Online list članova lokalnog tima ONAuBiH Olovo

Godina I Broj 6

Maj 2014

Olovski časopis

Poštovani čitaoci, Šesti broj Olovskog časopisa rađen je u jako kratkom vremenskom preiodu, stoga ne zamjerite nam ako naiđete na eventualne greške. U ovom broju predstavljamo projekte i rezultate napornog rada članova iste. Kao i u prethodnim brojevima urednici rubrika su se potrudili i pripremili za vas zanimljive teme. Između ostalog pišemo o izletištu Zeleni Vir nedaleko od Olova, medijskom prostoru za mlade, javnoj kampanji koju de naš tim realizovati u subotu, 3. maja, zatim o našoj sugrađanki Fatimi Bjelid, djevojci čija bududnost sigurno nede imati sive nijanse zahvaljujudi njenim ambicijama. Sigurno je da su vas kišni dani, oni koji prethode iza nas, naveli da provedete određeni vremenski period kudi. Nadamo se sunčanijem i toplijem vremenu ovog maja, stoga vam predlažem da iščitate našu rubriku pod nazivim “Budite kreativni” i potrudite se da kvalitetno iskoristite vrijeme koje slijedi. Ovog puta dajemo ideje za police, koje su sigurno potrebne svakom domu. Pišite nam na našu e- mail adresu onaubih.olovo@gmail.com. Veliko hvala svima koji su na bilo koji način pomogli realizaciju ovog projekta. Uživajte u čitanju!

Maida Durakovid

Dan rada obilježava se kao spomen na velike proteste radnika održan u

Chicagu 1. maja 1886. Godine , kada je sukobima sa policijom ubijeno više

radnika , a osam radnika osuĊeno na smrt .

Ĉitav 19. stoljeća obilježen je bezdušno eksploatacije radnika . Niske plaće i

dugo - satni radni dan , 12 , ĉak i 18 sati za odrasle i djecu , iscrpljeni ljudi

koji su u svim razvijenim kapitalistiĉkim zemljama štrajkovi zahtjevnim više

dostojan radne i životne uvjete . Pokret štrajk doživio najveći zamah u

Sjedinjenim Državama .

Dana 1. maja 1886. Godine u Chicagu protestovali oko 40.000 radnika

istiĉući zahtjeve simbolizira u tri osmice : 8 sati rada , osam sati odmora i

osam sati kulturnog obrazovanja . Policija je intervenisala oružje i ubio šest

i ranjeno oko 50 radnika . Mnogo demonstranata uhapšeno , a voĊe štrajka

su dovedeni pred sud . Pet od njih su osuĊeni na smrt i tri do dugo

zatvorsku kaznu .

Za obilježavanje masakra u Chicagu , prvi kongres Druge internacionale

1889 . Odluĉeno je da će to biti 1. maja svake godine za održavanje

protesta radnika ' . Za naredne 1890 . Taj datum postaje MeĊunarodni dan

solidarnosti opće radne snage . U Hrvatskoj , rad je poĉeo da proslavi 1890.

Godine . Hrvatski radnici istakli zahtjeve svojih tri osmice . Radnici Zagreb

Pripremio: Fadil

Hadžiabdid

Historijski kutak

kao uvod u proslavu godine održali niz štrajkova i skupova . Zgrada

Hrvatskog doma , pa su napisali OG zvuĉnici su na skupštini velike radniĉke

pred 1.000 radnika naglasio : . " Moramo raditi , ali živimo kao ljudi "

Tijekom sljedećih godina radnici u zapadnim zemljama , uz posredovanje

sindikata i komunikacije sa poslodavcima ili država , postigla znaĉajne

uspjehe u borbi za svoja prava i oni su na kraju smiri socijalnih tenzija . U

istoĉnim zemljama , kretanje radnika su pod kontrolom boljševiĉke ili

komunistiĉkih partija , koje su formalno zagovarao socijalnu pravdu , ali su

radnici iskorištavaju ĉak i više nego na Zapadu . Niske zarade , prisilni i

produžen rad zbog navodnih nacionalnih interesa , strogo dirigirane

sindikate , su osnovne karakteristike svake demokratije i radnika '

samoorganizacije u tim zemljama .

