista, zatim u

povećanju rizika od požara, produljenju sušnog razdoblja te posljedično smanjenoj

poljoprivrednoj proizvodnji, smanjenju izdašnosti izvora pitke vode, povećanju

potrošnje električne energiju zbog korištenja rashladnih uređaja itd. Iako se najčešće

ističu upravo negativni, postoje također i pozitivni učinci povećanja temperature

zraka poput produljenja turističke sezone na proljetne i jesenske mjesece te

povećanja potencijala razvoja selektivnih oblika turizma (npr. kulturnog, ruralnog,

sportsko-rekreacijskog, zdravstvenog, kongresnog i sl.).

Česta negativna posljedica pojave toplinskog vala je produljenje sušnog razdoblja. S

obzirom na učestalost bezoborinskih dana, najveći rizik za pojavu suše je u ljetnim

mjesecima (srpnju i kolovozu) te svibnju. U usporedbi s drugim prirodnim

nepogodama (npr. poplavama), suša se relativno sporo razvija, dugo traje te joj je

teško odrediti vremenski početak i kraj (Procjena rizika od velikih nesreća, 2018). To

je istovremeno razdoblje kada potražnja za vodom i brojnost ljudi u Gradu najveća, a

količina vodnih zaliha najmanja. Na prostoru Grada Buje najveća opasnost od pojave

suše i nedostataka vode prijeti naselju Kanegra u kojem je za vrijeme turističke sezone

najveća koncentracija turista. Najveće štete od dugotrajnih sušnih razdoblja na

prostoru Grada Buje nastale bi u vinogradima, maslinicima, voćnjacima i na ratarskim

96

kulturama (Procjena rizika od velikih nesreća, 2018) što bi se negativno odrazilo na

turistički bogatu gastronomsku ponudu Grada.

Temperaturni ekstremi i izrazito sušna razdoblja također povećavaju mogućnost

požara raslinja u ljetnim mjesecima. Neke od posljedica požara koje bi imale vrlo

negativan učinak na turizam Grada Buje su dugoročni oporavak požarom zahvaćenih

poljoprivrednih i šumskih površina, oštećenja prometne infrastrukture, otežana

distribucija energenata i funkcioniranje javnih službi, kontaminacija zraka na užem

području i sl. Razina spremnosti operativnih kapaciteta u slučaju požara ocjenjena je

s visokom (Procjena rizika od velikih nesreća, 2018).

2.4.5.2 Potresi

Jadranska zona Hrvatske ima izraženu seizmotektonsku aktivnost. Razlog tome je

nadiranje jadranske mikroploče prema sjeveru i njeno podvlačenje pod Dinaride

(Tomljenović i dr., 2009, preuzeto iz Benac i Knežević, 2011). Osnovna značajka

seizmičnosti jest pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim

razdobljima (Benac i Knežević, 2011). Potrese nije moguće spriječiti pa je stoga

iznimno važno provoditi mjere za ublažavanje posljedica potresa te pripremiti

društvenu zajednicu za slučaj njegove pojave.

Najbliža epicentralna područja pojačane seizmičnosti su riječko, ljubljansko i

furlansko područje (Procjena rizika od velikih nesreća, 2018). Grad Buje se prema

„Karti potresni područja RH“ nalazi u zoni u kojoj je maksimalni očekivani intenzitet

potresa 6° do 7° prema Mercalli-Cancani-Siebergovoj (MCS) ljestvici. U posljednjih

100 godina na području Grada Buje nisu zabilježene pojave tektonskih potresa već

samo rijetka pojava epicentra u neposrednom okruženju Buja, čiji je maksimum bio 5°

MCS skale (Procjena rizika od velikih nesreća, 2018).

Potencijalne posljedice potresa na prostoru predviđenog intenziteta (do 7° po MCS

ljestvici) su oštećenje spomenika kulturno-povijesne baštine te zaštićenih i vrijednih

dijelova grada koji predstavljaju temelj razvoja turizma u unutrašnjosti Grada. Krajnja

posljedica ovog scenarija bila bi narušavanje turističke atraktivnosti Grada te

97

smanjivanje broja turističkih dolazaka. Ostale posljedice koje bi mogle imati izravni ili

neizravni utjecaj na turizam Grada su troškovi ponovne gradnje oštećene gradske

infrastrukture čime bi se smanjilo ulaganje u turistički razvoj, prekid ili otežanost

distribucije električne energije, oštećenje cestovnih prometnica, otežana opskrba

pitkom vodom zbog zagađenja podzemnih tokova ili oštećenja pojedinih magistralnih

vodovodnih pravaca i sl. (Procjena rizika od velikih nesreća, 2018).

Prema „Procjeni rizika od velikih nesreća“ (2018) Grad Buje posjeduje raspoložive

snage civilne zaštite za saniranje šteta nastalih posljedicama maksimalnog

očekivanog intenziteta potresa od 7° prema MCS ljestvici. Razina spremnosti

operativnih kapaciteta u slučaju potresa ocjenjena je visokom.

2.4.5.3 Poplave

Na prostoru Grada Buje opasnost od poplavljivanja prijeti od rijeke Dragonje čiji tok

prolazi rubnim dijelom prostornog obuhvata Grada u duljini od 9,6 km. Posljednja

elementarna nepogoda prouzročena poplavama proglašena je 17.-19. rujna 2010. g.

Tada je nekoliko obližnjih naselja (Bužini, Gabrijeli…) poplavljeno uslijed razlijevanja

bujica koje nisu mogle utjecati u Dragonju zbog velikog vodostaja (PPOP – Sektor E,

2014). Na prostoru Grada je stoga „Državnim planom obrane od poplava“ i „Glavnim

provedbenim planom obrane od poplava“ definirana obrana od poplava na

vodotocima Dragonje (3,9 km) i kanala Sv. Odorika (3,6 km) kao branjeno područje

koje obuhvaća male slivove „Mirna-Dragonja“ i „Raša-Boljunčica“.

S obzirom da Dragonja čini prirodnu državnu granicu s Republikom Slovenijom nužna

je suradnja dviju država u upravljanju rizicima od poplava. U težim slučajevima

poplave mogu ugroziti granične prijelaze Kaštel i Plovaniju, primarno na slovenskoj

strani te u izuzetno ekstremnim slučajevima i hrvatsku stranu. Takav scenarij

posljedično može u velikoj mjeri smanjiti prometnu dostupnost Grada, a samim time

i broj turističkih dolazaka. Razina spremnosti operativnih kapaciteta u slučaju poplave

ocjenjena je visokom.

98

Cilj analize tržišta je utvrditi razvojne potencijale i potrebe turističkog sektora Grada

Buje kako bi se unaprijedila turistička ponuda Grada, osnažile aktivnosti turističke

promidžbe i brendiranja te formirale smjernice za održivi turistički razvoj u narednom

planskom razdoblju. Analiza tržišta obuhvaća analizu turističkog okruženja, analizu

turističke potražnje, analizu turističkih kapaciteta te turističko upravljanje na lokalnoj

i regionalnoj razini.

Analiza kretanja na nacionalnom, europskom i svjetskom turističkom tržištu važna je

za usklađivanje turističke ponude Grada Buje s potrebama i zahtjevima turista s

posebnim naglaskom na nacionalno i europsko tržište, osobito država koje

predstavljaju najistaknutija emitivna područja. Postavljanje i razvoj strateškog okvira

temeljit će se na rezultatima ove analize, analizom kojom se uzimajući u obzir

turističke i geografske karakteristike Grada Buje želi prilagoditi ponuda suvremenim

zahtjevima na višim razinama tržišta te osigurati jedinstvenost i prepoznatljivost kako

bi se osigurala konkurentnost među sve jačim turističkim okruženjem.

Turizam u posljednjih pola stoljeća postaje jedan od najbrže rastućih i najvažnijih

ekonomskih sektora na globalnom ekonomskom tržištu. Glavni trendovi na globalnoj

razini su kontinuiran porast broja turističkih dolazaka, povećanje disperzije turističkog

prometa na sve veći broj država u svijetu, porast turističkog prometa u državama koje

nisu bilježile značajniji turistički promet te u već prepoznatim receptivnim regijama,

oporavak tržišta nakon svjetske krize 2009. g. (UNWTO, 2018). Strukturne tehnološke

i gospodarske promjene posljednjih desetak godina značajno su se odrazile na

odnose unutar turističkog sektora, modela poslovanja te načina komunikacije,

potražnje i ponude usluga. Najveći utjecaj na takav razvoj imala je globalizacija i

99

razvoj komunikacijskih digitalnih kanala koji su olakšali način informiranja, bookinga

za turiste te mogućnost promidžbe za ponuđače. Analizirajući strukturu dolazaka i

noćenja u glavnim turističkim regijama i državama vidljiva je rastuća uloga turizma u

njihovim gospodarstvima. Tijekom 2017. g. zabilježeno je najveće povećanje broja

turističkih dolazaka (7 %) od 2010. g. (UNWTO, 2018). U skladu s globalnim

trendovima u svim turističkim regijama ostvaren je porast broja turističkih dolazaka, s

naglaskom na Europu (8,4 %) i Afriku (8,6 %) koje su u odnosu na svjetski prosjek

promjene dolazaka (7 %) ostvarile iznadprosječne rezultate. Gospodarska kretanja

poput porasta dohotka u glavnim emitivnim regijama, pad cijena nafte te povećanje

sigurnosti u državama s privlačnom turističkom ponudom usko su povezana i utječu

na porast turističkih kretanja (UNWTO, 2018).

Značajno najveći broj dolazaka turista bilježi Europa, slijede Azija i Oceanija te

Sjeverna i Južna Amerika. Prema podacima Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih

naroda tijekom 2017. g. Europa je ostvarila gotovo 700 milijuna turističkih dolazaka

što predstavlja polovicu ukupnog broj turističkih dolazaka i čini je vodećom

receptivnom regijom (Sl. 25.) (UNWTO, 2018).

Sl. 25. Kretanje dolazaka turista po svjetskim turističkim regijama u razdoblju 2009.-2017.

g. Izvor podataka: UNWTO highlights, 2010.-2018.

100

Ovakav trend porasta broja turističkih dolazaka koji je potaknut jačanjem kupovne

moći u državama u razvoju, boljom zračnom povezanošću, pristupačnijim putovanjima

i olakšanim dobivanjem viza rezultirao je sve većom konkurentnošću u turističkim

destinacijama koje nude turističke proizvode temeljene na lokalnim prirodnim i

kulturnim atrakcijama. U razdoblju 2009.-2017. g. s povećanjem broja turista

povećani su i prihodi od turizma. Uslijed početka svjetske ekonomske krize 2009. g.

dolazi do jednogodišnjeg stagniranja prihoda u turizmu nakon čega dolazi do

konstantnog povećanja prihoda na svjetskoj razini (Sl. 26.). Europa je u promatranom

razdoblju ostvarila najveće prihode od turizma, slijede Azija i Oceanija te Sjeverna i

Južna Amerika. Ono što je vidljivo iz trenda povećanja prihoda od turizma je kako

Europa ima znatno veće oscilacije u prihodima od dvije regije koje slijede (Azija i

Oceanija, Sjeverna i Južna Amerika), a koje su u promatranom razdoblju ostvarile

značajno veće povećanje prihoda.

Sl. 26. Prihodi od turizma po svjetskim turističkim regijama u razdoblju 2009.-2017. g. Izvor podataka: UNWTO highlights, 2010.-2018.

101

Europa predstavlja vodeće emitivno i receptivno turističko tržište. Najdulja turistička

tradicija pojedinih turističkih europskih država utjecala je na to da se veliki dio

svjetskih turističkih kretanja odvija u Europi. Raznolikost turističke ponude koja je

odraz bogate kulturne i prirodne baštine omogućuje razvoj velikog broja selektivnih

oblika turizma što se odražava na kontinuirani rast turističkih dolazaka i potrošnje u

europskim turističkim regijama.

Najveća emitivna regija u Europi je Europska unija čiji su stanovnici tijekom 2016. g.

ostvarili više od 1,2 milijardi turističkih dolazaka pri čemu domaća putovanja (74,4 %)

imaju veći udio u ukupnom broju ostvarenih putovanja. U strukturi noćenja, ostvareno

je više od 6,1 milijardi noćenja tijekom kojih je ostvareno više od 420 milijardi eura

zarade. Za razliku od visokih 74 % domaćih turističkih dolazaka znatno niži postotak

(57,6 %) ostvaruju noćenja u državi boravišta. Stanovnici Europske Unije proveli su

2016. g. otprilike 2,6 milijardi noćenja u inozemstvu pri čemu su njemački turisti

ostvarili najveći broj putovanja i noćenja (771 milijun), a slijede ih turisti iz

Ujedinjenog Kraljevstva (564 milijuna). Turisti iz ove dvije države ostvarili su više od

polovice ukupnog broja noćenja (Tourism trips of Europeans, 2017).

U 2017. g. zabilježeno je 656 tisuća turističkih smještajnih objekata koji su na

raspolaganju imali 31,5 milijuna kreveta. Gotovo jedna trećina (32,0 %) svih kreveta

u EU-28 nalazila se u samo dvije države članice EU-a, odnosno u Francuskoj (5,1

milijun kreveta) i Italiji (4,8 milijuna kreveta), slijede ih Ujedinjeno Kraljevstvo,

Španjolska i Njemačka (Tourism trips of Europeans, 2017).

Tijekom 2017. g. Španjolska je bila najčešće turističko odredište u Europskoj Uniji s

ostvarenih 295 milijuna noćenja u smještajnim kapacitetima ostvarenih od strane

stranih turista, što predstavlja nešto više od 22 % ukupnog broja turističkih noćenja

na području EU. Slijede Italija (199 milijuna), Francuska (124 milijuna) i Ujedinjeno

Kraljevstvo (119 milijuna – procjena na temelju mjesečnih kretanja 2016. g.), što

predstavlja više od 55 % ukupnog broja noćenja (Sl. 27.). Struktura dolazaka izvan

matične države koji čine 25,6 % ukupnih putovanja Europskih turista nije značajno

102

drugačija, prednjači Španjolska (12,3 %), Italija (9 %) te Francuska (8,3 %) kao

najprivlačnije destinacije (Tourism trips of Europeans, 2017).

Sl. 27. Statistički pregled europskih država prema broju noćenja u turističkim smještajnim

kapacitetima u 2016. g. Izvor podataka: Tourism trips of Europeans, 2017.

U strukturi dolazaka, prosjek prema mjesecima na razini EU ukazuje na određenu

sezonalnost, uočava se kako većina turista putuje tijekom srpnja i kolovoza (Sl. 28.).

Tek je nekoliko izuzetaka u ovom sezonskom kretanju, a to su Nijemci koji ostvare

najveći broj putovanja tijekom ožujka i lipnja, Hrvati koji su ostvarili najveći broj

putovanja tijekom lipnja te Maltežani koji putuju ponajviše tijekom rujna (Tabl. II. u

prilogu).

103

Sl. 28. Godišnji hod broja dolazaka i noćenja stanovnika EU-28 u 2016. g. Izvor podataka: Seasonality in tourist demand, 2018

Destinacije izvan Europe čine tek 14 % svih turističkih putovanja stanovnika EU.

Najprivlačnije izvaneuropske destinacije su unutar regije Sjeverna i Južna Amerika,

unutar kojih je zabilježeno 5,8 % ukupnog broja putovanja europskih turista. Nešto

manji broj europskih turista zabilježen je u Africi (2,9 %), dok su svega 0,5 %

putovanja europski turisti ostvaruju u regiji Oceanije.

Mediteranska regija je tijekom 2017. g. ostvarila najveći porast u broju dolazaka (13

%) te noćenja (11 %), što je samo potvrda kako je južna Europa najrazvijenija i

najprepoznatljivija turistička regija Europe. Ovakva kretanja značajno su pogodovala

i oporavku hrvatskog turističkog sektora koji već dvije godine zaredom bilježi snažan

porast dolazaka (9 %) i noćenja (8%) (UNWTO, 2018).

Ovakva kretanja na turističkom tržištu ukazuju na to kako europski turisti još uvijek u

najvećoj mjeri odabiru destinacije na prostoru Europe. Opisana globalna i europska

kretanja ukazuju na potrebu dodatnih ulaganja u prepoznatljivost destinacije kako bi

se privukli novi turisti u Republiku Hrvatsku, a time i destinacije na regionalnoj i

lokalnoj razini. Promjene u načinu komuniciranja, prijevoza, stvaranju novih turističkih

104

proizvoda i dinamičnih oblika turizma koje nude brzorastuće destinacije postaju sve

popularnije nasuprot dominantnog kupališnog turizma koji trenutno prevladava u

turističkoj ponudi Republike Hrvatske, a dijelom i Grada Buje.

Hrvatska je posljednjih godina postala značajna turistička destinacija Mediterana.

