O S N O V N A Š K O L A G R A D E C

ISKRICA U O V O M B R O J U :

RIJEČ UREDNIŠTVA 2

V I J E S T I I V J E S T I C E

3

I S T R A Ţ I L I S M O Z A

3

R A Z G O V O R I S P O V O D O M

9

Z A B A V N I K U T A K

17

HOROSKOP ZA PROSINAC 2010 18

SMIJEH JE LIJEK 22

6.12.2010.

Broj smo pripremali dugo i de-

taljno, dugo smo čak smišljali i ime za

novine koje su doslovno nastajale

slovo po slovo. Ipak, na kraju nismo

prihvatili Antonijev prijedlog Slovo

po slovo, nego smo se odlučili za

Iskricu jer znamo da ona jest mala

(zato umanjenica), ali se nadamo da

je dovoljno snažna da i u vama os-

talima, koji niste članovi novinarske

skupine, štošta rasplamsa… u na-

jmanju ruku novinarski talent! U

ovome smo poslu svi novi, nikada ga

prije nismo radili pa smo uz svoju

profesoricu hrvatskoga Andreju

Jerković Tare polako, ali sigurno

svladavali osnove novinarstva. Stoga

nestrpljivo iščekujemo vaše reakcije

na naš rad.

Jer, mi ne radimo samo da bismo se sami zabavljali i učili, nego

pišemo ponajprije da bismo zabavili, a možda nečemu i naučili vas, naše

drage čitatelje. Stoga smo za vas pratili sva dogaĎanja u školi, čak i

tračeve, intervjuirali smo nove pro-

fesore i učenike, pisali o zdravoj pre-hrani, o povijesti Gradeca te napokon

izložili i svoj najveći projekt – veliku anketu o odnosu učenika i roditelja.

Ukratko, bilo nam je jako zanimljivo i imali smo mnogo posla. Sada se

nadamo da ćete nas vi čitati s jed-nakim oduševljenjem uz koje smo mi

pisali.

RIJEČ UREDNIŠTVA

2 I S K R I C A

Počeo je padati snijeg i to nas

podsjeća na kraj prvog polugodišta. Jeste li svjesni da nam se polako

bliži Božić i božićni praznici. Svaki su dan novi ispiti i odgovaranja za

bolju ocjenu. Naše su želje da vam bar malo olakšamo dolazak u školu.

Ţelimo vam što bolje ocjene na kraju prvog polugodišta i, ne zabo-

ravite, što god učinili u školi, mi vas promatramo.

Vaše urednice

Lucija Tomičić i Klara Hosni

V I J E S T I I V J E S T I C E

3 I S K R I C A

Stanovnike spašavala lokalna dobrovoljna vatrogasna društva

POPLAVE ZAHVATILE I NAŠU OPĆINU

U rujnu, kada je cijelu Hrvat-

sku zahvatio golemi val poplava, nije ostala pošteĎena ni općina Gradec, odnosno stanovnici po-jednicih naselja, osobito oni koji ţive u blizini rijeka. Tako se iz svoga korita izlila i rijeka Glogov-nica. Vatrogasci su gradili nasipe i ispumpavali vodu iz okolnih kuća.

Iako su u akciji spašavanja sudjelovali i neki učenici, ja nisam bio ondje, ali sam razgovarao s predstavnikom svoje obitelji Damirom Hedlom, vatrogascem DVD-a Haganj i mojim ocem. Rekao mi je kako se rijeka izlila iz korita zbog neprestanoga pada običnih kiša.

Tko je sudjelovao u spašavanju?

U spašavanju su sudjelovali DVD Gradec, DVD Gradečki Pav-lovec i DVD Haganj, a poslije su

nam se pridružili i predstavnici DVD-a Lubena.

Jesu li u spašavanju sela sudjelovali i mještani?

Naravno. Pomagali su nam ispumpavati vodu iz okolnih kuća i graditi brane vrećama s pijeskom, tzv. zečje nasipe.

Koliko dugo ste bili u selu?

U selu smo bili pet sati. Na-mučili smo se, ali smo, nasreću, spriječili veću katastrofu.

4 I S K R I C A

Kao i svake godine, 14. rujna slavi se Dan općine Gra-dec.Ovogodišnja je svečanost odrţana u „staroj školi“, tj. u dvorcu, a uz mnogobrojne su

ugledne uzvanike, na sveča-nosti neizostavni bili i učenici Osnovne škole Gradec.