U Jutarnji list 1. Maja 1913.-e godine proslave Dana rada piše :

" Proslava 1. maja. Kao i svake godine , i dalje će radniĉtvo

socijaldemokratske stranke kako bi proslavili svoj dan 1. maja . Ciglane će

prikupiti sve radnike i krenuli u povorci ulice moru , Ilica , Maria Valeria St ,

Zrinjevac i Kukovićevom ulice u vrt , " Caravan " , koja će se održati javni

sastanak sa dnevnog reda : . Znaĉaj proslave 1. maja i radniĉtvo popodne u

04:00 poĉinje u Zagrebu pivari odliĉan provod uz uĉešće narodne muzike i

požara radnici pevaju lože " jednakosti ' . "

Vremenom , proslava Dana rada pretvorio u veliĉanstven države dogaĊaja i

paradama gdje na svijetu trebalo pokazati kako radniĉka klasa daje punu

podršku u birokratske strukture države - stranke . Aspiracije za promjene i

bolji društveni status suprotstaviti protiv države prisile , pa ĉak i tenkove .

Kompletna degradacija ukljuĉivanje rada je iskusnih vojnoj paradi u proslavi

onoga što je u ovom prilikom moć socijalistiĉke države , a radi parade služio

kao ukras režima . Ipak , 1. maja , a ostaje i danas svijetla tradicija

meĊunarodnog proletarijata .

Proglas 1908. iz Rijeke .

Naša redakcija Vam želi sretan 1. maj!

Fatima Bjelić

Rođena: 10. augusta 1997. godine.

Uĉenica 2. razreda Gimnazije, MSŠ "Musa Ćazim Ćatić".

Njena najveća zanimacija i ujedno i hobi jeste sport. Bilo je

mnogo sportova za koje je bila zainteresovana, ali ono ĉemu se

maksimalno posvetila i u ĉemu još uvijek istrajava jeste

taekwondo, istiĉe nam naša sagovornica Fatima.

“Ovim sportom aktivno se bavim već osam godina.Iako znaju biti

veoma naporni, treninzi su ono što mene ispunjava i nakon ĉega

se uvijek osjećam dobro. Uĉestvovala sam na nekoliko takmiĉenja,

O talentima

Pripremila:

Duraković Maida

gdje sam uglavnom ostavljala uspješne rezultate iza sebe.

Dvostruka sam državna prvakinja, a na turniru u Hadžićima

2012.godine pored osvojene zlatne medaljedobila sam pehar za

najbolju takmiĉarku-juniorku. Imam 11 medalja, od kojih su 9

zlatne, jedna srebrna i jedna bronzana. 2012.godine, zajedno sa

klupskim kolegom Amarom Alikadićem, položila sam crni pojas

1.DAN, te smo tako ja i on bili ujedno i prvi ĉlanovi iz našeg kluba

koji su položili crne pojaseve. A nedavno sam položila i crni pojas

2.DAN i bila sam proglašena za najboljeg kandidata na polaganju.

Na federalnom takmiĉenju, koje je nedavno održano u Kreševu,

12.04.2014.godine osvojila sam zlatnu medalju, a ubrzo nakon

toga uslijedio je i poziv za reprezentaciju. Pripreme su održavane

u Mostaru, 26. i 27. aprila, gdje smo imali 4 treninga, dva ujutro i

dva poslije podne. Što se tiĉe samog kluba, nedavnmo smo

otvorili školu taekwondoa u okolnom mjestu, u Carevoj Ćupriji,

gdje zajedno sa Amarom održavam treninge i poduĉavam

polaznike. Naravno, sve ovo o ĉemu sam pisala ne bi postojalao

da nije bilo, prije svega mog trenera Nermina Sadikovića, koji je

svojim entuzijazmom uspio da me motivira, a zatim i mojih

roditelja, kao vjerne podrške. Pored taekwondo-a aktivno

uĉestvujem i u školskim takmiĉenjima, i to iz fizike i matematike,

što će vjerovatno biti i moj dalji put za studiranje. TakoĊer, ĉlan

sam i odbojkaškog kluba "OLOVO" koji aktivno održava treninge

već nekoliko godina” ispriĉala nam je ova uspješna djevojka. Naš

uredniĉki tim Fatimi želi još mnogo uspijeha, medalja i ostvarenja

kojima će ispuniti sebe kao liĉnost i uĉiniti ponosnim svoj grad.

Medijski prostor za mlade

Mediji se danas konceptualno mogu podijeliti na receptivne i interaktivne. Klasiĉni su

receptivni mediji ĉasopisi i televizija. Iz takvih se medija iskljuĉivo prima, nema mogućnosti

ni za kakvu interakciju. Internet je u skupini interaktivnih medija. U svojim je poĉetcima, u

vrijeme web 1.0 alata, i internet bio samo receptivni medij, a nevješti ga korisnici na taj

naĉin koriste i danas, iako je internet već dugo izrazito interaktivan medij.

