Ono najvrjednije što jedna organizacija ima su njezini

ljudiKako komunikacijske aktivnosti pomažu razvoju vanjskog i unutarnjeg identiteta?

Autorica teksta: Maja Čakarun

Svi ljudi po prirodi teže za znanjem, davno je izrekao Aristotel. U ovoj tezi krije se mnogo istine. Složit ćete se da je cjeloživotno obrazovanje i uče-nje, jedan od načina na koji formalno i neformalno možemo steći to znanje. EU defi nira cjeloživotno učenje kao ak-tivnosti učenja tijekom cijelog života, s ciljem poboljšanja znanja, vještina i kompetencija unutar osobne, građan-ske i društvene perspektive ili vezano uz zaposlenje. Stoga, bez ulaganja u znanje i proširivanje postojećih vješti-na, teško možemo očekivati veću kon-kurentnost na tržištu rada, a samim time i zapošljivost.

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ima vrlo važnu ulogu u tom procesu. Brojne aktivnosti, od Tjedna cjeloživotnog učenja, do go-dišnjeg sajma vježbeničkih tvrtki i pro-jekata EU, usmjerene su prema kon-kretnim programima i podizanju svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja. No, nameće se pitanje da li su učenici, na-stavnici, ali i gospodarstvenici dovoljno upućeni u prilike i mogućnosti koje pro-grami cjeloživotnog obrazovanja nude. Da bi te aktivnosti dobile što veći odaziv u javnosti i medijima, neophodno je da se kontinuirano i sustavno informiraju ciljane skupine o koristima projekata usmjerene upravo prema njima.

U sklopu IPA projekta „Sveobuhvatno jačanje kapaciteta Agencije za stru-kovno obrazovanje i obrazovanje odra-slih“, jedna od aktivnosti usmjerena je upravo prema diseminaciji informa-

cija prema ciljanoj publici te razvoju komunikacijskih smjernica, prijenosu internog znanja i razmjeni i cirkulaciji ključne dokumentacije unutar Agenci-je. Sve ove aktivnosti povezane su sa komunikacijom u širem smislu riječi te prema poboljšanju prijenosa informaci-ja i znanja.

U Smjernicama za komunikacijske aktivnosti Agencije, osnovni cilj defi -nira se kao „podizanje javne svijesti opće javnosti i potencijalnih korisnika o mogućnostima koje ASOO nudi svo-jim redovnim aktivnostima i projektima te razvoju sposobnosti za učinkovitu komunikaciju s medijima i ostalim di-onicima“. Ovaj cilj moguće je postići proaktivnim pristupom prema ciljanim skupinama, a svakoj valja pristupiti koristeći različite, izvedive aktivnosti. Tako primjerice, u slučaju da nam je cilj obavijestiti potencijalne korisnike po-put andragoških djelatnika, nastavnika, pedagoga, učenika i raznih obrazovnih centara u RH o novom projektu, širok spektar aktivnosti može pomoći u „do-stavljanju“ ove poruke. Konferencije i priopćenja za medije, objave na web stranicama klasične su metode ko-munikacije prema javnosti. No, uz ra-stuću konzumaciju društvenih mreža, komunikacija postaje brža i dostupnija, posebice ako je usmjerena prema mla-đoj populaciji. Facebook fan stranica ASOO može uskoro postati jedan od najdražih komunikacijskih alata i mje-sto interaktivne i dvosmjerne komuni-kacije sa brojnim učenicima strukovnih škola, koji prema zadnjim statistikama čine čak 73 posto srednjoškolskih uče-nika u RH.

Ukoliko je pak intencija obavijestiti usku ciljanu publiku o novim mogućno-stima, tada je bolji pristup organizirati informativne i networking događaje u više gradova te komunikaciju usmjeriti toj skupini. Za podizanje javne svijesti o važnosti ulaganja u znanje tijekom

cijelog radnog vijeka, razni događaji i kampanje poput Tjedna cjeloživotnog učenja, odlična su prilika za osvješta-vanje te istine.

Misija ASOO je učiniti obrazovanje najsnažnijim korijenom osobnog rasta i uspjeha. Ista misija primjenjiva je i prema zaposlenicima Agencije. Upra-vo zato projektom je razvijen Priručnik za interni prijenos znanja, kojim se po-jašnjavaju metode kako postići učinko-vit sustav organiziranog prijenosa zna-nja među zaposlenicima. Organizirani prijenos znanja unutar organizacije va-žan je iz nekoliko razloga. Prvo, njime

Sadržaj:1. Maja Čakarun: Kako komunikacijske ak-

tivnosti pomažu razvoju vanjskog i unu-tarnjeg identiteta?

2. Na samom pragu Europe: Jesmo li spre-mni za složene projekte?

3. „...lojalan, iskren i pozitivan pristup je čak i u najtežim situacijama pobjednički pristup“ – gđa. Galia Bozhanova, vodi-teljica projektnog tima i ključni stručnjak 1 – savjetnica za strateško upravljanje u strukovnom obrazovanju i osposoblja-vanju

4. Izgradnja kapaciteta za budućnost – g. Richard David Kingston, ključni struč-njak 3

5. Osvrt iz perspektive g. Jure Biloglava, voditelja projekta ispred korisničke institu-cije

6. ….i na kraju, ali nikako ne i najmanje važne:a) gđa. Jelena Josić, voditeljica Uredab) gđa. Zvezdana Lalić, asistentica vo-

diteljice projektnog tima

7. ASOO u stranim publikacijama: Članak u Biltenu Ovlaštenog instituta za kadrov-ska pitanja i razvoj iz Ujedinjenog Kra-ljevstva

se poboljšava interna komunikacija, što je primjerice moguće postići redovitim prezentacijama među Odjelima, kako bi svi zaposlenici jednako bili upozna-ti sa projektima i aktivnostima drugih, ili prezentacijama nakon povratka za-poslenika sa treninga i seminara, kao podjela vrijednog iskustva i znanja, koje može biti od koristi cijeloj Agenciji. Drugo, omogućuje detektiranje pojedi-naca unutar organizacije koji posjeduju potrebno znanje te im se daje prilika da pokažu sposobnosti prijenosa znanja i liderske potencijale, primjerice tijekom procesa mentorstva novim zaposleni-cima ili vježbenicima. Treće, razvija se zajednica prakse i zajednički identitet Agencije stvaranjem atmosfere u ko-jem se znanje potiče i razvija, putem in-teraktivnih diskusija, podjelom iskustva i zajedničkim rješavanjem problema.

Prijenos znanja postiže se i uspostavom interne knjižnice, kao dokumentacij-skog centra u kojem su smješteni svi is-pisani i elektronski dokumenti, koji nisu dio redovite poslovne korespondencije Agencije, poput stručne literature, peri-odičnih časopisa i magazina, izvješća, brošura i sl. Na ovaj način omogućuje se svim zaposlenicima Agencije da se poboljša učenje i prijenos znanja te se omogućuje smanjenje troškova usavr-šavanja za ona znanja dostupna unutar organizacije.

Sve ove metode povećavaju organi-zacijsku kulturu, kao sustav vrijednosti koji postoji unutar organizacije čime se lakše razvija zajednički identitet. Time se postiže veće zadovoljstvo na radnom mjestu, ali i povećava učinkovitost.

Na samom pragu Europe: Jesmo li spremni za složene projekte?

Jedan od najbližih suradnika projek-tnog tima u pretvaranju teorijskih novo-sti vezanih uz pripremu i provedbu EU projekata u prezentacije prilagođene zaposlenicima i praktično učenje kroz

interakciju, koji je diplomirao na Američ-koj visokoj školi za menadžment i teh-nologiju u Dubrovniku i ima magisterij iz Upravljanja tehnologijama i inovacij-skim programima sa Sveučilišta u Su-ssexu, iskusni je mladi savjetnik Eli Mo-hamad. Za sebe voli reći kako se doista oduševljava novim tehnologijama ali njegova područja stručnosti uključuju i upravljanje projektima, osposobljavanje i usavršavanje, upravljanje inovacijama i stvaranje, kao i održavanje poslovnih mreža s javnim institucijama. Unutar Sense Consultinga on je odgovoran za razvoj i upravljanje projektima koji se fi nanciraju iz međunarodnih razvojnih fondova (EU, Svjetska banka, itd.) te za upravljanje inovacijama. Radio je na projektima kroz koje su fi nancirani javni i privatni sektor u Hrvatskoj, a sudjelo-vao je i u plasmanu novih tehnologija na tržište Ujedinjenog Kraljevstva, istra-živao mapiranje kompetencija u progra-mima Zajednice EU i radio unutar sek-tora upravljanja uslužnim djelatnostima u SAD-u.