Oni su se, uz vodstvo svo-jih učitelja, pobrinuli za zabavni i kulturni dio programa. Sveča-

nost su uljepšali školski recitato-ri, zbor i uvijek zapaţena i tam-buraška skupina, kojom se cijela općina osobito ponosi.

I OVOGODIŠNI DAN OPĆINE UZ NAŠE UĈENIKE

14. rujna Dan općine Gra-dec

ŢUPNIK MARTINEZ:“U CRKVU DOLAZE PRISTOJNI UĈENICI“

Budući da je Dan općine ujedno i Dan ţupe Ranjenog Isusa, iskoristili smo prigodu i za razgovor sa ţupnikom Zvon-kom Martinezom koji ţupu, u

čijem je sastavu 3060 ţupljana, uspješno vodi već sedam godi-na. Nas je, naravno, zanimalo, koliko je ţupnik zadovoljan na-ma.

“Volio bih kada bi na mi-sama bilo više mladih. Tre-nutačno redovito dolazi tri-desetak posto učenika, no bio bih zadovoljniji kad bi se taj broj popeo na barem pe-deset posto. No, moram na-glasiti da su oni koji dolaze iznimno pristojni, ne brbljaju i vrlo su dobri”, pohvalio je ţupnik.

Lucija Tomičić

5 I S K R I C A

ŠKOLSKI AUTOBUSI ZADOVOLJAVAJU

STANDARDE

Budući da se na hrvatskim prometnicama u posljednje vrije-me sve češće dogaĎaju nesreće u kojima nerijetko sudjeluju i auto-

busi koji prevoze učenike, zani-malo nas je tko se brine o tehnič-koj ispravnosti triju autobusa koji svakodnevno u školu dovoze na-še učenike putnike.

Kako nam je rekla pedago-ginja škole, Katarina Rakocija Hauslmaier, autobuse redovito pregledavaju djelatnici Policijske postaje Vrbovec.

I ove su godine vrijedni policaj-ci obavili svoj postao, i to već početkom školske godine, 25.

rujna. Utvrdili su da su autobusi ispravni i da je vozni red zado-voljavajući te se naši učenici i dalje mogu bezbriţno voziti u školu i kući.

Mihaela Dončević

NAŠE UREDNICE PREDSJEDNICE VIJEĆA UĈENIKA

Lucija Tomičić, učenica 8. a

razreda izabrana je za novu predsjednicu Vijeća učenika na prvoj sjednici Vijeća odrţanoj 22. rujna 2010. godine u Osnovnoj školi Gradec. Njezina je zamjeni-ca Klara Hosni, učenica 7. b raz-reda. Ne moţemo se ne pohvaliti kako je riječ upravo o našim dvjema urednicama Iskrice. Hva-

lu na stranu, čvrsto vjerujemo kako će naše predstavnice, za koje su glasovali predstavnici svih razreda, zastupati učeničke interese i opravdati povjerenje koje smo im iskazali. Već smo na prvoj sjednici Vijeća razgovarali o onome što učenike trenutačno

najviše zanima, a to je – školska kuhinja. Naime, predloţili smo uvoĎenje soka umjesto čaja te ponovni pokušaj griza na jelovni-ku.

Prošle su se godine učenici ţalili

da griz nije bio dovoljno sladak, rekla je predsjednica Vijeća Lu-cija Tomičić. Dodala je i kako se već mogu primijetiti promjene na jelovniku jer učenici četvrt-kom dobivaju i salatu, a srije-dom jabuku. SviĎaju mi se prijedlozi učenika i dat ću sve od sebe da se ispu-

ne, zaključila je Lucija.

Martina Moguš

I ove su godine neki učenici možda prvi put vidjeli novu školu. Riječ je, naravno, o petašima koji su nakon prva četiri razreda u područnim školama, napokon stigli u Gradec. Čak cijeli 5. b razred sastavljen je od takvih učenika koji

sada u školu putuju autobusom. Jedan od njih sam i ja. Zovem se Domagoj učenik sam 5. b razreda. U novoj školi mi je odlično. Najviše mi se sviĎa matematika i učiteljica Nataša, koja je i naša razrednica.

Iako su veliku promjenu doživjeli svi petaši, jer imaju mnogo novih predmeta i učitelja, odlučio sam razgova-rati s nekim od učenika iz svoga razreda jer je nama svima novo baš sve, čak i

školska zgrada. Stoga sam pitao nekoliko uče-nika kako im se sviĎa u novoj školi?

6

„Bolje je

nego što

sam

mislio“

I S K R I C A

PETAŠI IZ PODRUĈNIH U NOVOJ ŠKOLI

- Jako mi se sviĎa. Sve mi je dobro, a najljepše mi je na zboru, rekla je Natalija Slunjski.