Bogatstvo prirodne i kulturne baštine te ostale turističke atrakcije postaju

prepoznatljiv brend koji iz godine u godinu u Hrvatsku privlači sve veći broj turista. U

Hrvatskoj se u razdoblju 2007.–2017. g. broj turističkih dolazaka i noćenja značajno

povećao, što ostavlja trag na hrvatskom gospodarstvu te gospodarstvu i prostoru

najznačajnijih receptivnih županija i JLS-a. Broj dolazaka u promatranom razdoblju

povećao se za 58,4 %, dok je broj noćenja u istom razdoblju povećan za 72 % (DZS,

2019). U odnosu na prethodnu godinu broj dolazaka 2017. g. povećao se za 12,7 %,

dok je broj noćenja povećan za 10,6 % (Tab. 11.). Značajna razlika je između

povećanja broja dolazaka i noćenja stranih i domaćih turista. U odnosu na 2016. g.

broj dolazaka stranih turista 2017. g. povećao se za 13,7 % i noćenja 11,3 %. U

strukturi domaćih turista prevladava trend povećanja broja dolazaka i noćenja po

nešto nižim stopama, te je 2017. g. u odnosu na prethodnu godinu broj dolazaka

povećan za 2,72 %, odnosno broj noćenja za 5 %. Broj dolazaka domaćih turista

kontinuirano raste od 2012. g. do danas nakon oscilacija tijekom svjetske gospodarske

krize, no broj dolazaka 2017. g. je i dalje niži od broja dolazaka 2010. g. U razdoblju

2007.-2017. g. broj noćenja domaćih turista povećao se za 8,4 % pri čemu je u 2012.

i 2013. g. zabilježen pad broja noćenja, a potom je uslijedio porast koji traje do danas

(Tab. 11.).

105

Tab. 11. Broj turističkih dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u razdoblju 2007.-

2017. g.

Domaći turisti Strani turisti

Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci

2007. 1.695,620 6.249,501 8.445,250 48.166,980

2008. 1.714,756 6.326,943 8.535,403 49.138,508

2009. 1.529,673 5.711,903 8.545,479 49.081,191

2010. 1.438,023 5.368,707 8.967,168 50.848,747

2011. 1.488,185 5.562,152 9.722,848 54.547,479

2012. 1.419,098 5.174,490 10.179,895 57.332,806

2013. 1.441,698 5.094,822 10.791,263 59.522,527

2014. 1.461,490 5.116,411 11.452,909 61.153,520

2015. 1.622,516 5.705,007 12.552,968 65.732,469

2016. 1.748,590 5.819,465 13.714,570 72.099,390

2017. 1.837,681 5.978,264 15.592,899 80.221,997

Izvor podataka: DZS, 2019

Najznačajnija karakteristika hrvatskog turističkog tržišta je izrazita sezonalnost,

budući kako se najveći broj dolazaka i noćenja ostvaruje tijekom dva ljetna mjeseca

srpnja i kolovoza (Sl. 29., Sl. 30.). Prosječno je tijekom razdoblja 2005.-2017. g. u

spomenutim mjesecima zabilježeno više od 50 % broja dolazaka (Sl. 29.). Struktura

noćenja ukazuje na još značajniju sezonalnost gdje je u prosjeku tijekom srpnja i

kolovoza ostvareno oko 62 % svih noćenja. Struktura emitivnih država odakle dolazi

najveći broj turista ostaje nepromijenjena posljednjih nekoliko godina. Najviše

dolazaka i noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Italije i Poljske

koji čine 46,7 % ukupnog broja dolazaka stranih turista te 55,6 % ukupnog broj

noćenja stranih turista. Nekoliko posljednjih godina turistička kretanja karakterizira

značajan porast dolazaka i noćenja iz izvaneuropskih država kao što su Kanada, SAD,

Južna Koreja, Kina, Japan te Australija, odnosno države čije stanovništvo ima veću

kupovnu moć.

106

Sl. 29. Prosječni broj dolazaka turista u Republiku Hrvatsku po mjesecima u razdoblju 2005.-

2017. g. Izvor podataka: DZS, 2019

Sl. 30. Prosječni broj noćenja turista u Republici Hrvatskoj po mjesecima u razdoblju 2005.-

2017. g. Izvor podataka: DZS, 2019

107

Ukupan porast dolazaka i noćenja ogleda se u pozitivnim kretanjima hrvatskog

gospodarstva. Sa sve pogodnijim rezultatima turističkih sezona i sve većom ulogom

turističkog sektora, raste i njegov udio u nacionalnom BDP-u. Nakon smanjenja broja

turističkih dolazaka tijekom svjetske financijske krize, smanjio se i udio turističkog

sektora u BDP-u, no nakon oporavka gospodarstva glavnih emitivnih regija ponovo

dolazi do kontinuiranog povećanja udjela, koji prema procjenama za 2017. g. iznosi

19,6 %. Udio turističkog sektora 2016. g. iznosio je 18,9 % što predstavlja povećanje

od 0,7 % u 2017. g. (Sl. 31.). U odnosu na 2010. g. (13,6 %) kada je udio turističkog

sektora u BDP-u tijekom promatranog razdoblja bio najniži ostvareno je povećanje od

6 %. U skladu s tim povećali su se i prihodi od turizma koji su 2017. g. (9 492 mil. €)

viši za 9,9 % u odnosu na prethodnu 2016. g. (8 635 mil. €) (Sl. 31.).

Sl. 31. Prihodi od turizma i BDP tijekom razdoblja 2007.–2017. g Izvor: Turizam u brojkama 2008.-2018.

Povećana potrošnja najviše utječe porast prihoda od turizma, a turisti su tijekom 2017.

g. prosječno dnevno potrošili 79 € po osobi. U strukturi prosječnih dnevnih izdataka

108

49 % se odnosilo na uslugu smještaja, 17 % na uslugu hrane i pića izvan usluge

smještaja, a 34 % na sve ostale usluge (trgovina, kultura, zabava, sport i rekreacija,

izleti, lokalni prijevoz i ostale usluge) (TOMAS, 2017). Ovakva potrošnja predstavlja

povećanje od 19 % u odnosu na 2014. g. kada je prosječna dnevna potrošnja iznosila

66,3 eura po osobi (TOMAS, 2017). Prema vrsti smještaja turisti smješteni u hotelima

najviše su trošili (121, 69 €), dok su najmanje trošili oni smješteni u kampovima (57,60

€), do su turisti smješteni u privatnom smještaju trošili prosječno 72,20 €. Struktura

potrošnje turista ovisno o državi dolaska ukazuje na to kako su najviše dnevno trošili

turisti iz SAD-a (158 €), Velike Britanije (139 €), Španjolske (126 €) i Rusije (121 €).

Udio izdataka na usluge ugostiteljstva u 2017. godini smanjen je za sedam postotnih

bodova (sa 73% u 2014. g. na 66 % u 2017. g.) (TOMAS, 2017).

U strukturi smještajnih kapaciteta po vrstama objekata 2017. g. (Tab. 12.) privatne

sobe čine više od 60 % smještajnih kapaciteta, zatim slijede kampovi i kampirališta

(20 %) te postelje u hotelima (11 %). Najveća razlika u petogodišnjem razdoblju

(2012.-2017.) zabilježen je u kategoriji hostela, s porastom od 127 % te u privatnom

smještaju gdje se broj postelja povećao za 85 % u odnosu na 2012. g. Najveći pad

zabilježen je u kategoriji odmarališta (64 %) i ostalih smještajnih kapaciteta (61 %)

(Tab. 12.).

Tab. 12. Smještajni kapaciteti po vrstama objekata 2012. i 2017. g.

Vrsta objekta 2012. 2017. Postotak promjene u razdoblju 2012. - 2017. g.

Hoteli i aparthoteli 129.151 132.576 3%

Turistička naselja 29.144 26.289 -10%

Kampovi i kampirališta 226.785 241.819 7%

Privatne sobe 401.137 741.509 85%

lječilišta 2.510 2.011 -20%

Odmarališta 5.400 1.968 -64%

Hosteli 7.209 16.398 127%

Ostalo 73.999 28.566 -61%

Nekategorizirani objekti 4.835 4.437 -8%

Ukupno 934.564 1.207.427 29%

Izvor podataka: Turizam u brojkama 2012., 2018.

109

Turistička potražnja određena je količina roba i usluga koju su turisti spremni kupiti u

određenom vremenu i pod određenim uvjetima. Turističku potražnju čini ukupan broj

osoba koje sudjeluju u turističkim kretanjima, ostvaruju određeni broj noćenja u

destinaciji te tijekom boravka koriste različite turističke usluge. Turističku potražnju

karakteriziraju: dislociranost od turističke ponude, heterogenost (kompleksnost),

elastičnost (primarna i sekundarna), dinamičnost i sezonski karakter. Osnovne usluge

smještaja i prometa predstavljaju najveće izdatke tijekom turističkih putovanja, dok

su usluge ugostiteljskih objekata, posjeta zaštićenih prirodnih područja i kupnja

suvenira dodatni turistički troškovi. Analiza turističke potražnje na razini destinacije

važna je za određivanje dominantnih trendova koji odražavaju promjene u strukturi i

zahtjevima turista.

Turistička kretanja u Istarskoj županiji analizirana su kroz kretanja turističkih dolazaka

i ostvarenih noćenja, s većim naglaskom na najvećim emitivnim državama i trajanju

boravka. Osim na županijskoj razini analiza je provedena i na razini Grada Buje te

pojedinačnih naselja u Gradu kako bi se različitim prostornim i vremenskim mjerilom

preciziralo stanje i trendovi u turističkim kretanjima. Temeljitom analizom se utvrđuju

trendovi i obilježja turističkih kretanja s ciljem kvalitetnije razrade strateških

smjernica razvoja turističkog sektora Grada Buje. Analiza turističkih kretanja temelji se

na podacima Državnog zavoda za statistiku i Turističke zajednice Istarske županije.

Kretanje broja dolazaka u Istarskoj županiji u razdoblju 2010.–2017. g. (Sl. 32.)

obilježava kontinuiran rast, s djelomičnim padom tijekom 2013. g. i stagnacijom

tijekom 2014. g. te značajnim rastom u posljednje tri godine. Povećanje broja

dolazaka na kraju razdoblja 2017. g. iznosilo je 56 % odnosno u ovom razdoblju

Istarsku županiju posjetilo je 1,47 milijuna više turista nego 2010. g. što je u skladu

sa nacionalnim i europskim kretanjima u turizmu, ali i gospodarstvu općenito. U

promatranom razdoblju prosječna stopa godišnjeg rasta dolazaka iznosila je 5 %.

110

Tijekom 2017. g. u Istarskoj županiji zabilježeno je 4,1 milijuna dolazaka, što je

povećanje od 9 % u odnosu na prethodnu 2016. g. Pri tome je stopa rasta dolazaka

domaćih turista (42,5 %) u odnosu na 2010. g. manja od stope rasta dolazaka stranih

turista (57 %) ovakvo kretanje jasno ukazuje na trend rasta broja dolazaka koji

moguće očekivati u budućnosti.

Sl. 32. Ukupni broj dolazaka turista, stranih i domaćih u razdoblju 2010.-2017. g. Izvor podataka: DZS, TZ Istarske županije, 2019

U istom promatranom razdoblju trendovi noćenja ponešto se razlikuju od trendova

dolazaka što se očituje ponajviše u nižim stopama rasta. Stopa rasta noćenja turista u

2017. g. u odnosu na 2010. g. iznosila je 28 % (Sl. 33.). Stopa rasta noćenja domaćih

turista (10 %) znatno je niža od stope rasta noćenja stranih turista (28,5 %). Trend

rasta broja dolazaka i noćenja stranih turista ukazuje na prepoznatljivost Istre kao

destinacije sa atraktivnom, diversificiranom te kvalitetnom ponudom, koja

zadovoljava potrebe turista.

111

Sl. 33. Ukupni broj noćenja turista, stranih i domaćih u razdoblju 2010.-2017. g. Izvor podataka: DZS, TZ Istarske županije, 2019

Analizom prosječnog broja dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista tijekom

razdoblja 2010.–2017. g. uočava se kako je ukupan broj dolazak i noćenja u Istarskoj

županiji uvelike determiniran brojem dolazaka i noćenja stranih turista. Tijekom 2017.

g. udio stranih turista u ukupnom broju dolazaka i noćenja iznosio je 94 % (dolasci)

odnosno 97 % (noćenja) (Sl. 34.).

112

Sl. 34. Ukupni broj dolazaka i noćenja turista, stranih i domaćih 2017. g. Izvor podataka: DZS, TZ Istarske županije, 2019

Mjesečna struktura kretanje broja dolazaka i noćenja tijekom 2017. g. ukazuje na

različit hod kod domaćih i stranih turista. Najveći broj zabilježenih dolazaka i noćenja

stranih turista te noćenja domaćih turista ostvaren je tijekom ljetnih mjeseci u

razdoblju od lipnja do rujna. U kretanjima domaćih turista očituje se značajno

ravnomjeran raspored dolazaka i noćenja. Najveći broj dolazaka domaćih turista

zabilježen je tijekom svibnja i lipnja. Tijekom ova dva mjeseca ostvareno je 28 %

ukupnog broja dolazaka domaćih turista. Za razliku od kretanja broja dolazaka,

kretanje broj noćenja domaćih turista maksimum dostiže tijekom srpnja. Kretanje

broja noćenja domaćih turista pokazuje značajniju sezonalnost od broja dolazaka.

Kretanje broja dolazaka i noćenja stranih turista gotovo je u potpunosti koncentrirano

u razdoblju lipanj – rujan. Najveći broj stranih turista zabilježen je tijekom srpnja i

kolovoza, kada je ostvareno više od 50 % ukupnog broja dolazaka i više od 60 %

ukupnog broja noćenja. Ovakvo kretanje broja turista, domaćih i stranih ukazuje na

iznimnu sezonalnost turizma koja je uvjetovana ograničenom ponudom koja je

najzastupljenija u ljetnom periodu godine te ovisnost najzastupljenijih oblika turizma

(kupališni) o prirodnim uvjetima.

113

Sl. 35. Postotci dolazaka stranih i domaćih turista tijekom 2017. g. Izvor podataka: DZS, TZ Istarske županije, 2019

U strukturi stranih turista u Istarskoj županiji tijekom razdoblja 2010.–2018. g.

najvećim prosječnim brojem dolazaka ističu se Nijemci koji čine 23 % svih dolazaka

stranih turista. Jednak prosječni udio u promatran razdoblju zabilježili su Slovenci i

Austrijanci (14 %), nešto manji udio je talijanskih turista (12%), a peta najzastupljenija

skupina turista su Česi s prosječnim udjelom od 3 %. Turisti iz ovih pet država čine u

razdoblju 2010.–2018. g. prosječno 67 % ukupnog broja dolazaka. Ono što je

primjetno u razdoblju 2010.-2014. g. je konstantan udio pet spomenutih najvećih

skupina turista, te smanjenja njihovog udjela u razdoblju 2016.–2018. g. Tijekom

razdoblja udio se mijenjao od 2010. g. kada je udio turista iz spomenutih država bio

najveći (69 %), preko prosječnih iznosa u razdoblju 2011.–2016. do najnižeg udjela

2018. g. (64 %).

U strukturi stranih turista u Istarskoj županiji tijekom razdoblja 2010.–2018. g.

najvećim prosječnim brojem dolazaka ističu se Nijemci koji čine 23 % svih dolazaka

stranih turista. Jednak prosječni udio u promatran razdoblju zabilježili su Slovenci i

Austrijanci (14 %), nešto manji udio je talijanskih turista (12%), a peta najzastupljenija

114

skupina turista su Česi s prosječnim udjelom od 3 %. Turisti iz ovih pet država čine u

razdoblju 2010.–2018. g. prosječno 67 % ukupnog broja dolazaka. Ono što je

primjetno u razdoblju 2010.-2014. g. je konstantan udio pet spomenutih najvećih

skupina turista, te smanjenja njihovog udjela u razdoblju 2016.–2018. g. Tijekom

razdoblja udio se mijenjao od 2010. g. kada je udio turista iz spomenutih država bio

najveći (69 %,) preko prosječnih iznosa u razdoblju 2011.–2016. do najnižeg udjela

2018. g. (64 %).

U razdoblju 2010.–2018. g. broj dolazaka njemačkih turista bilježi konstantan rast, te

tako 2018. g. broj njemačkih turista iznosi 75 % više od broja dolazaka 2010. g. Iako

to nije najveći relativni rast, porast od više od 445 tisuća dolazaka predstavlja najveći

apsolutni rast u promatranom razdoblju. Najveći relativni porast broja dolazaka (92

%) zabilježili su austrijski turisti, koji su zabilježili povećanje veće od 300 tisuća

tijekom osmogodišnjeg razdoblja. Udio austrijskih turista 2018. g. iznosio je 15 %

ukupnog broja turističkih dolazaka. Najniži apsolutni i relativni rast (5 %) zabilježili su

talijanski turisti čiji se apsolutni broj povećao tek za 25 tisuća. Udio talijanskih turista

se tijekom promatranog razdoblja značajno smanjio s 16 % tijekom 2010. g. na 10 %

tijekom 2018. g. (Sl. 36.). Tijekom promatranog razdoblja udio čeških turista (3%)

ostao je konstantan iako se njihov relativni broj povećao za 50 %. Broj turista iz

najbližeg emitivnog područja, Republike Slovenije, 2018. g. se povećao (37%) u

odnosu na 2010. g. Izraženiji porast broja turista iz drugih država utjecao je smanjenje

udjela Slovenskih turista čiji se udio smanjio za 3 % (Sl. 37.).

115

Sl. 36. Broj dolazaka stranih turista iz pet najzastupljenijih emitivnih država u Istarskoj

županiji Izvor: TZ Istarske županije, Dolasci i noćenja turista u Istri po zemljama porijekla 2010.-2018.

