Istraivaki rad za natjecanje iz biologije

oujak, 2014.

3. G

Oteuje li nam sluh glasna

glazba iz slualica?

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................. 1

2. OBRAZLOENJE TEME .................................................................................................. 3

3. MATERIJAL I METODE RADA...................................................................................... 5

3.1. Uzorak.5

3.2. Metoda rada.5

3.2.1. Mjerenje glasnoe glazbe.5

3.2.2. Upitnik..5

3.2.3. Mjerenje praga ujnosti8

3.2.4. Mjerenje osjeta glasnoe..8

3.2.5. Statistika obrada podataka..8

3.2.5.1. Kvalitativna analiza...8

3.2.5.2. Kvantitativna analiza.9

4. REZULTATI .................................................................................................................... 10

4.1. Rezultati upitnika...10

4.2. Rezultati jaine zvuka na kojoj sluaju glazbu..11

4.3. Audiogrami ispitanika...11

4.3.1. Audiogrami praga ujnosti ispitanika.12

4.3.2. Audiogrami osjeta glasnoe ispitanika. 12

4.4. Rezultati statistike obrade t-testom 13

5. RASPRAVA ..................................................................................................................... 15

6. ZAKLJUCI ..................................................................................................................... 18

7. SAETAK ........................................................................................................................ 19

8. POPIS LITERATURE .................................................................................................... 20

1

1. UVOD

Sluh je jedan od najvanijih osjeta u naem tijelu. Ubrajamo ga u

mehanoreceptivni osjet jer uho reagira na mehanike titraje zvunih valova u zraku.

Uho je organ specijaliziran za primanje zvuka i odravanje ravnotee. Dijelimo ga

na vanjsko, srednje i unutranje. Vanjsko uho sastoji se od une koljke ili uke,

koja je graena od hrskavice, i zvukovoda, a od srednjeg uha ga dijeli bubnji.

Srednje uho je mala upljina ispunjena zrakom koja se nalazi izmeu bubnjia i

unutranjeg uha u kojoj razlikujemo tri slune koice: eki, nakovanj i stremen.

Srednje uho je povezano s gornjim dijelom drijela Eustahijevom cijevi pomou

koje se u srednjem uhu izmjenjuje zrak radi izjednaavanja tlaka s vanjskim

atmosferskim tlakom. Unutranje uho se sastoji od punice i polukrunih kanalia

koji su vani za odravanje ravnotee. Punica je uplji zavijeni kanal s dvije tanke

membrane podijeljen u tri hodnika koji su ispunjeni endolimfom i perilimfom.

(Gayton, 1976.). Na donjoj pregradnoj (bazilarnoj) membrani nalaze se receptori za

sluh, tzv. Cortijev organ. Cortijev organ sadrava slune stanice s dlaicama koje su

vezane za donju pregradnu membranu, a uronjene su u perilimfu. Dio stanica s

dlaicama prislanja se na gornju pregradnu membranu, a uronjene su u endolimfu.

Iz Cortijevih stanica izlaze ivana vlakna koja se udruuju u sluni ivac koji

prenosi elektrine potencijale, nastale u Cortijevim stanicama, u slunu regiju

mozga koja je locirana u sljepoonom renju (Springer i Pevalek-Kozlina, 2009).

Zvuk irenjem uzrokuje titranje zraka koje se prenosi kroz zvukovod do bubnjia

koji zatitra istom frekvencijom. Od bubnjia zatitra eki koji je zglobom vezan za

nakovanj, a ovaj na stremen. Stremen se prislanja na izboeni ovalni prozori koji

zatitra te u unutranjem uhu pokree perilimfu i endolimfu. Titraj tekuine iri se do

vrha punice, a odatle do okruglog prozoria koji se izboi. Ti titraji uzrokuju

rezonanciju tankih membrana koje pregrauju punicu, a graene su od tankih niti

koje predstavljaju rezonatore, a prilikom titranja, titraju samo one niti koje

rezoniraju na valnu duljinu toga titrajnog slunog vala. Ljudi mogu razlikovati

razliite tonove u frekventnom rasponu od 16 do 20 000 Hz. Bazilarne niti pomiu

Cortijeve stanice koje svojim dlaicama taru po pokrovnoj membrani, a u njima

zbog trenja nastaje receptorski potencijal koji se prenosi slunim ivcem u

sljepooni reanj mozga.

2

Glasnoa nekog tona ustanovljuje se na temelju praga ujnosti za ovjeka.

Krivulja ujnosti oznaava kako se osjetljivost za zvuk mijenja kroz raspon sluha.

Krivulja jednake glasnoe oznaava broj decibela koji predstavljaju jednaku

percepciju glasnoe na razliitim frekvencijama (Goldstein, 2011). Glasnoa se

najee izraava u decibelima , ali se moe iskazati i kao efektivni ili maksimalni

iznos promjene tlaka u odnosu na tlak nekog sredstva u stanju mirovanja u kojem

se zvuk iri. Decibel je logaritamska mjera odnosa dviju veliina u kojem mora biti

definirana referentna veliina. Standardno se razina zvuka prikazuje u odnosu na

referentni tlak od 20x10-6

Pa koji naelno odgovara pragu ujnosti i tada se obino

oznaava dodatnom oznakom SPL (Heever, 2012). apat ima oko 30dB(A)SPL,

normalan govor 60 dB(A)SPL, a prag neugodne buke oko 90dB(A)SPL. Glasni

zvukovi mogu uzrokovati vrtoglavicu, razdraljivost i umor, dok oni preglasni, od

120 do 140 dB, mogu trajno otetiti sluh (Springer i Pevalek-Kozlina, 2009).