Iako je uobičajena projektna klinika događaj tijekom kojeg u razdoblju od tri do pet dana okupljeni sudionici pro-laze coaching organiziran s namjerom detaljnog analiziranja živog projekta, gospodin Mohamad je iskoristio ovaj pristup za organiziranje stvarnog ospo-sobljavanja o pripremi i provedbi budu-ćih projekata čime je zapravo proveo, zajedno s relevantnim zaposlenicima ASOO-a, analizu potencijalno primjenji-vih projekata.

Zajedno s voditeljicom projektnog tima, gospođom Galiom Bozhanovom, on je organizirao dvije projektne klinike za zaposlenike ASOO-a koje su održane u rujnu i listopadu 2011.

Glavni cilj tih klinika bio je razvijanje ideja za najmanje 8 projektnih konce-pata iz područja obrazovanja odraslih. Kada se izrade, projektne koncepte će dodatno razvijati Odjel za međunarodnu suradnju i projekte unutar Agencije koji će također istražiti moguće izvore fi nan-ciranja izvan ovog projekta. Sudionici obje klinike bili su zaposlenici ASOO-a, izmiješani predstavnici onih koji rade u obrazovanju odraslih i onih koji rade na provedbi projekata.

Za ove je klinike izrađena metodologija o tome kako pripremiti složene projekte i koristila se kao glavni alat tijekom obje klinike; kao temelj i predložak u opisiva-nju ciljeva, aktivnosti i očekivanih isho-da. Projektni koncepti razvijeni kroz ovu metodologiju šalju se Odjelu za među-narodnu suradnju i projekte na procjenu i provođenje daljnjih istraživanja o po-tencijalnim izvorima fi nanciranja.

Metodologija se sastoji od tri glavna elementa. Nakon uvoda, ukratko se opisuje način razvijanja projekta. Me-todologija se oslanja na klasični pristup u upravljanju projektima koje fi nancira EU i temelji se na logičkoj matrici. Pri-je nego li se pripremi stvarni predložak za projekt, predstavlja se predložak za opis informacija o sektoru. To omogu-ćuje korisniku da Odjelu za međuna-rodnu suradnju i projekte pruži dovoljno informacija za donošenje odluka potkri-jepljenih pravim informacijama o pro-blemima, prioritetima i pretpostavkama vezano uz sektor obrazovanja. Pred-ložak projektnog koncepta nudi kratak i uniformiran način opisivanja glavnog problema s naglaskom na određene ci-ljeve, aktivnosti i očekivane ishode, kao i ciljne skupine, rizike i pretpostavke.

Prva klinika bila je usmjerena na iden-tifi ciranje problema, dvojbena pitanja,

prednosti i mogućnosti u sektoru obra-zovanju odraslih u Hrvatskoj. Brainstor-ming tehnika je korištena kako bi se izradila sveobuhvatna SWOT analiza, utvrdilo kako su problemi međusobno povezani i istražilo pretpostavke samih zaposlenika. Sastavljen je popis s glav-nim dvojbenim pitanjima dok su proble-mi pobrojani prema prioritetu na osnovi stvarnih potreba i realističnih ograniče-nja unutar sektora. Izrađena su dva na-crta koncepta dok su utvrđeni sastavni dijelovi projekta za ove koncepte dodat-no razrađeni.

Druga projektna klinika bile je usmjere-na gotovo isključivo na integriranje pret-hodno utvrđenih tema u predloške za projektne koncepte i dodatnu razradu tih projektnih ideja. Ukupno je utvrđe-no 11 projektnih ideja, ali se ne će sve među njima moći kvalifi cirati kao složeni projekti za dodjelu bespovratnih sred-stava. Budući da su problemi o kojim se raspravljalo bili vrlo raznoliki i njihovo uspješno rješavanje ovisi o mnogim pre-duvjetima, završni dio projektne klinike bio je posvećen jednostavnom opisiva-nju odgovarajućeg niza aktivnosti koje je potrebno poduzeti u cilju rješavanja problema. Tijekom završne faze je odlu-čeno kako će ideje za projekte bit dodat-no razvijene u predloške za projektne koncepte u nešto kasnijoj fazi.

„...lojalan, iskren i pozitivan pristup je čak i u najtežim situacijama pobjednički pristup“

Tijekom svoje duge i svestrane profesi-onalne karijere koju je obilježilo neko-liko velikih nacionalnih i međunarodnih poslova, gđa. Bozhanova je sudjelo-vala u brzim gospodarskim i društve-nim promjenama u zemljama srednje i istočne Europe, uključujući zemlje koje su nastale raspadom bivšeg Sovjet-skog Saveza te zemlje u Aziji. Ona je stekla jedinstveno praktično iskustvo u olakšavanju provedbe tranzicijskog procesa iz planiranog u otvoreno tržiš-no gospodarstvo. Međutim, stvarno su-djelovanje gospođe Bozhanove u pro-cesima donošenja odluka o politikama i procesima u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te u gospodarstvu, postalo je intenzivnije tijekom posljed-njih 13 godina kroz njezino sudjelova-nje u tripartitnom dijalogu na EU, na-cionalnoj i regionalnoj razini te razini pojedinačnih grana gospodarstva, kao i kroz razradu i usvajanje strategija i programskih dokumenata za strukov-no obrazovanje i tržište rada. Njezina stručna znanja odnose se na razvoj politika za strukovno obrazovanja i osposobljavanje, koordinaciju rada u sustavima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u tranzicijskim zemlja-ma i zemljama koje su u procesu pre-govaranja za ulazak u EU i uspostavu održivih odnosa među europskim su-stavima strukovnog obrazovanja i os-posobljavanja. Sudjelovala je u izradi i provedbi velikog broja projekata koji se bave razvojem ljudskih potencijala unutar poduzeća koja posluju na regi-onalnoj i nacionalnoj razini te je radila na povećanju konkurentnosti pojedinih poduzeća na razini podružnica i tvrtki kroz ulaganja u ljudski kapital. Ona je i iskusan konzultant za područje izgrad-nje kapaciteta i institucionalnog razvo-ja u javnom sektoru s posebnim nagla-skom na stvaranje mjera prilagođenih potrebama korisnika i usmjerenih na povećanje zapošljivosti i prilagodljivo-sti radne snage u skladu sa stvarnim potrebama tržišta rada, uključujući i politike za cjeloživotno učenje.

Gospođa Bozhanova je stekla zvanje magistra ekonomije na Sveučilištu za nacionalno i svjetsko gospodarstvo u Sofi ji te zvanje magistra za upravljanje programima i projektima Europske uni-je na Plovdiva sveučilištu u Bugarskoj, kao i stručne diplomske kvalifi kacije iz upravljanja na Otvorenom učilištu Ujedinjenog Kraljevstva te upravljanja ljudskim potencijalima na Sofi jskom Sveučilištu u Tokiju, u Japanu.

Član je Upravnog odbora bugarske Na-cionalne agencije za strukovno obrazo-vanje i osposobljavanje (NAVET) već više od 10 godina. Voditelj je Centra za strukovno obrazovanje pri Bugar-skom udruženju gospodarskih grana (BIA) i jedan je od glavnih čimbenika u obrazovanju i osposobljavanju odraslih vezano uz uspostavu uravnoteženog tržišta rada. Od 2004., ona je glavna tajnica Udruženja ovlaštenih centara za strukovno obrazovanje u Bugarskoj. U razdoblju 2007. – 2010. bila je člani-ca Savjetodavnog odbora za strukov-no obrazovanje (ACVT) u Europskoj komisiji, izvršna direktorica za “Obra-zovanje i kulturu”, i član Upravnog od-bora CEDEFOP-a, Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja i Eurofounda, Europske zaklade za po-boljšanje radnih i životnih uvjeta.