- Mnogo mi je bolje nego što sam mislio. Najdraži mi je predmet engleski, rekao je Alvaro Vrtar.

- Odlično mi je ovdje jer idem na mali nogomet, prokomentirao je Mihael Dončević.

I meni se sviĎa nova škola, u to sam svaki dan sve sigurniji.

Domagoj Hedl

6. prosinca svake godine obiljeţavamo blagdan svetog Nikole. On je zaštitnik djece i pomoraca, a dolazi iz Patare u Maloj Aziji. Tog dana sva djeca marljivo čiste svoje čiz-mice jer što su bolje oprane čizmice, to je veći dar. Stavljaju ih na prozore nestrpljivo čekajući sv. Nikolu da im donese darove.

POSJETIO NAS JE SVETI NIKOLA

7 I S K R I C A

“Nije bilo nijedne šibe!”

Dvorana je bila puna djece

Zahvaljujući našoj Općini, sveti Nikola posjetio nas je čak i u školi, i to tri dana prije roka. Svi su se učenici okupili u dvo-rani gdje smo gledali zanimljivu

predstavu, a zatim je na izlazu sveti Nikola svakome osobno uručio dar.

Nije bilo nijedne šibe! Znači li

to da smo svi bili toliko dobri ili je ipak riječ o našem učitelju iz tjeles-noga koji je bio toliko dobro preru-šen da ga mnogi učenici uopće nisu prepoznali.

Lucija Tomičić

Predstava Ribar i zlatna ribica

Prof. Čukulin kao sv. Nikola

Još jedan pri-

zor iz predsta-

ve

Budući da sve više učenika naše škole pokazuje zanimanje za sport, istraţili smo što ih toliko privlači da nekoliko puta na tjedan poslije nastave ostaju na škol-skom igralištu. Naime, kako nam je rekao učitelj tjelesne i zdrav-

stvene kulture, prof. Bruno Čuku-lin, trenutačno je u sportsku gru-pu uključeno trideset i četvero učenika, što je, kako doznajemo,

najposjećenija izvannastavna aktivnost u školi. Sportska grupa nudi mali nogomet, košarku, odbojku i stolni te-nis, ali je najviše učenika, standardno, i ove godine uk-ljučeno u mali nogomet.

BOGAT SPORTSKI ŢIVOT U OŠ GRADEC

8 I S K R I C A

- Drago mi je što su naši učenici prepoznali vrijednost tjelesnog vjeţbanja i bavljenja sportom jer

je to vaţan preduvjet za očuvanje zdravlja, rekao je prof. Čukulin. Dodao je kako razlogom veli-koga zanimanja za sport smatra i dobre uspjehe na natjecanjima jer je učenicima vaţan i natjecateljski duh. - Neprestano organiziramo sportske turnire u kojima se me-

Ďusobno nadmeću učenici različitih razreda. Osvajanje turnira njima je vrlo vaţno, a zdrav natjecatelj-ski duh bitan je dio našeg cjeloku-pnog rada na suradnji i toleranciji meĎu učenicima, istaknuo je uči-telj. Tako je najuzbudljiviji turnir svakako bio onaj organiziran pot-kraj prošle školske godine kada su snage odmjeravali i sada već bivši osmaši, kojima je osvajanje naslo-va bilo posebno vaţno.

Upravo su to postigli učenici tadašnjega 8.a razre-da koji su u završnom susretu porazili bivši 6.a rezultatom 2:0. Trećeplasirana je bila momčad sadašnjega 8. a raz-reda koji su 6.b svladali uz nadmoćnih 12:1! Stoga se nadamo da će i

ove godine biti jednako uzbu-dljivo i zanimljivo, osobito stoga što su meĎu ovogodiš-njim nogometašima zasigurno i neki za čije će se ime dozna-ti i mnogo šire od Gradeca.

Naime, mnogi su naši učenici uključeni u nogometne klubo-ve u okolici, a, kako doznaje-

mo, meĎu njima ima i onih u koje treneri doista polaţu oz-biljne nade.