Koja je od tih dviju vrsta medija opasnija za mlade?Moglo bi se ironiĉno tvrditi da su ĉasopisi

i TV danas manje opasni jer mladi za ĉasopise više nemaju novaca, a za TV uglavnom više

nemaju vremena (budući ga provode za raĉunalima). MeĊutim, njihovu su ulogu preuzeli

mrežni portali tako da mladi izbjegavanjem tiskanih medija i televizije nisu zaštićeni od

nametanja konzumentskih svjetonazora, krivih vrijednosti i jeftinih idola s kojima bi se

trebali identificirati, niti su zaštićeni od manipuliranja parcijalnom slikom stvarnosti i

navijaĉkog mentaliteta.

Opasnost, koja prijeti od interneta kao medija, puno je ozbiljnija. Prva internetska

interaktivnost pojava je online igrica, koje su se poĉele razvijati sredinom devedesetih

godina, i uskoro su kod mladih, ali i kod odraslih, poĉele izazivati korisniĉke ovisnosti. Iste

ovisnosti rapidno rastu nakon 2005. godine kad su zaživjeli najpopularniji web 2.0 alati:

Youtube i Facebook. Munjevito je porastao broj teških raĉunalnih ovisnika. Uvrštavanje

ovisnosti o raĉunalima u službenu psihijatrijsku klasifikaciju pitanje je trenutka.No, za

Pripremila:

Hodžić Aida

opasnost od obiju vrsta medija, i konzumentskih i interaktivnih, postoje dva vrlo djelotvorna

lijeka. Prvi se zove kritiĉko mišljenje, a drugi: ispravan sustav životnih vrijednosti. Ni jedno

ni drugo ĉovjeku nije uroĊeno nego se mora nauĉiti. Uĉenje zahtijeva vrijeme vrijeme,

proaktivno dizajniran sustav, programe i odgojno zainteresirane mentore koji će te

programe provoditi uĉestalo, a ne samo prigodno i formalno.

Priĉa o medijima i mladima nikako ne smije stati na opasnostima od medija. Naprotiv! Uz

dva spomenuta djelotvorna lijeka, internet možemo smatrati najboljim što se mladima

dogodilo u povijesti jer im je ponudio:

1. web 2.0 alate omogućivši im razvijanje vlastite kreativnosti, nadrastanje konzumentskoga

mentaliteta te prerastanje u prosumere, proizvoĊaĉe i djelitelje sadržaja. (Treba li

podsjećati na Delorsovu tvrdnju da je pouĉavanje drugih najbolji naĉin na koji uĉimo?)

2. socijalne mreže za komuniciranje i najdjelotvornije, nesvjesno, usputno, informalno

socijalno uĉenje

3. posebno dizajnirane interaktivnosti i simulacije za individualno neformalno i formalno

uĉenje, a od 2008.g., kad je Wikipedija pokrenula Wikije i od 2010. g. kad je Google

dignuo svoju popularnu aplikaciju Google docs, internet je postao moćan globalni alat za

suradnju i suradniĉko uĉenje.

Uvijek će biti onih koji će zlouporabiti medije i onih koji će nasjedati medijskim

manipulacijama. Mlade ne treba štititi od medija, nego ih uĉiti kako se njima služiti u svoju

korist, a ne protiv nje.

Za uspjeh u privatnom poslu je važno imati DOBRU IDEJU ali

je još važnije znati je UNOVĈITI !

Pretvaranje ideje u proizvod i prihod nije lak niti jednostavan zadatak.

Pripremila:

Džamić Velida

Budite kreativni!

Plan kako ćete to napraviti i disciplina da svaki dan napravite

nešto što će Vas dovesti korak bliže tom cilju su sastojsci koji su

potrebni da bi ispunili Vaš cilj i realizovali Vaše ideje.

U ovom mjesecu uspješno smo realizovali projekat pod nazivom „ Humanitarni koncert za odlazak na maturalnu

ekskurziju“. U saradnji sa Connecting Classrooms timom iz Olova uspjeli smo održati ovaj koncert 16. aprila 2014 u

kinosali. Osim naših srednjoškolaca, taĉnije: Džane Ećo, Miralema Avdića, Irvina Bešlije, Haruna Ibriševića, Šejle Hote

i Emira Manse, te naših mališana iz djeĉije igraonice „ Suncokret“, na koncert su se odazvali i uĉesnici show-a ZMBT,

a to su Elvin Kadrić, Emrah Emšo, Dženita Zekić te studentica Muziĉke akademije i vlasnica škole pjevanja "SKALA"

Lejla Ĉaušević. Ovim putam se zahvaljujemo svim sponzorima ali i ostalim koji su nam izašli u susret pri realizaciji

ovog projekta. Sav prihod od prodatih ulaznica je namjenjen našim kolegama koji nisu u finansijskoj mogućnosti

otputovati na maturalnu ekskurziju.