Gospođa Bozhanova je jedna od auto-ra Nacionalne klasifi kacije zanimanja u Bugarskoj, objavljene 2006. godine.

Pitanje: Prema Vašem mišljenju, koji su najvažniji rezultati projekta?

Gospođa Bozhanova: Kada je projekt započeo, u lipnju 2010. godine, to je bilo vrlo važno razdoblje, razdoblje omogućavanja lakšeg spajanja bivših ASO i AOO organizacija. Dva entiteta morala su konsolidirati svoje progra-me, organizacijske vrijednosti, kultu-ru načina rada i dnevnu praksu. Bio je to izazovan i vrlo zanimljiv projekt, i sada, na samom kraju, imamo novu objedinjenu organizaciju sa zajednič-

Gospođa Galia

Bozhanova, voditeljica projek-tnog tima i ključna

stručnjakinja 1 – savjetnica za strateško uprav-ljanje u strukov-

nom obrazovanju i osposobljavanju

kim razumijevanjem svoje misije i cilje-va te dugih i kratkoročnih perspektiva. Tijekom spajanja, projekt je osigurao pomoć u izgradnji novih sadržaja unu-tarnjih ustrojstvenih procesa, funkcija, usluga i svakodnevnih poslova Agenci-je. Uspostavili smo funkciju ljudskih po-tencijala u Agenciji na jedan nov, i mo-deran način, što je jedan od najvažnijih rezultata ovoga projekta koji će imati dugotrajan utjecaj na cjelokupni daljnji rad Agencije. Unutar projekta je nastao niz preporuka i internih dokumenata posebno prilagođenih temeljnim funk-cijama Agencije i posebnim uslugama. Na primjer, metodologija za razvoj slo-ženih projekata olakšava unutarnju su-radnju između stručnjaka za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i stručnjaka za projekte, kako bi funkcija projekta i usluge Agencije bili što učin-kovitiji i uspješniji. Tijekom provedbe projekta koristili smo specifi čan pristup u razradi novih projektnih koncepata kroz okupljanje vodećih stručnjaka iz različitih ustrojstvenih jedinica, što se pokazalo vrlo uspješnim te će se kori-stiti i u budućoj projektnoj praksi Agen-cije. Uključili smo i širu publiku poput ključnih dionika, na primjer. Novi sadr-žaj je razvijen i u odnosu na uspostav-ljene unutarnje i vanjske komunikacij-ske kanale za razmjenu informacija i upravljanje znanjem.

Kako su ljudi ono najvrjednije što Agencija ima, projektom su osigurani opsežni programi upravljanja i unapr-jeđivanja učinka za sve zaposlenike. Praktično su svi djelatnici bili uključeni u mnogobrojna osposobljavanja i usa-vršavanja. Mi smo isporučili više od 50 dana osposobljavanja iz više od 30 ra-zličitih tema, a cijeli se program teme-ljio na rezultatima dobivenima temelji-tom analizom potreba za obučavanjem i učenjem (TLNA), vezano uz potrebe pojedinačnih radnih mjesta u Agenciji. Kao rezultat, svi su od tog programa imali koristi - voditelji, koji su svojim upravljačkim sposobnostima dodali

novu vrijednost i dobili kvalifi ciranije i motiviranije zaposlenike, i njihovi za-poslenici, koji su stekli veće samopo-uzdanje i postali svjesniji važnosti sva-kog radnog mjesta i posla u Agenciji. Osim toga, zaposlenici su imali priliku steći bolje razumijevanje posla njihovih kolega, posebice o potrebi sinergije iz-među ključnih funkcija i cijelog sustava strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih u Hrvatskoj. Razvijeno je niz alata koji služe kao potpora kapacite-tima organizacije u održavanju posto-jećih rezultata, pri čemu je web portal za izgradnju kapaciteta samo jedan od mnogih. Ovaj portal predstavlja zajed-ničku platformu za svakodnevno uprav-ljanje ljudskim potencijalima, predviđa osnivanje dokumentacijskog centra i upravljanje protokom informacija kako unutar Agencije tako i prema vanjskom svijetu. Predviđa i postojanje sadržaja za e-učenje i usluge za zaposlenike te time Agenciju pretvara u organizaciju koja je doista okrenuta učenju.

Pitanje: Može li tržište rada u Hrvatskoj imati izravne koristi od rezultata projek-ta?

Gospođa Bozhanova: Kratkoročno gledano, tržišta rada (TR) će imati neizravnu korist od osnažene funkcije ASOO-a. Ključna zadaća Agencije je uskladiti sustav strukovnog obrazo-vanja i osposobljavanja s potrebama tržišta rada, a taj je sustav puno dina-mičniji i fl eksibilniji u odnosu na tradi-cionalni obrazovni sustav. Dugoročno gledano, TR bi mogao imati izravnu korist kada Agencija uskladi strukovno osposobljavanje svih skupina na TR - mlade, zaposlene, nezaposlene, one s poteškoćama, marginalizirane, zapo-slenike u poduzećima, itd., s obrazov-nim standardima tako da sustav može uključiti i priznati rezultate osposoblja-vanja i usavršavanja. U ovom procesu neće samo Agencija igrati značajnu ulogu, to je zajednička zadaća svih hrvatskih ključnih dionika, ali Agencija

ima ovlasti za razvijanje zajedničkog okvira kako bi se sustav organizirao. Agencija koordinira rad sektorskih vije-ća koja razvijaju standarde zanimanja koji moraju biti razumljivi i predstavljati sučelje strukovnog obrazovanja i stru-kovnog osposobljavanja.

Pitanje: Projekt je trajao od lipnja 2010. do prosinca 2011. Kako ocjenjujete su-radnju s korisničkom institucijom u tom razdoblju?

Gospođa Bozhanova: Od samog po-četka uveli smo interni jezik sporazu-mijevanja na projektu, koji je uključi-vao ključne riječi kao što su suradnja, komunikacija, kooperacija, motivacija, partnerstvo, upravljanje promjenama, uključenost, podrška, itd., i te riječi su postale neka vrsta mjerila u ocjenjiva-nju našeg odnosa s korisničkom insti-tucijom i ostalim uključenim stranama. Međusobno povjerenje i vjera gradili su se temeljem profesionalnosti, isprav-nosti i poštovanja. Projektni tim i nje-gove aktivnosti postali su dio svakod-nevnog života Agencije, onog profesi-onalnog ali i života svakog pojedinca, što je bilo važno priznanje, ali i velika obveza za sve nas. Prošli smo kroz upravljanje promjenama, prevladavši zajedno i otpor u nekim slučajevima. Međutim, kako je ovo projekt izgradnje kapaciteta, mi možemo pružiti samo pomoć, dok odluke i usvajanje predlo-ženih rješenja moraju donositi voditelji. Koristili smo sve formalne i neformalne kanale za suradnju i usmjeravali svoje aktivnosti da osiguramo da vlasništvo nad rezultatima projekta bude uspješ-no prebačeno na korisničku instituciju još u razdoblju trajanja projekta. Utvr-dili smo praksu radnih skupina, tjednih sastanaka i kontinuirane svakodnevne komunikacije, ali i dogovorili individu-alne odgovornosti i obveze za svaku pojedinu zadaću unutar projekta te ih tako učinili transparentnima i razu-mljivima svima. U tu svrhu razvili smo plan komunikacije unutar projekta, kao

jedan od naših prvih dokumenata, još u početnoj fazi. Sada mogu ustvrditi kako smo uspješno ostvarili mjerila. Sve to ne bismo mogli ostvariti bez po-zitivnog odaziva korisničke institucije u cijelosti, ali ni bez osobne predanosti voditelja projekta. Htjela bih iskoristiti ovu prigodu i izraziti našu zahvalnost posebice g. Juri Biloglavu, voditelju projekta ispred korisničke institucije, i gospođi Kristini Singer, voditeljici pro-jekta ispred ugovaratelja, koji su vrlo sposobni i motivirani mladi ljudi, spre-mni na postizanje najboljih rezultata i istovremeno učenje. Mislim da smo, kao projektni tim, naučili važnu lekciju u ovom projektu: kako je odan, iskren i pozitivan pristup, čak i u najtežim si-tuacijama, pristup kojim se pobjeđuje. Moram naglasiti kako su nam svi dio-nici, a posebice Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Delegacija Eu-ropske unije u Hrvatskoj, iskazivali ve-liku podršku te pružili svoj doprinosu u ostvarivanju uspjeha projekta.

