OSNOVE ODRAVANJA, GOSPODARENJA I

UPRAVLJANJA CESTAMA

Da bi ceste odgovorile svojoj primarnoj zadai a to je nesmetano isigurno odvijanje prometa, one moraju biti na propisanoj tehnikoj iuporabnoj razini to se postie

kontinuiranim provoenjem mjera i postupaka odravanjacestovne mree kao trajnog procesa.

Racionalno i kvalitetno gospodarenje izgraenom cestovnominfrastrukturom predstavlja pravi izazov dananjice koji treba zadovoljitivisoke zahtjeve prometa s raspoloivim financijskim sredstvima.

1. Osnove i elementi odravanja

Ciljevi odravanja i zatite cesta su:

spreavanje propadanja cesta omoguivanje sigurnog odvijanja prometa smanjenje trokova korisnika dobrim stanjem cesta dovoenje ceste u projektirano stanje zatita od korisnika i treih osoba zatita okolia od tetnog utjecaja ceste i cestovnog prometa

Strategiju kojom se utvruju ciljevi i plan razvitka javnih cesta uRepublici Hrvatskoj donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, a onaizmeu ostaloga sadri:

potrebe odravanja postojeih autocesta i dravnih cesta naela odravanja upanijskih i lokalnih cesta prijedlog kriterija prioriteta odravanja javnih cesta

Prioriteti u graenju i odravanju javnih cesta moraju se temeljiti naprostornim, prometnim, tehnikim, ekolokim, demografskim igospodarskim analizama s gospodarski opravdanim prometno-tehnikim rjeenjima radi poveanja sigurnosti, kapaciteta i protonostiprometa.

Program graenja i odravanja javnih cesta donosi Vlada zarazdoblje od etiri godine.

Planiranje odravanja cesta obavlja se na osnovi godinjeg planaodravanja, koji posebno sadri:

prikaz zateenog stanja na poetku planskog razdoblja odreivanje stupnjeva prednosti (prioriteta) u odravanju planiranje ulaganja s obzirom na zateeno stanje, prednosti i standard

odravanja prikaz (prognozu) stanja na osnovi zateenoga stanja i planiranog ulaganja

Provedba odravanja javnih cesta je u nadlenosti:

Hrvatskih autocesta i koncesionara (autoceste) Hrvatskih cesta (dravne ceste) upanijskih uprava za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba(upanijske i lokalne ceste)

Vrste odravanja cesta su:

redovito odravanje izvanredno odravanje

2. Redovito odravanje cesta

Predstavlja skup mjera i aktivnosti tijekom veeg dijela ili cijele godinena cestama ukljuujui sve objekte i instalacije sa svrhom odravanjaprohodnosti, tehnike ispravnosti i sigurnosti prometa na njima.

Standard odravanja cesta odreuje normative utroka materijala,radnih sati vozila, strojeva i radne snage za radove redovitogodravanja. Primjenom standarda u punom iznosu osigurava se trajnoouvanje graevinske, prometne i gospodarske vrijednosti cesta.

Standard odravanja je sastavni dio Pravilnika o odravanju i zatiti cesta (NN, 25/98.).

U redovito odravanje cesta pripadaju skupine radova:

na kolniku na bonim dijelovima ceste (bankine, usjeci, zasjeci, nasipi, zidovipotporni i obloni)

na ureajima za odvodnju na odravanju vegetacije odravanje opreme ceste odravanje graevina (mostova, tunela, podvonjaka, pothodnika itd.) odravanje cesta i graevina zimi.

2.1. Radovi na kolniku

Izuzetno su znaajni jer je stanje kolnika najizravnije odgovorno zasigurnost prometa. Uglavnom se svode na odravanje istoe, ravnosti,hrapavosti i dobre odvodnje kolnika.

U radove na kolniku mogu se ubrojiti: runo krpanje svih udarnih rupa runo izravnavanje neravnina cestovnog zastora popravak pojedinanih pukotina i mreastih pukotina na asfaltnim zastorima zalijevanje razdjelnih reki i pukotina na betonskom zastoru ienje kolnika od blata, praine i smea krpanje betonskih pasica i namjetanje pomaknutih rubnjaka posipavanje asfaltnog zastora razmekanog pri visokim temperaturamakamenom sitnei

odstranjivanje posipnog materijala nakon zime.