Sl. 37. Udjeli dolazaka stranih turista prema ishodišnoj državi u Istarskoj županiji Izvor podataka: TZ Istarske županije, Dolasci i noćenja turista u Istri po zemljama porijekla 2010.-2018.

116

Kretanja broja noćenja pet najbrojnijih stranih skupina turista u razdoblju 2010.-2018.

g. koreliraju s brojem dolazaka istih skupina u Istarskoj županiji (Sl. 38.). Odstupanja

se mogu pronaći jedino u udjelima koje pojedine skupine imaju u ukupnom broju

noćenja, te tako prosječni udio noćenja njemačkih turista (30%) veći za 7 % od

njihovog prosječnog udjela u broju dolazaka (23%) iz čega se može zaključiti kako

njemački turisti ostvaruju veći broj noćenja od prosječnog broja noćenja turista. Broj

noćenja njemačkih turista povećan je za više od 3,5 milijuna, odnosno 66 % tijekom

razdoblja 2010.–2018. g. Jednako kao i kod broja dolazaka, najveći relativni rast broja

noćenja zabilježili su turisti iz Austrije. Tijekom promatranog razdoblja zabilježeno je

povećanje veće od 1,4 milijuna noćenja, što predstavlja skok od 71 % u odnosu na

2010. g. Najmanji relativni (6 %) i apsolutni (126 tisuće) rast zabilježen je kod

talijanskih turista (Sl. 39.).

Sl. 38. Broj noćenja stranih turista iz pet najzastupljenijih emitivnih država u Istarskoj

županiji Izvor podataka: TZ Istarske županije, Dolasci i noćenja turista u Istri po zemljama porijekla 2010.-2018.

117

Sl. 39. Udjeli noćenja stranih turista prema ishodišnoj državi u Istarskoj županiji Izvor podataka: TZ Istarske županije, Dolasci i noćenja turista u Istri po zemljama porijekla 2010.-2018.

Turistička kretanja u Gradu Buje analizirana su kroz kretanja turističkih dolazaka i

ostvarenih noćenja te su uspoređivana s kretanjima na županijskoj razini. Osim na

razini cijelog Grada analiza je provedena i na razini samih naselja kako bi se uvidjele

specifičnosti u potražnji na razini pojedinih naselja čime bi se osigurala mogućnost

bolje prilagode određenim emitivnim tržištima i njihovim potrebama. Analiza

turističkih kretanja temelji se na podacima Državnog zavoda za statistiku, Turističke

zajednice Istarske županije te podataka koji su dostavljeni od strane Grada Buje i

Turističke zajednice Grada Buje.

Kretanje broja dolazaka u Gradu Buje u razdoblju 2010.-2018. g. (Sl. 40.) obilježeno je

rastom broja dolazaka i noćenja s izuzetkom 2014. g. kada dolazi do pada broja

dolazaka i noćenja te blagim rastom tijekom 2015. g., nakon čega kao i na županijskom

i nacionalnom turističkom tržištu dolazi do oporavka i porasta broj turista. Tijekom

promatranog razdoblja broj turističkih dolazaka u Grad Buje porastao je za 36 %,

118

odnosno tijekom 2018. g. zabilježeno je 11 422 više turista u odnosu na 2010. g. Broj

ostvarenih noćenja također je porastao u razdoblju 2010.–2018. g. no u nešto nižem

postotku (31,5%). Ovakva kretanja kao što se vidi u prethodnim poglavljima jednaka

su kretanjima na županijskoj i nacionalnoj razini, a sugeriraju sve veću

prepoznatljivost Hrvatske kao turističke destinacije te vjernosti turista koji se

konstantno vraćaju. Prosječna stopa godišnjeg rasta dolazaka u promatranom

razdoblju iznosila je 3,54 %, dok je prosječna stopa godišnjeg rasta noćenja iznosila

3,09 %. Tijekom 2018. g. u Gradu Buje zabilježeno je 42 404 turističkih dolazaka koji

su ostvarili 202 558 noćenja. U odnosu na prethodnu 2017. g. broj dolazaka povećan

je za 1,48 %, dok se broj ostvarenih noćenja smanjio za 1,32 % odnosno tijekom

2018. g. zabilježeno je 2 728 manje noćenja.

Sl. 40. Kretanje broja dolazaka i noćenja u Gradu Buje u razdoblju 2010.–2018. g. Izvor podataka: DZS, Grad Buje, 2019

Kretanja broja dolazaka i noćenja stranih i domaćih turista značajno se razlikuju

tijekom razdoblja 2010.-2018. g. (Sl. 41., Sl. 42.), no s obzirom na manji broj domaćih

turista ukupni trend definiran je kretanjima stranih turista. Tijekom 2018. g.

zabilježeno je 40 268 dolazaka stranih turista, što je u odnosu na 2010. g. povećanje

119

od 32,26 %. Broj ostvarenih noćenja u odnosu na 2010. g. povećao se za 29,40 %, te

su tijekom 2018. g. strani gosti ostvarili 197 794 noćenja (Sl. 41.). Nakon snižavanja

broja dolazaka i noćenja stranih turista tijekom 2013. i 2014. g. dolazi do

kontinuiranog povećanja do 2017. g. kada je ostvaren najveći broj dolazaka i noćenja

(Sl. 41.). Kretanje domaćih turista pokazuje značajno veće oscilacije u promatranom

razdoblju. Nakon rasta tijekom razdoblja 2010.–2013. g. koji je uvjetovan oporavkom

hrvatskog gospodarstva od gospodarske krize dolazi do značajnog pada broja

dolazaka i noćenja. Tijekom 2015. g. zabilježen je najniži broj dolazaka domaćih turista

(476) te nakon 2010. g. najniži broj noćenja (1133), nakon čega dolazi do povećanja

broja dolazaka i noćenja (Sl. 42.). S obzirom na 2010. g. povećanje broja dolazaka

domaćih turista 2018. g. iznosi 298,50 %, dok je broj noćenja povećan za 331,13 %.

Sl. 41. Kretanje broja dolazaka i noćenja stranih turista u Gradu Buje u razdoblju 2010.–

2018. g. Izvor podataka: TZ Grad Buje, 2019

120

Sl. 42. Kretanje broja dolazaka i noćenja domaćih turista u Gradu Buje u razdoblju 2010.-

2018. g. Izvor podataka: TZ Grada Buje, 2019

Tijekom 2018. g. zabilježeno je više od 42 404 dolaska turista, od čega svega 5 %

čine domaći turisti. Turisti su iste godine ostvarili 202 558 tisuće noćenja, gdje strani

turisti čine 97,6 % ukupnog broja (Sl. 43.).

121

Sl. 43. Broj dolazaka i noćenja tijekom 2018. g. Izvor podataka: TZ Grada Buje, 2019

Sl. 44. Broj dolazaka turista prema naseljima u 2018. g. Izvor podataka: TZ Grada Buje, 2019

122

Mjesečna kretanja broja dolazaka i noćenja turista tijekom 2017. g. ukazuju na različit

hod kod domaćih i stranih turista. Najveći broj zabilježenih dolazaka i noćenja stranih

turista ostvaren je tijekom ljetnih mjeseci u razdoblju od lipnja do rujna, odnosno

tijekom vrhunca turističke sezone. U kretanjima domaćih turista mogu se primijetiti

dva vrhunca tijekom turističke sezone, odnosno najveći broj koji je ostvaren tijekom

svibnja te sekundarni vrhunac tijekom jeka turističke sezone odnosno tijekom srpnja

i kolovoza. Tijekom tri mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) zabilježeno je 67 % ukupnog

broja dolazaka, te 76 % ukupnog broja noćenja stranih turista (Sl. 45.) Ovakvi udjeli

ukazuju na izrazitu sezonalnost u turističkim kretanjima koja je karakteristika gotovo

cijele Jadranske Hrvatske. S obzirom na usmjerenost na ljetni – kupališni turizam

nedovoljna razvijenost ostalih oblika turizma utječe na neiskorištenost hotelskih

kapaciteta tijekom cijele godine što onda uvjetuje ovakva kretanja turista, osobito

stranih. Kretanja dolazaka i noćenja domaćih turista ukazuje na privlačnost Grada Buje

i izvan ljetne turističke sezone. Tijekom svibnja (23 %) i lipnja (11%) zabilježeno je

više dolazaka domaćih turista nego tijekom srpnja (15 %) i kolovoza (11%). Kretanja

broja noćenja jednaka su kretanjima broja dolazaka te je tako tijekom svibnja i lipnja

ostvareno 34 % svih noćenja domaćih turista. Tijekom predsezone na prostoru Grada

Buje odvijaju se mnoge kulturne i enogastronomske manifestacije koje privlače

značajan broj domaćih turista. Ovakve manifestacije utječu na produljenje turističke

sezone te na obogaćivanje ponude što je od iznimne važnosti za daljnji razvoj turizma

ali i jedinstvenost i prepoznatljivost koja proizlazi iz ovakvih događanja . Broj stranih

turista koji se povećava tijekom travnja i svibnja ukazuje na produljenje turističke

sezone što je posljedica razvoja drugih selektivnih oblika turizma (kulturni,

enogastronomski, cikloturizam i dr.) te spomenutih manifestacija.

123

Sl. 45. Kretanje broja dolazaka i noćenja domaćih turista u Gradu Buje tijekom 2018. Izvor podataka: TZ Grada Buje, 2019

Broj turističkih dolazaka i noćenja u Gradu Buje pokazuje iznimnu prostornu

koncentriranost te ujedno ovisnost turističkog sektora o jednom naselju. Najveći broj

dolazaka, više od 62,61 %, zabilježeno je u samo jednom naselju Grada Buje, a to je

naselje Kanegra u kojemu je ostvareno i 68,58 % svih noćenja tijekom posljednjih

šest turističkih sezona. Primat naselja Kanegra uvjetovan je njegovim smještajem na

obali Jadranskog mora i velikim brojem smještajnih kapaciteta čime ovo naselje

jedino ostvaruje mogućnost razvoja kupališnog turizma. Turistička ponuda ovog

naselja sezonskog je karaktera, a činjenica kako je upravo ovdje zabilježen najveći

broj dolazaka uvjetuje i sezonsko kretanje broja dolazaka (Sl. 46., Sl. 47.). Većina

naselja u promatranom razdoblju 2013.–2018. g. ostvarila je rast u broju dolazaka i

noćenja. Naselja Kanegra, Plovanija i Škrile su naselja u kojima je zabilježen najveći

broj dolazaka i noćenja, ali koja su tijekom 2018. g. ostvarili smanjenje u broju

dolazaka i noćenja. Naselja Baredin, Bibali, Krasica, Kršete, Lozari, Merušići i Momjan

također su tijekom 2018. g. ostvarili smanjenje broja dolazaka koja su u apsolutnim

brojkama značajno manja od prije navedenih naselja. Naselja Buje, Kaštel, Gamboci i

Triban kontinuiranim rastom broja dolazaka tijekom 2018. g. ostvarili su najznačajniji

124

relativni porast u odnosu na 2017. g. Osim u relativnom rastu naselje Buje ostvarilo je

najveći rast (2 222) i u apsolutnom broju dolazaka turista.

Sl. 46. Broj dolazaka turista prema naseljima Grada Buje u razdoblju 2013.-2018. Izvor podataka: TZ Grada Buje, 2019

Sl. 47. Broj dolazaka turista prema naseljima unutar Grada Buje u razdoblju 2016.-2018. Izvor podataka: TZ Grada Buje, 2019

125

Sl. 48. Broj noćenja turista prema naseljima unutar Grada Buje u razdoblju 2013.–2018. Izvor podataka: TZ Grada Buje, 2019

Sl. 49. Broj noćenja turista prema naseljima unutar Grada Buje u razdoblju 2016.–2018. Izvor podataka: TZ Grada Buje, 2019

126

U strukturi stranih turista u Gradu Buje najvećim brojem dolazaka tijekom razdoblja

2010.–2018. g. ističu se talijanski turisti koji čine 23,16 % dolazaka svih turista.

Slijede njemački (19,84 %) i slovenski (19,18 %) turisti s gotovo jednakim udjelom.

Turisti iz ove tri države zajedno čine 62,19 % svih dolazaka turista (Sl. 50.). Slijedeće

dvije najbrojnije skupine su turisti iz Austrije koji čine 13,23 % svih dolazaka i turisti

iz Češke čiji udjel u broju dolazaka iznosi 4,71 % (Sl. 50.). Kao što se ranije vidjelo to

su najzastupljenije grupe turista i na razini cijele Istarske županije.

Sl. 50. Struktura prosječnog broja dolazaka prema ishodišnoj državi u Gradu Buje u

razdoblju 2010.–2018. g. Izvor podataka: TZ Grada Buje, 2019

U promatranom razdoblju može su uočiti značajna promjena u udjelima pet

najbrojnijih skupina stranih turista. U razdoblju 2010.–2018. g. udio talijanskih turista

se smanjio za 9,4 %, što predstavlja najveće relativno ali i apsolutno smanjenje broja

turista iz određene države, no usprkos tome i dalje ostaju najbrojnija skupina s

zabilježenih 8 521 dolaskom. U istom razdoblju smanjio se i udio slovenskih (5,38 %)

i njemačkih (4,29 %) turista. U 2018. g. zabilježeno je 6 138 slovenskih turista te 7

127

671 dolazak njemačkih turista. Broj austrijskih turista značajno je oscilirao u

promatranom razdoblju te je tako 2014. g. zabilježen njihov maksimum (15,65 %), no

2018. g. tijekom koje je zabilježeno 5 361 dolazak, udio opada na udio gotovo jednak

onome iz 2010. g. (12,55 %). Udio čeških turista se u razdoblju 2010.-2018. g.

povećao za 1,81 % te je 2018. g. zabilježeno 6,32 % čeških turista u ukupnom broju

dolazaka. Tijekom 2018. g. češki turisti ostvarili su 2700 dolazaka (Sl. 51.).

Sl. 51. Struktura broja dolazaka prema ishodišnoj državi u Gradu Buje u razdoblju 2010.–

2018. g. Izvor podataka: TZ Grada Buje, 2019

Na fokus grupama izložen je problem nedostatka kvalitetnog i sveobuhvatnog

statističkog prikaza dolaska turista i izletnika te praćenje njihove potrošnje.

128

U okvirima turističke ponude prikazuju se elementi turističkih kapaciteta i aranžmana

turističkih agencija. Širi aspekt turističke ponude prikazan je u analizi resursa prilikom

analize internog okruženja.

Prema mišljenju sudionika fokus grupa, atraktivnost cjelokupne turističke ponude

Grada Buje proizlazi iz njezine jedinstvenosti koja se temelji na povezivanju turističkih

resursa i atrakcija obalnog i unutrašnjeg dijela prostornog obuhvata Grada.

Analiza postojećih smještajnih kapaciteta vrlo je važna u planiranja održivog

turističkog razvoja neke destinacije. Osim što pružaju uslugu smještaja, smještajni

kapaciteti također osiguravaju uvjete za odvijanje drugih aktivnosti u turističkoj

destinaciji. Prostornim planom Istarske županije (02/02, 01/05, 04/05, 14/05, 10/08,

07/10, 16/11, 13/12, 09/16, 14/16) definirani su najveći dozvoljeni turistički

smještajni kapaciteti za pojedine jedinice lokalne samouprave. Za Grad Buje

maksimalni dozvoljeni turistički smještajni kapacitet iznosi 5.000 postelja.

Analiza broja turističkih postelja (kapaciteta) Grada Buje temelji se na podacima

godišnjih statističkih izvještaja „Turizam“ Državnog zavoda za statistiku. Na prostoru

Grada Buje primjećuje se porast broja postelja u razdoblju 2010.-2017. g. U tom se

razdoblju broj stalnih postelja10 povećao za 709, odnosno za 42,1 %. Broj pomoćnih

postelja11 u istom se razdoblju također povećao za 163, odnosno za 33,5 % (Sl. 52.).

Ukupan broj postelja u Gradu Buje 2017. g. iznosio je 3.042. To znači da vršni kapacitet

koji je propisan županijskim prostornim planom nije dosegnut, odnosno da je u skladu

s prostornoplanskom dokumentacijom omogućeno širenje postojećih smještajnih

kapaciteta.

10 Stalne postelje jesu one koje su redovito raspoložive gostima (Turizam u 2017., 2018). 11 Pomoćne postelje jesu postelje koje se prema potrebi pripremaju za iznajmljivanje gostima i one rezervne postelje kojima se smještajni kapaciteti dopunjavaju za vrijeme sezone (Turizam u 2017., 2018).

129

Sl. 52. Broj postelja u Gradu Buje u razdoblju 2010.-2017. g. Izvor podataka: Turizam u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017.

