Omiš, 22. prosinca 2015.zzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUG/OMIS/TEKST/15_15.pdfkrovne kućice može biti dvostrešno sa nagibom krov-nih ploha usklađenim sa glavnim krovištem, ili pak

Utorak, 22. prosinca 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA OMIŠA Broj 15 - Strana 1

BROJ 15

Omiš, 22. prosinca 2015.

GRADSKO VIJEĆE:Odluka o Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Omiša (VI) 1. ..................................... 1Odluka o Izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja Ribnjak 2. ............................................. 19Odluka o Izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja Vojskovo 3. ........................................... 25Odluka o Izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja Marušići 4. ............................................ 29Odluka o Izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja Pisak 5. ................................................. 31

Na temelju članka 109. i članka 198. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13.), Odluke o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Omiša (VI) i s tim u vezi Izmjene i do-pune urbanističkih planova Ribnjak, Vojskovo, Maru-šići i Pisak („Službeni glasnik Grada Omiša“ br. 9/15) i članka 30. Statuta Grada Omiša („Službeni glasnik Grada Omiša“ br. 4/09, 9/10, 2/13 i 10/13), Gradsko vijeće Grada Omiša na 12. sjednici održanoj 22. pro-sinca 2015. godine, donosi

ODLUKUo Izmjenama i dopunama

Prostornog plana uređenja grada Omiša (VI)

Članak 1.

Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja grada Omiša (VI) („Službeni glasnik Grada Omiša“, broj 4/07, 8/10, 3/13, 5/15 i 10/15.), u daljem tekstu: Izmjene i dopune.

Članak 2.

(1) Obuhvat Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Omiša odnosi se na područje grada Omiša kao jedinice lokalne samouprave.

(2) Temeljni razlog za pokretanje postupka Izmje-na i dopuna Prostornog plana uređenja grada Omiša je usklađenje s važećom zakonskom regulativom koja je od značaja za planiranje i uređenje prostora i usklađenje s prostornim planom više razine te vrednovanje razli-

čitih inicijativa za izmjenu prostorno planskih odredbi, zaključaka stručnih analiza i novih potreba.

Članak 3.

(1) Izmjene i dopune iz članka 1. ove Odluke, izra-đene su po URBOS-u doo Split, oznake 666/15., a sa-drže uvezane tekstualne i grafičke dijelove:

A Tekstualni dio Odredbe za provođenje B Grafički dio 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI: 2.1 Promet 1:25000 2.2 Pošta i telekomunikacije 1:25000 2.3 Energetski sustav 1:25000 2.4 Vodnogospodarski sustav 1:250003. UVJETI ZA KORIŠTENJE UREĐENJE I ZAŠTITE PROSTORA: 3.1 Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000 3.3 Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1:5000

- listovi: 13, 32, 33, 34, 35, 37, 46, 55, 56, 80, 89, 91, 92, 93, 94, 95, 107, 109, 119, 120, 121, 123, 126, 128, 138, 140, 147, 149, 150, 151, 152, 153, 154, 156, 159, 160, 163, 164 i 167

C Obvezni prilozi

2) Kartografski prikazi: 1. KORIŠTENJE I NAMJE-

Strana 2 - Broj 15 SLUŽBENI GLASNIK GRADA OMIŠA Utorak, 22. prosinca 2015.

NA POVRŠINA; 2.1 INFRASTRUKTURNI SUSTA-VI – Promet;, 2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – Pošta i telekomunikacije;, 2.3 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – Energetski sustav;, 2.4. INFRASTRUK-TURNI SUSTAVI – Vodnogospodarski sustav; 3.1 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - Područja posebnih uvjeta korištenja; 3.2 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - Područja posebnih ograničenja u kori-štenju; 3.3 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u mjerilu 1:25.000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA (listo-vi broj: 13, 32, 33, 34, 35, 37, 46, 55, 56, 80, 89, 91, 92, 93, 94, 95, 107, 109, 119, 120, 121, 123, 126, 128, 138, 140, 147, 149, 150, 151, 152, 153, 154, 156, 159, 160, 163, 164 i 167) u mjerilu 1:5000 iz članka 3. točke „Kartografski prikazi“ Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Omiša („Službeni glasnik Grada Omiša“, broj 4/07, 8/10, 3/13, 5/15 i 10/15.) prestaju važiti, osim kartografskih prikaza u mjerilu 1:2000 (po-dručje luke Omiš) Odluke o donošenju Izmjena i dopu-na Prostornog plana uređenja Grada Omiša („Službeni glasnik Grada Omiša“, broj 10/15.).

3) Stupanjem na snagu ove Odluke umjesto grafič-kih prikaza iz gornjeg stavka primjenjivati će se gra-fički prikazi: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠI-NA; 2.1 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – Promet;, 2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – Pošta i tele-komunikacije;, 2.3 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – Energetski sustav;, 2.4. INFRASTRUKTURNI SU-STAVI – Vodnogospodarski sustav; 3.1 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - Područja posebnih uvjeta korištenja; 3.2 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTO-RA - Područja posebnih ograničenja u korištenju; 3.3 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - Područja primjene posebnih mjera ure-đenja i zaštite u mjerilu 1:25.000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA (listo-vi broj: 13, 32, 33, 34, 35, 37, 46, 55, 56, 80, 89, 91, 92, 93, 94, 95, 107, 109, 119, 120, 121, 123, 126, 128, 138, 140, 147, 149, 150, 151, 152, 153, 154, 156, 159, 160, 163, 164 i 167) u mjerilu 1:5000 iz članka 3. stavka 1. točke „B) Grafički dio“ iz ove Odluke.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

Svim člancima Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Omiša „Službeni glasnik Grada Omiša“, broj 4/07, 8/10, 3/13, 5/15 i 10/15. (u daljnjem

tekstu: Odluka) u kojima je navedeno „zaštićeno obal-no područje na kopnu (1000 m od obalne crte)“ mijenja se u „prostor ograničenja (1000 m od obalne crte)“.

Svim člancima Odluke u kojima je navedena „lo-kacijska dozvola“ mijenja se u „odgovarajući akt za građenje sukladno propisima“.

Članak 5.

U članku 5. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Omiša „Službeni glasnik Grada Omi-ša“, broj 4/07, 8/10, 3/13, 5/15 i 10/15. (u daljnjem tek-stu: Odluka) u stavku 2. iza riječi: „unutar naselja Omiš (na građevnoj čestici)“ dodaje se zarez i riječi: „osim ako nije drugačije određenom ovim odredbama“

Članak 6.

U članku 6. Odluke stavak 1. na kraju alineje 1. bri-še se: „,detaljni plan uređenja“

U članku 6. Odluke stavak 1. iza alineje 3. dodaje se nova alineja i glasi:

„- prometna, komunalna i druga infrastruktura unu-tar i izvan građevinskog područja osim u područjima za koje je donesen urbanistički plan uređenja;“

Članak 7.

Iza članka 6. dodaje se novi članak 6a. koji glasi:„U Prostornom planu se koriste pojmovi određeni

Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13; u dalj-njem tekstu: Zakon), Zakonom o gradnji (NN 153/13), pojmovi opisani propisima donesenim na temelju tih zakona i pojmovi uvriježeni u praksi. Ovim odredba-ma su detaljnije opisani slijedeći pojmovi uvriježeni u praksi, koji nisu opisani Zakonom i drugim propisima:

Balkon je dio pojedine etaže zgrade, koji cijelom svojom površinom izlazi izvan obrisa zgrade i nije nat-kriven, osim podnom pločom balkona na katu iznad,

Dvojna zgrada je zgrada kojoj se jedno bočno pro-čelje nalazi izgrađeno uz bočno pročelje susjedne zgra-de (također dvojne zgrade), a uz ostala pročelja nalazi se uređeni ili neuređeni dio građevne čestice, odnosno uređena prometna površina,

Etaža je naziv za pojedinu prostornu razinu zgrade (Podrum - Po, Suteren - S, Prizemlje - P, Kat i Pot-krovlje - Pk). Najmanja svjetla visina pojedine etaže, kod nove gradnje, ne smije biti manja od 2,40 m, osim nestambenog podruma gdje je moguća i manja visina. Najveća visina etaže se utvrđuje u odnosu na namjenu prostora na pojedinoj razini građevine.

Gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice unutar koje se mora smjestiti izgrađena površi-na zemljišta pod građevinama (ortogonalne projekcije


svih nadzemnih dijelova građevina), a određena je op-ćim i posebnim lokacijskim uvjetima u pogledu najma-njih udaljenosti građevina od granica građevne čestice. U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti: izgradnja koja predstavlja uređenje građevne čestice, kao što su nenatkrivene terase, cisterne i sl., svi niži u svakom svojem dijelu od 1,0 m iznad konačno zarav-natog i uređenog terena, te uređene prometne površine i drugi slični zahvati omogućeni ovim odredbama.

Građevni pravac je zamišljeni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici na na-čin da se na njega naslanjaju najmanje dvije najista-knutije točke pročelja građevine, a određen je u odnosu na regulacijski pravac.

Interpolacija je gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici unutar izgrađenog dijela naselja pri čemu su okolnim postojećim građevinama određeni regulacijski i građevinski pravci i ne podrazumijeva nužno interpolaciju građevine između dvije susjedne građevine.

Kat je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja,

Konačno zaravnan i uređen teren na građevnoj čestici može se oblikovati na način da odstupa najviše 1,0 m u odnosu na prirodni teren prije gradnje.

Kosi teren je teren nagiba većeg od 15%.Krovna kućica (luminar), je dio krovne konstruk-

cije kosog krovišta, koji služi za ugradnju okomitog prozora za osvjetljenje prostora potkrovlja. Krovište krovne kućice može biti dvostrešno sa nagibom krov-nih ploha usklađenim sa glavnim krovištem, ili pak jed-nostrešno nagiba od 15o do 30o. Svi nagibi se računaju u odnosu na podnu konstrukciju. Prednje pročelje ku-ćice mora biti izvedeno na način da se nalazi ili u istoj pročeljnoj ravnini kao i pročelje kata ispod ili na način da se donji rub otvora nalazi najviše na visini od 90 cm od kote završne kote podne konstrukcije, odnosno vi-sina sljemena krovne kućice mora biti najmanje 50 cm ispod razine sljemena glavnog krovišta. Pokrov krov-nih kućica mora biti u istom materijalu kao i osnovni krov. Krovni istaci strehe i zabata mogu biti najviše 40 cm. Ne dozvoljava se izvedba tzv. francuskih prozora unutar krovne kućice.