Antonio Barić

I S T R A Ţ I L I S M O Z A V A S

9 I S K R I C A

PREDSTAVLJAMO VELIKI PROŠLOGODIŠNJI PROJEKT Što naši uĉenici misle o odgoju svojih roditelja

Potaknuti lektirnim djelom „Duga“ autora Dinka Šimunovića, čiji je glavni lik nesretna djevojči-ca Brunhilda, koju roditelji, prema ondašnjim „pravilima lijepoga po-našanja“, neprestano drţe zatvo-renu da bi ostala svijetle, „gospodske“ boje koţe, i ne dopu-

štaju joj gotovo ništa što djevojči-ca ţeli raditi, odlučili smo provesti veliko istraţivanje na učenicima naše škole. Zanimalo nas je kakva je njihova sloboda u obiteljima, koliko im njihovi roditelji vjeruju, što im dopuštaju, za kakve ih „propuste“ kaţnjavaju, a za kakve uspjehe nagraĎuju i slično. Istra-

ţivanjem smo se bavili cijelo dru-go polugodište prošle godine.

Na njemu su naporno radili svi prošlogodišnji članovi novinar-ske skupine te se iskreno na-damo da će vam rezultati i sta-tistički podaci biti barem jed-nako zanimljivi kao nama koji smo ih marljivo obraĎivali. Na-ime, polovici učenika viših raz-

reda podijelili smo anketne lis-tiće koji su sadrţavali čak 33 različita pitanja o odnosu iz-meĎu roditelja i djece. Dakle, metodom slučajnoga odabira, u svakom je razredu na pitanja odgovarala polovica učenika pa su anketom bili obuhvaćeni svi, od petoga do osmoga raz-

reda. Svakako treba napome-nuti da je anketa bila anonim-na te vjerujemo da su učenici doista iskreno odgovarali na pitanja.

Njihove je odgovore obradila Marina Jakimenko i pretočila ih u sta-tističke podatke, meĎu kojima vam donosimo najzanimljivije.

1 0 I S K R I C A

65 % ispitanih učenika smije izlaziti van samo

Do jutra vani smije ostati čak 6 % učenika

(ako nisu slagali) Najviše učenika (20 %)

ima izlaz do 23 sata, a do 20 sati vani smije ostati samo 14 % učenika

Svi do jednoga (100 %) roditelja dopuštaju svojoj djeci da kući dovode pri-jatelje, ali samo 66 % ro-

ditelja poznaje sve prija-telje svoje djece

Samo 6 % učenika odgo-vorilo je da katkad spava kod prijatelja, dok ih 50 % spava samo katkad, a 44 % nikad

Samo 60 % roditelja bo-ravi u kući dok dijete ima

roĎendansku zabavu Samo je 42 % učenika

uvijek iskreno prema svo-jim roditeljima

82% učenika roditelji na-graĎuju za nešto što su učinili dobro, najčešće zbog dobrih ocjena, i to najčešće darovima (36

%) ili novcem (30 %)

66 % učenika doţivjelo je neki oblik roditeljske kazne, 12 % oduzimanje mobitela, 22 % zabranu boravka za

računalom i 16 % zabranu izlazaka ( učenici su oblike kazni upisivali sami)

Dopisivanje na Facebooku dopušta 76 % roditelja

Polovica roditelja zna da njegovo dijete ima dečka ili djevojku, a polovica ne zna

82% učenika sluša roditelj-

ske savjete Svoje roditelje strogima

smatra samo 18% učenika 88% učenika izjavilo je da

njihovi roditelji imaju pov-jerenja u njih, a istodobno je 46 % djece iznevjerilo to povjerenje

62% učenika svoje roditelje

smatra modernima, a 38 % misli da su njihovi roditelji staromodni

1 1 I S K R I C A

Današnji su roditelji doista manje strogi nego prije te ne prave nikakvu razliku izmeĎu djevojčica i dječaka, što se ne-kad obvezno dogaĎalo jer su muška djeca imala mnogo više pogodnosti nego ţenska. Ipak, s obzirom na neke od odgovora,

zaključujemo i da su roditelji ne-kih učenika moţda i previše tole-rantni te se nadamo da to neće loše utjecati na njihovu djecu.

PRIPREMILI:

Ramona Ščuric

Zvonimir Zgonc

Klara Hosni

Valentina Škaro

Na temelju anketa koje su popunili učenici naše škole gene-ralno moţemo zaključiti da su današnji odnosi izmeĎu roditelja i djece, u odnosu prema onima koje opisuje Dinko Šimunović (prije više od stotinu godina), mnogo otvoreniji i bolji. No, zak-

ljučili smo i da današnje roditelje ipak najviše zanima kakve ocjene imaju djeca i na temelju toga ih ili nagraĎuju ili kaţnjavaju. Sma-tramo da je baš to razlog zbog kojega djeca roditeljima nerado povjeravaju svoje simpatije jer bi se roditelji zabrinuli da ćemo zbog ljubavi popustiti u školi.