Pitanje: Kada Hrvatsku usporedite s Bugarskom, kao novu državu članicu, u kojoj je mjeri Hrvatska uskladila stru-kovno obrazovanje i obrazovanje odra-slih sa zahtjevima EU?

Gospođa Bozhanova: Imali smo vrlo slične obrazovne sustave prije 20-ak godina i suočavali smo se sa sličnim problemima u procesu transforma-cije našeg obrazovanja, a posebice sustava strukovnog obrazovanja i os-posobljavanja, u skladu s mjerilima i izazovima integracije u EU. Bugarska je započela reformu strukovnog obra-zovanja i osposobljavanja u 1999. s novim razrađenim Zakonom o strukov-nom obrazovanju i osposobljavanju te osnivanjem naše Nacionalne agencije za strukovno obrazovanje i osposo-bljavanje. Zapravo sam i sama aktivno uključena u proces od samog početka. Tijekom proteklih godina uspjeli smo ustrojiti naš sustav na način da bude fl eksibilan i usklađen s potrebama ko-

risnika, što znači potrebama mladih u srednjim strukovnim školama, poslo-davaca i uvjeta rada, kao i pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja, uključujući i sveučilišta koja pružaju strukovno osposobljavanje na 3. i 4. ISCED razini strukovnih kvalifi kacija. Uveli smo obrazovne standarde u stru-kovnom obrazovanju i osposobljavanju koji su povezani sa standardima zani-manja. To je naravno, kontinuirani pro-ces i uvijek će biti novih zahtjeva koji moraju biti ispunjeni, osobito potreba za novim vještinama i promjenama u radnom okružju. Moje je mišljenje, kako je naš najveći uspjeh to da smo uspjeli izgraditi zajedničku platformu pregovora, koja uključuje sve zainte-resirane strane; svijest javnosti o važ-nosti strukovnog obrazovanja i ospo-sobljavanja je sada relativno visoka i a ona tijela koja moraju donositi odluke dobro funkcioniraju i sposobna su vo-diti daljnje reforme sustava. Uveli smo velik broj zakonodavnih instrumena-ta kako bi omogućili da se zajednički alati EU za strukovno obrazovanje i osposobljavanje prilagode našoj na-cionalnoj praksi, ali i omogućili susta-vu strukovnog obrazovanja da ostvari optimalnu korist od fi nancijske potpore EU, pretpristupnih fondova, a posebi-ce Europskog socijalnog fonda (ESF). Na primjer, imamo režim za izdavanje dozvola pružateljima strukovnog ospo-sobljavanja izvan sustava srednjoškol-skog strukovnog obrazovanja te smo ih na taj način priznali kao dio formalnog sustava čime su stekli pravo fi nancira-nje iz javnih sredstava. Dodatno, uve-li smo mogućnost da se prizna samo dio određenog zvanja i ishoda uče-nja neformalnog i informalnog učenja te radnog iskustva. U ovom trenutku smo, kao i Hrvatska, u procesu razvoja naših nacionalnih kvalifi kacijskih okvi-ra i moramo zadovoljiti puno izazova, slično ostalim europskim zemljama. Međutim, naš smjer je jasan, imamo snažno opredjeljenje svih zainteresira-nih strana, a to je način za uspješan

završetak reforme. Molim vas, dopu-stite mi da jednu stvar naglasim. Kako bi naš sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja bio privlačniji i jam-čio uspješno zapošljavanje i ostvarenje životnih planova za one koji napuštaju sustav, moramo istovremeno obratiti pozornost na razvoj i povećanje po-tencijala poslovnih subjekata. Možemo učinkovito upravljati javnim investicija-ma u strukovnom obrazovanju i ospo-sobljavanju i zadržati najbolje ljude na našim nacionalnim tržištima rada samo onda kada budemo mogli jamčiti da je nacionalno gospodarstvo dovoljno jako stvoriti održiv sustav zapošljavanja, kao i sposobno i spremno osigurati zadovoljavajuću razinu dohotka. U mo-dernom poslovnom svijetu, gdje nove tehnologije koje se uvode značajno mijenjaju radno okružje, prava konku-rencija među poslodavcima favorizira one ljude koji su najbolje pripremljeni, a to znači obrazovani, vješti i imaju pri-mjeren odnos prema radu. Osim toga, ne zaboravimo da na svjetskom tržištu postoji konkurencija, što znači da su vođe i tijela koja donose odluke odgo-vorni za stvaranje koherentnijeg tržišta rada u Hrvatskoj, a time i usklađenijeg sa zajedničkim EU i globalnim tržištem. Naravno, ono o čemu ja govorim je vi-soka politička razina. Međutim, ono što Agencija može učiniti u ostvarivanju tog cilja je, na primjer, osigurati da se u procesu izrade programa, u pripremi hrvatskog ESF Operativnog programa “Razvoj ljudskih potencijala”, predvi-de potrebne intervencije i dogovore i pravilno programiraju potrebne ak-tivnosti, posebice mjere za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i obra-zovanje odraslih. To bi trebalo napra-viti uz blisku suradnju s Operativnim programom “Konkurentnost”, imajući u vidu moguće kombinacije aktivnosti za povećanje poslovne konkurentnosti putem ulaganja u ljudske potencijale, posebice kroz osposobljavanja organi-zirana na razini poduzeća.

Pitanje: Koji su budući izazovi s kojim će se Hrvatska suočiti u bliskoj buduć-nosti na području strukovnog obrazo-vanja i obrazovanja odraslih?

Gospođa Bozhanova: Kako bi se nosi-la s izazovima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u svjetlu pristupanja EU, Hrvatska bi trebala pripremiti svoj sustav na fl eksibilnost i unaprijediti njegovu spremnost za suradnju s dru-gim sustavima SOO-a u EU, kao i za stvaranje relevantnog usporedivog is-hoda. Važno je dodatno ustrojiti sustav i uključiti strukovno osposobljavanje u formalni sustav. Isto tako, bitno je ra-zviti kapacitete sustava, uključujući i sve pružatelje osposobljavanja. Na pri-mjer, jedanaest projektnih koncepata je u tom smislu pripremljeno u okviru na-šeg projekta vezano uz “hitne potrebe u obrazovanju odraslih”, a to je tek mali korak naprijed. Agencija će igrati glav-nu ulogu u tom procesu i mi smo svje-sni kako zajedničko razumijevanje i po-trebni kapaciteti za obavljanje te uloge postoje unutar Agencije. Drugo važno pitanje je partnerstvo; svi dionici i za-interesirane strane moraju biti aktivno uključeni u proces donošenja odluka i provedbu intervencija, što također zna-či da ih moraju prepoznati, nadograđi-vati svoje postojeće prednosti i biti od-govorni za pojedine elemente sustava, stvarajući sinergiju u zajednici. Svijest javnosti o važnosti strukovnog obrazo-vanja i osposobljavanja treba održavati na visokoj razini, a to znači da Agencija i relevantni dionici moraju biti snažno prisutni u javnosti, a sredstva za takve aktivnosti treba osigurati država.

Izgradnja kapaciteta za budućnost

g. Richard David Kingston,ključni ekspert 3

Richard Kingston je radno iskustvo stje-cao tijekom više od 40 godina nakon

što je započeo s radom kao vježbenik telekomunikacija u Odjelu za teleko-munikacije Britanske Pošte i ubrzo po-stao tehnički voditelj Odjela za teleks komunikacije.

