OSNOVE SEMIOTIKE

Dio prvi

Semiotika - znanost o znakovnim sustavima (može se ticati jezika, vizualne stvarnosti, glazbeitd.)

Mit o Hermesu

-  vadimo ga iz Hermesovih himni-  Hermes je gr čki bog trgovine ali i tumač -  Hermeneutika - bliska filozofiji-  najpoznatije postignuće je da je on prevodio ono što su bogovi s Olimpa poručivali

ljudima

Znak

-  označitelj - ono što možemo perceptivno uhvatiti (npr. krava)-  označen - neki smisao

Egzistencijalni prostor

-  neposrednim okolišem-  međuljudskom komunikacijom-  kozmosom

Svaka građevina komunicira s 1 i 2, a neke i s 3

Grčki filozof Platon

-  tip - pojedinačan-  ektip - pojam-  arhetip - neopisiv

Platon: "Bogovi su arhetipski, bave se arhetipovima"

-   bogovi su arhetipski proces s kojima Hermes komunicira

 

-  čovjek pojedinačno je tip, ljudi su ektip-   puruska je arhetipski čovjek, ima unutarnje mjere, omjere i razmjere koji su savršeni

Hipoteza: Ako su bogovi arhetipovi, arhetip je princip koji vezuje (povezuje stvari)

Hermesu se pripisuju brojevi, jezik, glazbene ljestvice

Savršeni niz (Fibbonnacijev) 1, 1, 2, 3, 5, 6, 13, 21...

Teorijski

-   bogovi - teoretičari (arhetipovi) - vide stvar-  ljudi - praktični (tipovi)-  semiotičari - bave se ektipovima

Jezik pripada ektipovima, ektipovi su spona između arhetipa i tipa.

Hermes je tijekom stoljeća imao različite identitete-  Hermes je kornjača - lira (Helis lira, gr č. helone - kornjača)-  Analogija - stanje jednakosti između prividno nejednakih stvari.-   pr. 2/3 = 8/13

-  izomorfizam - dijelovi jednog sklopa prizivaju dijelove drugog-  označeno i označitelj se moraju poklapati-  unutarnje i vanjsko, primjer odjeća-  Hermes ukida razliku između označitelja i označenog-  Sofoklo - pastirska igra "Tragači"

Helone: gr č. KornjačaHelusus: gr č. Zvučnost

ta dva pojma dolaze u dodir.

-  metafora: pretpostavlja transfer značenja s jednog fenomena na drugi-  izomorfizam-  transfer između pojma i pojma - metafora-  transfer između slike i slike - mimesis - naslijediti, označiti, izmjeriti-  mimetički se povezuju one slike, objekti, stvari koje imaju iste mjere-  mimesis je u svom izvornom značenju bio arhetipski-  transfer sa pojma na sliku-  transfer sa slike na pojam

Vanda Božičević "Riječ i slika"-  semantička rjetkoća-  glagol biti-  Assanti - jest

-   pojam reprezentacije-  reprezentirati - ponoviti ono što već od prije postoji-  ekspresija - obrnuto od reprezentacije

 

-  mitski - mitos → reprezentiraju pravila-  logički - logos → od prije-  etički - etos → iskaz koji ima svoje značenje u svojoj vlastitoj formi

logički - po zakonima glagola biti pokušavamo dosegnuti istinuA=AB=BA≠B

-  nerazdvojenost unutrašnjeg i vanjskog-  semiotika, gr č. Sema = znak, pečat, dokaz-  semaio = zapovjediti-  mimetički otisci

Podjela vizualnih znakova-  indeksni znakovi-  ikonički znakovi-  simbolički znakovi

znak povezuje cijelu klasu pojava

-  retorika - logička disciplina, vuče korijene iz antike, disciplina pravilnog govorenja -logički nastavak pojave znaka

-  retoričari se ponajprije nalaze u samom jeziku-  svaki likovni izričaj je neka vrsta retoričkog izražaja-  slika ne može lagati, svaka slika jest ili teži da bude istinita-  svaka slika se može smatrati tekstom, a taj tekst je govor o nekakvoj realnosti - krive

mogu biti samo naše interpretacije slike-  gramatika vizualnog jezika nije logička

-  komplementarnost i isključivanje-  u vizualnom univerzumu postoje samo komplementarne stvari-  komplementarnost znači kontekst-  "Jedan Krećanin kaže da svi Krećani lažu- da bi bila figura, mora biti pozadina

 

 

Demetrije - gr č. retoričar - "Ruka je cjelina zato što se sastoji od dijelova koji su i samicjeline" - da bi postojale cjeline, mora postojati i dio

Alberti: "Dobra slika je poput ljudskog tijela" - ljudsko tijelo objašnjava na način sličanAristotelovom → čovjek, arhitektura, priroda i njegova djela.