Za analizu prisutnih vrsta smještajnih objekata u Gradu Buje korišteni su podaci

godišnjih statističkih izvještaja „Turizam u primorskim gradovima i općinama“

Državnog zavoda za statistiku. Smještajni kapaciteti prema navedenom dokumentu

dijele se na: (1) hotele i sl. smještaje12; (2) odmarališta i sl. objekte za kraći odmor13;

(3) kampove i prostore za kampiranje14; te (4) ostali smještaj15 (Tab. 13.). Prema

navedenoj podjeli najveći broj soba u Gradu prisutan je u smještajnim objektima

kategorije „odmarališta i sl. objekti za kraći odmor“. U toj je kategoriji prisutno 44,3 %

od ukupnog broja soba svih smještajnih objekata u Gradu Buje. Sljedeća kategorija

smještajnih objekata po udjelu broja soba u ukupnom broju soba jesu „hoteli i sl.

smještaj“ s 34 %, a kategorija na koju otpada ostatak soba (21,7 %) su „kampovi i

12 Hoteli i sličan smještaj obuhvaćaju hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotele posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house (Turizam u primorskim gradovima i općinama 2017., 2018). 13 „Odmarališta i slični objekti za kraći odmor“ obuhvaćaju sobu za iznajmljivanje, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom te učenički dom ili studentski dom (Turizam u primorskim gradovima i općinama 2017., 2018). 14 Kampovi i prostor za kampiranje obuhvaćaju kamp, kampiralište, kamp-odmorište, kamp u kućanstvu i prostore za kampiranje izvan kampova (Turizam u primorskim gradovima i općinama 2017., 2018). 15 „Ostali smještaj“ obuhvaća objekt za robinzonski turizam te nekategorizirani objekt (Turizam u primorskim gradovima i općinama 2017., 2018).

130

prostori za kampiranje“. Na prostoru Grada Buje nisu prisutni objekti kategorije „ostali

smještaj“.

Tab. 13. Smještajni kapaciteti Grada Buje prema vrstama smještajnih objekata 2018. g.

Godina Kategorija Ukupno

Vrste smještajnih objekata

Hoteli i sl. smještaj

Odmarališta i sl. objekti za kraći odmor

Kampovi i prostor za kampiranje

Ostali smještaj

2018. sobe 907 308 402 197 -

postelje 3.042 1.269 1.182 591 -

Izvor podataka: Turizam u primorskim gradovima i općinama 2017. g., 2018

Iako prema udjelu broja soba prednjači kategorija „odmarališta i sl. objekti za kraći

odmor“, najveći udio broja postelja u ukupnom broju postelja u Gradu otpada na

kategoriju „hoteli i sl. smještaj“. Navedena kategoriju obuhvaća 41,7 % ukupnog broja

postelja. Na kategoriju „odmarališta i sl. objekti za kraći odmor“ otpada 38,9 %, dok

na kategoriju „kampovi i prostor za kampiranje“ otpada 19,4 % ukupnog broja

postelja u Gradu.

Uspoređujući podatke za 2017. g. s komparabilnim podacima za 2016. g., primjećuje

se kako je povećanje broja soba i postelja u Gradu temeljeno na povećaju istih za

kategoriju smještaja „odmarališta i sl. objekti za kraći odmor“. U kategoriji „hoteli i sl.

smještaj“ broj soba i postelja nije se mijenjao, a u kategoriji „kampovi i prostor za

kampiranje“ ta je promjena bila minimalna16. Takvi pokazatelji upućuju na povećanje

broja objekata prvenstveno privatnog smještaja. Takvi podaci za prostor Grada

odgovaraju obilježjima turističkog razvoja gradova i općina unutrašnje Istre, u čijoj

strukturi smještajnih kapaciteta dominiraju upravo privatni smještaji s malim brojem

postelja (Vojnović, 2016). Najbrojniji smještajni objekti u Gradu Buje upravo su

privatni smještajni objekti. Najveći broj privatnih smještajnih objekata, njih osam,

nalazi se u naselju Momjan, dok se jedan manje nalazi u naselju Buje (Tab. 14.). Prema

16 U toj je kategoriji 2016. g. bilo 198 soba i 594 postelje, odnosno jedna soba i tri postelje više nego 2017. g. (Turizam u primorskim gradovima i općinama 2016., 2017; Turizam u primorskim gradovima i općinama 2017., 2018)

131

kvaliteti smještaja, najveći broj (11) objekta privatnog smještaja u Gradu Buje

kategoriziran je sa četiri zvjezdice. Devet objekata privatnog smještaja kategorizirano

je s tri zvjezdice, dva s pet zvjezdica te jedan s dvije zvjezdice. Na prostoru Grada Buje

nalaze se dva agroturistička objekta u naseljima Krasica i Lozari koja također nude

usluge smještaja.

Tab. 14. Obilježja privatnih smještajnih objekata u Gradu Buje

Privatni turistički smještajni objekti

Broj zvjezdica Broj objekata Prosječan broj postelja Lokacija (naselje) objekata

5 zvjezdica 2 6 Kaldanija (1), Marušići (1)

4 zvjezdice 11 6 Buje (4), Momjan (3), Kršete (2), Kaštel (1),

Krasica (1)

3 zvjezdice 9 7 Momjan (5), Buje (3), Kaldanija (1)

2 zvjezdice 1 8 Kaštel (1)

Izvor podataka: Colours of Istria, 2019; Turistička zajednica Istarske županije, 2019

Na prostoru Grada Buje djeluje ukupno jedan hotel te četiri manja i obiteljska hotela

(Tab. 15.). Najpoznatiji smještajni objekt na prostoru Grada je luksuzni hotel „Casino

hotel Mulino“ s pet zvjezdica. Hotel se nalazi na uzvisini iznad Savudrijske vale u

neposrednoj blizini hrvatsko-slovenske granice u naselju Plovanija. „Casino hotel

Mulino“ raspolaže s ukupno 67 soba i 134 kreveta. U sklopu hotela nalazi se jedan od

najopremljenijih casino klubova u Europi. U hotelu se također nalazi wellness centar,

dva restoran i sala za proslave. Hotel je 2009. g. Hrvatska gospodarska komora

proglasila najboljim tematskim hotelom, a 2015. g. uručena mu je nagrada Hrvatske

gospodarske komore „Turistički cvijet“ za najbolji Wellness hotel (Casino hotel Mulino,

2019).

Vrlo specifičan i atraktivan je također hotel „Resort & Beer Spa San Servolo“ koji

nastao iz prvotne male craft pivovare. „San Servolo“ je luksuzni boutique hotel sa četiri

zvjezdice u sklopu kojeg se nalaze beer spa i wellness centar, restoran, pivovara,

teretana i dr. U okviru hotela nalaze se prve otvorene pivske toplice u Hrvatskoj (San

Servolo Resort, 2019).

132

Tab. 15. Hoteli, mali hoteli i obiteljski hoteli u Gradu Buje

Vrsta smještajnog

objekta Naziv objekta Broj zvjezdica Broj postelja Naselje

Hotel „Casino hotel Mulino“ 5 134 Plovanija

Mali i obiteljski hotel „Resort & Beer Spa San Servolo“ 4 28 Buje

Mali i obiteljski hotel Pansion „Lovac“ 3 16 Kaldanija

Mali i obiteljski hotel „Al Merlo Olivo“ 3 10 Krasica

Mali i obiteljski hotel „Casa romantica La Parenzana“ 3 8 Buje

Izvor podataka: Colours of Istria, 2019; Turistička zajednica Istarske županije, 2019

Od ukupno 26 naselja Grada, u njih 16 nalazi se barem jedan smještajni objekt.

Gledano prema prisutnim kapacitetima u naseljima, najveće smještajne kapacitete

(55,8 % ukupnog broja postelja) posjeduje naselje Kanegra – jedino naselje Grada

Buje na jadranskoj obali (Tab. 16.). Na prostoru naselja Kanegra nalazi se je turističko

naselje koje je obuhvaća 233 bungalow kućica za smještaj 4 do 6 osoba (Grad Buje,

2019). Na odvojenom dijelu obale u blizini turističkog naselja smješten je „Naturistički

kamp Kanegra“. U sklopu čitavog kampa nalaze se ukupno 193 jedinice za kampiranje

(Istra Camping, 2019). Prema Prostornom planu uređenja Grada Buje (02/05, 10/11,

01/12, 05/15, 10/18) ukupni planirani smještajni kapacitet područja ugostiteljsko-

turističke namjene naselja Kanegra iznosi 3.300 postelja, što je gotovo dvostruko više

od postojećih smještajnih kapaciteta. To ukazuje na potencijal povećanja turističkih

aktivnosti širenjem postojećih smještajnih kapaciteta do planiranog broja postelja u

budućnosti. Na ovom prostoru se prostornim planom planira gradnja novih i uređenje

postojećih hotela, turističkih naselja i kampova. Gradnja ugostiteljskih građevina

smještajnog tipa (hoteli i turistička naselja) s ukupnim smještajnim kapacitetom od

400 postelja također je omogućena u području ugostiteljsko-turističke namjene Porta

Madona. Na turističkim područjima Krč (naselje Krasica), Mužolini (naselje Buje), Jarice

(naselje Oskoruš) i Kortina (naselje Brič) omogućena je gradnja hotela i/ili vila. Od

ostalih naselja više od 100 postelja imaju još naselja Kaštel (11,9 % uk. br. postelja),

Plovanija (7,7 %), Momjan (5,9 %) i gradsko naselje Buje (4,1 %).

133

Tab. 16. Smještajni kapaciteti po vrstama smještajnih objekata u naseljima Grada Buje u

2017. g.

Naselje Kategorija Ukupno postelja

Od toga

Hoteli i sl. smještaj

Odmarališta i sl. objekti za kraći

odmor

Kampovi i prostor za kampiranje

Ostali smještaj

Baredine sobe 24 - 24 - -

postelje 70 - 70 - -

Bibali sobe 17 - 17 - -

postelje 66 - 66 - -

Buje sobe 43 - 43 - -

postelje 125 - 125 - -

Gamboci sobe 9 - 9 -. -

postelje 22 - 22 - -

Kaldanija sobe 34 8 26 - -

postelje 94 16 78 - -

Kanegra sobe 426 233 - 193 -

postelje 1.698 1.119 - 579 -

Kaštel sobe 120 - 120 - -

postelje 363 - 363 - -

Krasica sobe 26 - 26 - -

postelje 77 - 77 - -

Kršete sobe 4 - 4 - -

postelje 17 - 17 - -

Lozari sobe 6 - 6 - -

postelje 19 - 19 - -

Marušići sobe 5 - 5 - -

postelje 17 - 17 - -

Merišće sobe 12 - 12 - -

postelje 26 - 26 - -

Momjan sobe 64 - 64 - -

postelje 180 - 180 - -

Plovanija sobe 110 67 43 - -

postelje 234 134 100 - -

Triban sobe 7 - 3 4 -

postelje 34 - 22 12 -

UKUPNO sobe 907 308 402 197 -

postelje 3.042 1269 1182 591 - Izvor podataka: Turizam u primorskim gradovima i općinama 2017.g., 2018

Osim turističkih smještajnih objekata, na prostoru Grada Buje također se nalazi veliki

broj ugostiteljskih objekata. Na prostoru Grada Buje nalazi se ukupno 28 restorana i

konoba (Colours of Istria, 2019). Ponuda ugostiteljskih objekata u Gradu temelji se na

izvornim istarskim specijalitetima te u svojoj ponudi nudi bogat enogastronomski

sadržaj koji se ističe kao jedan od najznačajnijih elemenata turističke ponude Grada

Buje.

134

Prednosti smještajnih kapaciteta u Gradu koje su sudionici fokus grupa istaknuli su

kvalitetna smještajna ponuda, atraktivnost smještajnih objekata građenih u

tradicionalnom stilu, značajan broj smještajnih kapaciteta u kampu Kanegra, kvalitetni

privatni smještajni objekti te dosadašnja ulaganja u poboljšanje smještajne ponude.

Sudionici fokus grupa posebno su istaknuli „Hotel Casino Mulino“ kao smještajni

objekt koji ima jedinstvenu ponuda sadržaja koja nije zastupljena u okolici te

smještajnih kapaciteta koji zadovoljavaju potrebe turista veće platežne moći.

Nedostatke koje su sudionici fokus grupa prepoznali ogledaju se u

nezadovoljavajućoj funkcionalnoj i infrastrukturnoj opremljenosti apartmanskog

naselja Kanegra, nedostupnosti smještajnih kapaciteta za turiste tokom čitave godine,

nedostatku malih obiteljskih hotela te nedostatku suradnje između privatnih

iznajmljivača kojom bi došlo do heterogenizacije ponude. Sukladno prepoznatim

nedostacima, sudionici fokus grupu glavne turističke razvojne potencijale prepoznaju

u povećanju broja, kategorija, opremljenosti i raznolikosti smještajnih kapaciteta.

Poseban se naglasak stavlja na unaprjeđenje opremljenosti i nadogradnju smještajnih

kapaciteta u naselju Kanegra, za koje sudionici fokus grupa smatraju da im se kvaliteta

treba podići na kategoriju četiri zvjezdice kako bi se privukli turisti veće platežne moći

i omogućila dostupnost smještaja tokom cijele godine.

Prostor Bujštine može se promatrati kao bliže turističko okruženje Grada Buje. Kao

turistički najrazvijenija destinacija Bujštine ističe se Grad Umag (Tab. 17.). Umag

posjeduje najbrojnije smještajne kapacitete u sjeverozapadnoj Istri te je uz Rovinj,

Pulu i Poreč turistički najrazvijenija destinacija u Istarskoj županiji. Grad Buje nalazi se

stoga u iznimno aktivnom turističkom okruženju koje predstavlja svojevrsnu turističku

tržišnu bazu Grada za proširenje turističke ponude. Od ostalih gradova i općina

Bujštine, veće smještajne kapacitete od Grada Buje posjeduju još Grad Novigrad i

Općina Brtonigla. Budući kako je kroz povijest razvoj turističkih kapaciteta bio

fokusiran na obalni pojas, općine Grožnjan i Oprtalj, koje se nalaze u zaleđu,

posljedično imaju manji broj smještajnih kapaciteta.

135

Tab. 17. Smještajni kapaciteti, broj turističkih dolazaka i noćenja u ostalim jedinicama

lokalne samouprave prostora Bujštine 2017. g.

JLS Smještajni kapaciteti

Dolasci Noćenja

Domaći

turisti

Strani

turisti Ukupno

Domaći

turisti

Strani

turisti Ukupno

Umag sobe 9.263

30.058 426.250 456.308 90.999 2.252.172 2.343.171 postelje 28.253

Novigrad sobe 4.687

7.932 205.090 213.022 22.338 1.115.371 1.137.709 postelje 14.582

Brtonigla17 sobe 1.849

482 3.343 3.825 1.127 16.089 17.216 postelje 6.271

Grožnjan sobe -

364 3,117 3,481 1,571 16,107 17.687 postelje 457

Oprtalj sobe -

6.812 10.065 16.881 27.472 33.276 60.748 postelje 723

Izvor podataka: Turizam u 2017.; Turizam u primorskim gradovima i općinama 2017. g., 2018

Budući kako posjeduje najbrojnije turističke smještajne kapacitete od izdvojenih

gradova i općina, Grad Umag posljedično ostvaruje najviše turističkih dolazaka i

noćenja (Tab. 17.). Uspoređujući podatke turističkih dolazaka i noćenja, Grad Buje se

po broju turističkih dolazaka i noćenja ističe među jedinicama lokalne samouprave

koje nisu primarno orijentirane na obalu.

Pri normalnom i očekivanom stanju prometa, udaljenosti turističkih destinacija i

objekata u Bujštini prelaze se u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, što pozitivno

utječe na mogućnost daljnjeg razvoja i obogaćivanja ponude izletničkog turizma.

Nadalje, obilježja suvremene turističke potražnje, odnosno promjene trendova i

preferencija modernih turista, trebala bi, uz pravilno usmjeravanje turističkog razvoja,

pozitivno utjecati na daljnji rast atraktivnosti turističke ponude Grada Buje. Prednost

Grada Buje kao turističke destinacije, osim u izuzetno povoljnom prometno-

geografskom položaju, ogleda se također u tome što se turistička ponuda Grada

dovoljno razlikuje od ponude najrazvijenijih istarskih turističkih destinacija da

zainteresira „modernog turista“. Blizina turističkih destinacija poput primjerice Umaga

17 Nepotpuni podaci turističkih dolazaka i noćenja – podaci zbog povjerljivosti nisu objavljeni (Državni zavod za statistiku)

136

i Rovinja, koje iako posjeduju vrlo razvijenu turističku ponudu, svoj turizam primarno

temelje na masovnom turističkom proizvodu „sunca i mora“, svojevrsna je prednost

za razvoj selektivnih oblika turizma Grada Buje. Budući da se veći dio prostornog

obuhvata Grada Buje nalazi u unutrašnjosti, u kojoj su razvijeni selektivni turistički

oblici, prostor Grada turistima koji su smješteni u turističkim destinacijama na obali

nudi mogućnost zanimljivih jednodnevnih i dvodnevnih izleta. Atraktivnost

izletničkog turizma na prostoru Buja temelji se na pružanju mogućnosti aktivnog

odmora, odmaku od gužvi u obalnim turističkim destinacijama, bogatoj gastronomskoj

i enološkoj ponudi te ostalim ranije prepoznatim vrijednostima prostora Grada.

Nastavkom razvoja izletničkog turizma dodatno bi se obogatila turistička ponuda Buja

te bi se istovremeno povećao prihod, a samim time i održivost sektora turizma.

Turistička održivost ogleda se također u tome što izletnički turizam ne podrazumijeva

(naglo) povećanje smještajnih kapaciteta, tj. izgrađenosti prostora, jer izletnici spavaju

u smještajnim kapacitetima na prostoru drugih destinacija. Takva organizacija

turističke djelatnosti bez nagle izgradnje novih smještajnih objekata, uz rast broja

turista i zarade od turizma, usklađena je također s održivim upravljanjem prostornim

uvjetima i kapacitetima.