2.2. Radovi na bonim dijelovima ceste

U ove skupine radova pripadaju aktivnosti na odravanju bankina, pokosa usjeka i nasipa, na odravanju ianih mrea protiv odrona te stabilnosti i funkcionalnosti potpornih i oblonih zidova.

Zbog bitne sigurnosne uloge stanja bankina, treba im posvetiti panju u pogledu propisane irine, zbijenosti i nagiba na vanjsku stranu ceste.

Pokosi usjeka, zasjeka i nasipa moraju se odravati u propisanom nagibu, a nestabilno kamenje i manji odroni paljivo uklanjati i popraviti. Na slian nain treba pratiti i odravati stanje zidova, obloga, ianih mrea i drugih graevina za osiguranje osnovnoga cestovnog tijela.

2.3. Radovi na ureajima za odvodnju

U ove radove mogu se ubrojiti manje aktivnosti i nadzor nad funkcionalnomodvodnjom s kolnika, bankina, rigola i reetki slivnika.

Znaajnije su skupine radova:

runo prekopavanje, ienje i produbljivanje odvodnih kanala ienje rigola i otvora kanalizacije skretanje vode koja pritjee na kolnik i spreavanje stvaranja

vododerina na kolniku i bankinama odravanje slobodnog profila svih propusta od nanosa i popravakpodlokanog temelja

obnavljanje i izradba novih drenaa i tamponskog sloja na mjestimagdje su se pojavile deformacije donjeg ustroja.

2.4. Radovi na odravanju vegetacije

U te radove pripada koenje trave, sijeenje i potkresivanje iblja i ivica.Trava se moe kositi runo i mehaniki. Pri mehanikom radu koriste serazne vrste kosilica, koje su obino prikljuene na traktore. Ima isamohodnih kosilica s ureajima za prikupljanje trave i njeno ubacivanje uvozila.

Sijeenje i potkresivanje iblja i ivica s kosina usjeka i nasipa te sbankina obavlja se radi osiguranja bolje vidljivosti. Pritom se mogu rabitirazni tipovi kosilica ojaanih mehanizmom za sijeenje. Sijeenje ipotkresivanje iblja i ivica potrebno je radi odravanja postojeih ivihograda.

U radove na odravanju vegetacije, osim toga, pripadaju obnova i dopunanasada ukrasnog bilja i grmlja, osiguranje kosina zasjeka i usjekasadnjom busenja, sadnica i sl.

2.5. Radovi na odravanju opreme ceste

U ovu skupinu radova mogu se ubrojiti aktivnosti na odravanjubonih ograda, kolobrana, tlocrtne i okomite te svjetlosne ipromjenjive signalizacije, rasvjete, instalacija i posebne opreme zakontrolu i upravljanje prometom.

Tlocrtnu i okomitu signalizaciju kao i ostalu opremu potrebno jepovremeno obnavljati zamjenom dotrajalih dijelova i lienjem.Odravanje mogu obavljati pokretne ekipe, koje su opskrbljene

kamionetom, kompresorom za lienje i sitnim alatom za popravke.

2.6. Redovito odravanje graevina

Pod graevinama se razumijevaju prvenstveno mostovi, vijadukti, podvonjaci inadvonjaci, pothodnici i nathodnici, vei propusti, tuneli, galerije itd. Njihovoodravanje uglavnom se svodi na preglede, ienja, zamjenu dotrajalih dijelovai lienja.

U radove kontrole i redovitog odravanja mogu se ubrojiti:

- obvezan pregled drvenih mostova jedanput u mjesecu, a ostalih dvaput u godini- zamjena dotrajale drvene grae- impregnacija mosnica i ograde drvenih mostova- ienje donjih dijelova mostova od nanosa i granja te ienje dilatacijskih sprava

uz obvezno pritezanje vijaka- lienje oteenih mjesta na elinim mostovima- ienje leajeva, nosaa i sl.- odravanje kolnika na mostu- ienje ledenih siga na svodu tunela- odravanje osvjetljenja u tunelu uza zamjenu dotrajalih dijelova- odstranjivanje zemlje i ostalog materijala ispred portala- ienje reflektirajuih stakala- ienje ventilacijskih vodova u tunelu i ienje kolnika i rigola- ienje i osiguranje prohodnosti u podvonjacima, pothodnicima, galerijama,

propustima i ostalim graevinama ispod ili iznad ceste.