Međutim, 1974. odlučio je otići trbuhom za kruhom te je napustio Ujedinjeno Kraljevstvo i otišao u Zambiju, u južnu Afriku, gdje je nakon 6 mjeseci pre-davanja o temama poput elektronike i drvenih konstrukcija na nacionalnom koledžu za telekomunikacije, imeno-van za koordinatora osposobljavanja inženjera i bio odgovoran za kreiranje i provedbu godišnjeg programa ospo-sobljavanja svih zaposlenih inženjera. Smatrao je taj posao i izazovom i ne-čim što ga ispunjava te ga je uz povre-mena putovanja duga 1000 milja kroz afričko nisko raslinje, kako bi se susreo s regionalnim voditeljima, doživljavao i avanturistički. Tijekom tri godine koje je proveo u Zambiji, izradio je u potpu-nosti strukturiran program osposoblja-vanja za sve razrede i uveo potpuno

novi pristup pod nazivom „dodatno osposobljavanje na terenu“ kako bi se osigurala konsolidacija učenja tijekom obavljanja poslu.

Nakon povratka u Ujedinjeno Kraljev-stvo 1977., ubrzo se vratio svojoj ulozi obučavatelja i prvo postaje inženjer-in-struktor u regionalnom centru za ospo-sobljavanje unutar poduzeća za koje je radio, a zatim predavač na nacional-nom tehničkom koledžu. Međutim, to je bio tek kraći predah, jer su ga ubrzo pozvali da se vrati u Afriku, kao struč-njak Ujedinjenih naroda za osposoblja-vanje, u Lesoto, gdje je u razdoblju od tri godine ne samo dizajnirao programe osposobljavanja prema međunarodnim standardima, već je učetverostručio njihove rezultate te nadgledao razvoj novog koledža za osposobljavanje na području telekomunikacija i provodio coaching i mentorstvo za ravnatelje, nastavnike i obučavatelje.

Kada se vratio u Ujedinjeno Kraljev-stvo 1983., Odjel za telekomunikacije

Voditelj projekta Jure Biloglav; KS3 Richard Kingston; voditeljica projektnog tima Galia Bozhanova

Britanske Pošte je privatiziran, a novo poduzeće, British Telecom (BT) nudilo je zanimljive mogućnosti. Nakon što je promaknut u izvršnog inženjera, premješten je u novostvoreni Odjel za prodaju informacijskih tehnologija kao inženjer za sustave, gdje je intenziv-no sudjelovao u širenju tržišta infor-macijskih tehnologija u Ujedinjenom Kraljevstvu. I dalje ga je zanimao pro-fesionalni razvoj ljudi te je 1987. godi-ne, kada je promaknut u voditelja za osposobljavanje inženjera za sustave, osmislio i proveo ambiciozan program razvoja za otprilike 370 inženjera za sustave i njihovih voditelja. Program je bio osmišljen na način da se osigura osposobljavanje inženjera za sustave iz vještina koje će im omogućiti rad s članovima uprava najvećih korisni-ka BT-a. Taj program nije sadržavao samo osposobljavanje i razvoj već i dvije maštovite i vrlo uspješne kon-ferencije inženjera za sustave. Go-dine 1989., imenovan je za voditelja za osposobljavanje i razvoj tehničke i profesionalne podrške Odjela BT-a za međunarodnu prodaju u Londonu te je kraće vrijeme boravio u Francuskoj i SAD-u.

Godine 1992. napušta British Telecom i vraća se međunarodnom konzaltingu te od tada radi kao ekspert za razvoj ljudskih potencijala i organizacija u preko desetak zemalja. Među tim ze-mljama su bile i neke zanimljive loka-cije poput Nepala, Tajvana, Libanona i Jemena, sve do njegovog dolaska u Hrvatsku kako bi radio s HAKOM-om, nacionalnom regulatornom agenci-jom za područje telekomunikacija kao ključni stručnjak za razvoj ljudskih po-tencijala unutar projekta fi nanciranog iz pretpristupnih fondova EU (IPA). Po završetku tog projekta, prihvatio je još jednu poziciju unutar projekta IPA programa kao ključni stručnjak za os-posobljavanje zaposlenika Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) i bio odgovoran za

osposobljavanje, studijske posjete i uvođenje web-portala.

Tijekom svog radnog iskustva nikada nije prestao učiti i neprestano je poha-đao izvanredno školovanje iz onih stu-dijskih predmeta koji su mu bili potreb-ni u poslu i koje je mogao primijeniti u obavljanju svog posla. Stekao je Full Technological Certifi cate radeći u Za-mbiji i diplomu poslovnih studija koju mu je uručio kralj Moshoeshoe nakon što je studirao u večernjim satima na Nacionalnom sveučilištu Lesota. Stalni je član Ovlaštenog instituta za kadrov-ska pitanja i razvoj i trenutačno radi na novoj knjizi pod nazivom “Priručnik za profesionalno usmjeravanje”.

Pitanje: G. Kingston, trenutačno za-vršavate vrlo ambiciozan program osposobljavanja koji je organiziran za potrebe Agencije. Recite nam nešto više o tome kako je osposobljavanje razvijeno i kako njegovo provođenje napreduje?

G. Kingston: Vjerujem kako je bilo važno prepoznati značaj situacije u kojoj se dvije odvojene Agencije spa-jaju u jednu cjelinu. Takva pojava je važan događaj za svaku organizaciju i sasvim je prirodno da se pojavi veliki broj tema iz kojih bi bilo dobro provesti osposobljavanje nakon takvog udru-živanja. S obzirom na to, proveli smo sveobuhvatnu analizu potreba za os-posobljavanjem i učenjem, što nam je omogućilo da se u potpunosti usredo-točimo na specifi čne potrebe koje smo utvrdili. Imajući u vidu te potrebe našli smo najprikladnije obučavatelje za izradu i provedbu osposobljavanja pod našim vodstvom. Već na početku je po-stalo sasvim jasno kako svi u Agenciji nemaju izvrsno znanje engleskog jezi-ka pa smo odlučili da se što više os-posobljavanja provede na hrvatskom jeziku. Provedba programa odvijala se dobro i velika većina organiziranih događaja ocjenjena je ocjenama “vrlo dobar” i “odličan”. Program je sada pri

kraju a rezultati osposobljavanja dale-ko su iznad očekivani.

Pitanje: Koja određena osposobljava-nja ste organizirali za Agenciju? Koja osposobljavanja su prepoznata kao najvažnija?

G. Kingston: Pa, u skladu sa sadržajem projekta, za početak smo utvrdili koje su to temeljne vještine za Agenciju. Te-meljne vještine su vještine koje svi u organizaciji moraju imati a koje će im omogućiti da rade učinkovito s drugima u organizaciji. Osim toga, usredotočili smo se na specifi čne potrebe za vješti-nama vezanima uz posao kojeg netko obavlja a koje će pojedincu omogućiti obavljanje tog posla. Usredotočili smo se i na one vještine upravljanja koje su ključne za učinkovitu provedbu tako ambicioznog pothvata kao što je stva-ranje nove Agencije.

Pitanje: Ovo je projekt izgradnje kapa-citeta, što znači da se bavi poboljša-njem učinka Agencije. Može li se takvo poboljšanje izmjeriti?

G. Kingston: Ovo je jako dobro pita-nje. Izgradnja kapaciteta se odnosi na poboljšanje načina rada organizacije, odnosno poboljšanje usluga koje ta organizacija pruža svojim dionicima. Realna mjera za uspjeh projekta iz-gradnje kapaciteta bi bilo konzultiranje dionika i postavljanje pitanja u kojoj se mjeri organizacija, Agencija, razvila u svom pristupu prema njima i u odno-su na uslugu koju im pruža. To bi, na-ravno, uključivalo škole, ministarstava i druge dionike koji su uključeni u rad Agencije.

