OPĆI TEHNIČKI UVJETI - voda.hr · 14-02.1.1 Izrada temeljne nožice obaloutvrde od lomljenog kamena ... Gabioni . su pravokutne ... su neophodni za pripremu i organizaciju gradilišta

OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

KNJIGA 1

Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i vodnih graevina za melioracije

14. POGLAVLJE

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA NARUITELJ: HRVATSKE VODE IZRADILI: GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

INSTITUT IGH d.d., Zagreb Koordinator: prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra. Voditelj izrade: Milan Marinac, dipl. ing. gra.

Zagreb, prosinac 2010.

14. POGLAVLJE

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

SADRAJ 14-00 OPE NAPOMENE ..... 14-1 14-00.1 DEFINICIJE .... 14-1 14-00.2 OPENITO .... 14-5 14-01 DEPONIJE LOMLJENOG KAMENA ................... 14-7 14-01.1 IZRADA DEPONIJE .............................................................. 14-7 14-02 IZRADA OBALOUTVRDE .... 14-9 14-02.1 OBALOUTVRDA OD LOMLJENOG KAMENA .................... 14-9 14-02.1.1 Izrada temeljne noice obaloutvrde od lomljenog kamena ....... 14-11 14-02.1.2 Izrada temeljne noice obaloutvrde od betona .......................... 14-13 14-02.2 OBALOUTVRDA OD BETONSKIH ELEMENATA..................... 14-14 14-02.3 OBALOUTVRDA OD GABIONSKIH MADRACA ........................ 14-16 14-02.4 RADOVI NA IZRADI FAINA I FAINSKIH KOBA ................. 14-20 14-02.4.1 Izrada faina ........................................................................... 14-20 14-02.4.2 Izrada fainskih koba .............................................................. 14-21 14-03 IZRADA PARALELNE GRAEVINE ........ 14-23 14-03.1 STROJNA IZRADA TIJELA PARALELNE GRAEVINE ..... 14-23 14-03.1.1 Strojna izrada tijela paralelne graevine plovnim bagerom ..... 14-23 14-03.1.2 Strojna izrada tijela paralelne graevine s obale ...................... 14-24 14-04 IZRADA PERA ...... 14-26 14-04.1 IZRADA TIJELA PERA .................................................. 14-26 14-04.1.1 Strojna izrada tijela pera prema zadanom profilu .................. 14-26 14-04.1.2 Dobava i ugradnja kamene sitnei po gornjoj povrini pera .... 14-27 14-05 IZRADA PROKOPA ............................... 14-29 14-05.1 STROJNI ISKOP ZEMLJE ZA KINETU PROKOPA .......... 14-29 14-05.2 STROJNI ISKOP ZEMLJE S OBLIKOVANJEM PROFILA ISKOPA ............................................................. 14-30 14-06 IZRADA REETKASTE REGULACIJSKE GRAEVINE ........ 14-32 14-06.1 IZRADA DRVENIH PILOTA ........................................... 14-32 14-06.2 IZRADA DRVENE RAZUPORE ...................................... 14-34 14-06.3 IZRADA PODUNIH DRVENIH ELEMENTA .......... 14-35 14-07 IZRADA REGULACIJSKE PREGRADE NA RIJEKAMA ........ 14-37 14-07.1 IZRADA TIJELA PREGRADE ........................................... 14-37 14-07.1.1 Strojna izrada uglavka regulacijske pregrade u obalu lomljenim kamenom .................................................. 14-37 14-07.1.2 Strojna izrada tijela pregrade prema zadanom profilu pomou plovnog bagera .................................................. 14-38 14-07.1.3 Strojna izrada tijela pregrade nasipanjem pomou

transportne mehanizacije s ela............................................ 14-40 14-07.1.4 Dobava i ugradnja kamene sitnei po pokosu s uzvodne strane i po kruni pregrade .................................... 14-42 14-08 IZRADA RIJENIH REGULACIJSKIH PRAGOVA .................... 14-44 14-08.1 IZRADA TIJELA PREGRADE ........................................... 14-44 14-08.1.1 Strojna izrada uglavka regulacijskog praga u obalu lomljenim kamenom .................................................. 14-44 14-08.1.2 Strojna izrada tijela regulacijskog rijenog praga pomou plovnog bagera ....................................................... 14-45 14-08.1.3 Izrada tijela regulacijskog rijenog praga nasipanjem lomljenog kamena iz plovila s pominim dnom .................... 14-47 14-09 IZRADA WOLFOVIH ODBOJA ...................................................... 14-50 14-09.1 IZRADA DRVENIH PILOTA ........................................... 14-50 14-09.1.1 Izrada i zabijanje drvenih pilota ................................................ 14-50 14-09.1.2 Privrivanje drvene razupore izmeu pilota dvorednih Wolfovih odboja ................................................. 14-52 14-09.2 IZRADA ZAVJESE ............................................................... 14-53 14-09.2.1 Izrada zavjese od fainskih snopova ........................................ 14-53 14-10 IZRADA TRAVERZE ....................................................................... 14-57 14-10.1 IZRADA TIJELA TRAVERZE ........................................... 14-57 14-10.1.1 Strojna izrada tijela traverze prema zadanom profilu ............... 14-57 14-10.1.2 Dobava i ugradnja kamene sitnei po gornjoj povrini traverze ........................................................................ 14-58 14-11 REGULACIJA BUJICA ..................................................................... 14-60 14-11.1 IZRADA BUJINIH PREGRADA .................................... 14-60 14-11.1.1 Betonske bujine pregrade ...................................................... 14-60 14-11.1.2 Zidane kamene pregrade ........................................................ 14-61 14-11.1.3 Nasute kamene pregrade ....................................................... 14-63 14-11.1.4 Gabionske pregrade............................................................... 14-64 14-11.1.5 Drvene pregrade.................................................................... 14-65 14-11.1.6 Kombinirane pregrade od drvenih pilota i kamena .............. 14-66 14-11.1.7 Zemljane pregrade s betonskom jezgrom ............................ 14-68 14-11.1.8 Pregrade od gotovih armiranobetonskih elemenata i kamena 14-70 14-11.1.9 Izrada trupa i ostalih dijelova pregrade od gabiona ............. 14-71 14-11.1.10 Izrada drvene pregrade ......................................................... 14-73 14-11.1.11 Pregrade od drvenih pilota i kamene ispune ........................ 14-74 14-11.2 IZRADA KONSOLIDACIJSKIH POJASEVA ....................... 14-77 14-11.2.1 Konsolidacijski pojas zidan od kamena ................................ 14-77 14-11.2.2 Konsolidacijski pojas od betona ............................................ 14-78 14-11.2.3 Izrada tijela konsolidacijskog pojasa ..................................... 14-79 14-11.3 IZRADA BUJINIIH RAMPI .................................................. 14-87 14-11.3.1 Bujina rampa zidana od kamena (tip a) ............................... 14-87 14-11.3.2 Betonska bujina rampa (tip b) .............................................. 14-88 14-11.4. ZATITA DNA I POKOSA KORITA ..................... 14-90 14-11.4.1 Zatita korita kamenim blokovima ......................................... 14-90 14-11.4.2 Zatita korita gabionskim madracima .............................. 14-92 14-13 NORME I TEHNIKI PROPISI ......... 14-95

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14

14. POGLAVLJE

RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14-00 OPE NAPOMENE

U ovom 14. poglavlju OTU-a propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale, proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja radova na regulaciji vodotoka. OTU-i su pisani na nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU). Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s vaeim zakonima, normama i tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma, obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi izvan snage, vait e zamjenjujua norma ili propis. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima i normama. Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt. Skice i opisi obraenih graevina sastavni su dio Priloga A.

14-00.1 DEFINICIJE

Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose se na ovo poglavlje. Boni zid rampe je konstrukcija koja bono formira oblik korita u podruju rampe. Bujica u hidraulikom smislu oznaava brzi tok vode. U prirodoslovnom, hidrotehnikom i vodoprivrednom smislu bujica je prirodni brdski vodotok iji su nagibi sliva i korita veliki, poplave iznenadne i nagle i koji pronosi znatne koliine nanosa pokrenutog izrazitim erozijskim procesima na slivu te taj nanos taloi u pribrdskim ravnicama. Bujine rampe su graevine pomou kojih se spajaju dvije vodne razine u svrhu zatite korita od pojaanog erozijskog djelovanja tekue vode koje se javlja na takovom mjestu. Teenje je silovito, odvija se uz djelomian gubitak kinetike energije toka. ep je cijevni propust kroz koji voda kanala ili vodotoka gravitacijski istjee kroz nasip u prijemnik, a svojom opremom iskljuuje mogunost povratnog teenja. Jednostruki, dvostruki ili viestruki ep je ep s jednim, dva ili vie usporedno poloenih cjevovoda u sklopu jedne graevine. Deponije (kamene naslage) su graevine (prostorne figure) koje se izvode uzdu dijela regulacijske linije nove obale sa svrhom da se dio postojeeg obalnog kopna podlonog i izloenog fluvijalnoj eroziji (podlokavanju, potkopavanju) stabilizira na liniji nove obale. To se ostvaruje tako to se deponija urui na novi obalni pokos formiran podlokavanjem stare obale te ga tako zatiti od daljnje erozije. Ovaj tip graevine je