Poremeaji osjeta sluha najtonije se odreuju audiometrom. Audiometar je

slualica prikljuena na elektroniki oscilator koji moe odailjati iste tonove u

rasponu od vrlo niskih do vrlo visokih frekvencija. Tako dobiven audiogram

prikazuje se grafiki gdje se vidi oslabljenje sluha za svaki ton slunog spektra.

Visoke razine zvunog tlaka prouzrokuju oteenja cilija na bazilarnoj membrani,

koje su zaduene za prijenos impulsa prema slunom ivcu. Uz veu osjetljivost

cilija na zvukove viih frekvencija, oekivano je da su cilije zaduene za

prihvaanje zvukova frekvencija oko 4 kHz najranjivije. Nastanak gubitka sluha

uzrokovanog bukom moemo podijeliti u dvije faze. Prvu fazu karakterizira

privremeni pomak razine sluha (TTS). Nastaje lagan gubitak sluha nakon izlaganja

buci koji se u potpunosti povlai nakon vremena odmora. Dolazi do

prepoznatljivog laganog zujanja u uima i javlja se nakon, na primjer, izloenosti

glasnoj glazbi. Vrijeme oporavka moe potrajati i do 48h, ovisno o trajanju

izloenosti buci. Ovakvo oteenje moe se smatrati umaranjem uha i mnoga

istraivanja pokazuju kako ne dolazi do oteenja osjetilnih stanica. Nakon

uestalog izlaganja buci sposobnoj da proizvede TTS, nastat e trajni pomak razine

sluha (PTS). To je druga faza nastajanja kroninog gubitka sluha uzrokovanog

bukom koja se vie ne moe popraviti (ukovi, Fajt, 2013.). Neki od moguih

uzroka oteenja sluha su: esto posjeivanje bunih barova i klubova s bunom

glazbom, esti odlasci na bune rock i pop koncerte, preglasno i esto sluanje

glazbe na slualicama, ne higijena slualica, uivanje duhana i alkohola.

3

2. OBRAZLOENJE TEME

Svakodnevno u koli, ali i na ulici viamo svoje prijatelje i poznanike kako

sluaju glasnu glazbu iz slualica. Nekad je ta glazba toliko glasna da i okolica uje

to osoba slua preko slualica. Oteenje sluha moe zahvatiti svakoga, u bilo

kojoj ivotnoj dobi. Veina ljudi ne zna da je najopasniji i najmanje poznati ubojica

slunih stanica upravo preglasna glazba. Ureaji kao to su iPodovi, CD te mp3

playeri alju glazbu preko slualica direktno u nae uho. Jaina zvuka je takva da

vie ne ujemo ljude oko sebe, buku dolazeih automobila, vlakova. U memoriji

mp3 playera stane stotine pjesama, to znai da ga moemo sluati satima, to

veina ljudi to i radi. Dugotrajno sluanje glazbe na takvim ureajima izlae nae

ui direktnoj opasnosti. Dokazano je da osmosatna dnevna izloenost zvuku od 85 i

vie dB s vremenom uzrokuje oteenje sluha. Buku moemo definirati kao izrazito

intenzivan zvuk sposoban proizvesti oteenje unutarnjeg uha. Visoke razine

zvunog tlaka prouzrokuju oteenja cilija na bazilarnoj membrani, koje su

zaduene za prijenos impulsa prema slunom ivcu.

Glasnoa zvuka jest osjet jakosti zvuka u ljudskom uhu. Ovisi o jakosti i

frekvenciji zvuka. Prag ujnosti je najmanja promjena zvunog tlaka koje prosjean

ovjek moe uti.

Zbog svega navedenog odluile smo provesti istraivanje. Cilj nam je bio provesti

istraivanje utjecaja sluanja glasne glazbe iz slualica na sluh uenika nae kole.

Te provjeriti oteuje li glasna glazbe sluh naih prijatelja. Istraivanje je

obuhvatilo 44 uenika nae kole u rasponu od 14 do 18 godina. Postavile smo

hipotezu da e postojati razlika u kvaliteti sluha uenika koji sluaju glasnu glazbu

pomou slualica i onih koji sluaju tiu glazbu ili uope ne sluaju glazbu preko

slualica. Za sve ispitanike mjerili smo pomou audiometra prag ujnosti i osjet

glasnoe, te izradili audiograme. Takoer smo eljeli istraiti da li se razlikuju

audiogrami uenika koji sluaju razliite vrste glazbe Na poetku istraivanje

provele smo anketu meu uenicima nae kole kako bi dobili podatke o tome

sluaju li glasnu glazbu, koriste li slualice, odravaju li istou slualica te jesu li

svjesni opasnosti koje prijete od dugotrajnog izlaganja glasnoj glazbi. Dobivene

podatke smo proanalizirali i prokomentirali s uenicima. Na temelju rezultata

upitnika uenike smo podijelili u dvije skupine: oni koji su bili iznad prosjeka, ije

navike pokazuju da preferiraju glasnu glazbu i oni ispod prosjeka, koji prefer