Osnove interdisciplinarne i integrirane nastave u njemackim gimnazijama

Izvadak iz dokumenta: Integrirana i interdisciplinarna nastava u njemackimgimnazijama

Izdaje: Njemacki dravni zavod za kolstvo i strucno usavravanje LANDESINSTITUT FR SCHULE UND WEITERBILDUNG

SADRAJ

1. Znacenje, svrha te vrste interdisciplinarne i integrirane nastave. 3

1.1. Znacenje interdisciplinarnog i integriranog rada ... 3

1.2. Interdisciplinarna nastava... 5

1.3. Integrirana nastava...................................................................................................... 5

1.4. Organizacijski oblici intergrirane nastave............................................. . 6

1.4.1. Obavezni modeli povezivanja................................................................. 6

1.4.2. Slobodni modeli povezivanja....................................................... .7

1.5. Evaluacija i ocjenjivanje unutar integrirane nastave.................................... 8

1. Znacenje, svrha te vrste interdisciplinarne i integrirane nastave

1.1. Znacenje interdisciplinarnog i integriranog rada u skolstvu

Nastava unutar gimnazija tradicijski je organizirana prema nastavnim predmetima. Svi nastavni predmeti su orijentirani prema medjusobno povezanim znanstvenim granama te se svojim sadrzajima i metodama bave egzemplarno te znanstveno pedagoski.Nastavni predmeti su osnovne sastavnice organizacije gimnazije. Razredi se formiraju prema izboru predmeta ucenika ili pak onih predmeta koju su obavezni. Nastavna svakodnevnica se strukturirana prema pojedinim predmetima te se gotovo sve vazne odluke o potrebnim kvalifikacijama ucenika sve do trenutka njihove mature, vecinski donose upravo iz perspektiva nastavnih predmeta.Prema tome, skolska nastava oblikuje te bitno utjece na cjelokupno iskustvo te proces ucenja svojih ucenika sadrzajno, metodoloski, organizacijski te socijalno. Skolska nastava takodjer prenosi specificnosti pojedinog skolskog predmeta: tipicni nacin definiranja problema unutar svoga predmeta, specifican nacin selekcije stvarnosti, njegove znanstvene metode te time povezan nacin rjesavanja svoje problematike. Upravo pri tome cesto dolazi do problema. Naime, jedno se podrucje iscrpno bavi svojim gledistima i perspektivama,problematikom , ali pri tome u potpunosti iskljucuje sve one mogucnosti i cinjenice koje se nalaze izvan istog podrucja znanosti, teme, odnosno sve ostale predmete , struke te grane znanosti ne uzima u obzir. Iako, dobra predmetna nastava, koja je postavljena refleksivno, nudi izvrsne temelje za daljnje promisljanje i prosirenje tematike na sve ostale predmete te zivotna podrucja. Sluzbeni kurikulumi, osobito onaj za gimnazije , su upravo dijazajnirani kako bih takvom povezivanju pridononjeli te daju upute kako integrirano provoditi nastavu. Interdisciplinarne teme i teze su u nastavi osobito plodne, ako su izvedene iz medjusobno povezanih predmeta te pri tome jasno prikazuju te tematiziraju granice koje medju njima postoje. U kojem obliku ce se takva pitanja i problematike promatrati te razviti za daljnja promisljanja o istima, ovisi o uvjetima pojedine skole, te se takve odluke moraju donositi na licu mjesta. U nekim slucajevima nastavnici dodaju svoja znanja o stranom predmetu, ako to ne rade na taj nacin , nuzno je da se u obzir uzmu drugi organizacijski nacini kako bih se iskoristile prednosti interdisciplinarnog poucavanja.Slika 1. Interdisciplinarna nastava Slika 2. Integrirana nastavaNastava unutar predmeta 1 1.PREDMET TEMA2.doprinos 3.doprinos 4. doprinos Nastava 1. PredmetaNastava 6.predmeta TEMA nastava 2.predmetanastava 3.predmeta nastava 4. Predmeta