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 1-105

14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA

najee koriten vid fomiranja konane linije obale pri implementaciji prokopa na vodotoku. Gabioni su pravokutne koare (kvadri) od iane ili polimerne mree, ispunjene kamenim materijalom, koje se mogu slagati kao opeke oblikujui samostojeu konstrukciju (potporne zidove, obloge vodotoka i sl.). Humus je povrinski sloj tla koji sadri organske tvari u takvoj koliini da mu u graevinskom smislu daju nepovoljna svojstva. Inundacija je ue ili ire podruje uz korito vodotoka u koje se izlijevaju njegove velike vode. Kod vodotoka s izvedenim nasipima za zatitu od poplava, inundacijom se naziva podruje od obale korita vodotoka do nasipa, a ako zatitnih nasipa nema, cijelo poplavno podruje vodotoka naziva se njegovom prirodnom inundacijom. Iskop stepenica je iskop stepeniastog oblika na nagnutim tlima radi temeljenja nasipa ili drugih vodno-gospodarskih graevina. Konsolidacijski pojasevi su poprene graevine bez slobodne (korisne) visine iji se gornji rub izvodi u ravnini profila korita. Konsolidacijski pojas u koritu vodotoka odnosi se na krau dionicu na kojoj je izvedeno zatitno oblaganje korita ili izvedbom od npr. niza stabilizacijskih pragova po dnu i pokosima korita. Zadaa im je stabilizacija odreene dionice bujinog korita u uzdunom i poprenom smislu. Kameni nabaaj postavlja se uzvodno du cijelog pregradnog zida radi zatite pregrade od udaraca kamenja koje bujica valja. Koordinate su numeriki podaci za toke u vaeem geodetskom sustavu izmjere. Korito rijeke je prirodno udubljenje na zemljinoj povrini nastalo erozijskim djelovanjem veih koliina vode koje u tom koritu teku pod djelovanje sile gravitacije. Nasip je graevina od zemljanog materijala iznad prirodnog terena, a radi se nasipavanjem, ravnanjem i zbijanjem u horizontalnim slojevima u punoj irini pri emu debljina slojeva ovisi o vrsti zemljanog materijala i strojevima za zbijanje. Niveleta kanala je linija koja du kanala definira kote njegovog dna. Prikazuje se na uzdunom profilu. Obaloutvrde su graevine na obalama rijenih korita kojima se obala titi od erozije, umiruje vodni tok uz obalu i postie geometrijski pravilan oblik obale. Osiguranje kakvoe/kvalitete je skup planiranih i sustavnih aktivnosti primijenjenih radi stjecanja povjerenja da e proizvod, postupak ili usluga udovoljiti zahtjevima kakvoe iz zakona, propisa, norme i projekta. Pregrade su poprene graevine ija je zadaa smanjenje brzine toka vode u bujicama ime se zaustavlja i deponira bujini nanos. Visine pregrada su 2 i vie metara i konsolidiraju popreni profil bujinog korita u uzdunom i poprenom smislu. Projekt organizacije graenja je tehniko-ekonomski elaborat kojim se definira organizacija i tehnologija graenja. Prokopi su regulacijski zahvati presjecanja meandara kojima se skrauje trasa rijenog toka i poveava propusna mo rijenog korita u pogledu protoka vode, pronosa nanosa (i leda) Pripremni radovi obuhvaaju sve aktivnosti, prema projektu organizacije graenja, koji su neophodni za pripremu i organizaciju gradilita te izvoenje glavnih graevinskih i drugih radova. Pasica praga je uska traka na dnu korita poprena na smjer toka koja slui kao posebna zatita praga od erozije. Pasica pokosa je uska traka na dnu korita du noice pokosa koji je posebno zatien ili stabiliziran. Preljevni zid stepenice je potporna gravitaciona konstrukcija koja, popreno na smjer toka, pridrava tlo uzvodnog (vieg) djela korita. Pomou tog zida ostvaruje se koncentracija pada nivelete dna vodotoka, pa se preko njega voda prelijeva. Najee se izvodi od betona ili se zida od poluobraenog kamena, a esto se radi i od gabionskih sanduka punjenih lomljenim kamenom. Nalazite je posebno odreeno mjesto s kojeg se uzima prirodni materijal za nasipavanje zbog nedostatka iskopanog materijala ili je pak tlo iz iskopa nepovoljno za nasipavanje.

Stranica 2-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I


Retencijske konturne graevine su malene akumulacije oborinske vode na nagnutom terenu, veliine manjeg kanala, koje slue zaustavljanju povrinskog otjecanja i smanjivanju erozije. To se postie pomou jedne od sljedeih tipova graevina: retencijski konturni kanal, retencijski konturni nasip, retencijski konturni pleter ili pleter ojaan nasipom, retencijski konturni zidi od kamena. Retencijski konturni kanal i nasip primjenjuju se kod koherentnih tala, pleteri kod rastresitih tala, a zidi od kamena u krakom terenu. Rampa je dio konstrukcije na kojem se, u principu, ostvaruje silovito teenje s velikom erozijskom snagom toka. Najee se izvodi od betona ili se zida od poluobraenog kamena. Rijeni pragovi su poprene regulacijske graevine pomou kojih se u pojedinim poprenim profilima vodotoka stabilizira ili utvruje dno korita na projektiranoj koti. Svrha izgradnje pragova u nizu je da se stabilizira uzduni profil korita vodotoka na potezu izgradnje. Na potezima velikih dubina vodotoka pragovi se koriste da bi uzrokovali naplavljivanje rijenog dna nanosom. Ovisno o erozijskim i morfolokim karakteristikama vodotoka te konkretnim lokalnim uvjetima, postoje razne mogunosti konstruktivnih rjeenja i tehnologije izgradnje pragova. Snimak izvedenog stanja je sveobuhvatni geodetski elaborat koji prikazuje konano stanje graevina u prostoru. Sraslo tlo je onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja nasipa ili koje druge graevine. Stepenica je vodna graevina koja se izvodi na mjestu denivelacije dna kanala u svrhu njegove zatite od pojaanog erozijskog djelovanja tekue vode koje se javlja na takvom mjestu. Klasina (uobiajena) stepenica - najee se izvodi od betona, ali esto i od gabiona ili je zidana od kamena, a mogua je i kombinacija ovih materijala. Stepenica s krukolikom bunicom - najee se izvodi od kamena u cementnom mortu, no mogue su i razne druge obloge krukoliko oblikovane bunice. Oblikovanje bunice provodi se prema preporukama u strunoj literaturi. Tijelo pera je glavni dio konstrukcije te graevine. Mogua su mnoga vrlo razliita inenjerska rjeenja ove konstrukcije, to prvenstveno zavisi o hidrolokim, hidraulikim i rijeno-morfolokim karakteristikama vodotoka, ali i o drugim graevinsko-ekonomskim uvjetima. Tijelo obaloutvrde je glavni dio konstrukcije te graevine. Mogua su mnoga vrlo razliita inenjerska rjeenja te konstrukcije, to prvenstveno ovisi o hidrolokim, hidraulikim i rijeno-morfolokim karakteristikama vodotoka, ali i o drugim graevinsko-ekonomskim uvjetima. Najee se izvodi od kamena, betona, faina, tonjaa (punjenih faina), punjenih valjaka, gabiona, drveta, elika, sintetikih i drugih materijala. Tlo, zemljite je dio povrinskog dijela zemljine kore nastao troenjem stijene, taloenjem estica iz vode i zraka ili raspadom biljne mase. Temeljno tlo (ureeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrauje nasip, a obraeno je tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete. Traverze su vodene graevine u konkavnoj krivini rijenog toka. Grade se okomito na paralelnu graevinu koju povezuju s obalom. To je masivna graevina, uglavnom od kamena, kao i paralelna graevina, s dobro utvrenim korijenom u obali. Funkcija paralelne graevine s traverzama je smanjenje irine korita za malu vodu na projektiranu veliinu. To se postie smanjivanjem brzine vode odnosno zamuljivanjem pravokutnih polja to ih formiraju paralelene graevine s traverzama. Proces zamuljivanja nastaje prelijevanjem vode preko traverze, a moe se pospjeiti ostavljanjem otvora u paralelnoj graevini (T ili L pero). Vodotok podrazumijeva prirodno ili umjetno korito i vodu koja u tom koritu tee pod utjecajem gravitacije. Zatita dna i pokosa kanala je hidrotehnika mjera kojom se sprjeava erozija korita i osigurava njegova stabilnost. Provodi se na razliite naine kao zasijavanje travom,



oblaganje busenom, oblaganje sintetikim materijalima, betoniranjem obloge svjeim betonom, oblaganje betonskim prizmama ili drukijim prefabrikatima, oblaganje kamenom (nasipanjem, slobodno sloenim ili u cementnom mortu), zatita gabionima, asfaltiranjem te u raznim kombinacijama navedenih i drugih naina zatite.



14-00.2 OPENITO

Svi sudionici u planiranju, projektiranju, graenju, izvoenju radova i odravanju regulacijskih vodnih graevina duni su se pridravati odredbi Zakona o vodama (ZOV), Zakona o prostornom ureenju i gradnji (ZOPUG), Zakona o graevnim proizvodima (ZOGP) i propisa donesenih na temelju tih Zakona te ostalih zakona, propisa, normi, uredbi i pravilnika koji se odnose posredno ili neposredno na planiranje, projektiranje, graenje, uporabu graevnih proizvoda, izvoenje radova te odravanje regulacijskih vodnih graevina. Tehnika svojstva uporabljenog graevnog proizvoda moraju biti takva da uz propisanu ugradnju sukladno namjeni graevine, uz propisano, odnosno projektom odreeno odravanje podnose sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaja okoline tako da graevina u koju je ugraen tijekom projektiranog roka uporabe ispunjava bitne zahtjeve za graevinu. Graevni proizvod mora ispunjavati i zahtjeve posebnog propisa kojim se prenosi direktiva Europske unije koja se odnosi na pitanja koja nisu ureena Zakonom o graevnim proizvodima (ZOGP). Radovi koji se izvode na izradi regulacijskih graevina moraju se izvoditi u skladu s projektnom dokumentacijom, vaeim Zakonima, tehnikim propisima i normama te prema uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih Opih tehnikih uvjeta. Pripremni radovi za izvoenje regulacijskih graevina sastoje se od geodetskog odreivanja poloaja tih graevina u prostoru, tj. iskolenja ili nekog primjerenijeg naina oznaavanja njihove projektirane trase i planuma te od pripreme i organizacije gradilita za njihovo izvoenje. Prije nastavka provedbe pripremnih radova, potrebno je provesti geodetsko snimanje aktualnog stanja te provesti usporedbu s podlogama iz glavnog projekta. Budui da je realno oekivati pojavu odstupanja pri usporedbi ova dva stanja, potrebno je potom uskladiti tehnika rjeenja u projektnoj dokumentaciji (izmjene i dopune projekta) respektirajui nove spoznaje o stanju korita. Za iskolenje (oznaavanje) regulacijskih graevina potrebno je prethodno povui geodetski vlak te osigurati poligone toke tog vlaka i vezati ih na stalne repere. Oznaavanje (markacija) trase i planuma regulacijskih graevina koje se izvode u koritu vodotoka treba biti takvo da postojei rijeni tok ne moe unititi te oznake za vrijeme izvoenja gradnje. Nain oznaavanja trase, kako regulacijskih graevina u koritu vodotoka tako i onih na obali (deponije, obaloutvrde, nasipi), treba biti usklaen s tehnologijom izvoenja graevine tako da bi te oznake bile to manje ugroene tijekom izvoenja graevinskih radova. Za sluaj unitenja, oznake moraju biti geodetski osigurane tako da se mogu lako obnoviti. Kod definiranja poloaja regulacijskih graevina u koritu vodotoka oznaavanje moe biti oteano zbog znatnih brzina toka i dubine vode. U takvim sluajevima poloaj je graevine potrebno odrediti prikladnom geodetskom tehnikom preko stalnih toaka na obalama korita. Priprema i organizacija gradilita za izvoenje regulacijskih graevina treba biti rijeena i prikazana u izvedbenom projektu regulacije, posebno glede izrade, skladitenja i ugradbe specifinih materijala te proizvoda i izraevina od tih materijala. Naroito se to odnosi na:



kamen, kao osnovni materijal koji se koristi pri njihovoj izgradnji (bitan je odabir kamena kvalitete primjerene zahtjevima iz projekta, lokacija njegova deponiranja bilo za neposrednu ugradnju ili za izradu sloenijih izraevina za ugradnju tonjae i sl., a da pri tom ne doe do negativnog utjecaja na vodni reim jer se najee radi o inundacijskom prostoru i dr.)