U kontekstu promocije izletničkih putovanja, odnosno izletničke ponude Grada, vrlo

je bitno održavati visoku razinu suradnje lokalnih turističkih zajednica, Županije te

turističkih agencija. Pozitivni učinci nastavka i unapređenja takve suradnje ogledali bi

se u širenju informacija o izletničkim aranžmanima i cjelokupnoj turističkoj ponudi

Grada Buje izvan administrativnih granica Grada, s posebnim naglaskom na obalne

turističke destinacije gdje je najveća koncentracija novih potencijalnih turista Grada

Buje.

Sudionici fokus grupa smatraju da se dodatnim unaprjeđenjem suradnje sa

slovenskim gradovima i općinama, koje su opterećene brojem turističkih dolazaka,

može doprinijeti povećanju broja jednodnevnih izleta u Bujštini.

137

Turističke agencije pripadaju u izravne turističke resurse neke turističke destinacije

(Kušen, 2001). Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14,

89/14, 152/14, 130/17, 25/19) glavne funkcije turističkih agencija ogledaju se u

pružanju usluga organizacije, poslovanja i drugih usluga vezanih uz putovanje i

boravak turista. Glavni proizvod turističkih agencija su turistički aranžmani. Budući da

osmišljavaju turističke aranžmane, agencije su istovremeno svojevrsni promotor

turističkih destinacija. Promidžbom vlastitih turističkih aranžmana, turističke agencije

istovremeno šire informacije o turističkoj ponudi neke destinacije te na taj način mogu

pridonijeti povećanju njene turističke atraktivnosti.

Na prostoru Grada Buje nalaze se dvije turističke agencije. Navedene agencije

privlačnost svojih turističkih aranžmana i usluga temelje na autentičnom iskustvu,

poznavanju osobitosti lokalnog prostora i stanovništva te njegove povijesti. Obje

agencije nude mogućnost iznajmljivanja bicikala za individualne i vođene biciklističke

rute, rekreaciju te višednevne rute po čitavoj Istri i obližnjim dijelovima susjedne

Slovenije. Jedna agencija posjeduje vlastiti smještajni objekt u kojem se turistima

nudi mogućnost konzumiranja lokalnih gastronomskih specijaliteta. Navedena

agencija također nudi organizirane poludnevne i dnevne izlete, mogućnost korištenja

motocikala i quadova te mogućnost organizacije međunarodnih avanturističkih

putovanja.

Turističke agencije koje su locirane u susjednim gradovima i općinama, prostor Grada

Buje u svoje turističke aranžmane najčešće uključuju kroz organizaciju izleta, zatim

organizacijom (eno)gastronomskih turističkih aktivnosti uz uređene biciklističke staze

te organizacijom boravka u smještajnim kapacitetima na prostoru Grada Buje.

Atraktivnost navedenih aranžmana temelji se na aktivnom odmoru, doživljaju

prirodnih ljepota te konzumiranju gastronomske i enološke ponude u turističkim

objektima uz „Parenzanu“ i ostale pješačko-biciklističke staze (Colours of Istria, 2019).

Općenito, prema turističkom potencijalu kojeg posjeduje, Grad Buje nije u dovoljnoj

mjeri zastupljen u turističkim aranžmanima turističkih agencija koje se nalaze u

obalnim gradovima i općinama. Iako na prostoru Bujštine djeluje više od pedeset

138

turističkih agencija (Colours of Istria, 2019), informacija o turističkim aranžmanima s

organiziranim turama u unutrašnjosti Istre, tako i Bujama, vrlo je malo. Glavni razlog

tome je što su gotovo sve turističke agencija na prostoru Bujštine smještene u obalnim

naseljima, čija je turistička ponuda primarno orijentirana na valorizacija atraktivnosti

jadranske obale. To posljedično utječe na nedovoljnu valorizaciju turističkih

potencijala Grada Buje. Stoga se s ciljem daljnjeg turističkog razvoju Grada Buje, ali i

obogaćivanja turističke ponude te produživanja sezone na prostoru čitave Istre, ističe

važnost osmišljavanja novih turističkih aranžmana koji uključuju prostor unutrašnje

Istre. Primjer turističke agencije koja svoje turističke aranžmane temelji na

konkurentskim prednostima destinacija unutrašnje Istre, uz ranije spomenute dvije

agencije koje su locirana u Gradu Buje, je jedna turistička agencija iz Općine Brtonigla.

Navedena agencija u svojim turističkih aranžmanima nudi mogućnost sudjelovanja u

tematskim izletničkim putovanjima, berbi grožđa, posjeti kušaonicama vina i

vinarijama, branju šparoga i tartufa te obilascima enogastronomskih tura. Navedena

agencija također nudi organizaciju putovanja na razne turističke događaje, zatim

organizaciju putovanja vezanih uz posebne interese turista (glazbeni koncerti, agrarna

i sportska putovanja i sl.), organizaciji biciklističkih putovanja i sl.

Posebni segment povećanja atraktivnosti ponude turističkih aranžmana na koji je

naročito potrebno obratiti pažnju, a posebno iz perspektive planiranja turističkog

razvoja Grada Buje, jest unaprjeđenje dostupnosti informacija o aranžmanima na

internetskim stranicama agencija i turističkih zajednica. Taj se problem posebno

odnosi na manje turističke agencija koje su usmjerene na osmišljavanje lokalnih

turističkih aranžmana. Većina takvih agencija nema u dovoljnoj mjeri olakšan pristup

informacijama o turističkim aranžmanima, što posljedično može smanjiti atraktivnost

aranžmana te u konačnici njihovo korištenje.

Sudionici fokus grupa istaknuli su problem nedostatka organiziranog oblika

informiranja i plasiranja ponuda aranžmana turističkih agencija.

139

Koncept regionalnog identiteta povezan je s određenim socijalnim, ekonomskim i

političkim okolnostima uže i šire okolice, zbog čega se konstantno mijenja i evaluira.

Kako bi određena regija postala prepoznatljiv brend temeljen na regionalnom

identitetu potrebno je kontinuirano praćenje tržišta i okolnosti te njihovo

prilagođavanje. Brend je kombinacija različitih čimbenika koji omogućuju

identifikaciju, privlačnost i prepoznatljivost određene stvari, mjesta ili regije (Berc

Radišić i Mihelić, 2006). Istra je regija koja je u posljednjih 15 g. uspješno provela

svoje rebrendiranje. Sve do kraja 2000-ih godina Istra se turistički razvijala u okvirima

masovnog turizma koji se temeljio na prirodnoj osnovi („sunce i more“) te kampovima

kao najčešćim smještajnim kapacitetima. Zahvaljujući tome očuvao se prirodni okoliš

koji danas predstavlja veliki turistički potencijal. Repozicioniranje i restrukturiranje

istarskog turizma započinje usvajanjem Master plana razvoja turizma Istre 2004.-

2012. (2004) koji je obuhvaćao novi razvojni model, model konkurentnosti, novi način

komuniciranja s tržištem, investicijske potrebe i mogućnosti te implementacijski plan.

Master plan je sadržavao i rekonstrukciju unutrašnjeg istarskog turističkog tržišta

prilikom kojeg je stvoreno sedam prostornih klastera koji su predstavljeni kao skupne

destinacije i devet marketing planova, kojima je cilj bio smanjiti negativnu internu

konkurenciju, budući da se svaki klaster primarno fokusira na određeni oblik

selektivnog turizma kao dopunu do sada izrazito koncentriranom kupališnom turizmu.

Master planom turizma 2015.-2025. g. (2015) nastavlja se politika kojom se nastoje

razviti i ojačati selektivni oblici turizma, privući turisti više platežne moći, povećati

udjeli hotela i resorta u smještajnoj strukturi, stvoriti novih sedam klastera s obzirom

na gravitacijska područja većih gradova te razviti konkurentan sustav upravljanja

turizmom na temelju dogovorene vizije i operativnih strategija. Kvalitetan sustav

upravljanja koji uključuje čvrste i pouzdane veze između privatnog i javnog sektora

ključ je za daljnju promociju i uspješno brendiranje Istre. Master planom turizma

Istarske županije 2015.-2025. (2015) naglašava se kako bi unutrašnja struktura te

upravljački procesi u turističkom sektoru trebali biti triangulirani između: Turističke

zajednice Istarske županije, Upravnog odjela za turizam Istarske županije te Istarske

razvojne turističke agencije. Istarska razvojna turistička agencija (IRTA) nastoji razviti

140

nove turističke proizvode te ih promotivnim aktivnostima plasirati na turističko tržište.

Uz to jedna od aktivnosti IRTA-e je podrška radu Turističke zajednice Istarske Županije.

Uz to, IRTA provodi posebne projekte razvoja turističkih proizvoda. Upravni odjel za

turizam Istarske županije se uglavnom fokusira na pružanje potporne i savjetodavne

pomoći nižim jedinicama lokalne samouprave i sustavu turističkih zajednica, te se bavi

pokretanjem projekata razvoja turizma (Master plan razvoja turizma Istarske županije

2015.-2025., 2015).

Na razini Istarske županije vodeću ulogu u upravljanju i promociji turizma ima

Turistička zajednica Istarske županije. U Programu rada Turističke zajednice Istarske

županije za 2018. g. ukomponirane su smjernice s nacionalne razine sa strukturnim

promjenama u pogledu kreiranja i lansiranja novih turističkih projekata za Istru,

unaprijeđenim marketinškim aktivnostima te optimizaciji poslovanja. Projektnim

aktivnostima nastojalo se utvrditi novi smjer u izboru marketinških alata i kanala

distribucije prema kojim bi se reputacija, prepoznatljivost i kvaliteta brenda Istre

kvalitetno osnažili te umrežili s reputacijom, kvalitetom i prepoznatljivošću strateških

partnera. Najznačajnije aktivnosti usmjerene su ondje gdje se mogu udružiti

marketinške aktivnosti privatnog i javnog sektora ili javnog i javnog sektora, tako da

se postigne sinergijski puno jači efekt promocije. Nekoliko promidžbenih aktivnosti

koje su završene tijekom 2018. g. predstavljaju vrhunac brendiranja i marketinških

aktivnosti za regiju Istre. Među njima treba istaknuti strateško partnerstvo s

nogometnim klubom FC Bayern München. Značajna zastupljenost njemačkih turista

na području Istre te veliki broj medijskih kanala koji prate rad kluba iznimna su

mogućnost za daljnju promociju Istarskog turizma. Strateški partneri (BMW,

MasterCard, Cube, Bosch, Hering, Turkish Airlines) s obzirom na svoju prepoznatljivost

i zastupljenost širom svijeta predstavljaju mogućnost promoviranja te spajanja

identifikacije kvalitete i vrhunskih proizvoda između Istre i spomenutih partnera.

Najznačajnija destinacijska kampanja u digitalnom protokolu je Share Istria koja u

nekoliko posljednjih godina putem društvenih mreža privlači velik broj turista. Ovom

kampanjom Istra se osim na već prisutnim tržištima želi promovirati na brzorastućim

tržištima (SAD-a, Kanade, Kine, Južne Koreje, Hong Konga i Japana) iz kojih dolazi sve

veći broj turista, a koji sve više prepoznaju Hrvatsku i Istru kao kvalitetne turističke

141

destinacije. Zahvaljujući strateškom partnerstvu s tvrtkom Bosch osim promocije

brenda Istre, razvija se i infrastruktura potrebna za razvoj cikloturizma, budući kako su

na nekoliko mjesta u županiji postavljene e-bike stanice. Ovakvo partnerstvo

omogućuje razvoj više selektivnih oblika turizma (cikloturizam, outdoor...), ali i

valorizaciju turističkog potencijala unutrašnjosti Istre. Tijekom 2018. g. postavljeno je

nekoliko e-bike stanica od kojih čak dvije na području Buja što je u skladu s ciljevima

razvoja Grada Buje kao kvalitetne destinacije za sportski odnosno cikloturizam (TZIŽ –

Izvještaj o radu i financijski izvještaj za 2018. g., 2019).

Istarska turistička razvojna agencija je u svrhu promocije i brendiranja Istarske

županije organizirala web stranicu s osnovnim informacijama o destinacijama,

događajima, smještaju te prirodnim i kulturnim bogatstvima na području županije. Na

stranici su zastupljeni i promovirani različiti oblici turizma s naglaskom na

enogastronomski, sportski-outdoor, cikloturizam te kulturni turizam na četiri različita

jezika u punom obimu (engleskom, njemačkom, talijanskom, hrvatskom) (TZIŽ, 2019).

Osim pružanja informacija na internetskim stranicama Istarska turistička razvojna

agencija zaslužna je za promociju istarskog turizma putem nekoliko značajnih

razvojnih projekata poput Hotspot Croatia, Istra Inspirit, Bike and Outdoor te Search

Engine marketing (IRTA, 2019).

Najznačajniji projekti razvoja i promocije selektivnih oblika turizma organizirani su u

suradnji spomenute tri institucije (TZIŽ, IRTA te Upravnog odjela za turizam IŽ) te

nekoliko velikih hotelijerskih kompanija. Razvoj cikloturizma u Istarskoj županiji već

je niz godina strateški turistički projekt, te je u skladu s tim organizirana web stranica

(www.istria-outdoor.com), koja je u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama

redovito ažurirana te se mogu pronaći podaci o smještajnim kapacitetima (Istra

bike&bed), biciklističkim rutama i dr.

Osim online promocije cikloturizam se promovirao i offline načinom, odnosno izradom

brošura (Istra outdoor) i karata te izlaganjima na mnogobrojnim međunarodnim

sajmovima i kongresima (FSA Bike festival Grada Trentino, Outdoor Friedrichshafen, Bled

bike festival, 3. Kongres sportskog turizma u RH). Iako IRTA odnosno bike&outdoor odjel

ne organiziraju nikakve manifestacije kojima se promiče ovaj oblik turizma,

manifestacije outdoor turizma kontinuirano se promoviraju na spomenutoj stranici

142

dok je distribucija promotivnih materijala vršena na svim istaknutijim manifestacijama

(Popolana, Limes bike tour, Helter Skelter, Plava laguna 5150, Jug na dva kotača, AXA

kup, Extravergine mtb maraton i dr.) (TZIŽ – Izvještaj o radu i financijski izvještaj za

2018. g., 2019). Među cikloturističkim manifestacijama treba istaknuti one koje se

odvijaju na području Grada Buje te su marketinški također promovirane putem

spomenutih kanala, a to su Maraton Parenzana, Oleum olivarum bike, Biciklijada

Marušići te Momjanski bike maraton (IRTA, 2019). Spomenute se manifestacije na

području Grada odvijaju u pred- i post- turističkoj sezoni što značajno utječe na

diversifikaciju turističke ponude i produljenje turističke sezone.

Enogastronomski turizam ima važnu ulogu u novom strateškom razvoju Istarskog

turizma. Ovaj selektivni oblik turizma spaja i upotpunjuje razvojne projekte ostalih

selektivnih oblika turizma poput ruralnog, vinskog, turizma maslinova ulja te formira

turistički proizvod koji osim što pomaže tradicijskim djelatnostima postaje

prepoznatljiv brend istarskog turizma (TZIŽ – Izvještaj o radu i financijski izvještaj za

2018. g., 2019). U svrhu promocije ovog oblika turizma također je pokrenuta web

stranica (www.istria-gourmet.com), ali i mobilna aplikacija. Promocija

enogastronomskog turizma uspješnije se odvija offline, budući da posebni Michelin

vodič za Istru te Istra Gourmet vodič objedinjavaju najkvalitetniju enogastronomsku

ponudu i kvalitetno su raširen promotivni materijal Nastup i sudjelovanje na

međunarodnim turističkim sajmovi predstavlja jedan od učinkovitih načina promocije

destinacije. Ovakve promotivne aktivnosti omogućuju kvalitetnu komunikaciju s

turističkim tržištem, stvaraju mogućnost za proširenje brenda te unapređenje

identiteta. U skladu s tim Istarska županija nastupila je na nekoliko poznatih turističkih

sajmova među kojima se mogu istaknuti: Salon International du tourisme – Nantes,

Hamburg Reisen, GLOBalnie Katowice, Caravan Salon Düsseldorf, Genussmarktl i dr. Uz

navedeno tijekom 2018. g. TZIŽ je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom

organizirala Roadshow u Austriju u sklopu kojeg su posjećeni Klagenfurt, Graz,

Innsbruck i Linz i na kojima je predstavljena turistička ponuda regije. Kulturno-

povijesna baština Istre iako je prepoznatljiv dio turističke ponude ostaje nedovoljno

valorizirana. Projekti poput Istra Inspirit značajno utječu na promociji općina i gradova

u kojima se događaji odvijaju, a isti postaju svojevrstan prepoznatljiv brend mjesta i

143

stvaraju pretpostavke za buduća ulaganja u turizam i zaštitu kulturne baštine (TZIŽ –

Izvještaj o radu i financijski izvještaj za 2018. g., 2019).

Kvalitetan smještaj jedan je od preduvjeta za brendiranje mjesta i regije kao kvalitetne

turističke destinacije, na što ukazuje i provođenje projekta Eco Domus Istra i Domus

Bonus. Domus Bonus program je Turističke zajednice Istarske županije, lokalnih

turističkih zajednica te Istarske razvojne agencije (IDA) kojim se želi postići povećanja

kvalitete usluge i konkurentnosti obiteljskog smještaja te povezati isti s razvojem

cikloturizma. Eco Domus program je kojeg provodi Upravni odjel za turizam Istarske

Županije s ciljem povećanja društvene i ekološke odgovornosti u turističkom

smještaju.