Vermeer: u svojim slikama stavlja znak za prirodno stanje → prozori

Reklama "Panzani" kuhinjskih proizvoda

Viktor Papanek - promovirao ideju ekološkog dizajna

Enformel - bez formata, pao na 2 elementa-  slika sama po sebi ima svoj oblik, format-   pokušaj rađenja kompozicije

-  minimalizam

 

 

U potrazi za tim da se isključi formalnost, umjetnici su isprobavali razne varijante:-  apsolutno otvoreno, npr. (kocka)-  apsolutno zatvoreno, npr. Duchampova fontana, ready-made

Kurzivnost i rekurzivnost-  kurzivni sklopovi - ne može se izvaditi niti jedan dio, jer ne vrijedi onda više-  npr. rekurzivni sklop bi bio - Jedan Krećanin kaže da svi Krećani lažu-  osnovna razlika između kurziva i rekurziva je da kurziv ima samo jedan izvod, dok

rekurziv ima minimalno dva koja postoje u istom vremenu-  rekurzija može postojati ne samo između pozitiva i negativa, već između dijela i

cjeline

Pitagora - veliki filozof - "Spoznat ćeš koliko je ljudskoj prirodi moguće da cijela prirodaimitira samu sebe."

Leonardo da Vinci - ilustracija Vitruvija

Bilo koje ponavljanje forme unutar forme je rekurzija.

 

Dio drugi

-  mi smo bića koja označavaju stvarnost-  mi živimo u svijetu oznaka za stvari-  homosiglifica → onaj koji označava stvari-  dominacija jezika → zašto živimo u svijetu dominantnog jezika-  zašto zamjenjujemo stvarnost jezikom?-  dokumentarni film zamjenjuje stvarnost-  stvarnost je apsolutno kontinuirana, nema prekida → kontinuitet-  kada smo dio kontinuiranog, tada ne vidimo promjenu (npr. rast djeteta)-  kada smo dio stvarnosti, najteže je uočiti što stvarnost jest, ona je promjenjiva i

nepromjenjiva

Klasifikacija prostora

Što znači klasificirati prostor-  određivanje elemenata-  određivanje njihovih mjesta

Kod reprezentacije

-  re-semantizacija prostora (novo označavanje, novo traženje mjesta)-  svaki medij resemantizira stvarnost-   jezik je također medij koji resemantizira stvarnost → svi mediji su nastali po uzoru na

 jezik-  mi možemo putem jezika rekonstruirati stvarnost

Kontinuitet se pretvara u ova dva pojma:

-  linearnost-  kauzalitet-   jezik se događa linearno i kazualno

-  Konstrukcija → simulira kontinuitet-   povijest → koncept vrlo širokih pojmova-  stid se pojavljuje kada smo mi u mogućnosti vidjeti sebe iz drugog kuta-   jezik je mogućnost da konceptualiziramo sebe i svoj položaj u svijetu u suradnji s

nekim-   jezik nam daje mogućnost da spoznajemo samoga sebe → jezikom možemo odraziti

sebe-   jezik jest na neki način naš odraz u ogledalu-  kipar Pigmalion zaljubljuje se u svoju skulpturu, a Narcis u samoga sebe

-  gnoti sendon (spoznaj samog sebe) → spoznaj, met. izmjeri-  čemu služi umjetnost, nego da vidimo svijet očima drugih-   putem religije isto možemo izvaditi sebe iz sebe, samo je pitanje koji dio-  mi cijelo vrijeme prevodimo ono što je nama neraspoznatljivo-  mi se bavimo preimenovanjem stvarnosti-  Bachelard - grad je jedini pejsaž stvoren od čovjeka-  grad možemo shvatiti kao tekst-  naš jezik je konstrukcija, putem našeg jezika dajemo lik cijeloj stvarnosti