Interdisciplinarno ucenje dovodi do cjelovitog gledanja na realnost svijeta. Ostvarivanju toga cilja se moze doci jos jedan korak blize pomocu integrirane nastave. Kroz medjusobnu sadrzajnu koordinaciju skolskih predmeta razlicite predmetne perspektive i metode sluze za pojasnjavanje integriranih problema te ujedno se koriste za razvoj zajednickih strategija pri rjesavanju izazova ili problema. Ucenike i ucenice se time dovodi do puno dubljih spoznaja o slozenosti svijeta u kojem zivimo. Strucna znanja iz pojedinih predmeta se medjusobno umrezuju, ucenici postaju istovremeno svijesni metoda drugih predmeta te se istovremeno reflektiraju mogucnosti , ali i granice pojedinih predmeta.Do prepoznavanja razlika izmedju predmeta te uspjesnom rjesavanju problema, sagledavajuci mogucnosti i zu poteskocama koje postoje, se mogu osigurati samo kroz provodjenje interdisciplinarne i integrirane nastave. Stoga su obje pored predmetne nastave medju osnovnim principima nastave u gimnazijama.Integrirana nastava se u gimnazijama treba gledati kao svijesna i intendirana metoda, kroz koje ucenici mogu u velikoj mjeri razviti svoje odnose prema heterogenosti i promjeni tocki gledista, odnosno nacine kako se odnositi prema multiperspektivnosti i to upravo kroz razlicite metodoloske i sadrzajne pristupe odredjenoj temi, pitanju ili problematici unutar razreda, grupa, tecajeva.Medusobne veze u koje pojedini predmeti mogu ulaziti su: komplementarne: jedno glediste ili iskustvo nadopunjuje drugo, koncentricne: vise razlicitih gledista se odnose na jedan zajednicki predmet ili problematiku kontrastivne ili dijaloske: jedno glediste ili iskustvo proturijeci drugome, relativira ga; cilj je medusobno razumjevanje ili prevodjenje. refleksivne: pomocu drugih gledista, koje se kao takve svijesno preuzimaju, se glediste vlastitog predmeta (filozofksi, povijesni, socioloski) refkektiraju. (Huber 1997.)

Strukturno pravilnici i kurikulumi medjusobno razlikuju interdisciplinarnu i integriranu nastavu. Pri tome interdisciplinarna nastava mora se provoditi unutar jednog skolskog predmeta, ako u vezi s jednom temom ujedno mogu biti ukomponirana i saznanja drugih predmeta. Kod integrirane nastave sudjeluje vise razlicitih predmeta.Razlike su prikazane na slikama 1 i 2.

1.2 Interdisciplinarna nastava

U svakodnevnu nastavu jednog predmeta se u vezi s jednom tematikom integriraju i saznaja ili doprinosi iz drugih predmeta.

Primjer: Na satu njemackog jezika i knjizevnosti se na temu knjizevnosti izmedju stoljeca- dodaju razliciti referati ucenika, kao npr: nova znacajna saznja fizike na prekretnici stoljeca: Einsteinova teorija relativnosti drustvene promjene na prijelazu stoljeca u zapadnim industrijskim drzavama otkrice podsvjesnoga u psihologiji Sigmunda Freuda Novi nacini gledanja u umjetnosti na prekretnici stoljeca: ekspresionizam i kubizam.

1.3 Integrirana nastava

Tijekom nastave razlicitih skolskih predmeta se uzima zajednicka tema ili problematika te se promatra iz perspektive svakog pojedinog nastavnog predmeta, obradjujuci temu paralelno.

Primjer:U predmetima fizike, biologije, zemljopisa te drustvenih znanosti se istovremeno, tj. paralelno obraduje tema buke:

Fizika: mjerenje i brojcani prikaz buke Biologija: biolosko-fizioloske pojave te posljedice buke zemljopis: problemi gradske buke pri urbanizaciji grada drustvene znanosti: drustveno i radno politicka gledista buke

Na interdisciplinarnu nastavu koju je moguce organizirati unutar skolskog predmeta se ovdje nece dalje ulaziti. Nastavni programi i kurikulumi gimnazija daju konkretne upute za realizaciju interdisciplinarne nastave te ukazuju na sve mogucnosti i nacine kako bih se ona provela unutar strucnih okvira. Ovdje se ubrajaju osobito projektna nastava unutar predmeta, strucni radovi te prakticna nastava.

1.4 Organizacijski oblici integrirane nastaveU ovom poglavlju se predstavljaju razliciti empirijski provedeni organizacijski oblici integrirane nastave. Polazna tocka i zadaca integrirane nastave je obrada zajednicke teme iz perspektive te nacinima koji raliciti predmeti nude. Pri tome se predmeti mogu medusobno povezati na razlicite nacine . Ovdje navedeni te ukratko skicirani povezni modeli su u nastavku opisani i pomocu primjera.