Krovni prozor (smješten u kosini krova) je dio krovne konstrukcije kosog krovišta unutar kojeg se mogu ugraditi staklene stijene za osvjetljenje tavana i potkrovlja.

Lođa je poluotvoreni dio pojedine etaže zgrade, koji može djelomično izlaziti izvan obrisa zgrade (do 1/3 svoje širine) i biti natkriven najmanje 70% svoje površine.

Nadstrešnica je konstrukcija kojom se natkriva određena površina/prostor (terasa ili dio uređenog te-rena građevne čestice. Otvorena je sa svih strana (izni-

mno može imati zid na jednoj strani i to kada se postav-lja uz zgradu, ili potporni zid).

Osnovna građevina je zgrada namjene koja je je-dina ili pretežita unutar površine određene namjene. Pretežitost namjene osnovne građevine određuje se natpolovičnim udjelom određene namjene u njezinoj ukupnoj građevinskoj bruto površini.

Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno uko-pan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u ko-načno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Da bi uko-pana razina čija je tlocrtna površina veća od tlocrtne površine prvog nadzemnog kata mogla biti imenova-na kao podrum (iznad dijela stropne konstrukcije nad površinom koja se nalazi izvan tlocrtne površine prve nadzemne razine) mora se nalaziti sloj zemlje najmanje visine 80 cm i čija je površina krajobrazno uređena. Podrumom ili suterenom neće se smatrati razina čija su sva pročelja u potpunosti odvojena od okolnog terena, bez obzira da li je u terenu izveden podzid ili je zasjek terena urađen bez podzida.

Pomoćna građevina je građevina koju je moguće smjestiti na istoj građevnoj čestici s osnovnom građe-vinom, a namijenjena je smještaju njezinih dopunskih sadržaja koji služe njezinoj redovnoj uporabi. Pomoćne građevine su: garaže za osobna vozila, drvarnice, spre-mišta, nadstrešnice i vrtne sjenice, bazeni za vlastite potrebe, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje, ljetne kuhinje i sl. Ukoliko se pomoćna građevina smještava na na-čin da se jednim svojim dijelom prislanja uz osnovnu građevinu, smatra se sastavnim dijelom osnovne gra-đevine.

Posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira područje pojedine djelatnosti iz konteksta odredbi.

Postojeća građevina je postojeća građevina odre-đena Zakonom ili posebnim zakonom iz područja gra-đenja.

Postojeći građevni pravac je pravac prema regu-lacijskom pravcu koji je definiran postojećim susjed-nim građevinama u odnosu na predmetnu građevinsku česticu.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor na-lazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Potkrovlje može imati nadozid naj-veće visine 1,2 m.

Potporni zid je građevina koja se koristi kod izved-be zasjeka/usjeka terena (kod gradnje građevina), čija vidljiva visina pojedinog dijela zidne plohe ne smije prijeći visinu od 2,0 metra. U slučaju većeg nagiba te-rena i potrebe izgradnje zida veće visine, isti se mora izvesti stepenasto s pojasom zelenila između stepenica (kaskada).


Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,0 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). Etaža čija se razina završne plohe poda nalazi više od 1,0 metar iznad kote uređenog terena smatra se prvim katom, a nikako ne visokim prizemljem ili sl. Prizemlje se obično nalazi iznad podruma, ili kao prva nadzemna razina (u slučaju da nema suterena).

Regulacijski pravac je pravac povučen granicom koja razgraničuje površinu postojećeg uličnog korido-ra/trase (prometne površine) u izgrađenim dijelovima naselja, odnosno površinu planiranog uličnog koridora (prometne površine) u neizgrađenim dijelovima naselja od površina građevnih čestica. Građevna čestica može imati više regulacijskih pravaca.

Samostojeća zgrada je zgrada do čijih se pročelja može prići preko uređenog ili neuređenog dijela gra-đevne čestice (na kojoj je izgrađena), ili pak s uređene (prometne) površine.

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volu-mena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pro-čeljem izvan terena.

Tavan je dio zgrade koji se nalazi iznad najviše stropne konstrukcije zgrade, a ispod krovne konstruk-cije, ali bez nadozida. Krovne grede, odnosno krovna konstrukcija se postavlja direktno na stropnu konstruk-ciju posljednjeg kata. Otvori se mogu nalaziti na zabat-nom zidu ili unutar ravnine krovne plohe.

Visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, a vi-sina nadozida ne može biti viša od 1,2 m.

Zakon je važeći zakonski propis iz područja pro-stornog uređenja.

Zgrada u nizu je zgrada kojoj se dva bočna proče-lja nalaze izgrađena uz bočna pročelja susjednih zgra-da, a uz ostala pročelja nalazi se uređeni ili neuređeni dio građevne čestice, odnosno uređena prometna povr-šina. Krajnja zgrada niza kojoj se jedno bočno pročelje nalazi izgrađeno uz bočno pročelje susjedne zgrade a ostala pročelja su otvorena smatra se dijelom niza.

U slučaju donošenja propisa koji obrađuju pojmove iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se doneseni važe-ći propisi.“

Članak 8.

U članku 8. Odluke u stavku 1. briše se druga ali-neja.

Članak 9.

Članak 9. Odluke se mijenja i glasi:„Područje obuhvata Prostornog plana nalazi se unu-

tar zaštićenog obalnog područja mora koje je od poseb-nog interesa za Državu. Korištenje prostora zaštićenog obalnog područja mora radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvo-ja provodi se uz ograničenja u pojasu u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (u daljnjem tekstu: prostor ograničenja) a prikazuju se u grafičkom dijelu elaborata Plana u mje-rilu 1:25000 i 1:5000.

U zaštićenom obalnom području mora Prostornim planom se osigurava:

- očuvanje i sanacija ugrožena područja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obal-nog i zaobalnog krajolika te poticanje prirodne ob-novu šuma i autohtone vegetacije,

- mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode,

- slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni inte-res u korištenju, pomorskog dobra,

- razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijed-nosti krajolika,

- ograničenje međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja, odno-sno nova građevinska područja se planiraju izvan površina koje su u naravi šume,

- sanacija napuštenih eksploatacijska polja mineral-nih sirovina i proizvodnih područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili planiranjem ugosti-teljsko turističke, sportsko rekreacijske i gospodar-ske namjene.“

Članak 10.

U članku 11. Odluke iza podnaslova „javna i druš-tvena namjena (D)“ brišu se dvije alineje.

Članak 11.

U članku 12. Odluke na početku stavka 5. brišu se riječi: „Izdvojeno (neizgrađeno)“ i stavak započinje velikim slovom.

U članku 12. Odluke u stavku 1. ispod podnaslova: „Ugostiteljsko-turistička namjena – (hotel T1, turistič-ko naselje T2, kamp T3)“ riječi: „i na području naselja Blato n/C (T1)“ zamjenjuju se riječima: „uz rijeku Ce-tinu i u naselju Tugare (uz Naklice)“

U članku 12. Odluke u stavku 2. u drugoj alineji ispod podnaslova: „Ugostiteljsko-turistička namjena –


(hotel T1, turističko naselje T2, kamp T3)“ riječ: „dvi-je“ zamjenjuje se sa: „tri“

U članku 12. Odluke stavak 1. ispod podnaslova: „Površine za šport – (šport R1)“ se mijenja i glasi:

„Zone športa R1 planirane su unutar i izvan naselja. Unutar naselja nalaze se slijedeće zone sporta: Smo-lonje – Zvečanje (oko 0,52 ha), Slime (oko 0,51 ha), Podgrađe (oko 0,58 ha), Svinišće (oko 0,57 ha), Nova Sela (oko 2,97 ha), Dubrava (oko 0,64 ha), Tugare (oko 0,36 ha), Naklice dvije zone (oko 0,44 ha) zona u blizi-ni groblja (oko 0,30 ha), Omiš dvije zone (oko 5,10 ha Ribnjak) i (oko 0,45 ha Punta), Čelina (oko 1,66 ha) i Lokva Rogoznica (oko 1,53 ha).

Sportski centri određeni su u skladu s Prostornim planom Splitsko dalmatinske županije, smješteni su u izdvojenom građevinskom području izvan naselja i obuhvaćaju: sportski centar Smolonje (postojeća stre-ljana površine oko 2,04 ha), sportski centar Kostanje (oko 3,04 ha), sportski centar Podašpilje – Svinišće (oko 0,46 ha) i Kučiće (oko 0,64 ha).“

U članku 12. Odluke stavak 3. ispod podnaslova: „Površine za rekreaciju – (rekreacija R2, kupališta-ure-đene plaže R3)“ mijenja se i glasi:

„Na obalnom području mora nalaze se uređene mor-ske plaže unutar građevinskog područja svih naselja i izdvojenih ugostiteljsko turističkih zona. U grafičkom dijelu elaborta Prostornog plana posebno su označene zone kupališta (R3) i to: Omiš, Lokva Rogoznica (Voj-skovo), Mimice, Marušići i Pisak.“

U članku 12. Odluke na kraju stavka 4. ispod pod-naslova: „Površine za rekreaciju – (rekreacija R2, ku-pališta-uređene plaže R3)“ brišu se riječi: „, bez ikakve gradnje“

U članku 12. Odluke u stavku 1. ispod podnaslova: „Površine infrastrukturnih sustava“ u alineji 1. briše se: „i Čikotina lađa“ i briše se alineja 3.

Članak 12.