ISTRAŢILI SMO: KOLIKO ZNAMO O DIJETAMA

Sve više tinejdţerica, s namjerom da izgu-be kilograme, smanjuje unos mliječnih proizvoda koji su jedan od glavnih izvora kalcija. Izbjegavanje mliječnih proizvoda moţe se pokazati pogubnim za zdravlje. Naime, u tinejdţerskim se godinama znat-no povećava potreba za kalcijem koji je ključan za izgradnju kostiju. Ako se do 18. godine ne unosi dovoljno kalcija, kosti će biti lomljive i nedovoljno snaţne. To je sa-mo jedan od primjera nedovoljnog unoše-nja pojedinoga prehrambenog sastojka u organizam. Slično je i sa svim ostalim re-dukcijskim programima prehrane – dijeta-ma. Smanjen unos pojedinoga sastojka u adolescentnoj dobi poslije na organizam ostavlja goleme posljedice.

Polovica naših učenica drži

dijetu

Koliko o tome znaju naši učenici i drţe li dijete, istraţili smo na temelju ankete. Ispitali smo dvadesetak učenika i otkrili poraţavajuće podatke. Naime, gotovo je polovica ispitanih uče-nika bila na dijeti! Čini se da su dečki iz naše škole mnogo osvje-

šteniji kada je riječ o zdravlju jer nijedan muški ispitanik nikada ni-je bio na dijetnom reţimu preh-rane. No, time se ne mogu poh-valiti djevojčice koje, kako kaţu, pokušavaju drţati dijetu zbog iz-gleda i, kako one tvrde, viška ki-lograma. MeĎu ispitanim djevoj-čicama, čak ih je 30 postona di-

jeti bilo dulje od tjedan dana. No, odgovor koji nas je šokirao bio je da čak 60 posto ispitanih učenika smatra da su dijete zdrave i da djeca smiju ići na dijete. Stoga smo se za komentar obratili pro-fesorici Alenki Cipar, koja se zdravom prehranom djece bavi godinama. Ni u kom slučaju dje-

ca ne bi smjela ići na dijete zbog smanjenja kilograma. Naime, sve dok ne završi tjelesni razvoj dje-teta, što je sasvim individualno,

djeca u organizam moraju unositi sve vrste namirnica. O dijetama mogu razmišljati

moţda tek u završnim razredi-ma srednje škole. Ako to čine u osnovnoj školi, posljedice mogu biti pogubne.Oni još ras-tu i razvijaju se i to kako sada izgledaju, ne znači ništa, odno-sno ne znači da je konačan re-zultat. Čak štoviše, djeca koji-ma se čini da sada imaju višak

kilograma, u odrasloj dobi obi-čno nemaju problema s preti-lošću. Stoga svima savjetujem da jedu koliko god im organi-zam traţi, naravno, zdrave na-mirnice, te da se bave spor-tom, zaključila je profesorica Cipar.

Vedrana Radić

1 2 I S K R I C A

do izgradnje nove škole, 2009.

godine.

8 STOLJEĆA GRADECA

1 3 I S K R I C A

– od biskupskog posjeda iz 13. st. do danas

Gradec se u povijesnim

dokumentima prvi put spominje

1292. godine kao jedan od tri

velika biskupska posjeda, smje-

šten sjeverno od Vrbovca. U to

se vrijeme zvao Gorica, a sada-

šnje ime dobiva u 15. stoljeću,

u vrijeme pljačkaških provala

Turaka, kada je na tom područ-

ju sagraĎen biskupski kaštel,

kojemu je narod dao ime

„Grad“. Naselje oko vlastelinske

tvrĎave prozvali su Gradec.

Gradečki je kaštel bio jedna od

pograničnih utvrda koja je Hr-

vatsku štitila od najezde Tura-

ka. Borbe s Turcima, koji su ne-

prestano pustošili kraj, zbivale

su se sve do 1644. godine kada

ih je na uzmak prisilio ban Ivan

Drašković. Godine 1821./1822.

biskup Maksimilijan Vrhovec

dao je sagraditi novi, veliki, zi-

dani dvorac, tj. današnji dvorac

u Gradecu. Nakon 2. svjetskog

rata dvorac je postao općenaro-

dna imovina i sustavno je pro-

padao sve do 1963. godine, ka-

da je preureĎen i prenamije-

njen u osmogodišnju osnovnu

školu, koja je ondje radila sve

Poštu je Gradec dobio 1874.

godine, a ţeljeznički kolodvor 1893. godine. Novi je kolodvor sagraĎen 1902. godine.