primjenu prua i izradu izraevina od prua, tj. koba, faina, tonjaa, punjenih koara i valjaka te izradu madraca;

primjenu sintetikih proizvoda, tj. geosintetika, plastinih folija, pletiva od plastike i dr;

proizvode i izradu izraevina od sintetikih materijala, npr. gabionskih koara od plastinih pletiva, punjenih valjaka i tonjaa od armiranog geotekstila, izradu madraca od geotekstila i dr.;

proizvode i izradu izraevina od ice i ianog pletiva, npr. gabiona i gabionskih madraca i dr.;

gotove proizvode od betona ili izradu specijalnih elemenata od betona, npr. prefabriciranih elemenata za reetkaste gravitacione konstrukcije regulacijskih graevina, elemenata za specijalne gradnje u koritu vodotoka (npr. usmjerivae toka), specijalnih elemenata tipa tetraedara, tetrapoda i slino.

Pripremni radovi, zemljani radovi, armiraki radovi, betonski radovi, tesarski radovi i skele, polaganje geotekstila i geomrea, zidarski radovi, bravarski radovi, geotehniki radovi, gradilini transporti, zatite ravnih i kosih povrina vodotoka, nasipa i kanala, zatitne mjera uzgoja i sjee drvea i drugog raslinja i ostali radovi izvode se u skladu s uvjetima iz ovih OTU-a. Materijali, proizvodi i izraevine moraju biti zadovoljavajue kakvoe i izraene u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovih OTU-a. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu sa vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.



14-01 DEPONIJE LOMLJENOG KAMENA

Openito Rad na izradi deponije od lomljenog kamena sastoji se od zemljanih radova i radova na samoj izradi deponije u skladu s projektom. Obzirom da su uvjeti zemljanih radova opisani u Poglavlju 2 ovih OTU-a, ovdje e biti opisan samo rad na izradi deponije. Prije poetka radova, izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za izradu deponije. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK) i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.

14-01.1 IZRADA DEPONIJE

Opis radova Dobava i strojna izrada deponije lomljenog kamena obavlja se prijevozom materijala "A" kategorije miniranog u kamenolomu. Prijevoz se obavlja kamionima do prostora za formiranje deponije, gdje se utovarivaima obavlja strojno formiranje deponije prema projektom predvienim dimenzijama. Materijali Materijal deponije je lomljeni kamen, tj. materijal "A" kategorije miniran u kamenolomu bez naknadne rune obrade, kakvoe u skladu s vaeim zakonom, propisom, normom, projektom i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Opis izvoenja radova Materijal "A" kategorije, kalibriran prije utovara, utovaruje se utovarivaem u kamione, prevozi do plohe deponije gdje se odlae na slobodni prostor te strojno ugrauje u deponiju formirajui projektirane figure dimenzija predvienih projektom. Konana forma figura formira se runom ugradnjom rubnih kontura. U projektu se, u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (ZOPUG), propisima i normama, treba izraditi Program kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK) koji treba imati plan prethodnih ispitivanja pogodnosti materijala kao i plan potrebnih tekuih i kontrolnih ispitivanja s kriterijima za ocjenu kakvoe. Zahtjevi kakvoe Izvedba figura deponije obavlja se na tonost 3-5 cm, a kontrolira se geodetskim mjerenjem na istim profilima na kojima je obavljeno iskolenje, to kontrolira nadzorni inenjer koji ovjerava razliku izvedene koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.



Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonom, propisima i normama. Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova potrebno je izraditi prethodnu geodetsku snimku, a nakon izvedenih radova potrebno je izraditi zavrnu geodetsku snimku. Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa radova, upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda. Obraun radova Obraun radova obavlja se po m3 ugraenog kamena. Podaci mjerenja ucrtavaju se u projektirane profile, a nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava razliku ugraene koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.



14-02 IZRADA OBALOUTVRDE

Openito Rad na izradi obaloutvrde sastoji se od radova na iskopu humusa, strojnog iskopa zemlje, ureenje i planiranje obalnog pokosa, iskopa zasjeka i stepenica, iskopa zemlje za betonske ili kamene uporne stope u zemlji, nasipanja ruevne obale, irokog iskopa s raznim strojevima, strojno guranje i razastiranje zemlje. Svi uvjeti za ove radove opisani su u Poglavlju 2, Zemljani radovi ovih OTU-a. Ovdje e biti opisan rad na izradi obaloutvrda od: lomljenog kamena , betonskih elemenata, gabionskih madraca i radovi na izradi faina i fainskih koba. Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd. opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a. Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za izradu obaloutvrde. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, PKOK-u i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.

14-02.1 OBALOUTVRDA OD LOMLJENOG KAMENA

Opis radova Rad obuhvaa dobavu lomljenog kamena, njegovu strojnu ugradnju i profiliranje obalnog pokosa ispod i iznad razine male vode pomou bagera na obali, te runo slaganje kamena u oblozi obalnog pokosa iznad razine male vode. Materijal Kvaliteta i kakvoa materijala za izradu obaloutvrde od lomljenog kamena treba biti u skladu s vaeim zakonima, propisima i normama. Lomljeni kamen treba biti zadovoljavajue kakvoe ija krupnoa ovisi o veliini erozijske sile rijenog toka, u skladu s projektnom dokumentacijom. Lomljeni kamen, koji se koristi za oblaganje pokosa, treba imati odreenu tlanu vrstou, biti otporan na kristalizaciju soli, drobljenje i habanje, otporan na smrzavanje i upijanje vode u skladu s vaeim zakonima, propisima i normama. Opis izvoenja radova Lomljeni kamen za oblaganje pokosa obale doprema se kamionima, plovnom mehanizacijom ili drugom transportnom mehanizacijom i odlae na obali du linije ugradnje, u koliinama koje se prema projektu zahtijevaju po dunom metru obaloutvrde.



Ugradnja kamena po pokosu obale izvodi se pomou bagera. Pri tom mjesto (linija) ugradnje mora biti na dohvat krana bagera kojim se ugradnja izvodi, a koji se nalazi na obali povrh obalnog pokosa. U tijeku rada izvoa je duan provoditi mjere zatite na radu za radnike, strojeve i vozila. Nakon formiranja kosina pokosa bagerom, na isti se potapanjem polae geotekstil. Ugradnja kamena izvodi se na nain da se bagerskom lopatom zahvaa dopremljeni kamen i odnosi do mjesta ugradnje gdje se neposrednim istresanjem praktino stavlja (strojno ugrauje) na konkretno mjesto ugradnje. U sluaju kad se to mjesto nalazi ispod nivoa male vode, kamen se prilikom uestalije kontrole izvedenog stanja razmjeta guranjem pomou bagerske koare ili pomou aklji. Za onaj dio ugradnje kamena po pokosu obale, koji se nalazi iznad nivoa male vode, tj. na suhom, namjetanje kamena nakon odlaganja iz bagerske koare vri se runo, to moe ukupno iznositi 30 % od ukupno ugraene koliine kamena na suhom. Runo namjetan kamen treba biti okrenut tako da mu najvea dimenzija zrna bude okrenuta okomito na ravninu obalnog pokosa radi to boljeg uklijetenja kamena. Kod izrade obaloutvrde lomljenim kamenom po pokosu obale veliina zrna kamena i debljina sloja obloge trebaju biti odreeni u projektu. Pri tom veliinu zrna kamena treba proraunati obzirom na erozijsku silu toka u rijenom koritu. U sluaju da je projektom predvien samo jedan sloj kamene obloge pokosa, veliina zrna lomljenog kamena treba biti 25-40 cm ili vie ako je to predvieno (proraunato) u projektu. U sluaju da se obloga sastoji od dva ili vie slojeva kamena, gornji (povrinski, zavrni) sloj treba biti izveden od kamena spomenute veliine zrna (25-40 cm ili vie) na nain kao da se radi o kamenoj oblozi samo od jednog sloja. Ako se vieslojna kamena obloga izvodi na blago nagnutim obalnim pokosima, mogue je dio obloge po suhom dijelu pripremljenog obalnog pokosa izvoditi strojnim razastiranjem pomou dozera. Pri tom se zavrni sloj dotjeruje runo, namjetanjem priblino 30 - 50 % kamena ugraenog u zavrni sloj. Projektirani pokos obaloutvrde od kamena postie se na nain da se na svakih 5 m obale prethodno postave ablone koje determiniraju nagib pokosa i zavrnu povrinu obloge, npr. drvene ablone od pobijenog kolja i na njih privrenih letava u projektiranom nagibu pokosa. Izvedeno stanje obloge od kamena zavrno se kontrolira geodetskim premjeravanjem i/ili mjerenjem dubina za dijelove obloge ispod nivoa male vode. Ako izvedena obloga prekomjerno odstupa od projektirane, nadzorni inenjer moe zatraiti otklanjanje (sanaciju) greke na troak izvoaa, a izvoa je duan greku otkloniti. Radi to lakeg rada bagerskom lopatom u vodi, poeljno je oblaganje obalnog pokosa lomljenim kamenom izvoditi u vrijeme malih voda, to treba biti predvieno projektom. Zahtjevi kakvoe Kamen koji se koristi za oblaganje obalnog pokosa treba biti u skladu s vaeim propisima i normama, otporan na drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza, itd. Ako kvaliteta nije odreena prema projektu, onda vrijede uvjeti iz vaeih zakona, propisa i normi. Krupnoa zrna lomljenog kamena za oblaganje rijene obale treba biti predviena projektom, tj. proraunata u ovisnosti od erozijske sile vodnog toka. Projektirana forma obloenog obalnog pokosa mora biti dostignuta s tonou od 0,20 krupnoe mjerodavnog zrna kamena kojim se obloga izvodi. To znai da odstupanje forme



izvedene obloge na nie (manje) od projektirane geometrije obale ne smije biti vee od 20 % promjera mjerodavnog zrna. Odstupanje forme izvedene obloge na vie, tj. iznad projektirane geometrije moe biti i vee, a mjeru tog odstupanja treba ustanoviti hidraulikim proraunom uz uvjet da se izvedbom prekomjerne ne smanjuje mjerodavni protoni presjek korita vodotoka. U sluaju veeg odstupanja nadzorni inenjer e zahtijevati odstranjivanje suvinih koliina kamena. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda. Obraun radova Obraun rada vri se u m3 stvarno ugraenog kamena u oblogu obalnog pokosa, po jedininoj cijeni koja obuhvaa dopremu i ugradnju kamena, kao i sve poslove potrebne za potpuno izvrenje posla.