U članku 15. Odluke u alineji 1. ispod podnaslova: „a) Cestovne građevine:“ riječi: „Jadranska autocesta“ zamjenjuje se sa: „Autocesta A1“

U članku 15. Odluke sve alineje ispod podnaslova: „Ostale državne ceste:“ se mijenjaju i glase:

„D8 državna cesta, rekonstrukciju i poboljša-- nje trase, dionica dužine oko 19,6 km;D70 državna cesta Omiš (D8) – Naklice – - Gata – čvor Blato n/C (A1), dužine 21,6 km;Brza cesta Trogir – Omiš sa spojnim cestama - do postojećih državnih cesta (planirana)

Spojna cesta od čvora Blato n/C do čvora Dugi - Rat na brzoj cesti Trogir – Omiš (planirana)“

U članku 15. Odluke ispod podnaslova: „a) Cestov-ne građevine:“ dodaje se nova točka i glasi:

„c) Morske luke posebne namjene:Luke nautičkog turizma: Omiš – Garma (200 - vezova)“

U članku 15. Odluke tekst ispod podnaslova: „2. Energetske građevine“ do kraja članka 15. se mijenja i glasi:

„a) Hidroelektrana- Zakučac, snage 486,0 MW, postojeća elektrana- planirana crpna hidroelektrana CHE Mosor (Za-

kučac) - (snaga 800,0 MW) definira se Pros-tornim planom Splitsko dalmatinske županije kao prostor u istraživanju u neposrednoj blizini HE Zakučac (nije obrađeno u ovom Prostornom planu)

b) Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postro-jenje napona 400 kV i 220 kV

Dalekovodi 400 kV- DV 2x400 kV Mostar – Konjsko - DV 2x400 kV Zagvozd - KonjskoDalekovodi 220 kV- DV 2x220 kV TS Mostar – HE Zakučac u TS

Zagvozd- DV 2x220 kV HE Zakučac – TS Konjsko I u TS

Vrboran- DV 2x220 KV HE Zakučac – TS Bilice u TS

Konjsko- DV 220 kV HE Zakučac – TS Konjsko II - DV 2x220 kV Nova Sela – Zagvozd- uvod DV/KB 2x220 kV - HE Zakučac – TS Bili-

ce u TS Kaštela 1

c) VjetroelektranePredviđene lokacije za vjetroelektrane snage veće

od 20 MW. S obzirom da se elektrane mogu graditi i etapno odnosi se na konačnu instaliranu snagu:

- Katuni (dio na području grada Omiša) - Kostanje (Kom-Orjak-Greda)- Brda - Umovi

d) Plinovod - Magistralni plinovod Bosiljevo - Split - Ploče

3. Vodne građevine

a) Regulacijske i zaštitne građevineGrađevine na vodotoku od državnog interesa, - rijeka Cetina


b) Građevine za korištenje vodaVodoopskrbni sustav:1) Vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šol-

ta, koji se ovisno o upravi ili prostornoj cjelini dijeli na: Glavne objekte zahvat-dovod-UKPV „Zagrad“ - minim. Izdašnosti zahvata 3000 l/s, instalirani kapacitet 630 l/s (80 l/s za potrebe omiškog vodovoda)Podsustav Omiš- Podsustav Brač- Podsustav Hvar- Podsustav Vis- Podsustav Šolta- Podsustav Tugare-Gata- Podsustav Srinjine-

2) Vodoopskrbni sustav Makarskog primorja, koji se ovisno o upravi ili prostornoj cjelini dijeli na :Glavne objekte zahvat-dovod-UKPV - „Zadvarje“Podsustav Makarskog primorja- Podsustav Zadvarje – Šestanovac- Podsustav Slime – Podgrađe- Podsustav Sućuraj-

Retencija i akumulacija za korištenje voda za vo-doopskrbu:

kompenzacijski bazen Prančevići za potre-- be regionalnog vodovoda Omiš, Brač, Hvar i Šolta

Jezera i kompenzacijski bazeni hidroelektrana:kompenzacijski bazen Prančevići HE Zakučac - (zapremnine 6,8 mil. m3)

Članak 13.

U članku 16. Odluke tekst ispod podnaslova: „Žu-panijske ceste“ se mijenja i glasi:

„Obuhvaćaju sve danas razvrstane županijske ceste, ceste koje su razvrstane u Prostornom planu u kategori-ji županijskih cesta, te ostale ceste koje će se naknadno razvrstati u županijske ceste:

Ž6142- - Strožanac (D8) - A.G. Grada Splita - Tugare - Naklice (D70) Ž6147 - - Ž6260 – Liska – Donji Dolac (L67086) Ž6150- - Ugljane (D60) – Blatgo na Cetini (Ž6260)Ž6151- - Ž6150 - Nova Sela - Ž6260 (duljina 2,9 km)Ž6152- - Ž6260 - Srijane (duljina 1,7 km)

Ž6163 - - G. Grada Splita – Dubrava Ž6165 - - Gata (D70) - Zakučac (D70)Ž6166 - - Omiš (D8) - Kučiće - Slime - D39Ž6167 - - D8 – Lokva - Mimice - Marušići (D8)Ž6168 - - Lokva (Ž6167) - D8Ž6169 - - D70 - Kostanje - Podgrađe - Ž6166Ž6171 - - Ž6260 – Kreševo – Katuni – D39Ž6260 - - Klis Grlo (Ž6253) - Dugopolje - Bi-sko - Blato na Cetini - Šestanovac (D39)Ž6263 - - Blato na Cetini (Ž6260) - čvor Blato na Cetini (D70)“

U članku 16. Odluke ispod podnaslova: „b) Pomor-ske građevine:“ na kraju alineje 1. dodaje se: „bazen Omiš i bazen ušće Cetine“ i dodaje se nova alineja 3. i glasi: „Iskrcajna mjesta za prihvat ribe: Omiš, Mimi-ce“

U članku 16. Odluke ispod podnaslova: „Luke po-sebne namjene:“ briše se alineja 3.

U članku 16. Odluke tekst ispod podnaslova: „a) Hidroelektrana“ do kraja članka 16. se mijenja i glasi:

„MHE Prančevići -

b) Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postro-jenje napona 110 kV i 35 kV

Transformatorska stanica 110/20(10)kVTS Omiš- TS Ravnice-

Transformatorska stanica 35/10kVTS Prančevići- TS Lisičine- TS Ravnice-

Dalekovodi i kabeli 110 kVDV 110 kV HE Zakučac – TS Meterize I.- DV 2x110 kV HE Zakučac – TS Meterize II.- DV 2x110 kV HE Zakučac – TS Dugi Rat- DV 110 kV HE Zakučac – TS Kraljevac- KB 2x110 kV Zakučac-Omiš- DV 110 kV - uvod DV 110 kV Zakučac – Me-- terize III u TS TerminalKB 2x110 kV - Uvod DV 110 kV Zakučac – - Meterize III u TS Terminal2xKB 110 TS Omiš – TS Ravnice-

Dalekovodi i kabel 35 kVDV 35 kV Kraljevac - Makarska- DV 35 kV Kraljevac – Imotski- DV 35 kV Prančevići – Trilj- DV 35 kV Prančevići – Dugopolje- KB 35 kV TS Omiš – TS Dugi Rat- KB 35 kV TS Lisičine – TS Ravnice-


3. Regulacijske i zaštitne građevine a) Građevine za korištenje voda:

vodovod Podašpilje- vodovod Studenci-

b) Građevine sustava odvodnjeSustav odvodnje grada Omiša-

c) Regulacijske i zaštitne građevineregulacijske i zaštitne vodne građevine na lo-- kalnim vodama (stalni vodotoci, bujice)građevine za obranu od poplava na lokalnim - vodamagrađevine za zaštitu od erozije i bujica koje - poboljšavaju postojeći režim voda područja županije (ustave, brane, stepenice, pregrade, kinete, zidovi i dr.)

4. Građevine za postupanje s otpadomReciklažna dvorišta iz sustava postupanja s - otpadom

5. Rudno blagokamenolomi na području naselja Dolac Donji, - Putišići i Srijane

Članak 14.

U članku 18. Odluke stavak 1. ispod riječi: „zone javne i društvene namjene (D):“ dodaju se dvije prve alineje i glase:

„Planovo“ - Omiš- Omiš – višenamjenska javna površina“ i do-- daje se posljednja alineja i glasi:„Kučiće“-

U članku 18. Odluke stavak 1. ispod riječi: „zone proizvodne namjene (I):“ na kraju posljednje alineje dodaje se: „i Srijane-Putišići (prenamjena postojećeg kamenoloma)“

U članku 18. Odluke stavak 1. ispod riječi: „zone športsko rekreacijske namjene:“ briše se alineja 4. i ali-neja 5.

Članak 15.

U članku 22. Odluke stavak 2. iza riječi: „stambene i druge građevine“ dodaje se zarez i riječi: „osim plaž-nih građevina na pomorskom dobru,“

Članak 16.

U članku 23. Odluke na početku stavka 1. iza riječi: „Zemljište“ dodaje se riječ: „nužno“

U članku 23. Odluke dodaje se novi stavak 2. i glasi:„Iznimno od stavka 1. ovog članka građevna česti-

ca zgrade koja ima više samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora, garaža i sl.) i/ili funkci-onalnih jedinica (hotelska soba, apartmana i sl.) a koja je planirana, projektirana i/ili izgrađena tako da sa više svojih strana graniči s površinom javne namjene, odre-đuje se kao zemljište koje je ispod te zgrade.“

Članak 17.

U članku 24. Odluke dodaje se novi stavak 2. i gla-si:

„Ukoliko do pojedinih građevnih čestica ne posto-ji ili nije obveznim urbanističkim planom određena ni ucrtana prometna površina tada se, radi omogućava-nja kolnog pristupa građevnoj čestici, može formirati pristup minimalne širine 3,0 m koji mora biti u javnoj upotrebi. Kolni pristup se mora vezati na neku od pro-metnih površina ucrtanih u grafičkom dijelu elaborate urbanističkog plana uređenja.“

U članku 24. stavak 2. iza riječi: „minimalne širine 1,5 m“ dodaje se: „ili korištenje prava služnosti samo preko jedne susjedne čestice zemljišta“

U članku 24. Odluke stavak 6. se mijenja i glasi:

„U građevinskom području naselja, iznimno se kao privremeno rješenje do izgradnje javne kanalizacije, dopušta priključak na vodonepropusnu sabirnu jamu za manju građevinu kapaciteta do 10 ES, a za veći kapaci-tet obvezna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišća-vanje otpadnih voda, sukladno posebnim propisima.“

Članak 18.

U članku 29. Odluke stavak 5. broj: „24,0“ zamje-njuje se brojem: „100,0“ a riječi na kraju stavka: „a dubina bazena najviše 2,0 m“ se brišu

Članak 19.


„Izuzetno, kod dvojnih i građevina u nizu podrum se može izvesti do ruba građevne čestice uz koji su gra-đevine prislonjene.“

Članak 20.