Pripremila:

Karavdić Adisa

Naši projekti

O N A u B i H i Vijeće za štampu u BiH

Javna kampanja “Građani i novinari u borbi za istinu”

Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Omladinskom novinskom asocijacijom u BiH (ONAuBiH), povodom 03. maja/svibnja - Svjetskog dana slobode medija, organizuje Javnu kampanju „GraĊani i novinari zajedno u borbi za istinu“. Javna kampanja će biti realizovana 03. maja/svibnja 2014. Godine od 12h do 14h, u 35 gradova u Bosni i Hercegovini. Volonteri Lokalnih timova ONAuBiH će na info-štandovima u centralnim zonama 35 bh. gradova dijeliti graĊanima Kodeks za štampu i online medije BiH, magazin Karike, koji realizuju mladi novinari iz ove Asocijacije, te upoznati graĊane sa Ţalbenom procedurom Vijeća za štampu u BiH i sprovesti anketno ispitivanje o stanju slobode medija u BiH i poštivanju prava graĊana na profesionalno izvještavanje medija.

Vijeće za štampu u BiH je, od poĉetka 2014. godine, zaprimilo 105 ţalbi graĊana na izvještavanje štampe i online medija. Od ukupnog broja zaprimljenih ţalbi 53 su riješene samoregulacijom tj. objavom demantija, reagovanja, ispravke ili izvinjenja, odnosno uklanjanjem komentara koji sadrţe govor mrţnje, huškanje ili diskriminaciju.

Pripremila:

Duraković Maida

Veliki broj žalbi riješenih objavom reagovanja ili demantija, indikator je da mediji u BiH prihvataju samoregulaciju, što predstavlja značajan napredak u poštivanju standarda profesionalnog novinarstva u BiH. Cilj Javne kampanje „Građani i novinari zajedno u borbi za istinu“ je upoznati javnost o stanju slobode medija u BiH, sve češćim napadima i prijetnjama novinarima, što predstavlja atak na demokratski razvoj cijeloga društva, te o pravu građana na ulaganje žalbi Vijeću za štampu u BiH na neprofesionalno medijsko izvještavanje. Javna kampanja “GraĊani i novinari zajedno u borbi za istinu” odrţaće se u: Banja Luci, Bihaću, Bijeljini, Brĉkom, Cazinu, Foĉi, Goraţdu, Gradiški, Istoĉnom Sarajevu, Jajcu, Mostaru, Odţaku, Palama, Rudom, Sarajevu, Šamcu, Zavidovićima, Zenici, Tuzli, Visokom, Olovu, Kaknju, Velikoj Kladuši, Srebreniku, Šekovićima, Maglaju, Višegradu, Doboju, Trebinju, Travniku, Busovaĉi, Stocu, Vlasenici, Ljubuškom i Posušju.

Dobro nam došli!

Izletište Zeleni Vir

Rijeka Bioštica duga je oko 30-tak kilometara. Bioštica izvire ispod planine Devetak kod sela Knežine u općini Sokolac.

Dvije najveće pritoke su joj Blatnica i Kaljina. Zajedno sa rijekom Stupĉanicom koja joj se pridružuje u Olovu ĉini

rijeku Krivaju.

Upravo pored Bioštice nalazi se jedna od glavnih vikend destinacijastanovnika Olova, ali ĉesto i mjesto za predah

svima onima koji putuju na relaciji Sarajevo-Tuzla.

Na 2-3 km od centra grada Olova nalazi se prelijepo izletište i kupalište Zeleni vir.

I samo ime dovoljno govori o ljepoti ovog predjela, gdje se zelenilo bistre vode spaja sa vjeĉnim zelenilom ĉetinara.

IzmeĊu izletišta i grada su sagradene brojne vikendice, koje se skladno uklapaju u bogati prirodni ambijent. Upravo

na ovom lokalitetu rijeka Bioštica je usporena branom koja stvara lijep bazen i daje estetsko bogatstvo Zelenom viru.

Izletište Zeleni vir je pogodno i za djecu jer posjeduje dio mobilijara za igrališta ali najvažnija ĉinjenica i glavni adut

ovoga izletišta je zvukrijeke koja neutralizira stres od posla, obaveza,dugog putovanja...

Prednost ovog izletišta je i to što ga nije tako teško pronaći. Ukoliko idete iz Sarajeva prema Olovu, odmah

nakon prvog mosta prije ulaska u Olovo treba skrenuti desno i nakon toga dobrom asfaltnom

cestom nakon 1,5 km ćete doći do kraja ceste i vidjeti Zeleni vir.

Pripremio: Fadil

Hadžiabdid

UREDNIČKI TIM

OLOVSKOG ČASOPISA

Hodžid Aida

Hadžiabdid Fadil

Džakmid Velida

Karavdid Adisa Durakovid Maida

Predstavljamo sponzora