14-02.1.1 Izrada temeljne noice obaloutvrde od lomljenog kamena

Opis radova Rad obuhvaa strojnu ugradnju lomljenog kamena i formiranje noice obaloutvrde s obale. Noica se izrauje u koritu vodotoka pri dnu obalnog pokosa do nivoa male vode. Ovisno o nagibu obalnog pokosa, noica se moe izvoditi guranjem kamena po blago nagnutom pokosu dozerom u vodu ili ugraivanjem kamena bagerskom koarom ako je obalni pokos strmiji. Materijal Materijal za izradu noice obaloutvrde je lomljeni kamen ija krupnoa ovisi o veliini erozijske sile rijenog toka. Kakvoa lomljenog kamena mora biti u skladu s projektom, vaeim propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Opis izvoenja radova Lomljeni kamen za izvedbu noice s obale doprema se kamionima, plovnom mehanizacijom ili drugom transportnom mehanizacijom i odlae na obali du linije ugradnje, u koliinama koje se prema projektu zahtijevaju po dunom metru noice. U sluaju blago nagnute obale ugradnja kamena u noicu izvodi se guranjem pomou dozera.



U sluaju strmijeg obalnog pokosa ugradnja kamena u noicu izvodi se pomou bagera. Pri tom mjesto (linija) ugradnje mora biti na dohvat krana bagera kojim se ugradnja izvodi, a koji se nalazi na obali povrh obalnog pokosa. Ugradnja se kamena izvodi na nain da se bagerskom koarom zahvaa dopremljeni kamen i ugrauje istresanjem u vodu du trasirane linije ugradnje u projektiranim koliinama. Forma ovako izvedene noice od kamenog nabaaja kontrolira se geodetskim premjeravanjem ili mjerenjem dubina. Ako ta forma znatnije odstupa od projektirane, potrebno je izvriti formiranje noice. To se formiranje izvodi pomou bagerske koare, djelominim premjetanjem te manjim guranjem ili vuenjem kamena u vodi. Radi to lakeg rada bagerskom koarom u vodi poeljno je noicu obaloutvrde izvoditi u vrijeme malih voda, to treba biti predvieno projektom. U sluaju da se projektirana forma noice ne moe u zadovoljavajuoj mjeri postii projektiranom koliinom kamena, potrebno je to postii ugradnjom dodatnih koliina. Zahtjevi kakvoe Kamen koji se koristi za izradu noice obalnog pokosa treba biti u skladu s vaeim propisima i normama. Krupnoa zrna lomljenog kamena za noicu obaloutvrde treba biti predviena projektom, tj. proraunata u ovisnosti od erozijske sile vodnog toka. Projektirana forma noice mora biti dostignuta s tonou od 0,25 krupnoe mjerodavnog zrna kamena od kojeg se noica izvodi. To znai da odstupanje forme izvedene noice na nie (manje) od projektirane geometrije ne smije biti vee od etvrtine promjera mjerodavnog zrna. Odstupanje forme izvedene noice na vie, tj. iznad projektirane geometrije moe biti i vee, a mjeru tog odstupanja treba ustanoviti hidraulikim proraunom uz uvjet da se izvedbom prekomjerne noice ne smanjuje mjerodavni protoni presjek korita vodotoka za vie od 2 %. U sluaju veeg odstupanja nadzorni e inenjer zahtijevati odstranjivanje suvinih koliina kamena. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Nain preuzimanja izvedenih radova Nadzorni inenjer kontrolira i registrira geodetsku i hidrometrijsku izmjeru prije izvedbe noice i izmjeru izvedenog stanja te odobrava razliku stvarno ugraenih koliina kamena u odnosu na ugovorene prema projektu, i to ako je ta razlika nastala zbog neslaganja izmjere obalne konture prije izvedbe noice s podacima iz projektnih podloga. Kontrola nakon ugradnje vri se na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih profila prije izvedbe noice, i to vezano na osigurane reperne toke. Nadzorni inenjer nee odobriti poveanje ugraenih koliina kamena u odnosu na iskazane koliine u projektu ako je to poveanje nastalo grekom izvoditelja, tj. ako se radi o izvedenoj noici veoj od projektirane u prihvatljivoj mjeri. Obraun radova



Obraun rada se vri u m3 stvarno ugraenog kamena u noicu po jedininoj cijeni koja obuhvaa dopremu i ugradnju kamena i formiranje noice. Koliina ugraenog kamena odreuje se geodetskim i/ili hidro-metrijskim mjerenjem dubina nakon ugradnje.

14-02.1.2 Izrada temeljne noice obaloutvrde od betona

Opis radova Betonske temeljne stope izvode se kod nekih tipova konstrukcija obaloutvrda. Uglavnom je rije o gravitacijskim konstrukcijama strmih i vertikalnih obala. Rad obuhvaa dobavu ili izradu betona i njegovu ugradnju u iskopani rov ili pripremljenu oplatu u koju je postavljena armatura. Materijal Betonska stopa izvodi se od svjeeg betona koji po svom sastavu treba zadovoljavati uvjete svjeeg betona prema projektu i PKOK-u. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, PKOK-u i ostalim poglavljima ovih OTU-a. Opis izvoenja radova U sluaju kad to geomehaniki uvjeti doputaju i kad je to projektom predvieno, armirano-betonska temeljna stopa izvodi se ugradnjom betona izravno u iskopani suhi rov (bez oplate) u koji je prethodno postavljena armatura. U drugim sluajevima beton se ugrauje u postavljenu oplatu u koju je takoer prethodno postavljena armatura. Oplata moe biti postavljena i u vodi du linije trase projektirane obale i to u sluaju kad se projektirana trasa obaloutvrde prua u koritu vodotoka neto ispred postojee (stare) obale. Ugradnja betona vri se odgovarajuom tehnologijom uz provoenje kontrole kakvoe koja treba biti propisana u projektu, POG-u i PKOK-u. Zahtjevi kakvoe Zahtjevi koji se odnose na kakvou i kontrolu svjeeg betona za izvedbu temeljne stope trebaju biti propisani u projektu i moraju biti u suglasju s vaeim zakonima, propisima, normama i zahtjevima propisanim ovim OTU-ima. Zahtjevi koji se odnose na geometrijsku tonost gotove temeljne stope trebaju biti definirani u projektu . Ako u projektu nije drugaije zahtijevano, toleranciju u izvedbi armirano-betonske stope treba uzeti s tonou 1 cm. Dostignuta geometrijska tonost glede tlocrta temeljne stope kontrolira se geodetskom izmjerom rova ili postavljene oplate prije poetka betoniranja, dok se nivo gornje povrine betonske stope kontrolira odmah po ugradnji betona, dok je beton jo svje i popravak mogu.



Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Nain preuzimanja izvedenih radova Nadzorni inenjer kontrolira i registrira geodetsku i hidrometrijsku izmjeru prije izvedbe noice i izmjeru izvedenog stanja te odobrava razliku stvarno ugraenih koliina u odnosu na ugovorene prema projektu, i to ako je ta razlika nastala zbog neslaganja izmjere obalne konture prije izvedbe noice s podacima iz projektnih podloga. Kontrola nakon ugradnje vri se na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih profila prije izvedbe noice i to vezano na osigurane reperne toke. Nadzorni inenjer nee odobriti poveanje ugraenih koliina u odnosu na iskazane koliine u projektu ako je to poveanje nastalo grekom izvoditelja, tj. ako se radi o izvedenoj noici veoj od projektirane u prihvatljivoj mjeri. Obraun rada Rad se obraunava u m3 ugraenog betona s jedininom cijenom koja obuhvaa dobavu (izradu i dopremu) te ugradnju betona. Jedinina obraunska cijena moe sadravati i potrebne armirake radove i radove na montai i demontai oplate ako ti radovi nisu posebno iskazani i ugovoreni prema iskazu u trokovnikom dijelu projektne dokumentacije.

14-02.2 OBALOUTVRDA OD BETONSKIH ELEMENATA

Opis radova Rad se sastoji u pripremi podloge na kojoj e leati geotekstil, zatim u dobavi i polaganju geotekstila te dobavi i razastiranju prirodnog ljunka u sloju debljine 15 cm na geotekstil i, na kraju, u dobavi i ugradnji prefabriciranih betonskih elemenata za oblaganje obalnih pokosa vodotoka. Geotekstil u podlozi obaloutvrde od betonskih elemenata primjenjuje se na mjestu ugroenog obalnog pokosa, tamo gdje se dno i obala vodotoka (na kojoj se ima izvesti obaloutvrda) sastoje od finih estica tla (pijesak, pjeskovita glina) te gdje uslijed vieg nivoa zaobalnih voda, postoji opasnost od ispiranja. Svrha ugradnje geotekstila je sprijeavanje ispiranja finih estica tla u uvjetima kad je nivo vode u koritu nii od nivoa podzemne vode u zaobalju. Materijal Materijal za izvedbu sastoji se od geotekstila te prirodnog ljunka i gotovih betonskih elemenata debljine 20-30 cm za oblaganje obalnih pokosa otvorenih vodotoka. Ti elementi mogu biti raznih oblika, a najee su to pravokutne ili viekutne (petero, estero, osmero i td.) oblone ploe, betonske kocke, paralelopipedi i druge forme oblonih betonskih elemenata kvalitete definirane prema projektu. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, PKOK-u i ostalim poglavljima ovih OTU-a.