U članku 36. Odluke stavak 1. u prvoj rečenici se brišu riječi: „prema javno prometnoj površini“

U članku 36. Odluke stavak 1. u zaglavlju tablice u četvrtoj koloni, drugi redak uz riječi: „minimalna širi-na“ dodaje se oznaka: „**“


U članku 36. Odluke stavak 1. u tablici u šestoj ko-loni, drugi redak šesti broj: „0,9“ zamjenjuje se brojem: „1,2“ a u istoj koloni redak sedmi broj: „1,0“ zamjenju-je se brojem: „1,5“

U članku 36. Odluke stavak 1. ispod tablice dodaje se: „** minimalna širina građevne čestice mora biti za-dovoljena na najmanje 50% površine građevne čestice za gradnju građevine“

U članku 36. Odluke stavak 3. iza riječi: „za grad-nju stambenih“ dodaje se zarez i riječi: „stambeno po-slovnih, ugostiteljsko turističkih“

Članak 21.

U članku 37. Odluke stavak 6. se mijenja i glasi: „Otvorom se iz stavka 4. ovog članka ne smatra se sti-jena ostakljena neprozirnim staklom (staklena opeka, kopilit staklo ili sl.) najveće dimenzije 1,0 x 1,0 m.“

Članak 22.

U članku 39. Odluke stavak 1. iza riječi: „može biti do 25% manja,“ dodaje se riječ: „najveći“, iza riječi: „koeficijent izgrađenosti“ dodaju se riječi: „građev-ne čestice“ i iza riječi: „najviše 0,6,“ dodaju se riječi: „najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice kis najviše 2,0,“

U članku 39. Odluke dodaje se stavak 2. i glasi:„Minimalna površina građevne čestice može biti

manja do 30% od propisane u slučaju da se dio površi-ne daje bez naknade u svrhu formiranja javne površine (javno prometne površine, zelene površine, objekti i uređaji komunalne i druge infrastrukture i drugo). U tom slučaju koeficijent izgrađenosti i koeficijent isko-ristivosti građevne čestice se obračunava na površinu čestice zemljišta prije izdvajanja dijela zemljišta za formiranje javne površine a zgrada može biti udaljena najmanje 3,0 m od prometne površine na koju se pri-ključuje građevna čestica. Ukoliko se prilikom utvrđi-vanja akta za gradnju sukladno propisima primjenjuju uvjeti iz ovog stavka ne mogu se primjenjivati i uvjeti iz prethodnog stavka ovog članka.“

Članak 23.

U članku 45. Odluke stavak 1. ispod riječi: „proiz-vodna namjena“ briše se alineja 9. a ispod riječi: „ugostiteljsko turistička namjena“ briše se alineja 4. i alineja 5.

U članku 45. Odluke stavak 1. ispod riječi: „športsko rekreacijska namjena:“ dodaju se nove prve alineje i glase:

„sportski centar (R1) Smolonje (postojeća - streljana)sportski centar (R1) Smolonje- sportski centar (R1) Podašpilje – Svinišće- sportski centar (R1) Kučiće“-

Članak 24.

U članku 46. Odluke briše se stavak 5. i dodaje pet novih stavaka i glase:

„Pojedinačni gospodarski objekti u funkciji obav-ljanja poljoprivredne i stočarske djelatnosti mogu se graditi samo na udaljenosti većoj od 1000 m od obalne crte, osim zgrada za potrebe prijavljenog obiteljskog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu.

Gospodarske i stambene građevine u funkciji obav-ljanja poljoprivredne i stočarske djelatnosti obuhvaća-ju građevine koje se za vlastite potrebe, a u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva grade izvan građevinskog područja.

Mogućnost izgradnje tih sadržaja podrazumije-va bavljenje poljoprivredom i stočarstvom, odnosno isključivo poljoprivredom (u prostoru ograničenja - 1000 m od obalne crte) kao registriranom osnovnom djelatnošću na površinama od minimalno 3 ha u pro-storu ograničenja i na površinama od minimalno 1 ha izvan prostora ograničenja.

Stambene i gospodarske građevine u prostornom smislu moraju sačinjavati funkcionalnu cjelinu uz raci-onalno korištenje prostora. U stambenim objektima tih cjelina mogu se pružati ugostiteljske i turističke usluge seoskog turizma.

U funkciji poljoprivrede, stočarstva i protupožarne zaštite, izvan građevinskih područja moguća je i grad-nja te uređivanje gustirni, akumulacija i lokvi.”

Članak 25.

Iza članka 46. Odluke briše se podnaslov: „(1) Gra-đevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatno-sti“ i dodaju dva nova članka, članak 46.a i članak 46.b i glase:

„Članak 46.aGrađevine za potrebe prijavljenog obiteljskog po-

ljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu mogu se graditi, u prostoru ograničenja, prema slijedećim kri-terijima:

te građevine mogu imati najviše prizemlje - ukupne površine do 400 m2 građevinske bruto


površine (najveće visine do 5m) i/ili potpuno ukopani podrum do 1000 m2 građevinske bru-to površine, a moraju biti udaljene najmanje 100 m od obalne crte; ne može se graditi više odvojenih pojedinač-- nih građevina ukupno odgovarajuće površine; odobrenje za građenje može se izdati samo na - površinama koje su privedene svrsi i zasađene trajnim nasadima (maslina, vinova loza i sl.) u površini od najmanje 70% ukupne površine obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i se-ljačkog domaćinstva za pružanje ugostiteljsko turističke usluge. Te površine i građevine ne mogu se prenamijeniti u drugu namjenu.

Članak 46.bGospodarske građevine za vlastite potrebe u funk-

ciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva mogu se graditi, izvan prostora oganičenja, prema sljedećim kriterijima:

na površinama od 1 do 3 ha mogu imati prize-- mlje ukupne površine do 200 m2 građevinske bruto površine (najveće visine do 5m) i/ili pot-puno ukopani podrum do 400 m2 građevinske bruto površine. gospodarske građevine ne mogu se graditi na - udaljenosti manjoj od 10 m od granice susjed-ne parcele.

Stambene građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva, izvan prostora oganičenja, mogu se graditi prema sljedećim kriterijima:

može se izraditi samo jedan stambeni objekt - stambeni objekti moraju se graditi kao jedin-- stvene građevine i ne može se graditi više od-vojenih pojedinačnih građevina ukupno odgo-varajuće površine. stambeni objekti ne mogu se graditi zasebno - bez gospodarskih objekata i ne mogu se gra-diti na udaljenosti manjoj od 10m od granice susjedne parcele. visina katnost stambenih objekata može biti - najviše podrum, prizemlje, kat i kosi krov (bez nadozida), najveća bruto tlocrtna površi-na objekta je 100 m2.

Poljoprivredno zemljište, koje je služilo kao osnova za izdavanje akta za građenje prema ovom članku ne može se parcelirati na manje dijelove.

Objekti koji se grade po ovom članku izvan područ-ja ograničenja (1000 m od obalne crte) moraju biti uda-ljeni 200 m od građevinskih područja, osim od građe-

vinskih područja za gospodarsko-poslovnu namjenu.“

Članak 26.

U članku 47. Odluke stavak 2. broj: „2.000 m2“ za-mjenjuje broj: „3,0 ha“

Članak 27.

U članku 51. Odluke stavak 4. iza riječi: „novih lovačkih“ dodaje se: „i planinarskih“ a broj: „50“ zamjenjuje broj: „60“. Na kraju stavka 4. dodaje se: „Planinarski dom na području naselja Podašpilje koje održava udruga Imber može se rekonstruirati i urediti okoliš (gradnja podzida, uređenje platoa, sabirne jame za otpadne vode, cisterne za pitku vodu, zelenih povr-šina i dr.).“

Članak 28.

U članku 53. Odluke stavak 4. iza riječi: „(ukrasnog piljenog) kamena“ dodaje se: „i tehničkog građevin-skog kamena“

U članku 53. Odluke iza stavka 4. dodaje se novi stavak i glasi:

„Na temelju odgovarajućih istraživanja rezerve ka-mene rude utvrdit će se eksploatacijsko polje za teh-nički arhitektonski kamen ili tehnički građevinski ka-men.“

U članku 53. Odluke stavak 8. iza riječi: „(arhitek-tonski piljeni kamen“ dodaje se: „i tehnički građevin-ski kamen“

Članak 29.


„Omogućava se gradnja mrtvačnice s drugim pra-tećim sadržajima na vlastitoj građevnoj čestici u bli-zini uz i/ili u blizini groblja, ukoliko na groblju nema prostornih mogućnosti gradnje tih sadržaja. Građevina mrtvačnice i eventualno građevina pratećih sadržaja mora se smjestiti unutar građevne čestice na udaljenost od najmanje 1,0 m od međe prema drugim česticama, osim prema groblju.“

U članku 55. Odluke u stavku 5. riječi: „detaljnog plana uređenja“ zamjenjuje se riječima: „urbanističkog plana uređenja“

Članak 30.

U članku 56. Odluke stavak 2. u alineji 1. briše se. „i Čikotina lađa“ i briše se alineja 3.


Članak 31.

U članku 57. Odluke briše se stavak 3. i dodaje novi stavak 3. i stavak 4. i glase:

„Građevine u građevinskim područjima gospodar-ske – proizvodne i poslovne namjene (hale i sl.) mogu se izvoditi s krovovima manjeg nagiba (do 10%). Do-pušta se izvedba skrivenih krovova malih nagiba, od-nosno gradnja nadozida na rubu krova do visine slje-mena hale.

Omogućava se ugradnja sunčanih kolektora na svim građevinama. Sunčani kolektori se mogu postavljati na građevnoj čestici kao nadstrešnice za zaštitu parkirali-šta i sl.“

Članak 32.

U članku 58. Odluke briše se zadnji stavak.

Članak 33.

U članku 59. Odluke stavak 1. riječi. „urbanističkog plana uređenja Omiš“ zamjenjuju riječi: „urbanističkog plana uređenja Galeb“

U članku 59. Odluke stavak 3. iza riječi: „unutar građevinskog područja naselja“ dodaje se: „Srijane - Putišići,“ a na kraju stavka 3. dodaje se: „Manja zona Srijane (dijelom u Putišićima), površine 2,2 ha određe-na je kao prenamjena postojećeg kamenoloma nakon njegove sanacije.”

Članak 34.

U članku 63. Odluke stavak 1. broj: 1,8 ha“ za-mjenjuje broj: „0,8 ha“ a broj: 370“ zamjenjuje broj: „250“

U članku 63. Odluke stavak 2. u alineji 2. broj: 1,4“ zamjenjuje broj: „1,5“ a u alineji 6. broj: „“30%“ za-mjenjuje broja: „40“

Članak 35.

U članku 73. Odluke stavak 1. briše se alineja 2.

Članak 36.