Pitanje: U kulturi ovog dijela svijeta obrazovanje se smatra nečim vrlo važ-nim. Kako biste usporedili obrazovanje kao temelj i kasnije osposobljavanje unutar organizacije?

G. Kingston: Mnoge europske zemlje, uključujući Hrvatsku, visoko cijene

obrazovanje. Osposobljavanje sma-traju mnogo manje glamuroznim od akademskog obrazovanja, međutim, u današnjoj situaciji i vremenu, posto-je mnogi ljudi koji su prekvalifi cirani za poslove koji su dostupni. S druge strane, imamo značajan nedostatak obrtnika i tehničara. Stoga je važno prepoznati postojanje velike potrebe za obučavanjem. To je također razlog zašto moramo slušati poslodavce, utvrđivati njihove stvarne potrebe, a ne sami nagađati. To će nam omogućiti da organiziramo osposobljavanje koje će se baviti tim potrebama.

Pitanje: Želite li reći kako je organizi-ranje osposobljavanja unutar tvrtke ili organizacije univerzalan alat kojeg po-slodavci koriste kako bi dobili ono naj-bolje od svojih zaposlenika?

G. Kingston: Vrlo je važno da poslo-davci znaju kako pravilno prepoznati potrebu za osposobljavanjem i kojim će osposobljavanjem ostvariti maksimalni povrat za organizaciju. Naravno da mi želimo pružiti što više osposobljavanja koja su potrebna određenom pojedincu ali postoje ograničenja u smislu vre-mena i proračuna tako da je potrebno biti selektivan u odnosu na to što će se organizirati i za koga će se to osposo-bljavanje organizirati. U osnovi, cilj je dobiti najveći povrat uloženih sredsta-va u osposobljavanje.

Pitanje: Vjerujem kako znate da ima poslodavaca koji ne žele ulagati u svo-je zaposlenike osiguravanjem osposo-bljavanja jer se boje kako će im naj-kvalifi ciraniji zaposlenici otići i njihova ulaganja će biti izgubljena. Vjerujete li kako je to uspješan način za sprječa-vanje odlaska zaposlenika?

G. Kingston: Naravno da nitko ne želi uložiti velike količine novca u ospo-sobljavanje ljudi kako bi nakon toga saznao da oni napuštaju organizaciju. S druge strane, ako ljude ne osposo-

bljavate, svoje ćete najbolje ljude opet izgubiti. Ukoliko se ljude kvalitetno os-posobljava i to je popraćeno pozitivnim stavom voditelja, veća je vjerojatnost kako će zaposlenici ostati u organizaci-ji. Sasvim je razumljivo kako su mnogi ljudi, posebice mladi, u potrazi za ra-zvojem karijere, no daleko je vjerojatni-je kako će biti u potrazi za organizaci-jama koje su spremne ulagati u njihov kontinuirani razvoj a ne će tražiti samo odskočnu dasku. Dakle, ukoliko nađe-mo dobre ljude, koji za nas rade dobar posao, onda je po meni sasvim logično da tim ljudima pružimo odgovarajuće osposobljavanje kako bi nadogradili svoje postojeće vještine i ostvarili mak-simalnu korist za organizaciju.

Pitanje: G. Kingston, kakvo je vaše mišljenje o mogućnostima Agencije da nastavi graditi dalje na rezultatima koji su postignuti kroz ovaj projekt i nakon završetka projekta? Što bi oni trebali nastaviti raditi u odnosu na osposoblja-vanje i učinak zaposlenika?

G. Kingston: Opet jedno dobro pita-nje. Formula koja sam uvijek koristio u svom radu je biti siguran da je ono što radim profesionalno, primjereno, primjenjivo i održivo. Prva dva uvjeta je relativno lako zadovoljiti. Profesio-nalno znači da je u skladu s najboljom međunarodnom praksom; primjereno znači da je prilagođeno okolini i sta-tusu zemlje domaćina. Primjenjivo je ponekad teže ostvariti, jer se bavimo različitim organizacijama, njihovom kulturom i njihovim specifi čnim okol-nostima. Najvažnija stvar je pokušati osigurati da koristi od projekta budu održive. Predložili smo da kada se jednom projekt završi da svi materijali korišteni tijekom osposobljavanja i stu-dijskih posjeta budu dostupni na Intra-netu Agencije. To se onda može kori-stiti kao podsjetnik za ljudi koji su već prošli osposobljavanje, dok drugi mogu koristiti te materijale kako bi im pomogli u pripremi za osposobljavanje, a neki

to jednostavno mogu istraživati u želji da se sami educiraju. Važno je stvoriti ozračje u kojemu će rezultati projekta biti održivi i to u velikoj mjeri ovisi o stvaranju kulture upravljanja koja pru-ža vodstvo i motiviranost kroz pružanje podrške, smjernica i ohrabrenja svim zaposlenicima.

Pitanje: Budući da ste spomenuli stu-dijske posjete ne mogu izbjeći pitanje o završnom studijskom posjetu koji se pokazao pravim uspjehom. Koji pristup treba koristiti u organizaciji uspješnog studijskog posjeta?

G. Kingston: Potpuno je jasno da uko-liko pošaljete ljude na studijski posjet želite da nešto nauče i imaju koristi od kulture i dugogodišnjeg iskustva i po-stignuća u zemljama domaćinima. Naš završni studijski posjet bio je usmjeren na ljudske potencijale i željeli smo osi-gurati da se tijekom njega obrade spe-cifi čna pitanja koja smo unaprijed iden-tifi cirali. Vjerujem kako je razlog uspješ-nosti posjeta u našim nastojanjima da kontaktiramo organizacije za koje smo vjerovali kako će osigurati najkvalitet-niji doprinos, ali osim toga, tražili smo i vrlo određenu vrstu doprinosa pojedi-nih predavača, koji su temeljem razgo-vora koje smo obavili s njima, pripremili materijale kojima su odgovorili na naše određene potrebe. Dodatno, pobrinuli smo se da cijeli studijski posjet teče glatko i da se svi dijelovi nadopunja-vaju. Počeli smo s teorijom upravljanja ljudskim resursima, a zatim smo imali priliku promatrati kako se to primjenjuje u praksi. Također smo uključili sadržaj o vodstvu i motivaciji u javnom sekto-ru, jer su to važni elementi u osigura-vanju učinkovitog upravljanja (HRM) i razvoja (HRD) ljudskim resursima. Da-kle, vjerujem da je ključ uspješnog stu-dijskog posjeta prvo utvrditi što točno želimo postići, zatim se usredotočiti na one organizacije i pojedince koji mogu osigurati takvu vrstu stjecanja znanja. Treće, potrebno je osigurati da ono što

će ti ljudi predstaviti doista bude prila-gođeno ciljanoj publici, a ne nešto što su pripremili za nekog drugog, i četvr-to, neophodno je osigurati cjelovitost svih sadržaja. Ako mi dopustite, ovdje bih još nešto dodao. Tijekom tog posje-ta osobno me se iznimno dojmilo ak-tivno sudjelovanje predstavnika Agen-cije, jer je to važno za uspjeh vježbe jer vjerujem da je to značajno doprinijelo njegovom uspjehu i može poslužiti kao primjer za buduće studijske posjete. Tom je prigodom svih devetnaest pred-stavnika iskreno sudjelovalo u progra-mu. To je bilo vrlo ohrabrujuće i može poslužiti kao primjer za buduće studij-ske posjete.

Pitanje: Nakon što ste veći dio godine proveli radeći s ljudima iz Agencije, možda biste mogli sada, prije odlaska, podijeliti s nama kakve ćete uspomene ponijeti odavde u smislu dragocjenog iskustva? Kakvu biste oproštajnu poru-ku uputili ljudima ovdje?

G. Kingston: Moju glavnu poruku, upu-tio bih u obliku poticaja svim ASOO voditeljima i zaposlenicima da budu primjer ostatku zemlje tako što će po-moći Agenciji da postane organizacija koja uči.