1.4.1 Obavezni modeli povezivanja Pri medjusobnom povezivanju dvaju ili vise predmeta za realizaciju integrirane nastave se unutar struktura gimnazije moze napraviti izvrstan pregled: u pravila se ucenicima da izbor kombinacije dvaju predmeta, ( npr. biologija i kemija, njemacki jezik i knjizevnost i povijest, engleski jezik i zemljopis, i dr.) Izabrana kombinacija se time za konstantnu grupu ucenika postavlja kao obavezna tijekom cijelokupnog trajanja gimnazije, te se njihov raspored sati prema tome formira. Svi ucenici koji su izabrali odredjenu kombinaciju u skladu sa svojim izborom dobivaju sadrzajno i metodoloski pazljivo odabranu i pripremljenu nastavu od strane strucnog osoblja skole.Na taj nacin se omogucuje predmete i sadrzaje obraditi kako strucno tako i iz razlicitih perspektiva pojedinih nastavnih predmeta.Primjeri modela povezivanja predmeta unutar ustanova su:. Strucno teziste: Za razvoj strucnih tezista se u gimnazijama nudi kombinacija dvaju predmeta od kojih jedan moze biti uvod u materiju, a drugi predmet je na vecoj razini znanja, kada je uvod vec savladan te ucenik zna vise. S druge strane postoji i mogucnost izbora kombiniranja dvaju uvodnih predmeta (prema zakonu 8,3 APO-GOST).Jedna skolska ustanova moze razviti i ponuditi vise strucnih tezista.Preduvjeti medjusobnog povezivanja je tocno uskladivanje tema, sadrzaja te predmeta i metoda pojedinih nastavnih predmeta. Jedna varijanta je postaviti ucenicima obavezu polaganja u okviru ostalih predmeta.Tako se primjerice jednoj generaciji moze postaviti obaveza sudjelovanja pri dvosatnoj praksi, koja je usko povezana s strucnim tezistem izabranih predmeta.

Dvojezicni tijek obrazovanja: ucenici koji su tijekom svog osnovnog skolovanja imali dvojezicno obrazovanje, isto po pravilo nastavljaju i u gimnaziji. Na zavrsnim svjdodzbama mature se naznaci sudjelovanje na dvojezicnom obrazovanju. U gimnaziji se onda ucenik mora odluciti za dvojezican predmet koji mora biti iz one vise razine ( ne osnove i uvodi) plus jedan predmet koji je uvodan , ali takoder je na stranom jeziku i to o 13. razreda , odnosno kraja gimnazije te se onda taj predmet mora izabrati kao treci ili cetvrti predmet drzavne mature (prema privitku zakona APO-GOST).

1.4.2 Slobodni modeli povezivanjaTijekom jednog ogranicenog vremenskog razdoblja se nastava iz razlicitih predmeta sinkronizira prema jednoj odredjenoj temi. Nastava se iz svih skolskih predmeta odrzava regularno i dalje po dotadasnjem rasporedu sati i organizacijskoj strukturi pojedinih predmeta. U to vrijeme ( ovisno o modelu se moze raditi o jednom skolskom satu ili i do nekoliko tjedana trajanja) ucenici usvajaju zajednicku temu iz razlicitih perspektiva pojedinih predmeta.Primjeri takvog slobodnog modela povezivanja su:Model ucenika moderatora:Jedna skupina ucenika, koja na temu iz predmeta bojr 1 moze reci nesto iz paralelnog predmeta br. 2, a da se odnosi na istu temu, iznosi referate o svojim znanjima iz predmeta broj 2 tijekom nastave iz predmeta broj 1. Ucenici sami vode jedan do dva nastavna sata te prenose znacajna gledista drugog skolskog predmeta (npr. se na povijesnu temu rimskih gradava moze dodati tematika iz zemljopisa kada se govorilo o razvoju gradova)Model suradnje skolskih predmeta:Ovaj model se zobe jos i Bergheimer model- nastavnici medjusobno dogovore zajednicku temu koju ce u jednom razredu provoditi i obradjivati unutar jedog polugodista te pripremiti niz od nekoliko nastavnih sati koji su usko vezani uz navedenu temu ( npr. buka ili vrijeme ). Za provodjenje tih nastavnih sati se ujedno i dogovor tocno vrijeme trajanja ( dva do cetiri tjedna), u kojem ce se odredjena tema paralelno obradjivati u svim skolskim predmetima. U svim svim predmetima koji sudjeluju se radi orijentirano na proizvod s ciljem da se na kraju prezentiraju rezultati i novo steceno znaje prenese i ne- strucnjacima glediste pojedinog predmeta na odabranu temu.