 

-  epos je najbliži prirodi → Grci su definirali epos kao riječ koja značenje nalazi uvlastitoj formi

-  forma gr čkog heksametra-   pentagram-  u staro doba se smatralo da arhitekturu treba smatrati na takav način da se nikako ne

izbjegavaju stepenice-  mitska supstanca-  molitva je jedan od načina prelaska epske riječi u mitsku riječ -  vjera u postojanje Isusa i B.D. Marije-  za ikonopisca je ikona bila epska riječ -  mitska istinitost ikone ovisi o njezinoj nepromjenjivosti-   protestanti su odbacili mit o Crkvi-  mitski obrasci naracije → svako reklamiranje i svaka religija počivaju na istim

obrascima-   prvi logotip su smislili kršćani - riba-  Krista možemo shvatiti kao svojevrsni brand-  kada stvaramo brand → mora biti jedinstvena pojava-  mit o identitetu-  identitet kupca je posljedica kupljene robe-  identitet robe, crkvenog proizvoda, povezuje prošlost i budućnost-  sadašnjost je samo tranzitno područ je-   brand dolazi iz prošlosti i ide u budućnost-   prodaja mitske naracije → svako reklamiranje proizlazi iz mitske naracije-  epos, mitos-  trač i mit → obje varijante funkcioniraju na bazi da je istinit-  logos → logička riječ, to je također mit o istini, ali se odvija u sadašnjosti, riječ koja

 počiva na zakonima razuma-  logička riječ je princip linearnosti i kauzaliteta

-  reklama ima denotaciju, ne i konotaciju-  fotografija i film → vrste paradigmi-  matematika i logika-  sustav filma i sustav logike, pokušavaju stvoriti idealni sustav koji bi imao samo

denotacije, a ne i konotacije-  matematika i logika → bave se formalnim sistemima; formalni sustav počiva na

aksiomima i teoremima koji unutar sebe moraju biti koegzistentni-  Gedel Echer Bach, knjiga-  Formalni sustav može postati jedino ako pređe u fraktalnu organizaciju, ali onda više

nije logički već epski

"Anatomija moći", John Keneth Galbright:1.  kondigna moć (npr. batina)2.  kompenzacijska moć (npr. novac)3.  kondicionirajuća moć (npr. vjera - da vas uvjeri da je to što radite dobro)

-  odnos međusobne kompenzacije-  govor je jezik u upotrebi → praktični jezik, jezik prakse-   jezik je sustav artikuliranih oblika koji imaju simboličku funkciju; jezik je uvijek

zajednički, društveni-  znanje je sustav općih uvjerenja

 

-  znanstvena paradigma-   pozitivistička paradigma-  znanje je sustav koncepata o stvarnosti-  misao je doživljaj smisla-  smisao je doživljaj cjeline, cjelovitosti-  govor je materijalizacija misli-   jezik  je između govora i misli-  misao → arhetip-  govor → tip - estetički fenomen-   jezik → ektip-  arhitektura i dizajn → ektip-  mi se bavimo ektipskom djelatnošću-   jezik i govor su organski vezani-  nemoguće je izgovoriti ono što nismo u stanju misliti-  govor je sadržajniji od svakog jezika, jezik je opsežniji od svakog govora

2 vrste govora:

-  sa sakralnim konotacijama-  sa profanim konotacijama

Dio treći

Standard - može biti dogovoran, a može biti stvarnost

Platon - dijalog "Kratil" koji govori o jeziku. Unutar toga dijaloga se pojavljuju dvije teze označenju jezika:

-  značenja riječi su proizvod dogovora-  imenodavac je dao istinita imena stvarima

Konstruktivizam i realizam - poezija koja bi se trebala baviti imenima stvari bi trebalarukovati stvarnim jezikom.