Opis izvoenja radova Nakon trasiranja linije obaloutvrde i planiranja obalnog pokosa runim se alatom po pokosu razastire pijesak ili sitni prirodni ljunak u sloju debljine 5 do 10 cm kao posteljica za polaganje geotekstila. Na tu se posteljicu polae geotekstil koji se koljem privrsti na obalu iznad obalnog pokosa i tako ovjesi niz pokos. Na geotekstil se zatim razastre dobro granulirani prirodni ljunak u sloju debljine 15 cm kao zatita geotekstila i kao podloga betonskih elemenata. Na razastrti ljunak se zatim postavljaju obloni betonski elementi. Oblici ili vrsta tih elemenata kao i njihov raspored u gotovoj oblozi, trebaju biti predvieni projektom. Ugradnja se betonskih elemenata sastoji u runom postavljanju tih elemenata sueljno jedan do drugog te njihovim poravnavanjem u ravninu obalnog pokosa. To se poravnavanje vri runim pritiskanjem svakog elementa na ljunanu podlogu uz pripomo laganog udaranja drvenim batom, a ako je potrebno, dodatno se podlae ili runo razastire izvjesna koliina ljunka. Zahtjevi kakvoe Za izvedbu posteljice na kojoj e leati geotekstil treba koristiti prirodni pijesak krupnoe zrna od 0,5 do 8 mm, dok se za sloj ljunka koji se razastire na geotekstil, mogu koristiti prirodne mjeavine ljunka granulacije od 8 do 30 mm i pijeska granulacije od 0,5 do 8 mm. Smjesa je bolja to sadri vei postotak pijeska. Preporua se da taj postotak bude vei od 40 % . Gotovi betonski elementi za oblogu trebaju biti izraeni od betona definiranog razreda kvalitete otpornog na habanje i drobljenje i otpornog na djelovanje mraza. Zahtjevi koji se odnose na te osobine betona trebaju biti propisani u projektu i PKOK-u. Projektirana forma obloenog obalnog pokosa betonskim elementima mora biti dostignuta s tonou koja treba biti propisana u projektu obaloutvrde, a ako je to u projektu izostalo, treba toleranciju u izvedbi projektirane gornje plohe obloge uzeti u iznosu od 2 cm. Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim putem preko stalnih (osiguranih) repera, na istim profilima na kojima je izvreno snimanje obalne konture prije poetka radova. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Nain preuzimanja izvedenih radova Nadzorni inenjer kontrolira i registrira geodetsku izmjeru prije izvedbe obloge i izmjeru izvedenog stanja te odobrava razliku stvarno ugraenih koliina u odnosu na ugovorene prema projektu i to ako je ta razlika nastala zbog neslaganja izmjere obalne konture prije izvedbe s podacima iz projektnih podloga. Kontrola se nakon ugradnje vri na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih profila prije izvedbe i to vezano na osigurane reperne toke. Nadzorni inenjer nee odobriti poveanje ugraenih koliina u odnosu na iskazane koliine u projektu ako je to poveanje nastalo grekom izvoditelja.



Obraun radova Rad se obraunava po m2 izvedene obaloutvrde s jedininom cijenom koja obuhvaa dobavu i runo razastiranje pijeska i ljunka te dobavu i ugradnju geotekstila i oblonih betonskih elemenata na razastrti ljunak po pokosu obale, kao i sve potrebne poslove vertikalnog i horizontalnog transporta ljunka i oblonih betonskih elemenata tijekom izvedbe radova.

14-02.3 OBALOUTVRDA OD GABIONSKIH MADRACA

a) Zatita pokosa ianim gabionskim madracima od lomljenog kamena Opis radova Rad podrazumijeva izradu zatitnog madraca na obali vodotoka od gabiona debljine 30 cm. Izrada se madraca sastoji u dobavi gabionskih koara u razvijenom obliku plata (u balama) te oblikovanju (uvezivanju) koara i njihovu polaganju na projektom predviene povrine. Nakon polaganja gabionskih koara na mjesto ugradnje, u njih se ugrauje lomljeni kamen i na kraju se obavlja uvezivanje gornjeg djela plata (poklopca) gabionske koare. Materijali Materijali za izradu gabionskog madraca jesu gabionske koare izraene od iane mree, ica za uvezivanje koara i kamen za ispunu. Gabionske se koare industrijski izrauju u razvijenom obliku njihova plata te se takve, sloene u bale, dopremaju na gradilite. Te se koare sastoje od ianog skeleta i iane gabionske mree privrene na skelet. Za izradu skeleta treba koristiti pocinanu elinu icu promjera minimalno d = 4 mm ili vie, a za izradu mree i uvezivanje koara koristi se pocinana elina ica (. 0146 i . 0147) No28 do No36. Okanca mree mogu biti esterokutna veliine otvora do 60 mm (promjer opisanog kruga) ili pravokutna veliine do 50 x 50 mm. elina mrea je pocinana radi vee trajnosti, odnosno spreavanja korozije. Materijal za ispunu gabiona je lomljeni kamen veliine 6-30 cm. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, PKOK-u i ovim OTU-ima. Opis izvoenja radova Gabionske se koare dopremaju na gradilite u razvijenom obliku plata, u balama. Razvijeni plat koare ima izgled poligona sastavljenog od vie pravokutnika. Od njega se savijanjem i uvezivanjem oblikuje gabionska koara. Veliina i oblik koare trebaju biti predvieni projektom zatitnog madraca. Ako je to izostalo, za gabionski se madrac preporuaju koare veliine 2 x 1 x 0,30 m. Kad su projektom predviene koare vee od navedenih dimenzija, u koarama treba predvidjeti pregrade od gabionskih mrea tako da se oblikuju elije s tlocrtnom povrinom ne veom od 2 m2. Koare se oblikuju tako da se du skeletnih ica plat savija u obliku koare pravilnog paralelopipednog oblika, tj. kvadra. Poslije toga se skeletne ice na rubovima stranica



vrsto povezuju spojnom elinom pocinanom icom. Spojna elina ica primjenjuje se i za izradu potrebnih okomitih i kutnih (dijagonalnih) vezova. Vezovi slue postizanju to vee vrstoe gotovog gabionskog madraca. Okomiti vezovi naine se prije ispunjavanja koare. Pri tome se preporua da se naine 2 do 4 okomita veza po etvornom metru madraca. Ti se vezovi na donjoj plohi povezuju omom preko 2 do 3 reda pletiva, a na gornjem kraju se povezuju poklopcem gabiona nakon ugradnje kamene ispune. Dijagonalni se vezovi po donjoj plohi koare postavljaju prilikom njenog oblikovanja, a na gornjoj se plohi dijagonalni vezovi postavljaju nakon izrade ispune. Koare se na mjesto ugradnje runo postavljaju jedna do druge, a sve susjedne koare se povezuju meusobno spojnom elinom icom radi zajednikog djelovanja elemenata i postizanja to vee vrstoe madraca. Ispuna koara u gabionskom madracu izvodi se runom ugradnjom lomljenog kamena krupnoe 6 do 30 cm. Kamen se rasporeuje rukom ili prirunim alatom tako da upljine budu to bolje ispunjene. Poslije izraene ispune koare se zatvaraju poklopcima te povezuju okomitim i dijagonalnim vezovima na gornjoj plohi. Zahtjevi kakvoe Za navedenu icu (No 28 do No 36) od koje se izrauju gabionske koare postavlja se zahtjev kvalitete propisan u vaeoj normi. Lomljeni kamen za izradu gabionskog madraca treba biti otporan na drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza, sve u skladu sa vaeim propisima i normama. Prije poetka rada izvoditelj je za sve materijale koje e koristit duan pribaviti odgovarajuu dokumentaciju o kakvoi (izjave o sukladnosti) i predoiti ju nadzornom inenjeru na uvid i suglasnost. Projektirani oblik obloenog (dijela) korita gabionskim madracom mora biti dostignut s tonou koja treba biti propisana u projektu. Ako je to u projektu izostalo, treba toleranciju u izvedbi uzeti u iznosu od 5 cm na mjestu najveega odstupanja od projektirane konture obale. U sluaju veega odstupanja od traene tonosti izvedbe, nadzorni e inenjer zahtijevati da se pogreka otkloni. Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim snimanjem na istim profilima na kojima je obavljeno snimanje strojno ureene obale prije poetka radova na izvedbi zatitne obloge. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu sa vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, PKOK-u i ostalim poglavljima ovih OTU-a. Nain preuzimanja izvedenih radova Nadzorni inenjer kontrolira i registrira geodetsku izmjeru prije izvedbe obloge i izmjeru izvedenog stanja te odobrava razliku stvarno ugraenih koliina u odnosu na ugovorene prema projektu i to ako je ta razlika nastala zbog neslaganja izmjere obalne konture prije izvedbe s podacima iz projektnih podloga.