Danas je Gradec i cijela općina pitomi kraj, s lijepim i kultivira-nim krajolicima, čija mirnoća, očuvanost i visok stupanj ekološ-ke čistoće području cijele općine daju prepoznatljivost i privlače

sve više ljudi koji se ţele odma-rati u čistoj prirodi.

Ivona Kirin

Kao i na početku svake godine, Osnovna škola Gradec opet je puna novih lica. No, ovaj smo put, umjesto s petašićima, odlu-čili razgovarati s učenikom koji je polaskom u Gradec ipak doţivio mnogo veću promjenu od naših

malih putnika iz područnih škola. Riječ je, pogaĎate, o Draganu Bevandi, učeniku 7.a razreda,

koji se ovo ljeto s obitelj u Gradec doselio – čak iz Kana-de. Iako Dragan nije bio pre-više rječit, ipak smo uspjeli otkriti zašto je došao i kako se snašao.

Gdje si i kada roĎen?

.-.RoĎen sam 15. siječnja u Edmontonu, u Kanadi. Kakav je osjećaj doći iz tako velike zem-

lje kakva je Kanada, u ovako malu poput Hrvatske?

.-.Meni je ovdje odlično. Iako mi je bilo ţao rastati se od svojih kanadskih prijatelja, svi-Ďa mi se u Hrvatskoj. Dobro sam se uklopio, svi su me odlično prihvatili pa sada već i ov-dje imam mnogo novih i dobrih prijatelja.

R A Z G O V O R I S P O V O D O M

1 4

„U

Hrvatskoj

nema

ragbija, a u

Kanadi

intervjua“

I S K R I C A

RAZGOVARALI SMO S NAJPOPU-LARNIJIM UĈENIKOM U ŠKOLI,

DRAGANOM BEVANDOM

1 5 I S K R I C A

Kakve su razlike izmeĎu Ka-nade i Hrvatske?

.-.Ima mnogo razlika. Ondje sam redovito igrao ragbi, hokej i nogo-met, a ovdje se bavim samo nogo-metom. Eto, u Hrvatskoj nema ragbija, ali mogu reći da u Kanadi nema novinara i intervjua.

Zašto ste se tvoja obitelj i ti odlučili preseliti u Hr-vatsku?

.-.Zato što u Kanadi ima mno-go Indijanaca i kradljivaca.

Je li ti teţak hrvatski na-stavni program?

.-.Imam malo problema s jezi-

kom. Zato sam se i upisao u sedmi razred iako prema godi-nama i kanadskom obrazova-nju, mogu ići i u osmi. Teţa mi je škola ovdje, osobito kemi-ja…

Klara Hosni

PREDSTAVLJAMO NOVE UĈITELJICE LIDIJU PATALEN I DUBRAVKU UZELAC MEJZDIĆ

U novoj smo školskoj godini dobili

i dvije nove učiteljice. Profesorica Lidija Patalen mijenja profesoricu Branku Katanović iz biologije, ke-mije i prirode, a profesorica Dub-ravka Uzelac Mejzdić radi umjesto profesora Igora Pešića i predaje nam tehničku kulturu, fiziku i in-formatiku. Njih su se dvoje, kako smo doznali, „mijenjali“ za škole

zbog mjesta stanovanja pa tako učitelj Igor Pešić sada radi u Veli-koj Gorici, gdje i stanuje, a učite-ljici Dubravki Gradec je mnogo bli-ţi nego Gorica.

Obje su nove učiteljice zadiv-

ljene izgledom nove škole (naše!!) i iznimno vole svoj posao. Zajedničko im je i što su naviknule na rad u manjim zgradama s više učenika i na disciplinu na satu. Obje su po-haĎale gimnazije i diplomirale (svaka svoje predmete) na Prirodoslovno-matematičkom

fakultetu u Zagrebu. I jedna i druga vrlo su zadovoljne ško-lama koje su pohaĎale te bi ih toplo preporučile i nama, os-mašima.

Profesorica Lidija voli boravak u prirodi, čitanje, odlazak na izlete, izloţbe i koncerte, a profesorica Dubravka pak više uţiva u igra-

nju računalnih igrica, gledanju televizije i izlascima s prijateljima. Iako nemaju mnogo sličnosti i slobodno vrijeme provode svaka na svoj način, sigurni smo da su i jedna i druga izvrsne profesori-ce koje će nas mnogo čemu naučiti i dostojno zamijeniti, ako ne i nadmašiti, naše bivše profesore.