2.7. Odravanje cesta i graevina zimi

Pod odravanjem cesta u zimskim uvjetima (uobiajeno: zimskasluba) razumijevaju se radovi neophodni za odravanjeprohodnosti cesta i sigurnog odvijanja prometa u zimskimuvjetima definiranim propisima.Cesta se, u smislu Pravilnika (NN, 25/98.), smatra prohodnom kadaje nakon aktivnosti zimske slube omogueno prometovanje vozilauz uporabu zimske opreme.Uprave za ceste dune su meusobno uskladiti svoje programe(osigurati prohodnost i alternativne pravce kod obustave prometa).Operativni program dostavlja se do 15. listopada a potvruje gaministarstvo za cestovni promet.

Pod radovima odravanja u zimskim uvjetima razumijevaju se osobito:

- pripremni radovi prije nastupanja zimskih uvjeta, - organiziranje mjesta pripravnosti i njihovo oznaavanje, - zatitne mjere protiv stvaranja poledice, snjenih nanosa, zapuha ilavina,

- ienje snijega s kolnika i prometne signalizacije, - obiljeavanje rubova kolnika, - osiguravanje odvodnje s kolnika, - uklanjanje vozila s kolnika ceste, - postavljanje posebne prometne signalizacije u sluajevima posebnogreima prometa ili zatvaranja dijela ceste,

- obavjeivanje javnosti o stanju i prohodnosti cesta.

3. Izvanredno odravanje cesta i graevina

Radovi veega opsega koji se dugoronije planiraju i radovi kaoposljedica izvanrednog-nepredvienog dogaaja (odron, klizite...)

Radovi izvanrednog odravanja mogu se izvoditi samo na temeljutehnike dokumentacije.

Izvanredni radovi na cestama:

- obnova ili zamjena istroenih zastora (polaganjem slojeva asfalta, zamjenom kocke, betonskih ploa itd.)

- hrapavljenje glatkih povrina kolnika i izravnavanje valovitih povrina

- sanacija odrona i klizita (izradba potpornih zidova, prelaganje dijela trase ceste i sl.)

- popravak tehnikih elemenata ceste na mjestima gdje se esto pojavljuju prometne nezgode (ublaivanjem otrih zavoja, lomova nivelete i sl.)

- zamjena postojee signalizacije zbog novih propisa ili promjena reima prometa

- ureenje raskrija bez veih rekonstrukcija i materijalnih ulaganja (preglednost, nova signalizacija i oprema)

- poboljanje uvjeta prometa putem ureenja stajalita i odmorita, pjeakih staza i prijelaza u naseljima, te ureenjem prijelaza preko eljeznike pruge u razini

Izvanredno odravanje graevina obuhvaa:

- zamjenu kolnika ili hidroizolacije na objektima- popravak ili zamjenu rasponske konstrukcije, stupova i

upornjaka- popravak ili zamjenu sustava za odvodnju- popravak ili zamjenu leajeva i prijelaznih naprava- cjelovitu antikorozivnu zatitu ili pak zatitu betonskih

povrina- popravak ili zamjenu propusta i mostova do 10 metara

raspona- sanaciju tunelske obloge

- sanaciju i obnovu zidova

4. Gospodarenje odravanjem cesta

Racionalno gospodarenje mreom cesta izazovan je zadatak buduida je veina cesta u Republici Hrvatskoj izgraena prije nekolikodesetljea i u loem stanju, da neke ceste nisu projektirane zadananji promet te da za neke ne postoje podatci o gradnji iradovima na odravanju.Primjer: procijenjena vrijednost radova obnove 700 km D-cesta 1,2

milijarde kn.