U članku 80. Odluke stavak 1. na kraju prve rečeni-ce se dodaje: „te turističko naselje (T2) u Blatu n/C:“

U članku 80. Odluke u stavku 1. tablica se mijenja i glasi:

Naseljelokacija,vrsta smještaja

max.povr-šina(ha)

kapacitet (kreveta)

izgrađenost zone

izgra-đena

djelo-mično

neizgra-đena

SLIMEDovanj, turističko naselje (T2)

2,4 150 +

PISAKDovanj, turističko naselje (T2)

2,0 150 +

TUGAREuz naselje Naklice, turističko naselje (T2)

3,5 400 +

BLATO n/CBlato, turističko naselje (T2)

1,6 200 +

U K U P N O 9,5 900

U članku 80. Odluke dodaje se novi stavak 2. i novi stavak 3. i glase:

„Detaljno planiranje uređenja turističkog naselja (T2) Tugare (uz Naklice) i u Blatu n/C vrši se prema slijedećim uvjetima:

Svaka cjelina turističkog naselja Tugare (kapa-- citeta do 450 kreveta) i Blato n/C (kapaciteta 200 kreveta), mora se planirati kao jedinstve-na uporabna cjelina,Nove smještajne građevine te građevine pra-- tećih sadržaja, potrebno je smještajem i veli-činom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,Nove smještajne građevine, organizirane kao - turističko naselje, planiraju se na načelu su-kladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitektu-re,Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih po-- vršina određuju se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina, Koeficijent izgrađenosti građevne čestice za - gradnju smještajnih sadržaja kig iznosi najviše 0,3, a koeficijent iskorištenosti kis 1,0,Visina građevina može biti najviše podrum, - prizemlje i dva kata s krovom, odnosno najvi-še 11,0 m mjereno od kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine,Najmanja udaljenost građevine od ruba su-- sjedne parcele ne može biti manja od polovice


visine građevine (mjereno od najniže kote ko-načno uređenog terena uz građevinu do vijen-ca građevine), ali ne manja od 5 metra,Najmanje 40% površine turističkog naselja - mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,Parkirališne potrebe trebaju biti zadovolje-- ne unutar zone u skladu s poglavljem 5. ovih odredbi,Odvodnja otpadnih voda mora biti riješena - zatvorenim kanalizacijskim sustavom s proči-šćavanjem.

Za realizaciju turističkih naselja (T2) Tugare i Bla-to n/C obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja Tugare, odnosno Blato n/C 1.“

Članak 37.


„Omogućava se sanacija i rekonstrukcija postojećih zidova (kamene međe) na poljoprivrednim i drugim po-vršinama te gradnja novih potpornih i ogradnih zidova u cilju sanacije i uređenja poljoprivrednih površina.“

Članak 38.

U članku 82. Odluke dodaje se novi stavak 2. sta-vak 3. i stavak 4. i glase:

„Na površinama šuma u vlasništvu RH i drugim šu-mama moguće je uređivati protupožarne prosjeke, šum-ske putove, prometnice, parkirališta za potrebe groblja i drugih javnih sadržaja, graditi gospodarske sadržaje, javne i društvene sadržaje te druge planirane sadržaje u skladu s ovom Prostornim planom.

Na površinama šuma u vlasništvu RH i drugim šu-

mama potrebno je, prije privođenja planiranoj namjeni, ishoditi potrebnu suglasnost nadležnog javnopravnog tijela.

Gdje god okolnosti dopuštaju zahvate planirati van visoke šume i šumskog zemljišta kako ne bi došlo do uništenja i degradacije šuma.“

Članak 39.

Na kraju članku 84. Odluke dodaje se novi stavak i glasi:

„Uvjeti uređenja zone javne i društvene namjene Planovo – Omiš, površine oko 0,4 ha propisani su u članku 135. stavak 4. ovih odredbi (kao smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja).“

Članak 40.

U članku 87. Odluke ispod naslova: „1. Šport (R1)“ podnaslov: „Športski centri unutar građevin-

skog područja naselja“ zamjenjuje podnaslov: „Zone sporta unutar građevinskog područja naselja“

U članku 87. Odluke iza stavka 4. ispod naslova: „1. Šport (R1)“ dodaje se podnaslov i tekst iza pod-naslova i glasi:

„Sportski centri izvan građevinskog područja naselja

Planirana su četiri sportska centra iza građevinskog područja naselja a u skladu s Prostornim planom Split-sko dalmatinske županije u naseljima Smolonje (stre-lajna), Kostanje, Podašpilje – Svinišće i Kučiće.

Ukupna građevinska (bruto) površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10 % površine sportskih terena i sadržaja. Minimalno 70% ukupne tlocrtne bruto površine građevina mora biti na-mijenjeno gradnji pratećih športskih sadržaja (spremi-šta, svlačionice, sanitarni čvorovi i sl.).

Preostali dio ukupne tlocrtne bruto površine može biti namijenjeno izgradnji objekata za pružanje ugosti-teljskih usluga skupine restorani i barovi (osim noćnog kluba, noćnog bara i disko kluba). Visina tih građevina iznosi najviše podrum+prizemlje (najveća visina vijen-ca 4 m) završno sa ravnim ili kosim krovom.“

U članku 87. Odluke u stavku 5. ispod podnaslova: „2. Rekreacija“ broj: „2,0“ zamjenjuje broj: „1,5“ a briše se: „(lungomare)“

U članku 87. Odluke podnaslov: „uređene plaže (kupališta) (R3)“ zamjenjuje: „uređene plaže i ku-pališta“ a iza podnaslova se dodaje novi prvi stavak i glasi:

„Urbanističkim planom uređenja moguće je, na po-morskom dobru sukladno posebnim propisima, plani-rati gradnju novih i rekonstrukciju postojećih ugosti-teljskih sadržaja bez smještaja, odnosno plažnih građe-vina s pratećim sportskim i drugim sadržajima prema slijedećim uvjetima:

građevna (koncesijska) čestica površine do - 400 m2

najveći koeficijent izgrađenosti - kig=0,6visina prizemlje ili prizemlje + krov, najveće - visine 4,0 mu slučaju gradnje krova pokrov je kupa kanali-- ca, ravni crijep ili, kamene pločeoblikovanjem se građevina mora uklopiti u - krajobraz na način da se ne naruše prirodne vrijednosti prostora i po mogućnosti oblikova-nje građevine u više manjih volumena.“


U članku 87. Odluke u stavku 1. ispod podnaslov: „uređene plaže (kupališta) (R3)“ iza riječi: „omogu-ćava se“ dodaje se: „na pomorskom dobru sukladno posebnim propisima“ te na kraju stavka se briše točka dodaje zarez i riječi: „uz suglasnost nadležnog tijela Grada Omiša i prema slijedećim uvjetima:

“građevna (koncesijska) čestica za gradnju - plažne građevine površine do 300 m2

udaljenost plažne građevine od ruba građevne - čestice iznosi najmanje 1,0 m, odnosno i na granici građevne čestice ukoliko ne ugrožava korištenje susjednih površina“

U članku 87. Odluke ispod podnaslova: „uređe-ne plaže (kupališta) (R3)“ stavak 2. se mijenja i glasi:

„Za plažne građevine ne primjenjuju se uvjeti grad-nje u pogledu kolnog pristupa i potrebnog broja par-kirališnih mjesta određenih u ostalim točkama ovih Odredbi.“

U članku 87. Odluke ispod podnaslova: „uređene plaže (kupališta) (R3)“ u treći stavak se mijenja i gla-si:

„Dozvoljene su intervencije na obalnom rubu u smislu oblikovanja plaže (obnavljanje šljunka, uređe-nje platoa i sunčališta) i njene zaštite izgradnjom sta-bilizirajućih pera (tombola) ili drugih oblika zaštite. Uređene plaže obuhvaćaju otvorene obalne površine namijenjene sunčanju i kupanju te plažne građevine za smještaj sanitarnog čvora, garderobe i tuševa. Plažna građevina mora se oblikovati u skladu s vrijednostima krajobraza i obraditi pročelja u kamenu. Omogućava se gradnja krova s pokrovom od kupe kanalice ili ka-menih ploča. Na svakoj uređenoj plaži omogućava se gradnja samo jedne plažne građevine, osim na plaži kampa Ribnjak i velikoj plaži Punta u Omišu gdje je moguće smjestiti više plažnih građevina. U sklopu ure-đene plaže omogućava se uređenje otvorenih igrališta i postavljanje montažnih nadstrešnica. U sklopu kupa-lišta mogu se uređivati otvorena igrališta, dječja igrali-šta, platoi za sunčanje, staze i sl. do najviše 5% površi-ne plaže. Uređene plaže u dijelu akvatorija je potrebno ograditi postavljanjem plutača radi zaštite kupača.“

U članku 87. Odluke ispod podnaslova: „uređene plaže (kupališta) (R3)“ u trećem stavku u zadnjoj re-čenici iza riječi: „Uređene plaže“ dodaje se: „u dijelu akvatorija“

Članak 41.

U članku 89. Odluke se mijenja i glasi:„U ostale površine javnog interesa, u sklopu cjeli-

ne naselja na obali, spada more i obalni pojas. Morska

obala, izvan lučkog područja, namijenjena je rekreaci-ji te je potrebna njena regulacija i uređenje dužobalne šetnice.

Uz morsku obalu utvrđuje se obveza uređenja du-

žobalne šetnice minimalne širine 1,5. Koridor unutar kojeg treba smjestiti dužobalnu šetnicu označen je u grafičkom dijelu Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4 Građevinska područja u mjerilu 1:5000. Koridor unutar kojega treba smjestiti dužobalnu šetnicu nije određen na prostoru postojećih i planiranih luka, obal-nom dijelu naselja Omiš do Brzeta, na obuhvatu urba-nističkog plana uređenja Garma Ravnice, Mala Luka, Ruskamen 2 i Ivašnjak 2. Dužobalna šetnica na tim prostorima se određuje urbanističkim planom uređenja ili u skladu s ovom odredbama.

Dužobalnom šetnicom treba poštivati topografiju terena a potrebne zahvate podzida i slično obraditi u kamenu ili u betonu u kombinaciji s trajnim zelenilom. Ukoliko je potrebno dijelovi šetnice se mogu obraditi i stubištima. Na mjestima uz šetnicu gdje zemljišni po-krov to omogućava potrebno je saditi visoko zelenilo.

Šetnica se može uređivati s proširenom površinom za odmor i vidikovce, postavljenje parkovne i likovne opreme (klupe, ograde, koševi za otpad, info pultovi i sl.) te javnom rasvjetom. Staze se uređuju šljunkom, popločenjem prirodim ili umjetnim kamenom, beton-skim opločnicima i sl.