Lucija Tomičić

1 6

Mnogo sličnosti, još više razlika

I S K R I C A

Budući da su Sara i Ena prijate-ljice, sa svojim se dečkima sas-taju zajedno i ponašaju kao dva ludo zaljubljena para, naravno, onako kako se ponašaju parovi u našim godinama…

Ludo su zaljubljeni i Monika Mi-kec i Mislav Sentić, no ta činje-nica rastuţuje mnoge cure koji-ma je Mislav tiha patnja. Vidjet ćemo koliko će ta veza potraja-ti…. Da….šuška se i da se u WC-ima grupiraju cure iz osmih raz-reda. Što ondje rade, još nismo uspjeli doznati, ali na pravom smo tragu….

Vaše tračerice

Z A B A V N I K U T A K

1 7 I S K R I C A

Ah, ovaj novi dečko iz Kanade, Dragan, postao je vrlo poznat, osobito meĎu curama koje ga smatraju iznimno slatkim. S obzi-rom na ponudu, Dragan moţe bi-rati. U svim razredima samo nje-ga komentiraju… No, sigurno neće imati Saru Sen-tić jer je ona za sada u čvrstoj ve-zi s Alvarom Vrtarom. Cura mu neće moći biti ni Ena Vitković jer je njezin dečko Mario Jambrušić.

ŠUŠKA SE….

ŠKOLSKI KREATIVCI I PO PERNICAMA

Naši su učenici kreativni u svemu, pa tako i u izboru pernica. Bilo ih je mnogo raz-ličitih, a mi smo za vas izdvo-jile samo najzanimljivije.

Vlasnica prve pernice je Klara Blaţinović, a dobila ju je do-bila od tete za roĎendan.

1 8 I S K R I C A

Ova pripada Eni Vitković. Odab-rala ju je joj je slatka i voli ţivo-tinje.

Jelena Andrašić i Martina Čalić takoĎer vole ţivotinje i neke lude i ''cool'' stvari, što dokazuju i njihove pernice.

A Stipo Sabelja, naţalost, ovu više ne nosi jer je puk-la, ali vjerujmo da će mu i nova biti jednako tako za-nimljiva.

Lucija Tomičić i Vedrana Radić

HO

RO

SK

OP

ZA

PR

OS

IN

AC

20

10

OVAN (21.3. – 20.4.) Djevojke: Bit ćete opterećene učenjem zbog negativne ocjene. Potrudite se i nemojte zbog toga

pasti u depresiju. Deĉki: Ako nemate simpatiju ili djevojku, imat ćete mali prob-lem. Djevojka koja će vam se svidjeti neće vas ni primjećivati. Dajte joj do znanja da vam se sviĎa. Pripremite se za petomi-nutni test iz njemačkoga.

BIK (21.4. – 21.5.) Djevojke: Vaše misli zaokuplja jedan dečko, ali on vaše osjećaje ne shvaća ozbiljno.Potrudite se u

učenju, popravite ocjene i roditelji će vas nagraditi. Deĉki: Imat ćete manjih zdrav-stvenih problema, vjerojatno ma-nju prehladu. Zaljubit ćete se u djevojku u znaku strijelca. Nena-javljeni ispit iz engleskoga donijet će vam pozitivnu ocjenu.

BLIZANCI (22.5. – 21.6.)

Djevojke: Najavljeni ispit iz po-vijesti donijet će vam ocjenu ko-ju ste doista zasluţili. Zapostavit ćete ljubav zbog učenja.

Deĉki: Vrlo ste osjećajni prema djevojkama.Jedna smeĎooka za-okupit će vaše misli. Zbog nje ćete zapostaviti učenje.

RAK (22.6. – 23.7.) Djevojke: Bit ćete popularni me-Ďu svojim vršnjacima.No, pazite se testa iz geografije.Mogli biste, zbog slave, zanemariti učenje i neugodno iznenaditi cijeli razred.

Deĉki: Izbjegavat ćete učenje, a mogli biste upasti i u loše društvo. Roditelji će doznati za vaše prob-leme i pokušat će vam pomoći.

LAV (24.7. – 23.8.) Djevojke: Ništa vam neće stajati na putu. Bit ćete veseli i vedri.

Ocjene ćete ispraviti u posljed-njem trenutku. Deĉki: Bit ćete puni energije. Pi-sat ćete nenajavljeni test. Pazite na knjige ispod klupe.