Važnost promocije i brendiranja turističkog sektora prepoznata je i na razini Grada

Buje. U okviru Strateškog plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020. (2016)

odnosno cilja unapređenja gospodarskih djelatnosti, prioriteta 2., mjere 3.:

osiguravanje integralnog upravljanja turističkom ponudom područja Buja svrha je

uspostaviti efikasan integralan pristup u stvaranju i promociji turističke ponude Buja

i okolice te jačanje prepoznatljivosti ponude na tržištu. Planirane aktivnosti u okviru

spomenute mjere podrazumijevaju spajanje komplementarnih ponuda i aktivnosti

aktera u području turizma, uspostavu tijela za upravljanje ponudom destinacije,

jačanje kapaciteta turističkih agencija, definiranje identiteta Buja i okolice za nastup

na turističkom tržištu čime bi uslijedila izrada marketinškog plana turizma,

osmišljavanje identiteta, promocija na sajmovima i edukacija vodiča za turiste

(Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016.-2020., 2016). Iako je Strateški plan

razvoja Grada Buje – Buie od 2016.-2020. (2016) usvojen 2016. g., većina aktivnosti

u sektoru turizma zapravo nije provedena. Tijekom Fokus grupe Institucije

(25.2.2019.) naglašeno je kako u gradu ne postoji prostor namijenjen informiranju

turista o glavnim značajkama prostora, turističkoj ponudi te potencijalnim

aktivnostima. Nedostatak organiziranog oblika informiranja i plasiranja ponude poput

turističkih agencija također je naveden kao nedostatak u promociji turizma Grada. Na

području Grada djeluje tek dvije turističke agencije koja nisu dovoljna za kvalitetnije

i veće promotivne aktivnosti. Spomenuta dva nedostatka pokazatelj su nedovoljnog

ulaganja i aktivnosti u promociji turizma budući kako su unutar Strateškog plana

144

razvoja Grada Buje – Buie od 2016.-2020. (2016) definirani kao aktivnosti potrebne

za osiguravanje integralnog upravljanja turističkom ponudom. Info point i turističke

agencije i dalje su način putem kojeg se značajan broj turista informira o putovanju.

Stoga, kako bi se kvalitetnije promovirala turistička ponuda Grada Buje, potrebna je

organizacija info pointa te razvoj turističkih agencija koje bi u svojim ponudama

turistima pružili najpotpuniji doživljaj, a lokalnim pružateljima usluge omogućila lakša

promocija. Najznačajnije aktivnosti promicanja i brendiranja turizma Grada Buje na

lokalnoj razini obavlja Turistička zajednica Grada Buje. Svoje aktivnosti i poslovanje

temelji na Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN

152/08), a vizija razvoja turizma je razviti prepoznatljivo, poželjno i konkurentno

odredište na međunarodnom turističkom tržištu, s ponudom koja gostu pruža

jedinstven doživljaj, a temelji se na autentičnosti i kvaliteti sadržaja i doživljaja.

Turistička zajednica Grada Buje organizira i suorganizira manifestacije u cilju

promoviranja, obogaćivanja ponude te očuvanja tradicije Grada. Najznačajnije i

najprepoznatljivije manifestacije dio su enogastronomskog, sportskog i kulturnog

turizma na kojima Grad Buje temelji svoju turističku ponudu. Gourmet manifestacije

koje se odvijaju ponajviše u mjesecima izvan glavne turističke sezone te u naseljima

s manjim obujmom turističkih dolazaka značajno doprinose razvoju turizma u svim

naseljima Grada te utječu na promociju i razvoj tradicionalnih, agrarnih djelatnosti.

Najznačajnija manifestacija za promociju proizvodnje i kvalitete maslinovog ulja s

područja Buja, ali i šire okolice je manifestacija Oleum Olivarum koju se održava u

ožujku pod pokroviteljstvom Grada Buje, TZ Grada Buje i Pučkog otvorenog učilišta

Buje. Međunarodne manifestacije Zlatna šparoga i Šparogada koje se također odvijaju

u ožujku osim promocije ugostiteljskih objekata značajno doprinose promociji

identiteta Grada i okolice gdje se kroz razne aktivnosti (branje, priprema i degustacija

šparoga) turisti upoznaju s lokalnim običajima proizvodnje i pripreme hrane. Velika

posjećenost i bogat kulturno-zabavni, enogastronomski i sportski program omogućili

su manifestaciji Šparogada da postane simbol i najbolja promidžba naselja Kaštel.

Vinski turizam neizostavna je sastavnica cjelokupne turističke ponude Grada Buje.

Promotivne aktivnosti povezane s ovim oblikom turizma odvijaju se na lokalnoj i

regionalnoj razini. Istria wine and walk jedna je od najpoznatijih manifestacija koja

145

promiče tradiciju vinogradarstva i vinarstva, a obuhvaća suradnju proizvođača i

turističkih zajednica iz klastera sjeverozapadna Istra. Značajan broj turističkih

posjetitelja i uključenost najkvalitetnijih i prepoznatljivih proizvođača vina svrstala je

ovu manifestaciju u Top pet vinskih manifestacija Istre i kao takva Turistička zajednica

Istarske županije je promovira putem svojih marketinških aktivnosti. Od ostalih

manifestacija koje promoviraju vinski turizam na razini Grada su: U carstvu muškata i

Večer Muškata momjanskog, Dani Muškata momjanskog i tartufa, Sv. Martin koje su

osim promidžbe vinarstva zaslužne i za promoviranje autohtone vinske sorte muškata,

što izravno utječe na stvaranje autentične i prepoznatljive enogastronomske ponude

Grada Buje (TZGB - Izvješće o radu s financijskim izvješćem 2016, 2017). Zaštita

momjanskog Muškata kao autohtone nacionalne sorte vina omogućila je kvalitetniju

promociju ove sorte vina na nacionalnom tržištu, no kako bi turistički bila

prepoznatljivija na europskom tržištu potrebno je istu zaštititi i promovirati na razini

Europske unije. Informatizacija društva i turističkog sektora, omogućava promotivne

aktivnosti koje će biti dostupne većem broju potencijalnih turista. Među potencijalnim

turistima ističe se tzv. generacija Y koja će uskoro postati vodeća konzumeristička

skupina među radnosposobnim stanovništvom. Generacija koja je odrasla uz

informacijsko-komunikacijsku tehnologiju i svakodnevno je koristi stoga će odrediti

buduće trendove u gospodarstvu i turizmu. Današnji trend promocije turizma

značajno se oslanja na informacijsko-komunikacijsku tehnologiju što turistički sektor

Grada osobito u selektivnom obliku enogastronomskog turizma još uvijek nije u

potpunosti iskoristio. Praćenjem tržišnih trendova među kojima je trend korištenja

društvenih mreža (Facebook, YouTube, Instagram, Pinterest i dr.) u svrhu promocije

izuzetno popularan, omogućit će turističkom sektoru Grada Buje širu i kvalitetniju

prisutnost na kompetitivnom tržištu.

Kulturno-umjetničke manifestacije koje promiču kulturno-povijesnu baštinu Grada

Buje, a dio su marketinških aktivnosti TZGB i Grada Buje su: IstraArt, Odjeci prošlosti,

Vino i gitare, Bujsko kulturno ljeto. Sportske manifestacije koje u suradnji s lokalnim

udrugama organizira turistička zajednica utječu na formiranje identiteta Grada Buje

kao destinacije koja pruža kvalitetan aktivan odmor s diversificiranom ponudom

tijekom cijele godine. Najpoznatije manifestacije su Novogodišnja biciklijada Kanegra

146

– Umag, 100 milja Istre, Half Iron, Istria Wine Run, Momjanski bike maraton, Istria

Grafondo i dr. (TZGB – Program rada s financijskim planom 2017, 2018). Kako bi se

Grad afirmirao kao destinacija sportskog turizma s kvalitetnom ponudom potrebno je

istu kvalitetno prezentirati i promovirati. Sudionici Fokus grupe Turizam (25.2.2019.)

ističu kako je potrebno dodatno ulagati u promotivne materijale poput karti s

naznačenim biciklističkim i pješačkim stazama, te ih distribuirati na frekventna

turistička mjesta (hoteli, kampovi, manifestacije i dr.).

Najznačajnija online promocija turizma Grada Buje odvija se u suradnji s tri grada

sjeverozapadne Istre, a to su Brtonigla, Novigrad i Umag. Ova četiri grada prema

Master planu turizma Istarske županije 2015.-2025. (2015) čine turistički klaster kako

bi se lakše promovirali na tržištu, osigurali značajniji broj dolazaka i noćenja i

unaprijedili ponudu koja se temelji ponajviše na sportskom i enogastronomskom

obliku turizma. Pod markom Colours of Istria – U svim bojama Istre četiri spomenuta

grada stvorili su jedinstveno turističko područje gdje turističke zajednice, javni i

privatni sektor međusobno surađuju u marketinškim djelatnostima. Online

marketinške aktivnosti objedinjene su na zajedničkoj web stranici i mobilnoj aplikaciji

koja osim osnovnih informacija o destinacijama, smještajnim kapacitetima pruža

informacije o enogastronomskoj, sportskoj, wellness i kamping ponudi. Diversificirana

turistička ponuda omogućila je stvaranje brošure s općenitim informacijama o

području, ali i stvaranje brošura o specifičnim ponudama (Oaza wellnessa u srcu

Europe, Destinacija, vrhunskog tenisa, Novi svijet nogometa, Bike vodič sjeverozapadne

Istre, Više od biciklizma, Gourmet vodič sjeverozapadne Istre i Kalendar priredbi, Mapa s

pješačkim stazama) ( Colours of Istria, 2019). U svrhu kvalitetnije promidžbe na

najzastupljenijim emitivnim tržištima TZGB u suradnji s drugim turističkim

zajednicama tijekom 2017. g. organizirala je aktivnosti na 13 promotivnih prezentacija

(TZGB – Program rada s financijskim planom 2017, 2018). Osim zajedničkih

promotivnih materijala, TZ Grada Buje u cilju kvalitetnije promocije turizma izrađuje i

vlastitu brošuru: Vodič kroz Buje i okolicu. Sudionici Fokus grupe Institucije i

Stanovništvo (25.2.2019.) ukazali su na nedostatak informacija koje su okupljene na

jednom mjestu tipa brošura ili audiovizualnih elemenata. Pri samoj izradi brošura

147

poželjno je sudjelovanje javnog i privatnog sektora kako bi se ojačala suradnja i

unaprijedila turistička ponuda.

Valorizacijom kulturne materijalne i nematerijalne baštine kojom se njeguju

tradicijske vrijednosti, autentičnih enogastronomskih proizvoda i prirodnih ljepota te

njihovom promidžbom gradi se identitet Grada Buje koji će na turističkom tržištu biti

poseban i prepoznatljiv. Destinacijski proizvodi poput momjanskog muškata, ekstra

djevičanskom maslinovog ulja, kao i kvalitetnog meda s Cesta meda sjeverozapadne

Istre samo su neki od proizvoda na kojima se trebaju temeljiti promotivne turističke

aktivnosti u svrhu stvaranja prepoznatljivog brenda Grada Buje. Predstavnici sve tri

Fokus grupe (Institucije, Turizam, Stanovništvo) (25.3.2019.) naglasili su dodatnu

potrebu za promotivnim aktivnostima na tržištima iz kojih dolazi najveći broj turista

(Slovenija, Austrija, Italija i Njemačka). Proizvodi na kojima Grad Buje temelji svoj

turistički identitet još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri prepoznati na vanjskim tržištima

zbog čega je na tim tržištima potrebno više samostalnih promotivnih reklamnih

aktivnosti (offline i online) na razini Grada, ali i na razini klastera Sjeverozapadna Istra.

Među prednostima turističkog upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini, sudionici

fokus grupa istaknuli su dosadašnja ulaganja u smeđu turističku signalizaciju, izradu

turističkih brošura, riješene imovinsko-pravne odnose za građevine koje su u planu

revitalizacije i obnove te besplatno organizirano turističko vođenje na području

starogradske jezgre od strane vodiča turističke zajednice. Sudionici također pozitivno

gledaju na sudjelovanje Grada u INTERREG projektu, kojemu je cilj povećanje

dostupnosti turističkih atrakcija osobama s invaliditetom. Nedostatke trenutnog

turističkog upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini prepoznaje se u nedovoljnom

privlačenju investicija, nezadovoljavajućoj razini međusektorske suradnje,

dosadašnjem turističkom brendiranju i promociji u emitivnim prostorima izvan

državnih granica te dostupnosti turistički bitnih informacija (o prostoru, gradu,

ponudi). Iako su rješavanje dosadašnjih imovinsko-pravnih odnosa istaknuli kao

prednost, sudionici kao prijetnju ističu još uvijek veliki broj nesređenih imovinsko-

pravnih odnosa koji posljedično negativno utječu na privlačenje novih investicija.

Sudionici ističu da bi turističko upravljanje trebalo doprinijeti modernizaciji i

informatizaciji turističkog sektora, unaprjeđenju brendiranja i promocije turističke

148

ponude Grada, povećanju realizacije turističkih projekta te općenito nastavku

podizanja ukupne kvalitete turističke ponude Grada. Nadalje, sudionici ističu važnost

povećanja zabavnog sadržaja u Gradu poput kina, diska, dječjih igrališta, bazena,

dvorana i sl. Konkretni projekti koji su predloženi na fokus grupama su izgradnja

trgovačkog centra zbog funkcionalnog jačanja prostora Grada te osnivanje i razvoj

koncepta agricampa s ciljem privlačenja turista mlađih uzrasta. Potencijal za

unaprjeđenje i diversifikaciju turističke ponude Grada prepoznat je u mogućnosti

razvoja avanturističkog turizma (zipline, teambuilding i avanturistički sportovi). Osim

toga, sudionici su, s obzirom na veliki broj sakralnih objekata, također prepoznali

mogućnost turističkog razvoja Grada kao destinacije za vjenčanja, čime bi se u

osmišljavanje i provedbu turističkog proizvoda uključio veliki broj sudionika

(ugostitelji, fotografi, proizvođači hrane, trgovci i dr.).

149

6.Maj, n.d.: Vlasnička struktura, https://www.6maj.hr/vlasnicka-struktura/ (8.4.2019.).

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju [APPRRR], Arkod, https://www.apprrr.hr/arkod/ (18.09.2018.).

Akcijski plan energetski održivog razvoja, Grad Buje – Buie, 2012.

Bakan, R., Salopek, D., 2015: Moderni trendovi u prehrani i njihov utjecaj na ugostiteljsku kuhinju, Praktični menadžment: stručni časopis za teoriju i praksu menadžmenta 6 (1), 105-110.

Benac, Č., Knežević, R., 2011: Utjecaj geološkog hazarda na razvoj turizma na području Kvarnera (sjeveroistočni Jadran), Hrvatski geografski glasnik, 73 (2), 35-47.

Berc Radišič, B., Mihelić B., 2006: The tourist destination brand, Tourism and Hospitality Management, 12(2), 183-189.

Bioportal, 2019 http://www.bioportal.hr/ (28.3.2019.).

Blažević I., 1987: Povijest turizma Istre i Kvarnera, Otokar Keršovani, Opatija .

Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2013., Hrvatske ceste, Zagreb, 2014.

Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2017., Hrvatske ceste, Zagreb, 2018.

Brščić, K., Oplanić, M., Miladinović, N., 2010: Promocija u funkciji razvoja vinarskog sektora u Istri, Agronomski glasnik 72 (4-5), 277-288.

Bujska pivovara: San Servolo, http://bujska-pivovara.com/, (27.09.2018.).

Casino hotel Mulino, 2019: http://www.mulino.hr/hr/ (19.4.2019.).

Colours of Istria, 2019: Destinacije, https://www.coloursofistria.com/hr/destinacije/karta-istre (29.4.2019.).

Colours of Istria, 2019: https://www.coloursofistria.com/hr/ (25.4.2019.).

Colours of Istria, 2019: Smještaj u Bujama, https://www.coloursofistria.com/hr/destinacije/buje/smjestaj/hoteli (23.4.2019.).

CORINE – Pokrov zemljišta RH, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu [HAOP] http://corine.azo.hr/corine/hr#sthash.K7sI7xc3.dpbs (17.09.2018.).

Detaljni plan uređenja turističkog-golf naselja Glavica, Službene novine Grada Buje, 12/11.

Državni plan obrane od poplava, NN 84/10.

Državni zavod za statistiku (DZS), 2019: https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Turizam/Turizam.htm (28.3 .2019.).

Državni zavod za statistiku (DZS), 2019: Turistički dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju https://www.dzs.hr/ (29.3.2019.).

Državni zavod za statistiku (DZS), Bruto domaći proizvod – pregled po županijama, 2016.

Državni zavod za statistiku (DZS), Popis poljoprivrede 2003., (26. 09. 2018.)

Državni zavod za statistiku (DZS), Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, (19.09.2018.).

Glas Istre, 2019: https://www.glasistre.hr/pula/potpisan-ugovor-vrijedan-35-milijuna-kuna-reciklazno-dvoriste-bit-ce-izgradeno-u-momjanskoj-ulici-583382 (29.3.2019.).