Radovi odravanja javnih cesta ustupaju se sukladno propisima ojavnoj nabavi na razdoblje od 4 god. pravnim i fizikim osobamakoje su za te radove registrirane, specijalizirane i tehnikiopremljene, te raspolau osposobljenim kadrom za izvoenjemradova odravanja pod prometom, titei sigurnost prometa. (Zakono javnim cestama,NN 180/04)

Suvremeni nain odravanja, gospodarenja i upravljanja cestamanuno zahtijeva:

- jedinstveni referentni sustav oznaavanja cesta- suvremenu bazu podataka- sustav praenja stanja cesta i graevina- preventivni pristup odravanju- zakone i regulativu- odgovarajui ustroj cestovnih uprava i naina financiranja

5. Strojevi za odravanje

Najvanije skupine strojeva:- za odravanje zastora- za zimske potrebe- za hitne intervencije

Strojevi za odravanje zastora:

- puhaljke za ienje i suenje povrine oteenog zastora- prskalice za popunjavanje veznim sredstvom- drobilice za odravanje asfaltnih zastora izraenih hladnimpostupkom

- kamioni-istovarivai, vibracijski valjci

Strojevi za zimske potrebe:

- strojevi koji iste snijeg guranjem- strojevi koji bacaju snijeg na vee daljine

strojevi s vlastitim pogonom koji slue u najteim uvjetima kombinirani strojevi s odvojenim ureajem za odbacivanjesnijega (prikljuak na teretno vozilo, traktor)

kombinirani strojevi s posebnom osovinom za prijenos pogonana odbaciva snijega

Strojevi za hitne intervencije:

- kamioni i prikolice koji slue za prijevoz tekih sredstava- pneumatski ekii za buenje i prijenosni kompresori - utovarivai s lopatama koji su montirani na gusjenicama ili na traci

Prema programu graenja i odravanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine, planirano u 2008. g. u milijunima kn:

Javne ceste Redovno odravanje i (upravljanje AC) Izvanredno odravanje

HAC 504,8 97,3

Bina Istra 43,7 8,2

ARZ 139,0 39,5

AZM 44,84 7,6

Dravne ceste 430,0 424,0upanijske cesteLokalne ceste

1745,0 1747,0

Planirano ulaganje u odravanje za 2007.

HAC (785 km autocesta), R.O.= 179 mln knI.O. = 120 mln kn

ukupno = 299 mln kn

Uprava za ceste Osijeko-baranjske upanije/ 1190,73 kmupanijske ceste 642,79 kmlokalne ceste 547,94 kmR.O.= 25,86 mln knI.O. = 13,50 mln kn

ukupno = 39,36 mln kn

Odravanje i kontrola prometa prometni informacijski sustav daljinsko voenje u tunelima videonadzor autoceste sustav naplate telefonski sustav ozvuenje i radiodifuzija u tunelu

SPLIT

ZAGREB

VOR ZADAR 2

VOR ZADAR 1

VOR MASLENICA

VOR BENKOVAC

VOR PIROVAC

VOR IBENIK

VOR SKRADIN

VOR VRPOLJE

VOR PRGOMETVOR DUGOPOLJE

VOR GOSPI

VOR OGULIN

VOR BRINJE

VOR PERUI

VOR UTA LOKVA

VOR JANKOMIRVOR IVANJA REKA

VOR BOSILJEVO

VOR LUKO VOR BUZIN

VOR OTOAC

VOR POSEDARJE

TUNEL MALA KAPELA

TUNEL SVETI ROK

VOR GORNJA PLOA

VOR SVETI ROK

M ost M aslenica

A1

A1

A1

A1

Ljubljana

VOR VUEVICA

VOR KOSNICACOKPLuko

COKPOgulin

COKPT. M. Kapela

SjeverCOKPBrinje

COKPT. Plasina COKP

Perui

COKPT. Sv. Rok

Sjever

COKPT. Sv. Rok

Jug

COKPMaslenica

COKPBenkovac

COKPibenik

COKPDugopolje

Lipovac

Vara

din

Maribor

Rijeka

Ploe, Dubrovnik

COKPT. M. Kapela

Jug

OSNOVE ODRAVANJA, GOSPODARENJA I UPRAVLJANJA CESTAMASlide Number 2Slide Number 3Slide Number 4Slide Number 5Slide Number 6Slide Number 7Slide Number 8Slide Number 9Slide Number 10Slide Number 11Slide Number 12Slide Number 13Slide Number 14Slide Number 15Slide Number 16Slide Number 17Slide Number 18Slide Number 19Slide Number 20Slide Number 21Slide Number 22Slide Number 23Slide Number 24Slide Number 25Slide Number 26Slide Number 27Slide Number 28Slide Number 29Slide Number 30Slide Number 31Slide Number 32Slide Number 33