U trasi šetnice dopušteno je postavljanje instalacija komunalne infrastrukture (kolektor i građevine sustava odvodnje otpadnih voda, javna rasvjeta, vodovod, TK instalacije dr.).

Unutar označenog koridora za smještaj dužobalne šetnice zabranjena je gradnja i postavljanje ogradnih zidova, drugih ograda, betonskih platoa, roštilja, nad-strešnica, ukopanih suncobrana, istezališta, mulića i sl.

Iznimno se omogućava gradnja i/ili postavljanje građevina iz prethodnog stavka u skladu sa posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog tijela Grada Omi-ša.

Nakon utvrđivanja precizne trase dužobalne šetnice preostali dio koridora namijenjen je za uređenje sadr-žaja rekreacije na moru, uz obveznu suglasnost nadlež-nog tijela Grada Omiša.

Nije dopušteno mijenjati izgled obalne linije mora, kao i nasipavanje obale i mora, betoniranje obale te


izbjegavati sve ostale zahvate koji bi mogli znatno utjecati na promjenu izgleda postojećeg stanja. Obalu mora je potrebno ostaviti u što prirodnijem stanju, po-sebno izvan građevinskog područja.“

Članak 42.

U članku 91. Odluke stavak 2. brišu se riječi: „ili detaljnijim“ a riječi: „idejnim rješenjem za ishođenje lokacijske dozvole“ se zamjenjuje riječima: „u tehnič-koj dokumentaciji potrebnoj za ishođenje odgovaraju-ćeg akta za građenje sukladno Zakonu“

U članku 91. na kraju stavka 3. se dodaje: „Na te-melju odredbi Prostornog plana omogućava se grad-nja ili rekonstrukcija prometne, komunalne i druge infrastrukture, unutar ili izvan građevinskog područja i izvan obuhvata usvojenih urbanističkih planova ure-đenja.“

Članak 43.

U članku 92. Odluke stavak 2. se mijenja i glasi:„U naseljima na području Grada Omiša gradit će se

pješačke staze uz prometnice te kao poprečne veze do obale gdje je to god moguće. Planirani su pješački nad-hodnici ili podhodnici preko državne ceste D8. Pješač-ka staza gradit će se na desnoj obali Cetine od naselja Omiš do naselja Zakučac s kolnim mostom preko od-vodnog kanala HE „Zakučac“. Pješački most planiran je preko rijeke Cetine u Omišu. Uz morsku obalu od Omiša do Piska gradit će se pješačka staza – dužobalna šetnica. Na pogodnim dionicama uređivat će se bicikli-stičke staze i trake.“

U članku 92. Odluke ispod podnaslova: „Luka Omiš“ zadnji stavak se mijenja i glasi:

„Prostor ušća Cetine nizvodno od mosta u Omišu određen je za luku otvorenu za javni promet županij-skog značaja. Za luku se koristi 1,0 m uređene obale s jedne i druge strane ušća. Omogućava se, privremeno korištenje manjeg dijela lijeve obale na Punti za po-trebe sportske udruge (istezalište plovila). Luka ušće Cetine se uređuje na temelju Prostornog plana.“

U članku 92. Odluke ispod podnaslova: „Luke na-utičkog turizma“ stavak 2. se mijenja i glasi:

„Uvjeti uređenja luke nautičkog turizma Ribnjak određeni su u Urbanističkom planu uređenja Ribnjak ('Službeni glasnik Grada Omiša, Općine Dugi Rat i Općine Šestanovac', broj 3/93., 'Službeni glasnik Gra-da Omiša', broj 2/94, 1/99, 3/03, 6/05). Uvjeti uređenja luke nautičkog turizma Garma određeni su u Urbani-stičkom planu uređenja Garma Ravnice ("Službeni gla-snik Grada Omiša", broj 8/10.).“

Članak 44.

Naslov iznad članka 93. Odluke se mijenja i glasi:5.1.1. „Koridori i trase javnih i nerazvrstanih cesta i

drugi prometni sadržaji“

Članak 45.

U članku 93. Odluke stavak 1. alineja 1. u drugoj rečenici iza riječi: „U neizgrađenom“ dodaje se: „i ne-uređenom“


„Omogućava se gradnja novih i rekonstrukcija po-stojećih kolnih i pješačkih prometnica unutar i/ili izvan građevinskog područja na temelju odredbi Prostornog plana.“

U članku 93. Odluke u stavku 1. ispod podnaslova: „Autocesta“ riječi: „potrebno osigurati“ zamjenjuje ri-ječ: „osiguran“ a u stavku 2. briše se riječ: „javnim“

U članku 93. Odluke u stavku 1. ispod podnaslova: „Ostale ceste“ briše se zadnja alineja

U članku 93. Odluke stavak 7. i stavak 8. ispod pod-naslova: „Ostale ceste“ se mijenjaju i glase:

„Koridor u istraživanju određen je za dionicu brze ceste od planiranog mosta na Cetini do državne ceste D70.

U cilju zaštite državnih cesta potrebno je poštivati zaštitni pojas uz ceste u skladu s posebnim propisima (Zakona o cestama i drugi propisi) te osigurati koridore za gradnju planiranih državnih cesta.“

U članku 93. Odluke stavak 12. ispod podnaslova: „Ostale ceste“ se mijenja i glasi

„Za rješenje prometa u naselju Omiš, ali i šireg po-dručja, potrebna je izrada Prometne studije. Promet-nom studijom ili provedbenim planom se mogu odre-diti i druge trase prometnica, odnosno izmijeniti trase prometnica ukoliko se to pokaže povoljnije i tehnički ispravno rješenje.“

U članku 93. Odluke iza stavak 12. ispod podnaslo-va: „Ostale ceste“ dodaju se dva nova stavka i glase:

„Planirana je gradnja novog tunela i mosta preko Cetine radi rješavanja kolnog prometa unutar naselja Omiš. Gradnja tunela i mosta je moguća na temelju Prostornog plana.

U grafičkom dijelu Prostornog plana, kartografski prikaz broj 2.1 Promet u mjerilu 1:25000, ucrtane su


nerazvrstane ceste na području grada Omiša. Omogu-ćava se rekonstrukcija prikazanih nerazvrstanih cesta i gradnja novih. Trase prometnica koje su u grafičkom dijelu Prostornog plana označene kao ostale ceste sma-traju se nerazvrstanim cestama, osim obilaznog tunela šireg područja Omiša.“

U članku 93. Odluke stavak 1. ispod podnaslova: „Autobusni kolodvor“ na kraju prve rečenice briše se točka i dodaje: „istočno od potoka Vrilo uz državnu ce-stu D8.“ a stavak 2. se briše

Članak 46.

U članku 95. Odluke u stavku 3. u zadnjoj aline-ji riječ: „ostala“ i zamjenjuje se sa: „nerazvrstana“ i u stavku 4. briše se riječ: „i ostalu“ a iza riječi: „županij-sku“ briše se zarez i dodaje: „i“


„Izuzetno, minimalni profil ceste određen u ovom članku, može biti i manji ukoliko omogućava sigurno odvijanje očekivanog prometa.“

U članku 95. Odluke u stavku 11. broj: „2,0“ zamje-njuje broj: „1,5“

Članak 47.

U članku 99. Odluke u stavku 9. alineja 2. se mije-nja i glasi:

„u građevinskom području naselja, iznimno se - kao privremeno rješenje, dopušta priključak na vodonepropusnu sabirnu jamu za manju zgradu kapaciteta do 10 ES, a za veći kapaci-tet obvezna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, sukladno poseb-nim propisima. Vodonepropusna sabirna jama mora se graditi na građevnoj čestici osnovne zgrade na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice građevne čestice.“

Članak 48.

U članku 103. Odluke dodaje se novi stavak 3. i glasi:

„Prostornim planom Splitsko dalmatinske županije planirana je crpna hidroelektrana Zakučac (CHE Mo-sor, Zakučac) snage 800 MW i to kao prostor u istra-živanju. Nakon provedenih istraživanja eventualno će se u Prostornom planu odrediti prostorno planski para-metri gradnje.“

Članak 49.

U članku 104. Odluke stavak 1. briše se alineja 6. i alineja 14.

U članku 104. Odluke stavak 3. briše se alineja 1.

Članak 50.


„Temeljem Zakona o zaštiti prirode na području Grada Omiša nalazi se zaštićeno područje Cetine - do-nji tok u kategoriji značajnog krajobraza i zaštićeno područje Ruskamen u kategoriji spomenika prirode.“

U članku 112. Odluke stavak 1. briše se: „(grad Omiš, Općina Zadvarje), stara granica,“

U članku 112. Odluke stavak 2. se mijenja i glasi:„Za područja predviđena za zaštitu obvezno je pro-

vesti na zakonu utemeljen postupak proglašenja za-štićenih prirodnih vrijednost. Do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja trebaju štititi odred-bama za provođenje Prostornog plana.“


„Na obalnom dijelu zaštićenog područja Ruska-men, koje je zaštićeno u kategoriji spomenika prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode, zabranjene su sve radnje koje bi mogle narušiti kvalitete zbog kojih je to područje proglašeno zaštićenim. Zabranjuju bilo kakvi novi zahvati te narušavanje postojećeg stanja obale na zaštićenom području Ruskamen.“

Članak 51.

U članku 121. Odluke stavak 5. iza riječi: „reci-klažno dvorište“ dodaje se: „sa sortirnicom za korisni otpad“

Članak 52.

Članak 131.a Odluke se mijenja i glasi:„Zaštita od požara1. Pri projektiranju potrebno je osigurati mjere za-

štite od požara i voditi računa posebno o slijede-ćem:mogućnost evakuacije i spašavanja ljudi, živo-- tinja i imovine;sigurnosnim udaljenostima između građevina - ili njihovom požarnom odjeljivanju;osiguravanju pristupa i operativnih površina - za vatrogasna vozila;osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje, -


uzimajući u obzir postojeća i nova naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetosti osobama.

2. Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se poznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na slijedeće propise:Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe - (NN broj 35/94, 142/03);Pravilnik o otpornosti na požar i drugim za-- htjevima koje građevine moraju zadovoljavati u slučaju požara (NN broj 29/2013.);Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje poža-- ra (NN br. 08/06);Garaže projektirati prema austrijskom stan-- dardu za objekte za parkiranje TRVB N 106 ili OIB - Smjernice 2.2 Protupožarna zaštita u garažama, natkrivenim parkirnim mjestima i parkirnim etažama, 2011.;Sprinkler uređaj projektirati shodno njemač-- kim smjernicama VdS ili AdS CEA 4001, 2008.;Marine projektirati sukladno NFPA 303 Fire - Protection Standard for Marinas and Boatyar-ds 2000 Edition ili European Guideline CFPA-E No 15:2012 F fire safety in Guest Harbours and Marinas;

3. U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona u zapaljivim tekućinama i plinovima (NN broj 108/95, 56/2010.).

U slučaju promjene propisa koji su navedeni u gor-njem stavku primjenjuju se važećim, propisi.“

Članak 53.

Članak 132. Odluke se mijenja i glasi:„Mjere zaštite i spašavanja Mjere zaštite i spašavanja propisane su sukladno

Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kul-turnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za grad Omiš i (Službeni glasnik Grada Omiša, broj 8/15.) i prilogu B te procjene (Zahtjevi zaštite i spaša-vanja u dokumentu prostornog uređenja grada Omiša) a obuhvaćaju slijedeće:

Poplave i prolomi hidroakumulacijske brane- Poplave (plimni val i uspor)- Potres- Ostali prirodni uzroci (suša i toplinski val, - olujno ili orkansko nevrijeme im jak vjetar, tuča, snježne oborine i poledice) Tehničko tehmnološkem katastrofe (izazvane -

nesrećama u gospdarskim objektima ili u pro-metu) Sklanjanje stanovništva-

Zaštita od poplava i prolomi hidroakumulacijske brane se provodi radi zaštite od postojećih bujica i potoka i rijeke Cetine. Stoga je kod rekonstrukcije ili gradnje novih prometnica i zgrada potrebno osigura-ti mjere zaštite od poplava. Na nižim kotama na ušću rijeke Cetine u more u Omišu preporuča se izvedba zgrada bez podruma Potrebno je korita potoka i bujica održavati čistima bez raslinja i različitog otpada. Mjere zaštita od poplava i prolomi hidroakumulacijske brane još obuhvaćaju:

Područja koja su označena kao poplavna - nove namjene nisu osjetljive na plavljenje, pa neće trpjeti velike štete zbog velikih voda,U područjima gdje je prisutna opasnost od - poplava a prostorno planskom dokumentaci-jom je dozvoljena gradnja, objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode. Potrebito je izgraditi zaštitne građevine a po-stojeće održavati, (oteretni kanali, nasipi, bra-ne, propusti),Štite se postojeći lokalni izvori vodea bunari, - cisterne (moraju se održavati i ne smiju zatr-pavati ili uništavati na drugi način),Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba - provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, Državnim planovima obrane od poplava i Pro-vedbenim planom obrane od poplava branje-no područje 29: Područje malog sliva srednjo-dalmatinsko primorje i otoci,Vodne površine i vodno dobro treba uređivati - na način da se osigura propisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda,Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhva-- ća djelovanja i mjere za: obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima, zaštitu od ero-zija i bujica te otklanjanje posljedica takvog djelovanja. Zaštita od poplava provodi se pu-tem građevinskih i negrađevinskih mjera. Za zaštitu od poplava prilikom oborinskog ne-vremena treba graditi I rekonstruirati sustav odvodnje oborinskih voda. Gradnja nasipa određene visine jedan je od načina zaštite obalnog područja uslijed nadolaska plimnom vala (visoke vode),Sustavno uređenje bujica, odnosno radovi - u slivu u cilju smanjenja erozijske sposobnosti takvih povremenih vodotoka (pošumljavanje, iz-gradnja stepenica za zadržavanje nanosa i dr.),Evakuacijski putovi u slučaju poplava i pro--


loma hidroakumulacijske brane su postojeće glavne ceste unutar ili izvan područja grada Omiša koje neće biti poplavljene.

Zaštita od poplave (plimni val i uspor) je osigurana na područu niske morske obale grada Omiša. Evaku-acijski putovi u slučaju poplave su postojeće glavne ceste unutar područja grada Omiša koje neće biti po-plavljene.

Zaštita od potresa. Do izrade odgovarajuće karte seizmičkog rizika projektiranje i građenje novih građe-vina mora se provoditi sukladno postojećim kartama. Kada se gradnja planira uz područja već izgrađenih objekata za koje postoji izrađena lokalna mikrorajoni-zacija, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe buduće gradnje. U nedostatku mikrorajonizacije cijelog po-dručja, kod izdavanja odgovarajućeg akta za građenje za građevina od posebne važnosti, potrebno je zahtije-vati izradu mikrorajonizacije uže lokacije same građe-vine. Lociranje novih naselja i velikih infrastrukturnih građevina u prostornoj dokumentaciji užeg područja mora se provoditi sukladno zoniranju Županije, Grada i mikrozoniranju urbanih cjelina.

Kod rekonstruiranja postojećih građevina izdava-nje odgovarajućeg akta za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima, propisima i normama. U prostornoj doku-mentaciji užeg područja potrebno je izvršiti analizu utjecaja potresa na vitalne građevine visokogradnje i niskogradnje koji nisu građeni po suvremenim propisi-ma i normama protivpotresne gradnje.

Mjera zaštite od potresa obuhvaćaju još slijedeće:Protupotresno projektiranje kao i građenje građe-

vina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju (Zakon o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji - NN br. 153/13). Prilikom projektiranja u obzir se moraju uzeti pravila propisana EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija, za po-dručje grada Omiša (Splitsko - dalmatinsku županiju) koji se nalazi u zoni intenziteta potresa, sukladno seiz-mološkoj karti Hrvatske.

Pri projektiranju valja poštivati postojeće tehničke propise (Pravilnik o tehničkim normativima za izgrad-nju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređiva-nju prostora). Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres. Potrebno je osigurati dovolj-no široke i sigurne evakuacijske putove i potrebno je

omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Sklanjanje stanovništva. Grad Omiš je dužan na svome teritoriju osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara za naselja s više od 2000 stanovnika (Omiš) u skladu s Planom zaštite i spašava-nja te Plana civilne zaštite grada Omiša.

Područje grada Omiša je s obzirom na ukupni broj stanovnika 15.279 stanovnika (najveće naselje Omiš ima 6.530 stanovnika, prema Popisu stanovništva iz 2011. god.), lokacije tvornica i skladišta opasnih tvari i značajnim prometnim čvorištem svrstano u 3. stupnja ugroženosti.

Razmještaj i obveza gradnje skloništa odredit će se u planovima užih područja za neizgrađene dijelove na-selja Omiš i veće zone gospodarske namjene.

Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u

skladu s važećim Pravilnikom o tehničkim normativi-ma za skloništa:

skloništa planirati ispod građevina kao najniže - etaže, osigurati potreban opseg zaštite (30 do 100 - kPa),osigurati rezervne izlaze iz skloništa,- osigurati lokacije za javna skloništa,-

Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvona-

mjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske i u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Broj sklonišnih mjesta u skloništima odrediti pre-

ma:za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok - prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na 50 m2 razvijene građevin-ske (brutto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,za skloništa pravnih osoba za dvije trećine - ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije trećine broja djelatnika u naj-većoj smjeni u vrijeme rada.“

Članak 54.

Članak 135. Odluke stavak 1. se mijenja i glasi:„Za područje naselja Omiš, Borak i manji dio nase-

lja Stanići planirana je izrada slijedećih urbanističkih planova uređenja:

Urbanistički plan uređenja OMIŠ – PRIKO-


Urbanistički plan uređenja RIBNJAK (usvo-- jen)Urbanistički plan uređenja PLANOVO- Urbanistički plan uređenja GALEB - Urbanistički plan uređenja PUNTA (usvojen)- Urbanistički plan uređenja MLIA – BORAK- Urbanistički plan uređenja GARMA- Urbanistički plan uređenja GARMA – RAV-- NICE (usvojen)“

Članak 135. Odluke stavak 3. mijenja se prva reče-nica i glasi:

„Urbanistički plan uređenja OMIŠ – PRIKO izrađuje se za područje naselja Omiš uz desnu obalu Cetine do ušća, uključujući dio površine rijeke Cetine i odgovarajući morski akvatorij, približnog obuhvata kopna oko 25,0 ha (što ne uključuje površinu ranijeg PUP-a Ribnjak).“

Članak 135. Odluke stavak 3. dodaje se nova treća rečenica i glasi:

„Iz obuhvata Urbanističkog plana uređenja Omiš – Priko izdvaja se površina donesenog Urbanističkog plana uređenja Ribnjak (ranije PUP Ribnjak), obuhvata oko 40,0 ha.“

Članak 135. Odluke stavak 4. mijenjaju se druge, treća, četvrta i peta rečenica i glase:

„Približno obuhvat kopna iznosi oko 1,5 ha a uključuje dio javne i društvene namjene i površinu ugo-stiteljsko turističke namjene (T1). Omogućava se re-konstrukcija postojećih građevina u zoni javne i društ-vene namjene u zatečenom gabaritu te gradnja novih građevina (različiti sadržaji javne i društvene namjene, ugostiteljski sadržaji, garaža i parkiralište, početna sta-nica žičare te sportska igrališta koja se mogu natkriti, s pratećim sadržajima. Na ovom prostoru planiran je izlaz iz tunela obilaznice centra Omiša te novi most preko Cetine. Na ostalom prostoru uz rijeku Cetinu osigurati uređenje obalne šetnice, rive, otvorenog par-kirališta, površina za odmor i rekreaciju te zelene pov-ršine. Obzirom da se radi o pretežno izgrađenom dijelu Omiša, omogućava se odstupanje od propisanih odred-bi za gradnju novih građevina, i izdvojenih zona unutar građevinskog područja naselja, odnosno obuhvata Ur-banističkog plana.“

Članak 135. Odluke iza stavka 4. dodaje se novi stavak i glasi:

„Urbanistički plan uređenja GALEB izrađuje se za gospodarsku zonu I1, Lisičine i zonu rekreacije R2 (između ceste i desne obale Cetine) približnog obuhva-ta kopna 5,7 ha. Na prostoru uz rijeku Cetinu osigurati uređenje šetnice Omiš - Zakučac, površine za odmor

i rekreaciju te zelene površine. Do donošenja Urbani-stičkog plana omogućava se ishođenje odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno ovim odredbama a na temelju idejnog projekta kojeg moraju prethodno pri-hvatiti nadležna tijela Grada Omiša.“

Članak 135. Odluke u stavku 5. u prvoj rečenici riječi: „izrađuje se“ zamjenjuje se riječima: „donesen je“ i na kraju stavka 5. se dodaje: „Urbanistički plan je donesen i može se mijenjati i dopunjavati u skladu s ovim odredbama.“

Članak 135. Odluke u stavku 8. zadnja rečenica se mijenja i glasi: „Urbanistički plan je donesen i može se mijenjati i dopunjavati u skladu s ovim odredbama.“

Članak 135. Odluke u stavku 11. mijenjaju se aline-ja 1. i alineja 2. i glase:

„- Provedbeni urbanistički plan zona Ribnjak – Omiš („Službeni glasnik Grada Omiša“, Općine Dugi Rat i Općine Šestanovac', broj 3/93., „Službeni gla-snik Grada Omiša“, broj 2/94, 1/99, 3/03, 6/05 i 8/08), obuhvat 23,23 ha od čega 20,2 kopno i 3,03 more (te-meljem članka 200. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju smatra se urbanističkim planom uređenja u smislu toga Zakona)

- Urbanistički plan uređenja Luka Omiš „Službeni glasnik Grada Omiša“, broj 8/08), obuhvat 12,3 ha od čega 4,2 kopno i 8,1 more, plan je stavljen van snage, luka Omiš se uređuje na temelju Prostornog plana“

Članak 135. Odluke briše se zadnji stavak.