Kontrola se nakon ugradnje vri na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih profila prije izvedbe, i to vezano na osigurane reperne toke. Obraun radova Zatita gabionskim madracom obraunava se po etvornom metru (m2) gotovog madraca, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama. U jedininoj cijeni sadrani su trokovi dobave svih materijala i sav rad na izvedbi gabiona opisan u ovoj toki. b) Zatita pokosa plastinim gabionskim madracima od lomljenog kamena Opis rada Rad podrazumijeva izradu zatitnog madraca u kanalu od plastinih gabiona debljine 30 cm. Izrada madraca sastoji se u dobavi plastinih gabionskih koara u razvijenom obliku plata (u balama) te oblikovanju (uvezivanju) koara i njihovom polaganju na projektom predviene povrine kanala. Nakon polaganja gabionskih koara na mjesto ugradnje, u njih se ugrauje lomljeni kamen i na kraju se uvezuje gornji dio plata (poklopca) gabionske koare. Materijali Materijali za izradu gabionskog madraca su gabionske koare izraene od plastine gabionske mree, plastina "ica" (niti) za uvezivanje koara i kamen za ispunu. Gabionske koare se industrijski izrauju u razvijenom obliku njihova plata te se takve, sloene u bale, dopremaju na gradilite. Te se koare sastoje od plastinih gabionskih mrea s podebljanim filamentima (vei profil niti) na rubovima (bridovima) koare. Okanca mree za gabionski madrac mogu biti esterokutna, veliine otvora do 60 mm (promjer opisanog kruga) ili pravokutna veliine do 50 x 50 mm. Materijal za ispunu gabiona je lomljeni kamena veliine 6-30 cm. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, PKOK-u i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Opis izvoenja radova Gabionske se koare dopremaju na gradilite u razvijenom obliku plata u balama. Razvijeni plat koare ima izgled poligona sastavljenog od vie pravokutnika. Od njega se savijanjem i uvezivanjem oblikuje gabionska koara. Veliina i oblik koare trebaju biti predvieni projektom zatitnog madraca. Ako je to izostalo, za gabionski se madrac preporuaju koare veliine 2 x 1 x 0,30 m. Kad su projektom predviene koare vee od navedenih dimenzija, u koarama treba predvidjeti pregrade od gabionskih mrea tako da se oblikuju elije s tlocrtnom povrinom ne veom od 2 m2. Koare se oblikuju tako da se du skeletnih ica plat savija u obliku koare pravilnog paralelopipednog oblika, tj. kvadra. Poslije toga se skeletne ice na rubovima stranica vrsto povezuju spojnom elinom pocinanom icom. Spojna elina ica primjenjuje se i za izradu potrebnih okomitih i kutnih (dijagonalnih) vezova. Vezovi slue postizanju to vee vrstoe gotovog gabionskog madraca. Okomiti vezovi naine se prije ispunjavanja



koare. Pri tome se preporua da se naine 2 do 4 okomita veza po etvornom metru madraca. Ti se vezovi na donjoj plohi povezuju omom preko 2 do 3 reda pletiva, a na gornjem kraju se povezuju poklopcem gabiona nakon ugradnje kamene ispune. Dijagonalni se vezovi po donjoj plohi koare postavljaju prilikom njenog oblikovanja, a na gornjoj se plohi dijagonalni vezovi postavljaju nakon izrade ispune. Koare se na mjesto ugradnje runo postavljaju jedna do druge, a sve susjedne koare se povezuju meusobno spojnom elinom icom radi zajednikog djelovanja elemenata i postizanja to vee vrstoe madraca. Ispuna koara u gabionskom madracu izvodi se runom ugradnjom lomljenog kamena krupnoe 6 do 30 cm. Kamen se rasporeuje rukom ili prirunim alatom tako da upljine budu to bolje ispunjene. Poslije izraene ispune, koare se zatvaraju poklopcima te povezuju okomitim i dijagonalnim vezovima na gornjoj plohi. Zahtjevi kakvoe Vrsta i kakvoa plastinog materijala od kojeg moraju biti izraene gabionske koare traba biti predviena u projektu gabionske zatite. Ako je to izostalo, preporua se koristiti gabionske mree izraene od polietilenske mase visoke gustoe s minimalnom debljinom filamenta 5,9 mm, minimalnom plonom masom 550 g/m2, vlanom vrstoom filamenta 48 N i otpornou na habanje 10 (prema DIN-u 53754E). Lomljeni kamen za izradu gabionskog madraca treba biti otporan na drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza, sve u skladu s vaeim propisima i normama. Prije poetka rada izvoditelj je za sve materijale koje e upotrijebiti duan pribaviti odgovarajuu dokumentaciju o kvaliteti (izjave o sukladnosti) i predoiti ju nadzornom inenjeru na uvid i suglasnost. Projektirani oblik obloenog (dijela) pokosa gabionskim madracom mora biti dostignut s tonou koja treba biti propisana u projektu. Ako je to u projektu izostalo, treba toleranciju u izvedbi uzeti u iznosu od 5 cm na mjestu najveega odstupanja od projektirane konture pokosa. U sluaju veega odstupanja od traene tonosti izvedbe, nadzorni e inenjer zahtijevati otklanjanje pogreaka. Kontrola izvedenog stanja vri se geodetskom izmjerom na istim profilima na kojima je obavljeno snimanje strojno ureenog pokosa prije poetka radova na izvedbi zatitne obloge. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, PKOK-u i ostalim poglavljima ovih OTU-a. Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i



usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda. Obraun radova Zatita plastinim gabionskim madracom obraunava se po etvornom metru (m2) gotovog madraca, a plaa po ugovorenim jedininim cijenama. U jedininoj cijeni sadrani su trokovi dobave svih materijala i sav rad na izvedbi gabiona opisan u ovoj toki.

14-02.4 RADOVI NA IZRADI FAINA I FAINSKIH KOBA 14-02.4.1 Izrada faina

Opis radova Snop vrbovog prua duine 3 do 6 m, debljine 25 do 35 cm i uvezan icom ili vitkim pruem naziva se fainom. Faine se rade na stolovima za izradu oblikovanjem i uvezivanjem snopova odgovarajue debljine. Materijal Kao materijal za izradu faina koristi se svjee vrbovo prue dobiveno sjeom mladica starosti od jedne do tri godine. Debljina prua treba biti od 3 do 4 cm, a duina preko 2 m. Opis izvoenja radova Faine se rade na nogarima od kolja pobijenog u zemlju. Na nogare se postavi odgovarajua koliina prua (ovisno od eljene debljine faine), koje se oblikuje u snop. Oko snopa prua dva radnika zateu lanac ili icu, a trei radnik oko zategnutog mjesta vee icu, ue ili vitki prut. Prvi se vez postavlja na udaljenosti 30 do 50 cm od poetka snopa, a ostali vezovi na razmaku 70 do 85 cm. Krae faine su bolje od dugakih jer se kod kraih prue ne mora nastavljati. Kod faina u kojima se prue nastavlja, svaki prut mora proi najmanje kroz dvije veze. Zahtjevi kakvoe Prue za izradu faina treba biti svjee i vitko od vrbovih mladica starijih od jedne i mlaih od tri godine. Debljina prua treba biti od 3 do 4 cm, a duina preko 2 m. Kontrola prua vri se po principu statistikog uzorka tako da se iz svake poiljke sluajnim odabirom izdvoji 40 prutova na svakih 10 tona prua. Dimenzije tako odabranog prua kontroliraju se mjerenjem, a vitkost savijanjem. Prut je glede vitkosti dobar ako se na debljem kraju u duini 1,5 m moe saviti najmanje etvrt kruga (900) a da ne pukne. Poiljka prua je dobra ako u kontroliranom uzorku najmanje 90 % prua zadovoljava postavljene zahtjeve.



Fainski snopovi moraju biti dobro uvezani to nadzorni inenjer kontrolira pregledom vezova (vizualno), takoer po principu statistikog uzorka, tako to e metodom sluajnog odabira prekontrolirati 10% ukupno proizvedenih faina. Faine su glede vezivanja dobre ako neispravnih vezova ima manje od 2 %. Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda. Obraun radova Rad se obraunava po m' (dunom metru) izraenih faina.

14-02.4.2 Izrada fainskih koba

Opis radova Snopii promjera 10 do 20 cm i duine 15 do 20 pa i vie metara izraeni od prua nazivaju se kobe (savijae). Rade se kao faine, a slue za privrivanje i spajanje obinih faina kod izgradnje regulacijskih graevina. Materijal Kao materijal za zradu koba koristi se svjee vrbovo prue dobiveno sjeom mladica starosti od jedne do dvije godine. Debljina prua treba biti od 1,5 do 3 cm, a duina preko 2 m. Opis tehnologije izrade faina Kobe se rade na nogarima od kolja pobijenog u zemlju. Na nogare se postavi odgovarajua koliina prua (ovisno od eljene debljine kobe) koje se oblikuje u snop. Oko snopa prua dva radnika zateu lanac ili icu, a trei radnik oko zategnutog mjesta vee icu, ue ili tanki vitki prut. Prvi se vez postavlja na udaljenosti 30 do 50 cm od poetka snopa, a ostali vezovi na razmaku 70 do 85 cm. Zahtjevi kakvoe Prue za izradu koba treba biti svjee i vitko od vrbovih mladica starijih od jedne i mlaih od tri godine. Debljina prua treba biti od 1,5 do 3 cm, a duina preko 2 m. Kontrola prua vri se po principu statistikog uzorka tako da se iz svake poiljke sluajnim odabirom izdvoji 40 prutova na svakih 10 tona prua. Dimenzije tako odabranog prua kontroliraju se mjerenjem, a vitkost savijanjem. Prut je glede vitkosti dobar ako se na debljem kraju u duini 1,5 m moe saviti najmanje etvrt kruga (900), a da ne pukne. Poiljka prua je dobra ako u kontroliranom uzorku najmanje 90 % prua zadovoljava postavljene zahtjeve.



Kobe moraju biti dobro uvezane to nadzorni inenjer kontrolira pregledom vezova (vizualno), takoer po principu statistikog uzorka, tako to e metodom sluajnog odabira prekontrolirati 10 % ukupno proizvedenih koba. Kobe su glede vezivanja dobre ako neispravnih vezova ima manje od 2 %. Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda. Obraun radova Rad se obraunava po m dunom izraenih koba.



14-03 IZRADA PARALELNE GRAEVINE

Openito Rad na izradi paralelne graevine sastoji se od zemljanih radova kao to su strojni iskop zemlje, ureenje i planiranje obalnog pokosa, strojno guranje i razastiranje zemlje, koji su opisani u Poglavlju 2 ovih OTU-a, zatim izrade temeljnih madraca, koji su opisani u prethodnoj toki (14-02). Ovdje e biti opisan rad na izradi tijela paralelene graevine. Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd., opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a. Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za izradu obaloutvrde. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, PKOK-u i uvjetima iz ostalih poglavlja ovih OTU-a. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ostalih poglavlja ovih OTU-a.