-  stvarno ime ne bi opisivalo nego stvaralo

"Kratil" → opis → relativnost"Kratil" → kreacija → apsolutno → čestice

-  ako je jezik opis, sve je relativno-  ako je jezik kreacija, sve je apsolutno-  "Neke čestice jezika su stvarne, a neke apsolutne" - Platno

α, A, B, → čestice / znakovi koji imaju karakter stvarne pojave-   potraga za stvarnošću

 Noam Chomsky - jedan od 5 najjačih semiotičara na svijetu-  transformacijska gramatika → stvarni znakovi i stvarne veze s kojima dolazimo na

svijet

-  izomorfizam → strukture kada se poklope su iste ili slične-  etimologija → porijeklo riječi

 

Savršeni jezik može biti na razini etimologije ili transformacijske gramatike.-  osnova, a iz nje proizlazi deformacija ili otisak

medij → sredstvo izražavanja

Medij je ono što iskustvo koje prelazi u spoznaju - to je upravo ono što osigurava znakove odkojih se sastoji spoznaja.

-  mediji nam osiguravaju kvalitetu, odnosno karakter, identitet znakova → jedna odglavnih karakteristika je da je prevediv

-  glazba nije jezik → znakovi po kojima glazba operira nemaju denotaciju-  kontrapunkt → akord se slaže po vertikali

Svaki novi medij za svoj sadržaj uzima prethodne medije. Film za prethodne medije uzimafotografiju, književnost knjigu, teatar itd.

-  ono što je radnja u književnosti, u glazbi je melodija-  radnja je linearna kao i melodija, ali može imati različite provedbe-  kontrapunkt se bazira na jednoj temi

Motaža → stvaranje kontinuiteta iz diskontinuiranih elemenata

2 osnovne montaže:-  kurzivna → linearna (radnja, melodija) - kadar, čestica, odnos-  rekurzivna → najčešće se vidi u slikarstvu i arhitekturi

Kurziv → počinje sa stanjem mirovanja, onda nastupa poremećaj, pa novo stanje mirovanja.

Jedan Krećanin kaže da svi Krećani lažu → rekurziv, i ovo i ono u isto vrijeme.

-  Pravni sustav, kao ni ništa u našem sustavu, ne može biti rekurzivan.-  Rekurzija je legitimna na razini forme, na razini strukture, na razini odnosa elemenata

koji postoje ili dolaze u istom trenutku.

-  cjelina → pojava odnosa, odnosno čestica i kadrova koje prikazuje-  kurziv ide od nepoznatih dijelova prema poznatoj cjelini, dok rekurziv ide od poznatih

dijelova prema nepoznatoj cjelini-  montažna cjelina, matična cjelina-  svaka montaža nalikuje kubističkoj slici

Dio četvrti

-  dominacija jezika-  stvarnost = kontinuitet → bez promjena

Klasifikacija prostora-  određivanje elemanata-  određivanje njihovih mjesta: resemantizacija prostora

Životinje izjednačavaju broj glasova s brojem pojmova, dok ljudi govore o onome što nijeovdje i sada (uprisutnjavanje onog što je bilo ili će biti)

 

 Kontinuitet: linearnost + kauzalitet = konstrukcija (simulira kontinuitet) = povijest

Stid se javlja kad se čovjek vidi tuđim očima

Jezik: mogućnost da vidimo, konceptualiziramo sebe u odnosu na druge

Čovjek se opisuje:-   jezikom-  mjerenjem (u odnosu na nešto, mjera je čovjek)-  religijom (čovjek je što želi biti)

Grad je jedini pejzaž stvoren od čovjeka

Identitet svake stvari u prirodi jednak je procesu njenog nastanka (Demetrije)

Svojstva znakova:

epska

-   priroda, poezija, zlatni rez, mantre, stvaralačka riječ mitska

-  koja posreduje istinu koja se dogodila (Djevica Marija, ikona), mitski jezik ne varira(mitski obrasci naracije: mit o kvaliteti i identitetu) * riba (ihtis) - Isus

logička

-  osvjedočenja. sadašnji mit. riječ koja počiva na zakonima razuma

Jezik je sustav artikuliranih simbola koji imaju simboličku vrijednost.

Jezik ima socijalnu kategoriju.

"Misao je doživljaj smisla."

Misao / Jezik / GovorArhetip / Ektip / Tip

Film: Kurzivni medijSlika: Rekurzivni medij

Kadar sužava ili proširuje prostor.Znak uvijek označava kontekst u kojem jest i obratno.

Znak-  označitelj - perceptivni sloj, boja, linija (fizički označitelj), motiv (jezički označitelj)-  označeno - virtualni sloj, značenje