Članak 55.

U članku 136. Odluke stavak 2. iza riječi: „Dovanj (T2, površine oko 19,75 ha)“ dodaje se zarez i riječi: „Tugare (T2, površine oko 3,5 ha)“

U članku 136. Odluke stavak 4. brišu se riječi: „i Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog po-dručja mora, 'Narodne novine', broj 128/04.“

U članku 136. Odluke stavak 7. riječi: „Marušići 2 (dio naselja, uređena plaža, športske luke, površine oko 3,9 ha)“ zamjenjuju se riječima: „Marušići 2 (dio naselja - urbana sanacija, uređena plaža, športske luke, površine oko 6,7 ha)

U članku 136. Odluke iza stavka stavak 7. dodaje se novi stavak i glasi:

„Za istočni dio naselja Marušići (u obuhvatu Ur-banističkog plana uređenja Marušići 2) planirana je urbana sanacija za izgrađeni dio građevinskog područ-ja naselja kao skup planskih mjera i uvjeta kojima se


poboljšava karakter izgrađenog dijela građevinskog područja i urbane mreže javnih površina devastiranih nezakonitim građenjem. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Marušići 2 za dio obuhvata određen za urbanu sanaciju, ne može se izdati akt za građenje nove građevine. Akt za građenje se može izdati za rekon-strukciju postojeće građevine i za građenje nove građe-vine na mjestu ili neposrednoj blizini prethodno uklo-njene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine. Akt za građenje se može izdati za gradnju prometne i komunalne infra-strukture te uređenje dužobalne šetnice unutar obuhva-ta Urbanističkog plana uređenja Marušići 2.“

U članku 136. Odluke iza stavka 8. dodaje se novi stavak i glasi:

„3a. površina naselja (mješovita namjena) zao-balna naselja

Za neizgrađene neuređene dijelove građevinskog područja zaobalnih naselja obvezno je donošenje urba-nističkog plana uređenja“

U članku 136. Odluke u zadnjem stavku u alineji 3. riječi: „izdana lokacijska dozvola“ zamjenjuje se rije-čima: „utvrđena građevna čestica“

Članak 56.

Iza članka 142. Odluke dodaje se novi naslov i novi članak i glase:

9. 2. „Utvrđivanje građevne čestice i rekonstruk-cija zgrada čija je namjena protivna planiranoj na-mjeni

Članak 143.Građevna čestica za zgrade izgrađene protivno Pro-

stornom planu koje su ozakonjene temeljem posebnog propisa određuje se u skladu s pravilima struke, vode-ći računa da se omogući redovita uporaba građevina, s tim da rub građevne čestice ne smije biti udaljen od građevina više od 3,0 m.

Dopuštena je rekonstrukcija postojećih zgrada u smislu poboljšanja uvjeta života i rada, čija je namje-na protivna namjeni utvrđenoj Prostornim planom. Te zgrade mogu biti smještene u okviru građevinskog po-dručja ili izvan građevinskog područja.

Dopuštena je rekonstrukcija postojećih zgrada unu-tar građevinskog područja, čija je namjena protivna na-mjeni utvrđenoj Prostornim planom. Zgrada se može rekonstruirati u postojećim gabaritima uz mogućnost gradnje kosog krova bez nadozida. Krov se gradi u

skladu s uvjetima propisanim u članku 32. ovih odred-bi.

Postojeće zgrade izgrađene prije 15.02.1968. godi-ne ili zgrade izgrađene temeljem odobrenja za građenje sukladno Zakonu, mogu se rekonstruirati prema uvje-tima koji su propisani ovim odredbama za izgrađeno građevinsko područje naselja.

Zgrade ozakonjene prema posebnom propisu koje se nalaze izvan građevinskog područja a unutar prosto-ra ograničenja (pojas 1000 m od obalne crte) mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima uz mogućnost gradnje kosog krova bez nadozida.

Zgrade ozakonjene prema posebnom propisu koje se nalaze izvan građevinskog područja i izvan prostora ograničenja (pojas 1000 m od obalne crte) mogu se re-konstruirati u postojećim gabaritima, a ukoliko se radi o prizemnim zgradama može se nadograditi još jedan kat i kosi krov.“

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57.

Kartografski prikazi grafičkog dijela elaborata Pro-stornog plana iz članka 3. ove Odluke zamjenjuju kar-tografske prikaze iz članka 3. Odluke o donošenju Pro-stornog plana uređenja grada Omiša („Službeni glasnik Grada Omiša“, broj 4/07, 8/10 i 3/13.) u obuhvatu ovih Izmjena i dopuna.

Članak 58.

Elaborat Izmjena i dopuna sačinjen je u šest izvor-nika i sadrži uvezani tekstualni i grafički dio. Ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Omiša i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Omiša sastavni je dio ove Odluke.

Članak 59.

Uvid u Izmjene i dopune može se izvršiti u Uprav-nom odjelu za komunalo stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša Grada Omiša.

Članak 60.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Omiša”.

(2) Grafički dio Izmjena i dopuna i Obvezni prilozi Izmjena i dopuna, koji čine sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.


REPUBLIKA HRVATSKASPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD OMIŠGradsko vijeće

Klasa: 350-01/15-01/24Urbroj: 2155/01-01-15-97Omiš, 22. prosinca 2015. godine

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Zvonko Močić, dr. med.

Na temelju članka 109. stavka 6. Zakona o prostor-nom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13.), za-jedničke Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Omiša (VI) i s tim u vezi Izmje-ne i dopune urbanističkih planova Ribnjak, Vojskovo, Marušići i Pisak („Službeni glasnik Grada Omiša“, broj 9/15.) i članka 30. Statuta Grada Omiša („Službeni glasnik Grada Omiša“, broj 4/09, 9/10, 2/13 i 10/13), Gradsko vijeće Grada Omiša na 12. sjednici održanoj 22. prosinca 2015. godine, donijelo je

ODLUKUo Izmjenama i dopunama

Urbanističkog plana uređenja Ribnjak

Članak 1.

(1) Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog pla-na uređenja Ribnjak („Službeni glasnik Grada Omiša, Općine Dugi Rat i Općine Šestanovac“, broj 3/93. i „Službeni glasnik Grada Omiša“, broj 2/94, 1/99, 3/03, 6/05 i 8/08.) u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune

(2) Na temelju odredbi članka 200. stavak 3. Za-kona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13.) Provedbeni urbanistički plan Ribnjak („Služ-beni glasnik Grada Omiša, Općine Dugi Rat i Općine Šestanovac“, broj 3/93. i „Službeni glasnik Grada Omi-ša“, broj 2/94, 1/99, 3/03, 6/05 i 8/08.) koji je donesen na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju smatra se Urbanistič-kim planom u smislu Zakona o prostornom uređenju.

Članak 2.

(1) Izmjene i dopune obuhvaćaju površinu veliči-ne oko 23812 m2, odnosno dvije cjeline veličine oko 16770 m2 i 7042 m2. Granica obuhvata Izmjena i dopu-na prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, na svim kartografskim prikazima, u mjerilu 1:1000.

(2) Izmjene i dopune sadržane su u elaboratu „Iz-mjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Ribnjak, Omiš“, izrađenom od URBOS d.o.o. Split, broj elabo-rata 668/15, a sastoji se od:

I. TEKSTUALNI DIOOdluka o donošenju Izmjena i dopuna Urbanistič-kog plana uređenja Ribnjak(Odredbe za provođenje)

II. GRAFIČKI DIO1.0 Namjena površina MJ 1:10002.0 Prometna i infrastrukturna mreža:2.a. Prometna mreža MJ 1:10002.b. Elektroopskrba i javna rasvjeta MJ 1:10002.c. Vodoopskrba MJ 1:10002.d. Odvodnja MJ 1:10002.e. Telekomunikacije MJ 1:10003.0 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina MJ 1:10004.0 Način i uvjeti gradnje MJ 1:1000

III. OBVEZNI PRILOZI

A OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNAB IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVIC SAŽETAK ZA JAVNOSTD OSTALI PRILOZI

Članak 3.

(1) U svim dijelovima elaborata (tekstualni i grafič-ki dio) Provedbeni urbanistički plan Ribnjak mijenja u Urbanistički plan uređenja Ribnjak, Omiš.

(2) Provedba Urbanističkog plana temeljiti će se na Odredbama za provođenje kojima se definira promjena građevinskog područja i uvjeta gradnje na predmetnim područjima.

(3)Svi uvjeti kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Izmjena i dopuna sa-držani su u tekstualnom i grafičkom dijelu Izmjena i dopuna, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

(1) U svim dijelovima odredbi za provođenje mi-jenjaju se riječi: „(Na području obuhvata) Izmjena i dopuna PUP-a“.

(2) U točki 1. Detaljna namjena površina, u 1. stav-

Documents

Omiš, 22. prosinca 2015.zzpu-sdz.hr/images/PDF/PPUG/OMIS/TEKST/15_15.pdfkrovne kućice može biti dvostrešno sa nagibom krov-nih ploha usklađenim sa glavnim krovištem, ili pak