Godišnji izvještaj o praćenju kvalitete zraka na području Istarske županije za 2017. godinu [GIPKZPIŽ], Istarska županija, 2018.

Grad Buje – Citta di Buie, Buje danas, https://www.buje.hr/hr/clanak/buje-danas (17.09.2018.).

Grad Buje – Citta di Buie, https://www.buje.hr/ (25.9.2018.).

Grad Buje, 2016: Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020.

Grad Buje, 2018: Izmjene i dopune PPU Grada Buje: infrastrukturi sustavi.

Grad Buje, 2018: Obavijest – mobilno reciklažno dvorište, https://www.buje.hr/hr/novosti/obavijest---mobilno-reciklazno-dvoriste (1.4.2019.).

Grad Buje, 2019: Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Buje https://www.buje.hr/Uploads/Documents/2018/Procjena_rizika_od_velikih_nesreca_Grad_Buje-Buie_2018.pdf (28.3.2019.).

150

Grad Buje, 2019: Turističko naselje Kanegra, https://www.buje.hr/hr/clanak/turisticko-naselje-kanegra (23.4.2019.).

Grad Buje, https://www.buje.hr/hr/clanak/buje-danas (28.03.2019.).

Grad Buje, Konzervatorska podloga povijesne jezgre Grada Buje, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2014.

Grad Umag, n.d.: Zrak, http://www.umag.hr/hr/zrak (4.4.2019.).

HEP, n.d.: Pristup mreži, https://www.hep.hr/ods/pristup-mrezi/distribucijska-podrucja-25/elektroistra-pula/77 (1.4.2019.).

Hrvatska gospodarska komora, Prikaz trendova u kretanju BDP-a županija na razini Hrvatske i EU-e, 2018, https://www.hgk.hr/documents/bdp-po-zupanijama-u-2015-godini-final5ad4af7f0c664.pdf, (18.09.2018.).

Hrvatska regulatorna mreža agencija za mrežne djelatnosti [HAKOM], 2019: Širokopojasna infrastruktura Grada Buje

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Mjesečni statistički bilten, 8, 2018, http://www.hzz.hr/UserDocsImages/stat_bilten_08_2018.pdf, (19.09.2018.).

Institut za turizam (IZT), 2015: TOMAS ljeto 2014, stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Tomas/Tomas-Ljeto-2014-Sazetak-iz-knjige.pdf

Institut za turizam (IZT), 2018: TOMAS ljeto 2017, stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Zagreb.

Istarska razvojna turistička agencija (IRTA), 2019: http://www.irta.hr/hr/ (24.4.2019.).

Istarska županija, n.d.: Kakvoća vode, https://www.istra-istria.hr/index.php?id=194 (4.4.2019.).

Istarski vodovod, n.d.: Distribucija i izvori, https://www.ivb.hr/o-vodovodu/distribucija-i-izvori/ (29.3.2019.).

Istra Camping, 2019: Camping Kanegra, https://www.istracamping.com/hr/kampovi/kanegra/opis (23.4.2019.).

Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske u 2017. godini [IPKZPRH], Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2018.

Izvješće o radu sa financijskim izvješćem za 2016. g., Turistička zajednica Grada Buje, 2017.

Izvješće o stanju u prostoru Istarske županije 2013. – 2016. [ISPIŽ], Istarska županija, 2017.

Izvještaj o praćenju kvalitete zraka na području Grada Umaga (razdoblje ispitivanja 23.3.2018. – 31.12.2018.) [IPKZPGU], Grad Umag, 2019.

Izvještaj o radu i financijski izvještaj za 2018. g., Turistička zajednica Istarske županije, 2019.

Kakvoća mora u Republici Hrvatskoj, http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca (4.4.2019.).

Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske, http://www.haop.hr/hr/baze-i-portali/katastar-speleoloskih-objekata-republike-hrvatske (28.3.2019.).

Klimatski atlas Hrvatske 1961-1990 i 1971-2000 (ur. Zaninovic, K.), Državni hidrometeorološki zavod [DHMZ], Zagreb, 2008, http://klima.hr/razno/publikacije/klimatski_atlas_hrvatske.pdf

Kružić, N., 2004: Turizam i okoliš, Tourism and hospitality management, 10 (2), 97-100.

Kušen, E., 2001: Turizam i prostor, Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 9 (1), 1-14.

Kušen, E., 2010: A system of tourism attractions, Turizam 58 (4), 443-458.

Lokalna razvojna strategija 2014.-2020., Lokalna akcijska grupa „Sjeverna Istra“, 2016.

Lončar, J., 2007: Međuovisnost prometa i turizma u Hrvatskoj, http://www.geografija.hr/hrvatska/meduovisnost-prometa-i-turizma-u-hrvatskoj/ (26.3.2019.).

López-Guzmán, T., Sánchez Cañizares S. M., García, R., 2009: Wine routes in Spain: A case study, Turizam 57 (4), 421-434.

Lovački savez Istarske županije, https://lsiz.hr/lovista/ (28.03.2019.).

Mapiranje i programiranje revitalizacije povijesne jezgre grada Buje: priprema za izgradnju branda, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2010.

Maradin, M., Lončar, J., 2016: Okolišni aspekt komunalne infrastrukture – primjer regionalnog vodoopskrbnog sustava Istarske županije, u: 4. kongres geografa Bosne i Hercegovine (ur. Drašković, N.), Sarajevo, 17. - 19. studenog 2016., Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 345-358.

Marušić, Z., Čorak, S., Sever, I., 2015: TOMAS Ljeto 2014 Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb.

Master plan turizma Istarske županije 2004.-2012., Turistička zajednica Istarske županije, 2004.

Master plan turizma Istarske županije 2015.-2025., Turistička zajednica Istarske županije, 2015.

Mayer, D., 2004: Voda od nastanka do upotrebe, Prosvjeta, Zagreb.

151

Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2017., Državni zavod za statistiku, 2018.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti 2018., https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/vrijednosti-indeksa-razvijenosti-i-pokazatelja-za-izracun-indeksa-razvijenosti-2018/3740, (18. 09. 2018.).

Muzejski dokumentacijski centar, http://www.mdc.hr/ (28.9.2018.).

Nacrt Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa u Gradu Buje i Općini Brtonigla, Grad Buje, Općina Brtonigla, 2017.

Nadilo, B., Regan, K., 2012: Ostaci Kaštela na području Bujštine, Građevinar 64 (1), 63-69.

Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001. godine, Državni zavod za statistiku.

Nejašmić, I. 2003: Značajke biološkog (demografskog) sastava stanovništva Hrvatske, Hrvatski geografski glasnik 65 (2), 29-54.

Nejašmić, I., Bašić, K., Toskić, A. 2008: Prostorne značajke nataliteta u Hrvatskoj, Hrvatski geografski glasnik 70 (2), 91-112.

Nola, I. A., Doko Jelinić, J., Žuškin, E., Kratohvil, M., 2013: Potresi – povijesni pregled, okolišni i zdravstveni učinci i mjere zdravstvene skrbi, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 64 (2), 327-336.

Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganje [MPPIRH], Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, 2013.

Pančić Kombol, T., 2006: Kulturno nasljeđe i turizam, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin 16-17 (1), 211-226.

Parenzana, n.d.: O projektu, http://www.parenzana.net/hr/o-projektu/parenzana-i (25.3.2019.)

Plan gospodarenja otpadom Grada Buje – Buie za razdoblje 2017. – 2022. godine, Grad Buje – Buie, 2017.

Plan gospodarenja otpadom Grada Buje – Buie za razdoblje do 2021. godine, Grad Buje – Buie, 2015.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku.

Površina korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama, Popis poljoprivrede 2003, Državni zavod za statistiku.

Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 117/17, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_117_2708.html (1.4.2019.).

Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, NN, 88/2014.

Procjena rizika od velikih nesreća, Grad Buje – Buie, 2018.

Procjena ugroženosti Istarske županije od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i velikih nesreća [PUIŽ] , Istarska županija, 2009.

Program rada s financijskim planom, godišnji program 2017., Turistička zajednica Grada Buje, 2018 .

Prostorni plan Istarske županije, Službene novine Istarske županije, 02/02, 01/05, 04/05, pročišćeni tekst - 14/05, 10/08, 07/10, pročišćeni tekst - 16/11, 13/12, 09/16 i pročišćeni tekst 14/16.

Prostorni plan uređenja Grada Buje [PPUGB], Službene novine Grada Buje - Gazzetta ufficiale della Citta di Buie, 02/05, 10/11, 01/12, 05/15, 10/18.

Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja Sektor E – Sjeverni Jadran, Branjeno područje 22: Područja malih slivova Mirna-Dragonja i Raša- Boljunčica [PPOP – Sektor E), Hrvatske vode, 2014.

Pučko otvoreno učilište Buje, [POU Buje], http://www.uciliste-buje.eu/ (25.9.2018.).

Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama u Istarskoj županiji, Istarska županija, 2018 .

Registar kulturnih dobara, Ministarstvo kulture, https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=31 (21.9.2018.)

Registar udruga, Ministarstvo uprave, https://uprava.gov.hr/registar-udruga/826 (25.9.2018).

Ružić, P., 2009: Ruralni turizam, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Pula.

Sakralna zbirka župe sv. Servula Buje, Grad Buje, 2019.

Seasonality in tourism demand, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Seasonality_in_tourism_demand#Nearly_one_in_four_trips_of_EU_residents_made_in_July_or_August (10. 4 .2019.)

Slavuj, L., Čanjevac, I., Opačić, V.T., 2009: Vodoopskrba kao faktor održivog razvoja turizma otoka Krka, Hrvatski geografski glasnik, 72 (2), 23-41.

152

Službeni turistički portal Turističke zajednice Istarske županije, 2019: Smještaj, https://www.istra.hr/hr/smjestaj (19.4.2019.).

Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011., Državni zavod za statistiku.

Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, Popis 2011., Državni zavod za statistiku.

Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu, Popis 2011., Državni zavod za statistiku.

Statistički podaci u području turizma, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Tourism_statistics/hr (11.4.2019.)..

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, NN 106/17.

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, NN 55/13.

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine, NN 75/17.

Strateški marketinški plan razvoja hrvatskog turizma 2014.-2020., Hrvatska turistička zajednica, 2014.

Strateški plan razvoja Grada Buje – Buie od 2016. do 2020., Grad Buje – Buie, 2016.

Studija utjecaja na okoliš za međunarodni plinovod Kovri – Koper DN 300/50 bar, Plinacro d.o.o.: https://mzoe.hr/doc/studija_o_utjecaju_na_okolis_5.pdf (1.4.2019.).

Španjol, Ž., 1997: Turizam i zaštita prirode i čovjekovog okoliša, Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 6 (1-2), 93-108.

Tandarić, N., Drčić, M., Tomić, D., Zastavniković, I., 2014: Prirodni rizici u Brodsko-posavskoj županiji, http://www.geografija.hr/hrvatska/prirodni-rizici-u-brodsko-posavskoj-zupaniji/ (2.4.2019.).

TOMAS ljeto 2017 – Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj u 2017. godini, Institut za turizam, Zagreb, 2018.

Tomljenović, B., Herak, M., Herak, D., Kralj, K., Matoš, B., 2011: New dana on seismotectonic activity in Croatia, u: Knjiga sažetaka 4. Hrvatskog geološkog kongresa (ur. M. Horvat), Šibenik, listopad 2010., Hrvatski geološki institut, Zagreb., 157-158.

Tourism statistics - intra-EU tourism flows, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Tourism_statistics_-_intra-EU_tourism_flows(10. 4 .2019.).

Transport i komunikacije: Cestovni granični promet putnika prema smjerovima kretanja i graničnim prijevozima, DZS, Zagreb, 2018.

Turistička zajednica Grada Buje – Ente peri l turismo della Citta di Buie, Izvješće o radu sa financijskim izvješćem za 2016. godinu.

Turistička zajednica Istarske županije (TZIS), 2019: Turistički dolasci i noćenja u Istri 2010.-2017. https://www.istra.hr/hr/business-information/istra-u-medijima/statistika (29.3.2019.)

Turistička zajednica Istarske županije (TZIŽ), 2019: https://www.istra.hr/hr/business-information/tzi/dokumenti (24.4.2019.)

Turizam u 2010., Statistička izvješća, 1436, DZS, 2011, Zagreb.

Turizam u 2011., Statistička izvješća, 1463, DZS, 2012, Zagreb.

Turizam u 2012., Statistička izvješća, 1491, DZS, 2013, Zagreb.

Turizam u 2013., Statistička izvješća, 1515, DZS, 2014, Zagreb.

Turizam u 2014., Statistička izvješća, 1539, DZS, 2015, Zagreb.

Turizam u 2015., Statistička izvješća, 1564, DZS, 2016, Zagreb.

Turizam u 2016., Statistička izvješća, 1594, DZS, 2017, Zagreb.

Turizam u 2017., Statistička izvješća, 1616, DZS, 2018, Zagreb.

Turizam u brojkama 2007., Hrvatska turistička zajednica, 2008.

Turizam u brojkama 2008., Hrvatska turistička zajednica, 2009.

Turizam u brojkama 2009., Hrvatska turistička zajednica, 2010.

Turizam u brojkama 2010., Hrvatska turistička zajednica, 2011.

Turizam u brojkama 2011., Hrvatska turistička zajednica, 2012.

Turizam u brojkama 2012., Hrvatska turistička zajednica, 2013.

Turizam u brojkama 2013., Hrvatska turistička zajednica, 2014.

Turizam u brojkama 2014., Hrvatska turistička zajednica, 2015.

Turizam u brojkama 2015., Hrvatska turistička zajednica, 2016.

153

Turizam u brojkama 2016., Hrvatska turistička zajednica, 2017.

Turizam u brojkama 2017., Hrvatska turistička zajednica, 2018.

Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2016., 1595, DZS, 2017, Zagreb.

Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2017., 1617, DZS, 2018, Zagreb.

Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2017: Promet turista u naseljima primorskih gradova i općina u 2017., Statistička izvješća 1617, DZS, Zagreb, 2018.

Udaljenosti, http://www.udaljenosti.com/ (22.3.2019.)

UNWTO Tourism Highlights, 2019, https://www.e-unwto.org/doi/pdf/10.18111/9789284419876

Upravni odjel za turizam Istarske županije, 2019: Operativni program razvoja cikloturizma Istarske županije od 2019. do 2025. godine (nacrt), https://www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/turizam/181228_Nacrt_cikloturizam.pdf (26.3.2019.)

Urbanistički plan uređenja dijela naselja Buje „Rudine – V.Nazor“, Službene novine grada Buje 07/10, 04/14.

Urbanistički plan uređenja golf igrališta Markocija, Službene novine grada Buje, 10/07.

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku, NN, 117/2012, 84/2017.

ViaMichelin, https://www.viamichelin.com (22.3.2019.)

Višnjić, J., Percan, T., Pleština, I. 2010: Prilog arheološkoj topografiji i poznavanju urbanističkog razvoja Grada Buje: rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja na Trgu sv. Servola 2010. g. , Histria archaeol. 41 (1), 35-82.

Vojnović N., 2017: Prirodna osnova i turizam, Sveučilište Jurja Dobrile, Pula

Vojnović, N., 2016: Utjecaj turistifikacije na fizionomijska obilježja krajobraza unutrašnje Istre, Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, 12 (1), 44-57.

Vresk, M., 2002: Grad i urbanizacija: Osnove urbane geografije, Školska knjiga, Zagreb.

Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 68/18, 110/18

Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13, 73/17, 14/19

Zakon o prostornom uređenju, NN, 153/13, 65/17, 114/18.

Zakon o pružanju usluga u turizmu, NN, 68/07, 88/10, 30/14, 89/14, 152/14, 130/17, 25/19.

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, NN 147/14, 123/17

Zakon o šumama, NN 68/18, 115/18

Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, NN 152/08

Zakon o zaštiti okoliša, NN, 18/2013, 15/2018, 14/2019.

Zupanc, I., 2004: Demogeografski razvoj Istre od 1945. do 2001., Hrvatski geografski glasnik 66 (1), 67-102.

Županijska razvojna strategija Istarske županije do 2020. godine, Istarska županija, 2016.