14-03.1 STROJNA IZRADA TIJELA PARALELNE GRAEVINE 14-03.1.1 Strojna izrada tijela paralelne graevine plovnim bagerom

Opis radova Strojna izrada tijela paralelne graevine plovnim bagerom izvodi se na mjestima oteenja obale koja su nedostupne za izvedbu s kopnene strane. Rad obuhvaa dobavu i prijevoz kamena plovilima i ugradnju plovnim bagerom koji grabi materijal (lomljeni kamen) iz plovila i postavlja ga u tijelo paralelne graevine ispod vode, a runo iznad vode. Materijal Strojna izrada tijela paralelne graevine izvodi se od lomljenog kamena odreenog profila koji se odreuje prema zahtjevima erozijskih procesa na prethodno pripremljenu podlogu (ljunak, fainski madrac ili mrea s filter plasticom). esto se ugroena stopa paralelne graevine gradi od tonjaa koje poveavaju stabilnost. Opis izvoenja radova Gradnja paralelne graevine obavlja se plovnim bagerom tako da se izvodi u slojevima koji su jednaki profilu lomljenog kamena. Rad se izvodi koarom plovnog bagera kojom se grabi lomljeni kamen iz plovila te slae na prethodno oznaenu zonu paralelne graevine, a na prethodno pripremljenu podlogu. Koarom na kranu podeava se lomljeni kamen u kompaktnu figuru prema projektiranom profilu. Praznine izmeu veeg lomljenog kamenja popunjavaju se manjim komadima kako bi se smanjilo teenje kroz graevinu na minimum.



Zahtjevi kakvoe Izvedba paralelne graevine zahtjeva pripremljenu podlogu (ljunani zastor, fainski madrac, mrea s geotekstilom) koja se kontrolira geodetskim mjerenjem na istim profilima na kojima je obavljeno iskolenje. Rad na paralelnoj graevini obavlja se u slojevima lomljenim kamenom propisanih dimenzija, a napredovanje se kontrolira geodetskim mjerenjem. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda. Obraun radova Obraun rada obavlja se po m3 stvarno ugraenog lomljenog kamena to se kontrolira geodetskim mjerenjem. Ovim se postupkom vri usporedba izvedenog stanja s projektiranim na istim profilima na kojima je vreno iskolenje. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava razliku ugraene koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

14-03.1.2 Strojna izrada tijela paralelne graevine s obale

Opis radova Strojna izrada tijela paralelne graevine s obale izvodi se na mjestima oteenja obale gdje je omoguen slobodan pristup mehanizaciji. Rad obuhvaa dobavu i prijevoz kamena, ugradnju eonom metodom hidraulikim bagerom i to 90 % strojno, a 10 % runo. Materijal Tijelo paralelne graevine izrauje se od lomljenog kamena propisanih dimenzija koje se odreuju prema zahtjevima erozijskih procesa, na prethodno pripremljenu podlogu (ljunani zastor, fainski madrac ili mreu s geotekstilom). esto se ugroena stopa paralelne graevine gradi od tonjaa koje poveavaju stabilnost. Opis izvoenja radova Gradnja paralelne graevine obavlja se bagerom tako da se rad izvodi u slojevima. Na prethodno pripremljenu podlogu slae se lomljeni kamen u sloju koji je jednak propisanoj dimenziji kamena. Prilikom napredovanja rada bager gusjenicama utiskuje kamen i na svakom sloju stvara radnu plohu. Prazni se prostor ispunjava manjim profilom kamena kako bi se to vie sprijeilo teenje kroz graevinu. Kamen se slae u propisanu figuru prema normalnom profilu iz projektne dokumentacije to se kontrolira geodetskim mjerenjem.



Zahtjevi kakvoe Izvedba paralelne graevine zahtjeva pripremljenu podlogu (ljunani zastor, fainski madrac, mrea s geotekstilom) koja se kontrolira geodetskim mjerenjem na usvojenim profilima. Rad graevine odvija se u slojevima lomljenim kamenom propisanih dimenzija, a napredovanje se kontrolira geodetskim mjerenjem sa stalnih repernih toaka. Rad paralelne gradnje sastoji se u slaganju i sabijanju kamena u propisani normalni profil to se obavlja koarom krana i teinom stroja. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda. Obraun radova Obraun se radova obavlja po m3 stvarno ugraenog lomljenog kamena to se kontrolira geodetskim mjerenjem na istim profilima na kojima je obavljeno iskolenje, a dokazuje se usporedbom izvedenog s projektiranim stanjem. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava razliku ugraene koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.



14-04 IZRADA PERA

Openito Rad na izradi pera sastoji se od zemljanih radova kao to su strojni iskop zemlje za uglavak pera u obalu i strojno razastiranje zemlje, a opisani su u Poglavlju 2 ovih OTU-a, te izrada temeljnog madraca koji je opisan u toki (14-02). Ovdje e biti opisan rad na izradi tijela pera. Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd., opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a. Prije poetka radova, izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za izradu pera. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, PKOK-u i uvjetima iz ostalih poglavlja ovih OTU-a. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ostalih poglavlja ovih OTU-a.

14-04.1 IZRADA TIJELA PERA 14-04.1.1 Strojna izrada tijela pera prema zadanom profilu

Opis radova Strojna izrada tijela pera izvodi se na mjestu ugroene obale gdje se matica vodotoka nastoji usmjeriti prema sredini korita. Rad se izvodi elno hidraulinim bagerom gusjeniarom. Na pripremljenu podlogu u vodotoku te na prostoru iskopanog uglavka pera, ugrauje se lomljeni kamen prema projektiranom uzdunom i normalnom poprenom profilu. Rad obuhvaa dobavu kamena, prijevoz te ugradnju u tijelo pera bagerom i cca 10% runim slaganjem. Stavka, osim gore navedenog, ukljuuje i plovnu mehanizaciju za manje korekcije i kontrolu graenja. Materijal Tijelo pera izrauje se od lomljenog kamena propisanih dimenzija koje se odreuju prema zahtjevima erozijskih procesa, na pripremljenu podlogu (ljunani zastor i temeljni madrac) u skladu s uvjetima iz projekta, PKOK-a i vaeim zakonima, propisima i normama. Kao alternativni materijal za izradu tijela pera moe se koristiti i pijesak uz vanjsku zatitu geotekstilom i lomljenim kamenom. Opis izvoenja radova Rad se moe obavljati samo u razdoblju malih voda, a kruna pera mora biti iznad razine male vode. Tijelo pera se gradi na pripremljenoj podlozi te iskopanom uglavku pera u obalu. Izvodi se prilazna rampa s obalne strane prema uglavku koja se naknadno zatrpa, a nije predmet ove stavke. Bagerom gusjeniarom slae se lomljeni kamen u slojevima od ruba uglavka prema koritu u slojevima tako da su gusjenice nad vodom ili malo potopljene. Slaganje se obavlja



bagerskom koarom. Prostor izmeu veeg kamenja tijela pera popunjava se kamenom manjeg promjera. Napredovanjem rada bager gusjenicama utiskuje kamen i na svakom sloju, ukoliko je to mogue zbog vode, stvara radnu plohu. Kamen se slae u projektom predvienu figuru koja odgovara projektiranom profilu pera do konane visine nivelete krune. Zahtjevi kakvoe Izrada tijela pera zahtjeva pripremljenu temeljnu podlogu (ljunani zastor i temeljni madrac) koja mora biti prethodno kontrolirana geodetskim mjerenjem na usvojenim profilima. Graenje tijela pera obavlja se u slojevima lomljenim kamenom propisanih dimenzija, a napredovanje i geometrija se kontrolira geodetskim mjerenjem sa stalnih repernih toaka. Izrada tijela pera sastoji se u slaganju i sabijanju kamena u projektirani profil, to se obavlja bagerskom koarom i teinom stroja prilikom prolazaka do korijena pera radi uzimanja lomljenjaka za ugradnju. Ukoliko zbijane nije mogue, tijelo pera se izrauje samo kamenometom. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda. Obraun radova Obraun rada obavlja se po m3 stvarno ugraenog lomljenog kamena to se kontrolira geodetskim mjerenjem na istim profilima na kojima je obavljeno iskolenje, a dokaz se vri usporedbom izvedenog stanja s projektiranim. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava razliku ugovorene koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

14-04.1.2 Dobava i ugradnja kamene sitnei po gornjoj povrini pera

Opis radova Tijelo pera koje se gradi nainom izvedbe kamenog nabaaja, puno je upljina koje treba popuniti kamenom sitnei kako bi se onemoguila jaa cirkulacija vode kroz pero koja izaziva gibanje vode i ispiranje sitnijih estica iz temeljnog tla oko pera. Rad obuhvaa dobavu i prijevoz kamene sitnei koja se posipa po gornjoj povrini pera kako bi popunila povrinske upljine te uinila pero kompaktnijom graevinom. Ugradnja se obavlja koarom hidraulikog bagera s krune pera. Materijal Kamena sitne je frakcija lomljenog kamena promjera 3-10 cm koja zapunjava meuprostor u tijelu pera izgraenog od lomljenog kamena.



Opis tehnologije izvoenja Rad se moe obavljati samo u razdoblju malih voda jer je predviena ugradnja bagerom. Dobava kamene sitnei obavlja se iz kamenoloma u kojem se utovaruju sitnije frakcije kamena 3-10 cm u kamione te se prevoze do privremene deponije na obali vodotoka. Kamena sitne istovaruje se kipanjem iz kamiona i ugrauje bagerskom koarom po povrini pera. Zahtjevi kakvoe Kamena sitne odreenih frakcija 3-10 cm utovaruje se u kamion kiper bez sitnijih i prainastih frakcija, prevozi se do privremenog odlagalita uz pero gdje se odlae. Bagerom se grabi sitne te ugrauje po povrini pera. Razastire se bagerskom koarom po povrini pera uz nastojanje popunjavanja praznih prostora izmeu kamenog nabaaja po kruni i pokosu pera. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a. Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda. Obraun radova Obraun rada obavlja se prije ugradnje kamene sitnei, tj. koliina se definira prema privremenom odlagalitu koja se nalazi uz pero, a obavlja se geodetskim mjerenjem vanjskih kontura te procjenom prosjene visine. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava koliinu stvarno ugraene kamene sitnei u odnosu na koliinu ugovorenu projektom.