Štoviše, želim svima preporučiti da iskoriste mogućnosti koje ime se pru-žaju i nastave učiti tijekom cijelog rad-nog vijeka. Mogu to postići osposoblja-vanjem na radnom mjestu ili učenjem za kvalifi kacije u večernjim satima ili vikendom. Kako bi imali od toga najve-ću korist, to učenje treba biti usko po-vezano s poslom da bi kasnije moglo uključiti u posao. Očigledno je kako je takav proces vjerojatno učinkovitiji na-čin učenja nego, na primjer, odlazak s posla na tri ili četiri godine na redovni studij a zatim se nakon povratka poku-šati sjetiti svega što je naučeno. Može-te to zvati cjeloživotnim učenjem i kon-tinuiranim usavršavanjem, ali to je pri-lika da ljudi uče tijekom cijelog života, ali i da to što su naučili koriste u praksi.

To će rezultirati ne samo povećanjem učinkovitosti zaposlenika već i većom općom obrazovanošću što samo može unaprijediti njihove pojedinačne mo-gućnosti zapošljavanja.

E sad, što sam naučio tijekom mog boravka u Hrvatskoj? Naučio sam da je najvažnije slušati ljude ukoliko želite organizirati najučinkovitiji oblik ospo-sobljavanja, po mogućnosti u skupina-ma, kako bi bilo potpuno jasno što su postojeće potrebe, a nakon toga kre-nuti s organizacijom učinkovitih mate-rijala za osposobljavanje i predavača. Usput, osim Ujedinjenog Kraljevstava, Hrvatska je prva europska zemlja u ko-joj sam radio i posao kojeg sam ovdje obavljao predstavljao mi je i izazov i vrijedno iskustvo.

Razgovor je vodila gospođa Galia Bozhanova.

„Osoba koja iskreno ne uživa u uspjehu svojih podređenih ili onih koji su to ranije bili

nikada neće biti dobar vođa“... – Richard Denny

Osvrt iz perspektive g, Jure Biloglava, voditelja projekta ispred korisničke institucije

Pitanje: Kako biste ocijenili uspjeh pro-jekta? Smatrate li kako je isporučevi-nama projekta u potpunosti udovoljeno zahtjevima ASOO-a?

G.Biloglav: Kao i kod bilo kojeg projek-ta u životu, radilo se o gradnji kuće ili završetku fakulteta, sve se u konačnici svodi koliko ste zadovoljni sa fi nalnim proizvodom. Dodao bi k tome, da je isto tako važno i samo putovanje pre-ma cilju. Pošto dolazim iz inženjerskih voda, navikao sam da se uspjeh može usporediti s alatom pomoću kojega mo-žete uspješno ostvariti zadatak i pritom biti učinkoviti. Smatram kako je ovaj

projekt rezultirao sa korisnim alatima, idejama, znanjima i iskustvom koje će se zasigurno primjenjivati u Agenciji u budućem periodu. Možemo li zaista reći da su se stvari promijenile tijekom provedbe projekta?

Svakako da, pogotovo ako gledamo aspekt razvoja Ljudskih potencijala, glavni rezultat ovog projekta a samim time i njegova glavna poruka. Mnogo-brojne isporučevine projekta nisu uvijek u potpunosti bile u skladu s potrebama Agencije, ali čak i tada pružile su nam uvid u pristup i smjer kojim trebamo ili ne trebamo ići. Nešto poput metode pokušaja i pogreški, ako mi dopustite, što je još uvijek najkorištenija metoda u matematici i fi zici i koja je iznjedrila neka od najvećih otkrića u povijesti ci-vilizacije. Stoga, zašto ne slijediti svije-tle primjere najvećih umova (Pitagora, Newton, Tesla) i njihove dobro utabane staze. Na kraju krajeva, ni u najideal-nijim slučajevima rezultati ne mogu uvijek biti isporučeni na vrijeme i pot-puno u skladu s potrebama pojedinca ili institucije.

Kao i u svakom radnom procesu uvijek ima mjesta za prilagodbu ideja i smjera u kojem razmišljamo. Sa čisto pristra-nog stajališta, jer sam tijekom ovih 18 mjeseci puno uložio u ovaj projekt, mo-ram reći kako je to bilo ugodno putova-nje po cesti posutoj kamenjem i punoj zavoja, ali ipak smo uspješno uspjeli doći do kraja puta.

Pitanje: Projekt se provodio 18 mjeseci, uz mnoge isporučevine i brojne timove ključnih i kratkoročnih stručnjaka. Kako ocjenjujete razdoblje provedbe?

G. Biloglav: Dok bi možda netko mo-gao ustvrditi kako je promjena suradni-ka i stručnjaka s kojima surađujete na dnevnoj bazi nezahvalna s organizacij-skog i operativnog stajališta, jer nikad nije jednostavno raditi u promjenjivoj okolini, moram reći da mi je rad sa pro-jektnim timom olakšala činjenica što

sam uvijek znao da postoji jedna osoba na koju se mogu osloniti. To je naravno, Voditeljica tima, Gđa. Galia Bozhano-va. Kadgod je bilo problema ili nedo-umica, Galia je uvijek bila referentna točka koja je čvrsto držala sve konce u rukama. Kako se približavamo kraju projekta, stvari se odvijaju velikom brzi-nom, ali siguran sam kako smo svi uje-dinjeni u želji da postignemo najbolje moguće rezultate.

Pitanje: Radite u ASOO-u već tri godi-ne. Što su po vašem mišljenju izazovi s kojima se susreće jedna uspješan vo-ditelj projekta?

G. Biloglav: Smatram kako je najveći izazov za voditelja projekta razina orga-nizacije koju je moguće postići kako bi se olakšalo provođenje svakodnevnih aktivnosti. Pod razinom organizacije mislim na sve one korake koji pridonose učinkovitosti, kako sa korisničke strane tako i sa strane projektnog tima.

Naravno, uz dobru organizaciju rada, gdje je jasno određeno tko, kada i što radi, najvažnija sastavnica dobrog rada je komunikacija. Tijekom usavršavanja organiziranih unutar projekta, imali smo priliku vidjeti da je upravo komunikacija najvažniji dio dobro uhodanog i učinko-vitog mehanizma koji može na vrijeme i kvalitetno isporučiti rezultate. Narav-no, da komunikacija ne može uvijek biti na onoj razini na kojoj je moguće izbjeći nesporazume ili nedoumice, no uz prije svega kvalitetan timski rad mo-guće je dobrom komunikacijom nadići i objektivne probleme koji se postave ispred svakog projekta tijekom njegove provedbe. Isto tako, uspješan voditelj projekta mora biti netko tko poznaje su-stav unutar kojeg se provodi projekt, u ovom slučaju Agencija, kako bi mogao na vrijeme predvidjeti buduće korake. U konačnici, potrebno je imati snažnu volju i biti spreman prihvatiti nova zna-nja koja prije niste posjedovali kako bi u tom procesu izgradili samog sebe.

Pitanje: Kakvu vrstu projekata ASOO planira provoditi u predstojećem razdo-blju i s kakvim će se izazovima Agenci-ja suočavati?

G. BIloiglav: S obzirom da Republika Hrvatska uskoro postaje članica Europ-ske Unije, dogoditi će se prirodan prije-laz na ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava gdje se naglasak stavlja na institucije primatelje sredstava, u na-šem slučaju srednje strukovne škole te institucije obrazovanja odraslih. Narav-no kako Agencija u budućnosti može biti korisnik i direktnih bespovratnih sredstava što nam ostavlja mogućnost daljnje izgradnje i unaprjeđenja organi-zacijskih i institucionalnih resursa Agen-cije u smislu glavnog aktera u sustavu strukovnog obrazovanja i osposoblja-vanja i obrazovanja odraslih. Gledajući na iskustva institucija koje smo posjetili u zemljama članicama Europske Unije tijekom studijskih posjeta organiziranih unutar ovog projekta, mogu reći da po-stoji neiscrpna baza ideja i mogućnosti koje će biti prisutne po ulasku u Europ-sku Uniju. Djelovanje i projekti Agenci-je ostaju snažna potvrda, kao što je to bila i do sada u smislu korištenja sred-stava Europske Unije, da imamo spo-sobne ljude koji će nastaviti pridonositi ukupnom razvitku sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obra-zovanja odraslih.