Model integriranih projekata:Tijekom polugodista nastavnici razlicitih predmeta pripreme svoje doprinose za nesto kompleksnije tematsko polje, koje nuzno mora biti obradjeno interdisciplinarno (npr. moralno-eticka pitanja posljedica napretka genetske tehnologije. U unaprijed odredjenom vremenskom razdoblju ucenici zajedno sa svojim nastavnicima moraju izraditi koncepte mogucih rjesenja problematike te prezentirati svoj rad na kraju u sklopu radionica ili igrica slagalica ostalima u razredu te na samom kraju svoje spoznaje predstavljaju skupini ljudi koja nije sudjelovala u projektu ( u sklopu diskusije i sl.)

1.5 Evaluacija i ocjenjivanje u integriranoj nastavi Predmetna nastava je osnovna podloga za integriranu nastavu. Zbog toga ocjenjivanje i evaluacija u integriranoj nastavi ne moze biti provedeno bez da se ocjene i evaluraju najprije strucni sadrzaji i metode same materije, prije medjusobnog povezivanja i integriranog pristupa.Kriteriji ocjenjivanja, kako su opisani u poglavlju 4.3.2 te se nalaze u planovima i programima pojedinih predmeta su ujedno i polazisna tocka pri ocjenjivanju ucenikovih rezultata u integriranoj nastavi.To se odnosi na dvojezicno obrazovanje , ali i na strucno teziste. Unatoc redovitom uskaldjivanju sadrzaja predmeta prema njihovoj povezanosti unutar jedne tematike, ne smije se zanemariti ispunjavanje opceg kurikuluma i gradivo koje on nalaze kao obavezno. Dodatna obiljezja uspjeha ucenika, kao sto su dolje navedne u slobodnim modelima povezivanja, se pojedinacno trebaju pridodati jednom nastavnom predmetu. Posto u integriranoj nastavi veliku ulogu igraju oblici ucenja koji su usmjerni ka samom procesu stvaranja nekog zakljucka, poizvoda, rjesenja, iz toga proizasle kompetencije se takodjer moraju pri ocjenjivanju pravomjerno uzimazi u obzir.

U modelu ucenika-moderatora ocjenjuje onaj nastavnik na cijem je satu ucenik iznio svoj referat ili doprinos iz drugog predmeta, Po pravilu pri tome se pripisuje osobit znacaj: koliko je dobro gradivo drugog predmeta i njegovi sadrzaji pripremljeno za odredjenu skupinu ucenika Samostalnost izvedbe refleksija uspjeha te granice odredjenog predmeta nacin na koji se moderacija provelaU modelu suradnje medju skolskim predmetima vaznu ulogu pored samog ocjenjivanja uspjeha unutar granica odredjenog predmeta u fazi pripreme igraju i: proizvod (rjesenje, plan, zakljucak) prezentacija Do ocjene zbivene a ovaj dio ulaze u rubriku ostala suradnja pojedinog predmeta. Pri tome predmeti koji sudjeluju u suradnji mogu jos i posebno odrediti koje ocjene ce uceniku dati. Vazno je da su kriteriji ocjenjivanja ucenicima u svakom trenutku transparentni.U integriranom modelu projekta se zu gore navedeo, ocjenjuju jos i: organizacijske sposobnosti rad u suradnji s ostalima

Literatura:[Huber 1997] HUBER, Ludwig: Anstze zum fcherbergreifenden Unterricht in der gymnasialen Oberstufe: Lernen ber Differenzen. Bd. 4133 : Organisationsformen des fcherbergreifenden Unterrichts. 1.izdanje. Bnen in Westf. : Druck Verlag Kettler, 1997. Izdaje: Landesinstitut fr Schule und Weiterbildung 5

Abbildungsverzeichnis

1.1 FachbergreifenderUnterricht ......................... 4

1.2 FcherverbindenderUnterricht ......................... 4

11