14-05 IZRADA PROKOPA

Openito Rad na izradi prokopa sastoji se od zemljanih radova kao to su iskop humusa i strojni iskop zemlje, strojni utovar zemlje, prijevoz zemlje, strojno guranje i razastiranje zemlje, a opisani su u Poglavlju 2 ovih OTU-a. Ovdje e biti opisan karakteristian rad na izradi strojnog iskopa zemlje za kinetu prokopa i strojni iskop zemlje s oblikovanjem profila iskopa. Svi uvjeti za ostale radove kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd. opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a. Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za izradu prokopa. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, PKOK-u i uvjetima iz ostalih poglavlja ovih OTU-a. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.

14-05.1 STROJNI ISKOP ZEMLJE ZA KINETU PROKOPA

Opis radova Ovaj se rad primjenjuje kod iskopa kinete prokopa koji se izvodi bagerom elno ili sa strana, a iskopani materijal se privremeno deponira na bankini kanala na dohvatu krana. Opis izvoenja radova Strojni iskop s odlaganjem kod kinete prokopa u zemljanom materijalu obavlja se bagerom. eoni se iskop primjenjuje kod iskopa koji napreduje u smjeru uspona nivelete uz uporabu profilne lice odgovarajueg pokosa. Iskopani se materijal privremeno deponira na bankine kinete prokopa na dohvat krana da bi kasnije bio ugraen ili deponiran na licu mjesta, odnosno transportiran dalje. Zahtjevi kakvoe Normalni popreni profil kinete prokopa odreuje se na bazi geomehanikih istranih radova sondiranjem po trasi kinete prokopa s min 5 sondi po kilometru, uz vizualnu AC klasifikaciju. Trasa, pad dna i dubina iskopa kinete prokopa geodetski se iskolavaju s osiguranih poligonskih toaka vezanih na stalne repere. Tolerancija irine dna kinete i lokalne tolerancije iskopa su 5 cm, doputeno odstupanje nivelete dna 0,01 %, a doputeno odstupanje od pokosa 10 %. Iskop se mora konstantno kontrolirati i registrirati geodetskim snimanjem uzdunog i poprenih profila na istim poloajima gdje se obavilo i iskolenje. Podaci se mjerenja ucrtavaju na projektirane profile. Nadzorni inenjer ovjerava dokumentaciju izvedenog stanja.



Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda. Obraun radova Rad se obraunava u m3 stvarno iskopanog sraslog materijala. Koliina se iskopa odreuje iz dokumentacije izvedenog stanja, a nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava razliku iskopane koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

14-05.2 STROJNI ISKOP ZEMLJE S OBLIKOVANJEM PROFILA ISKOPA

Opis radova Ovaj se rad primjenjuje kod prokopa koji se uglavnom izvode po novim trasama. Rad se izvodi eono, a iskopani materijal se deponira na bankine na dohvat krana. Oblikovanje poprenog profila obavlja se hidraulikim bagerom nakon zavretka grubog iskopa. Cilj je zavrno dotjerivanje nagiba i ravnine pokosa prokopa u skladu s projektiranim profilom. Opis izvoenja radova Strojni iskop se obavlja eono hidraulikim bagerom kojim se obavlja iskop materijala "C" kategorije, uz oblikovanje profila iskopa. Iskopani se materijal privremeno deponira na bankine, a kasnije moe biti transportiran, ugraivan ili rasplaniran. Kasniji postupak nije predmet ove stavke. Zahtjevi kakvoe Normalni se profil prokopa odreuje na bazi geomehanikih istranih radova sondiranjem po trasi s min 5 sondi po kilometru uz vizualnu AC klasifikaciju. Trasa, pad dna i dubina iskopa geodetski se iskolavaju s osiguranih poligonskih toaka vezanih na stalne repere. Tolerancija irine dna prokopa i lokalne tolerancije iskopa su 5 cm, a doputeno odstupanje nivelete dna je 0,01 % uz doputeno odstupanje pokosa koje iznosi 10 %. Iskop se mora stalno kontrolirati i registrirati geodetskim snimanjem uzdunog i poprenih profila na istim poloajima na kojima se obavilo iskolavanje. Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda.



Obraun radova Rad se obraunava u m3 stvarno iskopanog sraslog materijala. Koliina se iskopa odreuje iz dokumentacije izvedenog stanja, a nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava razliku iskopane koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.



14-06 IZRADA REETKASTE REGULACIJSKE GRAEVINE

Openito Rad na izradi reetkaste regulacijske graevine sastoji se od radova na izradi drvenih pilota i drvene konstrukcije od razupora i podunih drvenih elemenata. Rad na izradi i zabijanju pilota obraen je u poglavlju Geotehniki radovi, ovih OTU-a. Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd., opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a. Prije poetka radova, izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za izradu reetkaste regulacijske graevine. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama, PKOK-u i uvjetima iz ostalih poglavlja ovih OTU-a. Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.

14-06.1 IZRADA DRVENIH PILOTA

Opis radova Rad obuhvaa dobavu gotovih drvenih pilota (stupova, ipova) ili njihovu pripremu na gradilitu te dopremu pilota na lokaciju zabijanja i zabijanje. Razmak pilota treba biti predvien projektom. Preporua se da meusobni razmak kako izmeu pilota u redovima, tako i izmeu redova iznosi 2,5 do 3,0 m. Materijal Materijal za izradu drvenih pilota (stupova) su ravni trupci od tvrdog drveta, najbolje hrastova. Duina trupaca treba biti jednaka ili vea od projektirane ukupne duine pilota, a debljina treba biti to ujednaenija. Za pilote reetkastih regulacijskih graevina koriste se trupci debljine 12-16 cm na tanjem kraju i 16-20 cm na debljem kraju. Piloti se reu na projektiranu duinu. Tanji kraj se zailji i po potrebi okuje, ovisno o karakteristikama dna korita gdje e se zabijati. Za okivanje zailjenog dijela pilota koristi se poseban elini okov za pilote s elinim iljkom. Po potrebi okiva se i glava pilota po obodu da ne doe do raspadanja ("cvjetanja") drveta prilikom zabijanja. Osim pripremljenih pilota, za njihovo zabijanje potrebna su plovila za dopremu do lokacije zabijanja te posebna plovna mehanizacija za zabijanje pilota u koritu vodotoka. Uz to, potrebni su i manji amci s izvanbrodskim motorom za prijevoz radnika do lokacije zabijanja. Za izradu i ugradnju drvenih pilota potrebno je prethodno izraditi detaljan projekt, program kontrole (PKOK) i posebne tehnike uvjete (PTU). Opis izvoenja radova Zabijanje se pilota izvodi strojno nabijaem (makarom) koji se nalazi na plovnom objektu, a sve u skladu s projektnom dokumentacijom i Projektom organizacije graenja (POG).



Prije poetka radova nadzorni inenjer e pregledati Projekt organizacije graenja (POG) i dati odobrenje za poetak radova. Plovnim se objektom sa zabijaem doplovi do mjesta zabijanja pilota gdje se plovilo usidri. Drveni pilot se uz pomo plovila takoer doprema do mjesta zabijanja gdje se postavi u vodilicu za odravanje pravca zabijanja. Pritom se izvri precizno pozicioniranje pilota na mjesto zabijanja geodetskim putem preko dvije vrste poligone toke stabilizirane na obali i vezane na vrsti geodetski reper. Nakon toga se vri zabijane pilota do dubine predviene projektom. Preporua se da dubina zabijanja pilota za reetkaste regulacijske graevine iznosi 1/2 do 2/3 ukupne duljine pilota. Za drugi (pomoni) red pilota mogu se primijeniti neto krai i tanji piloti nego u prvom redu konstrukcije, to treba biti predvieno u projektu konstrukcije. Ako to nije predvieno, treba upotrijebiti pilote iste debljine i duine. Zahtjevi kakvoe Za izradu reetkastih regulacijskih graevina zahtijevaju se zdravi piloti od tvrdog drveta, najbolje hrastovi, to se kontrolira vizualno, a kontrolu treba obaviti iskusan tesar. Zahtijevana tonost pozicioniranja pilota na projektirano mjesto zabijanja treba biti propisana u projektu obaloutvrde. Ostvarena pozicija se kontrolira geodetskim putem prije i poslije zabijanja. Ako u projektu nije drugaije odreeno, zahtjeva se tonost pozicioniranja od 10 cm. Potrebna dubina zabijanja takoer treba biti propisana u projektu. S obzirom da u konstrukciji reetkastih regulacijskih graevina piloti preuzimaju horizontalne sile (pritisak vodnog toka na horizontalne elemente konstrukcije prenosi se na pilote kao i udari plivajui predmeta i leda), tj. piloti nose kao konzola, to projektom propisanu dubinu zabijanja pilota treba svakako postii. Ako zahtijevana tonost pozicioniranja pilota (po kontroli nakon zabijanja) nije dostignuta ili ako propisanu dubinu zabijanja nije mogue ostvariti zbog nailaska pilota na stijensku masu, potrebno je najprije projektno rijeiti nastali problem, a onda po tom rjeenju treba postupiti. Potrebna dubina zabijanja i visinsko pozicioniranje glave pilota kontrolira se geodetski, niveliranjem sa stalnih poligonskih toaka, vezano na vrsti reper. Nain preuzimanja izvedenih radova Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda. Obraun radova Rad se obraunava po dunom metru zabijenih pilota s jedininom cijenom koja obuhvaa dobavu, zabijanje i kontrolu pozicioniranja pilota.



14-06.2 IZRADA DRVENE RAZUPORE

Opis radova Rad obuhvaa dopremu i privrivanje drvenih razupora na zabijene drvene pilote izmeu prvog i drugog reda. Materijal Za razupore izmeu prvog i drugog reda pilota u konstrukciji reetkastih regulacijskih graevina koriste se zdrave poluoblice, piljena graa ili daske od tvrdog drveta. Dimenzije poluoblica, piljene grae ili dasaka grae trebaju biti odreene projektom, vezano na razmak pilota. Ako se za razupore koriste daske, one ne smiju biti tanje od 5 cm. Povrina poprenog presjeka drvenih elemenata za razupore minimalno treba iznositi 30% povrine poprenog presjeka pilota na koji se privruje. Opis izvoenja radova Zdrave poluoblice ili piljena graa projektom predvienih dimenzija za razupore se zasjeku ili ispile na kraj

Documents

OPĆI TEHNIČKI UVJETI - voda.hr · 14-02.1.1 Izrada temeljne nožice obaloutvrde od lomljenog kamena ... Gabioni . su pravokutne ... su neophodni za pripremu i organizaciju gradilišta