NEPUBLICIRANI IZVORI

Grad Buje, 2019

TZ Grada Buje, 2019

154

Popis grafičkih prikaza

Sl. 1. Geografski i geoprometni položaj i smještaj Grada Buje ................................................... 8

Sl. 2. Hipsometrijska karta Grada Buje ................................................................................................... 10

Sl. 3. Broj stanovnika u 15 najvećih JLS-e Istarske županije 2011. godine ...................... 16

Sl. 4. Razmještaj stanovnika po naseljima Grada Buje 2011. godine................................... 17

Sl. 5. Gustoća naseljenosti stanovništva po naseljima Grada Buje 2011. godine ........ 18

Sl. 6. Ukupno kretanje broja stanovnika Grada Buje u razdoblju 1857.-2011. godine

...................................................................................................................................................................................... 20

Sl. 7. Vrijednost indeksa razvijenosti po jedinicama lokalne samouprave Istarske

županije 2016. godine .................................................................................................................................... 24

Sl. 8. Kretanje BDP-a (stupci) i BDP-a p.c. Istarske županije i Republike Hrvatske (linije)

za razdoblje 2000.-2015. godine ............................................................................................................. 25

Sl. 9. Udio BDP-a po djelatnostima Istarske županije 2014. godine .................................... 26

Sl. 10. Struktura zaposlenosti prema djelatnostima za Grad Buje prema popisu

stanovništva 2011. godine ........................................................................................................................... 27

Sl. 11. Elementi ekološke mreže Natura 2000 na području i u okolici Grada Buje ...... 40

Sl. 12. Zone zaštite unutar kulturno-povijesne cjeline grada Buje........................................ 49

Sl. 13. Prostorni razmještaj nepokretnih kulturnih dobara po naseljima Grada Buje . 51

Sl. 14. Unutrašnjost crkve sv. Servula ..................................................................................................... 52

Sl. 15. Broj posjetitelja Etnografskog muzeja Buje 2010.-2016. godine ........................... 54

Sl. 16. Udio registriranih kulturnih djelatnosti udruga s područja Grada Buje ............... 56

Sl. 17. Prometni sustav Grada Buje .......................................................................................................... 70

Sl. 18. Biciklističke i pješačke staze na prostoru Grada Buje .................................................... 75

Sl. 19. Plan regulacije prometa na prostoru Kulturno-povijesne cjeline grada Buje .. 76

Sl. 20. Vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje Grada Buje ...................................................... 79

Sl. 21. Prikaz kretanja godišnjih količina sakupljenog miješanog komunalnog otpada u

razdoblju 2013.-2017. g. ............................................................................................................................... 83

Sl. 22. Pristup bežičnoj širokopojasnoj infrastrukturi na prostoru Grada Buje ............... 86

155

Sl. 23. Pristup žičanoj širokopojasnoj infrastrukturi na prostoru Grada Buje .................. 87

Sl. 24. Srednja mjesečna količina oborina i srednje, minimalne i maksimalne mjesečne

temperature zraka u Pazinu u razdoblju 1961.-2018. .................................................................. 89

Sl. 25. Kretanje dolazaka turista po svjetskim turističkim regijama u razdoblju 2009.-

2017. g. .................................................................................................................................................................... 99

Sl. 26. Prihodi od turizma po svjetskim turističkim regijama u razdoblju 2009.-2017. g.

................................................................................................................................................................................... 100

Sl. 27. Statistički pregled europskih država prema broju noćenja u turističkim

smještajnim kapacitetima u 2016. g. ................................................................................................... 102

Sl. 28. Godišnji hod broja dolazaka i noćenja stanovnika EU-28 u 2016. g. ................. 103

Sl. 29. Prosječni broj dolazaka turista u Republiku Hrvatsku po mjesecima u razdoblju

2005.-2017. g. .................................................................................................................................................. 106

Sl. 30. Prosječni broj noćenja turista u Republici Hrvatskoj po mjesecima u razdoblju

2005.-2017. g. .................................................................................................................................................. 106

Sl. 31. Prihodi od turizma i BDP tijekom razdoblja 2007.–2017. g ..................................... 107

Sl. 32. Ukupni broj dolazaka turista, stranih i domaćih u razdoblju 2010.-2017. g. . 110

Sl. 33. Ukupni broj noćenja turista, stranih i domaćih u razdoblju 2010.-2017. g. ... 111

Sl. 34. Ukupni broj dolazaka i noćenja turista, stranih i domaćih 2017. g. .................... 112

Sl. 35. Postotci dolazaka stranih i domaćih turista tijekom 2017. g. ................................. 113

Sl. 36. Broj dolazaka stranih turista iz pet najzastupljenijih emitivnih država u Istarskoj

županiji ................................................................................................................................................................. 115

Sl. 37. Udjeli dolazaka stranih turista prema ishodišnoj državi u Istarskoj županiji . 115

Sl. 38. Broj noćenja stranih turista iz pet najzastupljenijih emitivnih država u Istarskoj

županiji ................................................................................................................................................................. 116

Sl. 39. Udjeli noćenja stranih turista prema ishodišnoj državi u Istarskoj županiji ... 117

Sl. 40. Kretanje broja dolazaka i noćenja u Gradu Buje u razdoblju 2010.–2018. g.

................................................................................................................................................................................... 118

Sl. 41. Kretanje broja dolazaka i noćenja stranih turista u Gradu Buje u razdoblju

2010.–2018. g................................................................................................................................................... 119

Sl. 42. Kretanje broja dolazaka i noćenja domaćih turista u Gradu Buje u razdoblju

2010.-2018. g. .................................................................................................................................................. 120

Sl. 43. Broj dolazaka i noćenja tijekom 2018. g. ............................................................................ 121

156

Sl. 44. Broj dolazaka turista prema naseljima u 2018. g. .......................................................... 121

Sl. 45. Kretanje broja dolazaka i noćenja domaćih turista u Gradu Buje tijekom 2018.

................................................................................................................................................................................... 123

Sl. 46. Broj dolazaka turista prema naseljima Grada Buje u razdoblju 2013.-2018. 124

Sl. 47. Broj dolazaka turista prema naseljima unutar Grada Buje u razdoblju 2016.-

2018. ...................................................................................................................................................................... 124

Sl. 48. Broj noćenja turista prema naseljima unutar Grada Buje u razdoblju 2013.–

2018. ...................................................................................................................................................................... 125

Sl. 49. Broj noćenja turista prema naseljima unutar Grada Buje u razdoblju 2016.–

2018. ...................................................................................................................................................................... 125

Sl. 50. Struktura prosječnog broja dolazaka prema ishodišnoj državi u Gradu Buje u

razdoblju 2010.–2018. g. ........................................................................................................................... 126

Sl. 51. Struktura broja dolazaka prema ishodišnoj državi u Gradu Buje u razdoblju

2010.–2018. g................................................................................................................................................... 127

Sl. 52. Broj postelja u Gradu Buje u razdoblju 2010.-2017. g. .............................................. 129

Popis tablica

Tab. 1. Prikaz relevantnih razvojnih dokumenata za razvoj turizma na nacionalnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini ......................................................................................................................... 29

Tab. 2. Popis kulturnih dobara na području Grada Buje zaštićenih prema Registru

kulturnih dobara Republike Hrvatske .................................................................................................... 46

Tab. 3. Statistički pregled nepokretnih kulturnih dobara na području Grada Buje u

Prostornom planu uređenja Grada Buje ............................................................................................... 47

Tab. 4. Vinske manifestacije na području Grada Buje s vremenskim periodom

održavanja .............................................................................................................................................................. 62

Tab. 5. Ostali resursi u Gradu Buje ........................................................................................................... 67

Tab. 6. Planirana građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene ........................... 68

Tab. 7. Prosječne udaljenosti do odabranih gradova u okruženju i prosječno trajanje

putovanja ................................................................................................................................................................ 72

157

Tab. 8. Prosječni ljetni i prosječni godišnji promet na odabranim prometnicama Grada

Buje u razdoblju 2012.-2017. ..................................................................................................................... 73

Tab. 9. Mjerenje kakvoće mora na prostoru Grada Buje za razdoblje 2015.-2018. g. 92

Tab. 10. Mjerna mjesta i pokazatelji praćenja onečišćenja zraka u Istarskoj županiji 93

Tab. 11. Broj turističkih dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u razdoblju 2007.-

2017. g. ................................................................................................................................................................. 105

Tab. 12. Smještajni kapaciteti po vrstama objekata 2012. i 2017. g. ................................ 108

Tab. 13. Smještajni kapaciteti Grada Buje prema vrstama smještajnih objekata 2018.

g. ............................................................................................................................................................................... 130

Tab. 14. Obilježja privatnih smještajnih objekata u Gradu Buje .......................................... 131

Tab. 15. Hoteli, mali hoteli i obiteljski hoteli u Gradu Buje .................................................... 132

Tab. 16. Smještajni kapaciteti po vrstama smještajnih objekata u naseljima Grada Buje

u 2017. g. ............................................................................................................................................................. 133

Tab. 17. Smještajni kapaciteti, broj turističkih dolazaka i noćenja u ostalim jedinicama

lokalne samouprave prostora Bujštine 2017. g............................................................................. 135

Popis tablica u prilogu

Tabl. I. Manifestacije Grada Buje ............................................................................................................ 158

Tabl. II. Mjesečna kretanja europskih turista tijekom 2015. g. .............................................. 160

158

Tabl. I. Manifestacije Grada Buje

DATUM I MJESTO VRIJEME ODRŽAVANJA MANIFESTACIJA ORGANIZATOR

06.01.2019, Marušići 10:00 – 14:00 Biciklijada od Befane TZ Buje, MO Marušići

01.02.2019., Buje 18:00-21:00 Noć Muzeja POU Buje

26.- 27.01.2019., Marušići Dom 17-02 Luganigada MO Marušići, KUŠD Bratstvo, TZ Buje

03. i 05.03.2019., Buje 10,00 – 14,00 Karneval TZ Buje, POU

04. i 05.05.2019., Krasica, Šator i Dom, Cjelodnevno Oleum olivarum 2019. MO Krasica, Grad, TZ Buje

12. – 14.04.2019., Buje Cjelodnevno 100 milja kroz Istru trekking Udruge

26.-28.04.2019. ,Kaštel, Dom i šator, Cjelodnevno Šparogada MO Kaštel, KUD Lipa, ZT Kaštel, TZ Buje

27.04.2019., Triban, Dom i ulice, Cjelodnevno Sv. Juraj, Triban MO Triban, TZ Buje

28.04.2019., Kanegra Cjelodnevno Maraton Parenzana Fatburn Celje, Nino Cokan

01.05. – 05.05.2019., TN Kanegra Cjelodnevno Big Spring Break 2019. Plava Laguna d.d.

13.04.2019. Momjan, Sv. Mauro Cjelodnevno Wine & Walk Sweet TZ klastera Buje, Umag, Novigrad, Brtonigla

11.i 12. 05.2019., Kanegra Cjelodnevno Natjecanje dronova TZ Buje

18.05.2019., Buje Cjelodnevno Međunarodni dan muzeja, izložbe u muzeju i galeriji Orsola

POU Buje

18.05.2019. Buje, start – cilj Cjelodnevno Wine & Walk TZ klastera Buje, Umag, Novigrad, Brtonigla

26.05.2019. , Buje, centar Cjelodnevno Ex tempore IstrArt POU Buje, TZ Buje, Grad Buje

26.05.2019. Buje, Momjan, Krasica Cjelodnevno Dan otovrenih visnkih podruma TZ Buje, TZ IŽ

05.06-08.06.2019., Buje Cjelodnevno Festival dell'Istroveneto, Buje Talijanska Unija, Grad Buje

22.06.2019., Plovanija Jutarnji sati Dan antifašizma SUAB, Grad Buje

29.06. i 30.06.2019., Marušići Cjelodnevno Sv. Petar i Pavao, mjesna fešta; Pišćaci i Gunjci MO Marušići, KUŠD Bratstvo, POU Buje

srpanj-kolovoz 2019., Buje Večernji sati Bujsko kulturno ljeto, razni kulturno-umjetnički programi tijekom ljetnih mjeseci

TZ Buje, POU Buje

01.07.2019.-31.07.2019. 8:00-15:00 Ljetni kamp za djecu POU Buje

lipanj-srpanj-kolovoz 2019., Kanegra, naselje Cjelodnevno Obilježavanje Dana Kanegre, Večer momjanskog muškata, Ljetni karneval

Plava Laguna d.d.-Uprava naselja, TZ Buje

12. - 14.07.2019., Oskoruš Cjelodnevno Gospa Karmelska MO Momjan ZT Momjan

19.07.2019., Momjan, pored kaštela 21:00 – 04:00 U carstvu muškata vino momilianum, MO Momjan, TZ Buje

20. i 22.07.2019., Krasica, Cjelodnevno Sveta Magdalena MO Krasica

02.08.2019., Buje, starogradska jezgra 21:00 – 02:00 Films & Wine TZ Buje, POU

23.08.2019., Momjan, Sv. Mauro 21:00 – 02:00 Vino i gitare TZ Buje, MO Momjan, Vino Momilianum

08.09.2019., Buje, POU Večernji sati Dan grada Grad Buje

159

13.-15. 09.2019., Buje Cjelodnevno Dani grožđa Grad Buje, POU, TZ Buje, MO Buje

04.11.2019., Kučibreg Jutarnji sati Obilježavanje Kučibrega Udruga antifašističkih boraca, Grad Buje

08.-11.11. 2019., Momjan Cjelodnevno Sveti Martin MO Momjan, Vino momilianum, TZ,

16.11.2019., Buje Navečer Noč kazališta, predstava POU Buje

15.12.2019, Buje, Stanica start Jutarnji sati Pješački pohod Parenzanom TZ Buje

Prosinac, Buje Cjelodnevno Božićno-novogodišnje svečanosti POU Buje, TZ Buje, ZT Buje, vrtići i škole, Udruga Otvoreno srce i dr.

Izvor podataka: Grad Buje, 2019

160

Tabl. II. Mjesečna kretanja europskih turista tijekom 2015. g.

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

EU-28(²) 1.206.953 5,1 6,4 8,3 7,1 8,5 9,6 11,5 12,4 8,8 7,7 5,7 8,8

Belgija 16.033 4,5 6,3 9,1 7,6 8,1 8,2 19,3 11,5 8,8 6,4 4,5 5,6

Bugarska 3.589 4,1 43.586,0 4,8 3,7 7,6 7,1 10,9 27,8 10,3 4,8 4,9 12,5

Češka 33.066 4,8 5,3 7,6 8,3 8,5 10,4 15,6 12,9 8,1 6,7 4,4 7,4

Danska 29.776 6,3 7,9 8,0 8,2 8,3 8,9 10,9 8,2 8,5 9,1 7,1 8,8

Njemačka 255.648 4,5 6,7 11,5 5,5 9,1 11,4 8,1 9,6 10,4 8,2 5,5 9,5

Estonija 4.593 8,3 6,4 7,3 6,4 7,2 9,8 14,2 12,1 6,9 7,4 5,6 8,3

Irska 13.720 6,0 6,7 9,0 7,0 7,7 10,2 12,2 9,9 7,1 9,6 7,0 7,3

Grčka 5.559 2,1 2,2 3,9 8,6 4,2 6,8 18,0 33,1 6,0 5,1 3,2 6,8

Španjolska 145.473 5,8 6,5 9,0 7,7 7,3 8,4 12,0 12,8 8,5 7,7 5,8 8,2

Francuska 196.010 4,7 6,8 6,4 9,0 9,0 7,7 13,1 11,9 7,4 8,6 5,2 10,3

Hrvatska 4.541 5,6 5,1 7,4 5,4 10,1 12,5 11,2 14,2 6,9 6,8 6,0 8,9

Italija 57.586 4,1 4,3 6,7 7,6 7,0 11,2 12,3 20,9 8,4 5,8 3,6 8,0

Cipar 2.635 6,2 6,1 7,4 8,1 7,6 8,3 11,0 14,9 8,4 8,3 6,1 7,5

Latvija 4.320 3,3 3,9 8,9 7,5 10,3 11,7 14,8 12,3 6,8 8,3 5,8 6,4

Litva 4.507 9,8 5,2 3,3 8,5 9,0 8,9 10,3 13,8 11,3 7,8 6,2 6,0

Luksemburg 1.607 4,5 7,6 7,4 7,8 9,1 10,2 10,8 14,2 8,0 6,7 5,3 8,4

Mađarska 18.099 5,9 6,0 9,9 5,3 8,3 11,0 11,0 14,5 7,1 6,0 6,1 8,9

Malta 704 5,8 8,2 9,4 5,7 5,3 10,4 9,4 11,0 11,6 5,9 6,2 11,2

Nizozemska 42.657 4,1 6,5 8,5 7,0 9,9 10,9 11,6 11,0 10,2 6,8 4,6 9,1

Austrija 23.561 5,5 7,3 8,2 6,1 8,8 8,3 12,2 12,8 8,8 8,3 6,0 7,8

Poljska 54.887 5,0 7,0 7,1 4,5 7,3 9,5 17,1 16,8 6,7 6,8 4,0 8,1

Portugal 15.930 6,1 5,9 7,7 6,7 7,0 8,1 11,7 17,1 9,2 6,6 5,7 8,2

Rumunjska 17.305 9,2 5,3 5,6 3,3 10,9 8,4 7,7 16,3 5,2 5,1 5,0 17,9

Slovenija 4.573 4,2 5,6 4,2 8,5 7,5 9,2 18,0 16,9 7,8 6,7 5,1 6,2

Slovačka 9.823 7,3 8,3 6,5 5,2 9,2 8,6 14,1 13,1 8,8 5,3 5,9 7,7

Finska 38.953 5,3 7,2 7,6 7,3 8,0 10,4 12,3 9,3 8,7 7,7 7,6 8,6

Švedska 42.383 5,9 6,8 7,6 8,2 8,6 9,2 11,1 10,9 8,6 7,9 7,2 7,8

Ujedinjeno Kraljevstvo

159.414 5,3 6,0 6,6 8,0 9,0 9,4 10,2 12,5 9,8 8,0 7,6 7,5

Švicarska 20.234 4,6 7,7 7,4 7,1 9,3 8,8 14,7 10,0 8,0 9,6 4,1 8,6

Crna Gora 1.620 7,8 7,5 9,1 6,0 9,2 10,6 8,1 10,6 6,4 5,8 6,2 12,7

Izvor podataka: Seasonality in tourist demand, 2018