…i na kraju, ali nikako ne i najmanje važne

gđa. Jelena Josić, voditeljica Ureda

Gospođa Jelena Josić, voditeljica Ure-da, stručnjakinja je za administrativna i organizacijska pitanja s više od petna-est godina radnog iskustva u humani-tarnim organizacijama, organizacijama koje se bave postizanjem pomirbe u poslijeratnom razdoblju i zaštitom ljud-skih prava kao i u pripremi i provedbi EU projekata. Iako su njezine dnevne

obveze na projektu uključivale uprav-ljanje svim fi nancijskim sredstvima prema strogo propisanim pravilima EU, njezina predanost poslu, odanost timu i pozitivne osobine, bile su posebno zamjetne u brojnim prigodama tijekom tehničke provedbe organiziranih os-posobljavanja i usavršavanja kada je morala u zadnjem trenutku iznaći rje-šenje za probleme koji bi se nenadano pojavili.

Odličan voditelj Ureda je netko tko ne pruža samo dobru administrativnu po-dršku, već pridonosi rezultatima pro-jekta s praktičnim idejama, nudi rješe-nja na njihovu realizaciju i osigurava nesmetanu provedbu svih projektnih aktivnosti. Jelenin način rada odraz je svih navedenih elemenata zbog čega je njezino sudjelovanje u projektu iz-gradnje kapaciteta bilo doista nepro-cjenjivo.

gđa. Zvezdana Lalić, asistentica voditeljice projektnog tima

Gospođa Zvezdana Lalić se priključila projektnom timu u drugoj fazi provedbe projekta u svojstvu asistentice vodite-ljici projektnog tima. Kao diplomirani profesor engleskog jezika i književnosti s gotovo petnaest godina iskustva kao prevoditelj, urednik tekstova i proma-trač u međunarodnim političkim organi-zacijama koje se bave pitanjima zaštite ljudskih prava, povratkom izbjeglica, praćenjem suđenja za ratne zločine i zakonitom provedbom izbornih proce-sa u europskim i azijskim zemljama te

višegodišnjim iskustvom u sektoru konzal-tinga za razvoj ljudskih potencijala na po-slovima zapošljavanja i odabira kadrova za voditeljske i izvršne pozicije, Zvezdana je bila zadužena za sastavljanje, organizi-ranje i pisanje članaka za biltene projekta, prikupljanje statističkih podataka i relevan-tnih informacija, provođenje istraživanja i prevođenje, ali je sudjelovala i u pripremi materijala za dio projektnih aktivnosti ve-zanih uz razvoj ljudskih potencijala. Njezi-na vještina uočavanja detalja, osjećaj od-govornosti, sposobnost dobrog obavljanja zadaća čak i kada je izložena pritisku te njezine organizacijske sposobnosti i vje-ština upravljanja vremenom, omogućile su joj da pruži svoj doprinos projektnom timu u ispunjavanju obveza unutar kratkih ro-kova i postizanju točno određenih ciljeva.

Gospođa Lalić je jedna od autorica istra-živačkog rada „Razlike između britanskog i američkog engleskog“ objavljenog u Re-publici Sloveniji i tečno govori nekoliko eu-ropskih jezika.

ASOO u stranim publikacijamaČlanak koji slijedi objavljen je 22. rujna u Biltenu Ovlaštenog instituta za kadrovska pitanja i razvoj u Ujedinjenom Kraljevstvu

Hrvatski stručnjaci za ljudske potencijale u posjetu londonskim

vijećima tijekom studijskog putovanja

Predstavnici uče od CIPD-a te vijeća u Suttonu i Mertonu

CIPD je ovoga tjedna ugostio izaslanstvo stručnjaka za ljudske potencijale i obrazo-vanje iz Republike Hrvatske, kao dio pro-jekta za poboljšanje upravljanja ljudskim potencijalima u zemlji prije njezina ulaska u Europsku uniju (EU).

Skupina predstavnika državne agencije za obrazovanje posjetila je londonske četvrti Sutton i Merton kako bi se upoznali s nači-nom na koji su ta vijeća primijenila model

zajedničke službe ljudskih potenci-jala, ostvarila korist kroz partnerstvo s lokalnim tijelima vlasti te kako or-ganiziraju nova osposobljavanja za zaposlenike u javnom sektoru.

Voditelji izaslanstva priopćili su predstavnicima PM-a kako je po-sjet dio projekta izgradnje kapa-citeta unutar EU IPA programa, te je osmišljen kako bi se pota-knulo razumijevanje i primjena LJP-a, koji su “gotovo nepostoje-ći” u hrvatskom u javnom sektoru.“U Hrvatskoj postoji tradicionalno razumijevanje LJP-a i to se svodi na evidenciju o nazočnosti na poslu i osobni dohodak”, rekao je Richard Kingston, ključni stručnjak za ospo-sobljavanje zaposlenika unutar IPA projekta.

On je dodao kako dva dana koja su proveli u CIPD-u predstavlja odličan temelj teoriji LJP-a dok je jučerašnji odlazak u londonska vijeća pružio posjetiteljima iz hrvatske Agencije za strukovno obrazovanje i obrazo-vanje odraslih (ASOO ) uvid u prak-tični dio LJP-a.

“Nadamo se kako će predstavnici prepoznati izazove LJP-a i kako se ovaj ambiciozni [zajednička služba] projekt provodi u praksi te koje se lekcije mogu naučiti”, dodao je Kin-gston.

Dean Shoesmith, zajednički izvršni voditelj LJP-a za vijeća u Suttonu i Mertonu, predstavio je sudionicima u kratkim crtama izazove s kojim se suočava gospodarstvo Ujedi-njenog Kraljevstva općenito i koji su konkretni izazovi javnog sek-tora. Pojasnio je i koncept Velikog društva i kako su lokalne vlasti u dva mjesta primijenile model zajed-ničke službe ljudskih potencijala.Viši tim za LJP iz gradskih vijećnica također je govorio o uspjehu svoje inicijative za poboljšanje temeljne pismenosti i vještine računanja kod

radnika te su detaljno pojasnili poslovni prijedlog za “Projektno Trojstvo’- zajed-ničku nabavu sustava za transformira-nje LJP-a od strane vijeća u Suttonu, Mertonu i Kingstonu.

„Nadamo se kako smo izaslanstvo upoznali s nekim idejama koje će moći primijeniti kada se vrate u Hrvatsku,“ rekao je Shoesmith. “iako možda za-jednička služba nije nešto što se može lako prenijeti na situaciju u drugoj dr-žavi, ideje koje se odnose na vođenje, promjenu kulture i komunikaciju, pre-nosive su.

“Možda njihov izazov kao profesiona-laca za LJP predstavlja način na koji oni mogu voditi svoje poslovanje kroz različite načine rada i pružanja usluga za dobrobit svojih stanovnika.”

Sudionica Jelena Letica, pomoćnik rav-natelja za razvoj strukovnog obrazova-nja u ASOO-u, rekla je kako su prezen-tacije pokazale kako se spajanja mogu izvesti na “uspješan, strukturiran i odr-živ način”, dodajući kako ASOO namje-rava “biti pokretač inicijativa u javnom sektoru i širiti te procese i učenje. “

“LJP se u Hrvatskoj dosta razlikuju”, nastavila je. “Mi govorimo o istim stva-rima, ali za sada - osobito u javnim službama - mi razmišljamo o obrasci-ma i dokumentaciji u odnosu na njihovu osnovnu uporabu za jednostavne pro-cese poput odmora, bolovanja i zapo-šljavanja.“

Izaslanstvo će tjedan završiti s posje-tom Ofsted-u, koji ima sličnu obrazovnu regulatornu ulogu u Ujedinjenom Kra-ljevstvu kakvu ima ASOO u Hrvatskoj.

Hrvatska je dobila zeleno svjetlo da postane 28. država članica EU-a, s predviđenim ulaskom polovicom 2013. godine.