DJEVICA (24.8. – 23.9.) Djevojke: Nećete biti raspolo-ţene za društvo. Doznat ćete da

su svi bili na tulumu za koji uop-će niste znali. Budilica vam neće zvoniti pa ćete zakasniti u školu. Deĉki: Ocjene će vam biti kata-strofalne. Na to će utjecati gle-danje filmova do kasno u noć.

VAGA (24.9. – 23.10.)

Djevojke: Šminka, glazba i dečki – o tome razmišljate svaki dan. Škola neka čeka. A vas zato če-kaju loše ocjene. Deĉki: Bit ćete opterećeni svo-jom djevojkom i ljubomorni na svaku sitnicu. No, nećete znati da

ona to radi namjerno. Zbog lju-bavi ćete zanemariti učenje, što će negativno utjecati na vaše do-sadašnje ocjene.

ŠKORPION (24.10. – 22.11.) Djevojke: Nenajavljeni ispiti natjerat će vas da učite i ispravi-te negativne ocjene koje ste do-bile iz njih. Traţit ćete pomoć prijatelja. Deĉki: Više ćete puta ovaj mje-

sec zakasniti u školu jer vas „mama nije probudila“. Vaša će zaboravljivost utjecati na vaše ocjene.

STRIJELAC (23.11. – 21.12.) Djevojke: Ako ste u vezi, preki-nut ćete je jer ţelite imati bolje

ocjene.U školi ćete odlično napre-dovati. Slabiju biste ocjenu mogli dobiti samo iz kemije ili prirode. No, to vas neće obeshrabriti pa ćete ispraviti ocjenu. Sretno! Deĉki: Roditelji će vas natjerati da ispravite ocjene. No, nikako vam to neće polaziti za rukom.

Uspjet ćete samo ako zatraţite pomoć prijatelja koji su bolji uče-nici.

JARAC (22.12. – 20.1.) Djevojke: Vaši vršnjaci ići će na izlet ili terensku nastavu. No, vi im

se nećete moći pridruţiti jer vas roditelji neće pustiti zbog loših oc-jena. Deĉki: Učit ćete i dobivati bolje ocjene. Djevojka plavih očiju nika-ko vam ne izlazi iz glave. Slobodno joj priĎite jer su vaši osjećaji obos-trani.

VODENJAK (21.1. – 19.2.) Djevojke: Nemojte propustiti zabavu koju organizira vaša pri-jateljica.Ako ne doĎete, bit ćete glavna meta tračanja. Pazite

komu povjeravate tajne. Deĉki: Ne mislite toliko na dje-vojke. Tijekom ispita iz glazbe-ne kulture učiteljica bi vam mo-gla pronaći šalabahter.

RIBE (20.2. – 20.3.)

Djevojke: Učenje će vam ići odlič-no, no nikako da usavršite pjevanje na glazbenoj kulturi. Povrijedit će vas ne tko koga ste smatrali prija-teljem.Ne brinite se, bez obzira na njega, imate još mnogo pravih pri-jatelja. Deĉki: Djevojke će vam se smiješi-

ti, ali samo jedna onako slatko. Do-sad je uopće niste ni primjećivali. O tome ćete toliko razmišljati da ne-ćete moći spavati. Zbog toga ćete pomiješati raspored i u školu doni-jeti pogrešne knjige.

PRIP

REM

ILE:

Mart

ina M

oguš i M

ihaela

Dončević

2 2

SM

IJEH

JE

LIJE

K

I S K R I C A

Priĉa Ivica Perici:

Ja sam bio jako pam

etno dijete.

Prohodao sam već s 10 m

je-

seci.

Ja sam bio još pam

etniji, mene

su nosili do ĉetvrte godine,

odgovori Ivica.

Na putu do škole, mali I

vica

svakodnevno susreće sveće-

nika i kaţe m

u:

„Dobro jutro

, dida!“

Nakon nekoliko dana svećenik ga odluĉi p

itati

zašto mu se obraća s „dida“.

Ĉuo sam kako Vas moj o

tac zove „oĉe“, pa ako

ste njemu otac, onda ste m

eni dida.

2 3 I S K R I C A

I, kako ti je

u šk

oli, Iv

ice?

Dobro

. Sve je

u re

du. D

obra

nam

je

uĉite

ljica, ia

ko m

islim d

a b

aš n

ije p

a-

metn

a.

Zašto

?

Pa sta

lno n

as n

ešto

ispitu

je.

Pita kondukte

r putn

ika u autobusu:

Imate

li kartu

?

What?

Kartu, m

olim!

Excuse me??

Kartu!!!

!

I don't

understand.

Your ticket,

please.

Šta?

PRIPREMILA: Ivona Kirin